Direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Marinela Đuretić i izvršna direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovana Janjušević potpisale su danas Memorandum o razumijevanju kako bi kroz zajedničke aktivnosti i dobre prakse uz korišćenje inovativnih modela i metoda u narednom periodu radili na jačanju i podizanju svijesti, ali i unaprijeđenju sistema zaštite prirode i biodiverziteta, saopšteno je iz JP Nacionalni parkovi.
Poseban dio ovog Memoranduma odnosi se na saradnju u vezi sa implementacijom projekta “Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera” i ostalih planiranih projektnih aktivnosti.
- Naša saradnja sa CZIP-om je dugogodišnja imajući u vidu niz aktivnosti i projekata koje zajednički realizujemo kako u parkovima, tako i u PP Ulcinjska Solana čiji smo privremeni upravljači. Ovaj dokument je samo potvrda da smo na dobrom putu i da nastavljamo da jačamo naše partnerstvo sa ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite prirode i biodiverziteta- kazala je Đuretić.
Kroz ovu saradnju biće realizovana i organizacija zajedničkih aktivnosti kako bi ojačali kapacitete relevantnih zainteresovanih strana za adekvatno sprovođenje propisa u oblasti zaštite prirode od invazivnih vrsta, radili na održivom upravljanju, održivom razvoju, informisanju, povezivanju, ali i blagovremenoj razmjeni informacija između partnera.
- Drago nam je što ovaj Memorandum potpisujemo sa upravom JPNPCG koju smo prepoznali kao posvećenu upravo onim ciljevima koje baštini i naša organizacija, a to je zaštita i unaprijeđenje stanja u oblasti biodiverziteta i prirode Crne Gore. Centar za zaštitu i proučavanje ptica je implementacioni partner projekta ”Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera” i smatramo da samo zajedničkim aktivnostima možemo pripremiti koncept za efikasno očuvanje ovih područja od invazivnih vrsta- poručila je Janjušević.&nbsp;
Projektom ''Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera'', u okviru IUCN-ovog RESCOM programa, predviđeno je mapiranje invazivnih vrsta biljaka (Amorpha fruticosa, Ailanthus altissima i druge) na 250 ha na Skadarskom jezeru, uz aktivnosti suzbijanja ovih vrsta, mehaničkim košenjem selektovane parcele. Takođe, u cilju kontrole invazivnih vrsta, planirano je i doniranje 6 autohtonih grla stoke stočarki ili stočaru koji će se obavezati da doniranu stoku vode na ispašu na odabranu lokaciju.
JPNPCG i CZIP sarađuju sa brojnim partnerima u Crnoj Gori u cilju zaštite, promovisanja, održivog razvoja najvrijednijih područja zemlje kako bi podigle efikasnost zaštite biodiverziteta na veći nivo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

NPCG i CZIP: Unaprijeđenje zaštite biodiverziteta zajednički cilj

Socio-ekonomski forum posvećen Nacionalnom parku Prokletije koji je održan u Plavu 7. novembra, iako je tema bila od izuzetnog značaja za lokalnu zajednicu i razvoj, pokazao je nezainteresovanost lokalnih vlasti, institucija i stanovništva, ali i da je stanje u ovom zaštićenom području daleko od zadovoljavajućeg – saopštila je grupa ekoloških aktivista iz Plava i Gusinja. Slab odziv institucija, nezadovoljstvo građana, nedostatak konkretnih mjera i preuska orijentacija na turizam, upozorili su oni, dovode do osjećaja da se suštinski problemi ne rješavaju. <h2> TURIZAM U FOKUSU</h2> - Ukoliko se želi da ovaj nacionalni park postane pokretač održivog razvoja Plava, Gusinja i šireg područja, neophodno je hitno uključivanje svih nadležnih institucija i lokalne samouprave u rješavanje problema, proširenje fokusa sa turizma i na druge grane privrede, jasno definisani rokovi i odgovornosti za infrastrukturne projekte i transparentno praćenje realizacije Plana upravljanja, uz aktivno uključivanje građana u proces odlučivanja. Bez stvarnog dijaloga i zajedničkog djelovanja, ovakvi forumi će ostati samo formalnost, dok će se stvarni problemi lokalne zajednice i dalje gomilati – saopštili su oni. Pitaju se i da li nedolazaka predstavnika lokalnih institucija na Forum otvara pitanje povjerenja kako lokalne zajednice, tako i ustanova u upravu NP Prokletije. - Građani koji su prisustvovali postavljali su pitanja o infrastrukturi, naglašavajući da je stanje puteva i objekata neuređeno, dok se nadležnost za njihovo održavanje stalno prebacuje između Parka i Opštine. Takvo prebacivanje odgovornosti stvara začarani krug u kojem se problemi ne rješavaju godinama – piše u saopštenju. Ukazuju i na činjenicu da su predstavnici Nacionalnog parka u izlaganjima gotovo isključivo govorili o turizmu, zapostavljajući ostale grane privrede – poljoprivredu, drvopreradu i stočarstvo. - Na taj način se jasno pokazuje da interesi lokalne zajednice i razvoj tradicionalnih djelatnosti nijesu prioritet. Pitanje obnove katuna i stanova takođe je pokrenuto, ali se u praksi nailazi na brojne prepreke. Još nije riješeno ni razgraničenje između državne i privatne imovine unutar Parka, što stvara dodatne pravne i imovinske probleme – objašnjavaju ekološki aktivisti. Ističu da je na Forumu istaknuto više konkretnih slučajeva koji pokazuju neefikasnost sistema. - Jedna građanka ukazala je na problem zaraze u privatnoj šumi koja se nalazi na području Parka, a odgovor nadležnih bio je da se „ne može ukloniti bez izrade elaborata“. Postavlja se pitanje ko plaća izradu tog elaborata i zašto država ne prepoznaje potrebu za bržim rješenjem. Pokrenuto je i pitanje kada će biti raspisan tender za otkup stabala zaraženih potkornjakom, što je jedan od ključnih ekoloških problema ovog područja. Upravo problem zaraze potkornjakom postao je najveća prijetnja šumskim ekosistemima na prostoru NP Prokletije, a prema dostupnim informacijama, ništa konkretno nije urađeno niti se vidi da će uskoro biti urađeno – ističu u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111071144_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111071144_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>Mještani i dalje upozoravaju na potkornjak u šumamaetv</figcaption></figure>  <h2> POTKORNJAK JEDE ŠUME</h2> Situacija je posebno alarmantna, upozoravaju oni, na lokalitetima Babino Polje – Treskavac (80 odjeljenja) i Trokus – Ribljak (74 odjeljenja), što ukupno čini 154 odjeljenja u kojima je primijećena zaraza potkornjaka, dok je do sada doznačeno svega šest odjeljenja. - Oko 9.000 kubika doznačenog sanitarnog drveta stoji neiskorišćeno, dok se zaraza širi šumom Košutica, Hrid, Treskavac, Bjelaj, Ribljak, Šćapica i drugim lokalitetima gdje su primijećena masovno zaražena stabla. Takvo stanje jasno ukazuje na ozbiljno kašnjenje u reakciji i neodgovoran odnos prema problemu koji direktno ugrožava zdravlje šuma, biodiverzitet i ekonomsku stabilnost lokalne zajednice. Pitamo Agenciju za zaštitu životne sredine, Ministarstvo ekologije i razvoja sjevera i JP Nacionalni parkovi Crne Gore da li su svjesni da se ovakvim postupanjem krši Zakon o zaštiti prirode u NP Prokletije – naglasili su ekolozi. Podsjećaju da prema Zakonu o zaštiti prirode, član 31, u zaštićenim područjima se određuju tri režima zaštite: Zona zaštite I – strogi režim zaštite, Zona zaštite II – aktivni režim zaštite, Zona zaštite III – režim održivog korišćenja. U istom članu Zakona, objaašnjavaju oni, jasno se navodi da se u zoni zaštite I sprovode „zaštitne, sanacione i druge neophodne mjere u slučaju požara, elementarnih nepogoda i udesa, pojave biljnih i životinjskih bolesti i prenamnožavanja štetočina“. Ova odredba, piše u saopštenju, nesporno predviđa i zakonsku obavezu čišćenja i sanacije šume u slučajevima kao što je zaraza potkornjakom, radi očuvanja integriteta ekosistema i sprječavanja širenja štete. - Dakle, sprovođenje mjera sanacije u zaraženim odjeljenjima nije samo dozvoljeno, već je i zakonski obavezno. U ovom kontekstu posebno je važno podsjetiti i na Poglavlje 27 – Zaštita životne sredine, koje nalaže primjenu evropskih standarda u očuvanju prirodnih resursa i održivom upravljanju prostorom. Takođe, ne može se na osnovu satelitskog snimanja donositi zaključak o broju oboljelih stabala. Takva praksa nije u skladu sa šumarskom strukom, jer se svako stablo mora fizički pregledati i doznačiti na licu mjesta, čime se obezbjeđuje tačnost podataka i pravilna procjena obima zaraze. Samo na osnovu terenskog rada mogu se donijeti ispravne odluke o sječi, sanaciji i obnovi šumskog fonda – kategorični su ekolozi iz Plava i Gusinja. Ogorčeni su što se umjesto konkretnih koraka i hitnih mjera, odgovornost, kako tvrde, prebacuje između više institucija, što dodatno komplikuje i usporava proces. Ističu i da su građani pokrenuli pitanje dozvole za sječu drva za ogrjev, što je od posebne važnosti za ruralno stanovništvo, ali ni tu nije ponuđeno jasno rješenje, iako se radi o elementarnoj potrebi stanovnika.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111071144_2693b72becf804450ef26e1c6b75d2f3b6dcfe97bdfc8c8898b83c3bb3501376.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111071144_2693b72becf804450ef26e1c6b75d2f3b6dcfe97bdfc8c8898b83c3bb3501376" data-rendition-name="original" width="929" height="627" loading="lazy" alt="prelaz"><figcaption>Traže otvaranje graničnog prijelaza na Čakoru (Foto: RTCG) rtcg</figcaption></figure>  <h2> GRANIČNI PRIJELAZI</h2> - Opština Plav i NP Prokletije se graniče sa susjednim državama – Kosovom i Albanijom – što otvara velike mogućnosti za prekograničnu saradnju i otvaranje graničnih prijelaza koji bi koristili i građanima i državi. Tokom sezone, veliki broj turista ulazi preko tzv. balkanske rute „Peaks of the Balkans“ neprijavljeno i bez evidencije. Takva situacija zahtijeva hitnu kontrolu i institucionalno uređenje, posebno nakon nedavnog napada na graničnog policajca u mjestu Hotsko Brdo. Neophodno je otvaranje graničnog prijelaza Murino – Čakor - Peć, čime bi se omogućila bolja kontrola i evidencija kretanja turista, kao i razvoj lokalne ekonomije. Međutim, ni o ovim pitanjima nema vidljivog napretka niti spremnosti da se konkretno djeluje. Infrastrukturna mreža, putevi i objekti koji bi mogli da unaprijede i turizam i lokalni život, ostaju zapušteni i bez jasnog plana realizacije – piše u saopštenju. Prema dostupnim podacima, kako su istakli, Plan upravljanja Nacionalnim parkom Prokletije 2021–2025, dostupan na portalu državne uprave, predviđa razvoj infrastrukture, poljoprivrede, stočarstva i turizma u skladu sa principima održivog razvoja. Međutim, dodaju oni, civilni sektor ukazuje da je veliki dio dokumenta preuzet iz prethodnih verzija i samo minimalno dopunjen, što dovodi u pitanje njegovu ažurnost i primjenjivost. U praksi, objašnjavaju, većina aktivnosti predviđenih Planom – posebno one koje se odnose na lokalnu ekonomiju i infrastrukturu – nije realizovana, čime se potvrđuje da postoji jaz između planova na papiru i stvarnog stanja na terenu. - I na kraju, postavljamo pitanje koje brine sve građane: svi znaju, a pitamo javno – ko je dao dozvole da se tri pitke rijeke stave u cijevi za potrebe izgradnje hidrocentrala? Ko je dao saglasnost – iz Ministarstva ekologije, Agencije za zaštitu životne sredine i Nacionalnog parka Prokletije? Građani imaju pravo da znaju imenom i prezimenom ko stoji iza odluka koje ugrožavaju najvredniji prirodni resurs – vodu – zaključili su ekolozi iz Plava i Gusinja.

Kaćuša Krsmanović

1250x600

1084x550

Prebacivanje odgovornosti stvara začarani krug u kojem se problemi ne rješavaju

Crna Gora je kandidovala sliv Skadarskog jezera za upis na UNESCO-vu listu rezervata biosfere u okviru programa „Čovjek i biosfera“, a ovaj ambiciozni projekat obuhvata znatno šire područje od samog jezera.
Šefica Službe za zaštitu prirodne i kulturne baštine i održivi razvoj u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG), Hajdana Ilić-Božović, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E, precizirala je koji prostori bi bili uključeni u ovaj budući rezervat.
– U rezervatu biosfere bio bi kompletan sliv Skadarskog jezera koji podrazumijeva rijeku Moraču sa svim svojim pritokama, Cijevnu, Koštanicu, sa druge strane Rijeku Crnojevića, Orahovšticu, Crmničku rijeku. U područje budućeg rezervata biosfere uključena je i rijeka Bojana i Ulcinjska solana, kao i zaleđe Velike plaže – kazala je Ilić-Božović.
Program „Čovjek i biosfera“ stavlja akcenat na balans između očuvanja prirode i održivog razvoja, uz aktivno uključivanje lokalne zajednice.
– Crna Gora ima snažnu obavezu da sve smjernice koje UNESCO svjetska baština propisuje ispuni. UNESCO-ov program „Čovjek i biosfera“ u fokus stavlja čovjeka, odnosno lokalnu zajednicu i uključivanje lokalne zajednice u zaštiti prirode, očuvanja biodiverziteta, očuvanja kulture. I naravno, ta pravila za „Čovjek i biosfera“ ne podrazumijevaju dodatna ograničenja, osim da ne smijemo da gradimo nuklearne elektrane – pojasnila je ona.
Ilić-Božović ističe da je održivost kao koncept izgubila na značaju u društvu, te upozorava na važnost očuvanja prirodnih resursa za buduće generacije.
Podsjetila je da je još prije 20 godina nevladina organizacija Green Home inicirala kandidaturu Skadarskog jezera za UNESCO rezervat biosfere, ali je proces bio zaustavljen i nastavljen tek u februaru 2023. godine.
– Sada u ovom procesu imamo punu podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, zatim nevladinog sektora, Agencije za zaštitu životne sredine, upravljača svih zaštićenih područja i lokalnih aktera, odnosno lokalne zajednice. Prije svega tu mislim na opštine kojima gravitira sliv Skadarskog jezera. Kada govorimo o rezervatu Skadarskog jezera, obično ljudi pomisle na jezero, a to je kompletan sliv koji podrazumijeva kolika je rijeka Morača sa svim svojim pritokama, imamo rijeku Moraču, Cijevnu, Koštanicu, sa druge strane Rijeku Crnojevića, Orahovšticu, Crmničku rijeku. U područje budućeg rezervata biosfere uključena je i rijeka Bojana i Ulcinjska solana, kao i zaleđe Velike plaže – naglasila je Ilić-Božović.
Kandidatura za UNESCO rezervat biosfere podrazumijeva i prekograničnu saradnju sa Albanijom. Iako su nominacije podnesene odvojeno, planirano je potpisivanje međunarodnog sporazuma kojim bi se uspostavio zajednički prekogranični rezervat.
– Zajedno smo definisali šta mi želimo, kako vidimo to područje u budućnosti, pa definisali glavne ciljeve, aktivnosti koje bi tu bile prioritetne da se uključe, pa smo govorili o tome šta da zaštitimo kao prvu, drugu, treću zonu u tom rezervatu biosfere. A onda smo sjeli sa kolegama iz Albanije, pa smo sa njima o tome razgovarali, pa smo donijeli zajedničku viziju i odluku koliki je obuhvat tog budućeg rezervata, što nam je glavno, šta nam je vizija i gdje se vidimo u budućnosti – zaključila je Ilić-Božović.

Ilić-Božović: Program ,,Čovjek i biosfera” u fokus stavlja čovjeka i uključivanje lokalne zajednice u zaštiti prirode

Ugrožavanje bezbjednosti i sigurnosti nadzornika NP Skadarsko jezero i gotovo filmske scene, koje u poslednje vrijeme nijesu rijetke kada je u pitanju borba protiv krivolova i ekokriminala, desile su se juče u rejonu Tuzi i blizini granice sa Albanijom, saopšteno je iz JP Nacionalni parkovi Crne Gore.&nbsp;
Kako navode u saopštenju, u popodnevnim časovima dva nadzornika Službe zaštite, tokom redovnog obavljanja radnih zadataka u rejonu Punkt Stanaj u Opštini Tuzi, primijetila su čamac i dva lica koja su izlovljavala ribu uz pomoć sonde sa kablovima.&nbsp;
- Nakon glasnih upozorenja upućenih od strane nadzornika Službe zaštite ova lica su pokušala da se udalje sa mjesta. U pokušaju njihovog zaustavljanja metalno plovilo udarilo je u plovilo Službe zaštite, a zatim počelo da tone. Nadzornici su priskočili u pomoć ovim licima ukrcavajući ih u čamac Službe zaštite, a nakon legitimisanja utvređeno je da se radi o N.D. iz Tuzi i državljaninu Albanije A.G. - kazali su iz JPNPCG.
U čamcu se nalazila oprema za nezakoniti izlov i nekoliko komada šaranske ribe.
- Potopljeno plovilo uz velike napore Službe zaštite izvučeno je iz vode i dovezeno do službenih prostorija NP Skadarsko jezero i privremeno oduzeto. Takođe, pored limenog plovila bez registrarskih oznaka oduzet je i vanbrodski motor, pretvarač električne energije, dva akumulatora, električna sonda, tri saka za odlaganje ribe, kablovi za spoj struje, rezervoar i nelegalno izlovljena riba - precizirali su u saopštenju.&nbsp;
Nadzornici i šef Službe zaštite sa licima zatečenim u nelegalnom izlovu uputili su se ka službenim prostorijama.
Pojašnjavaju da je tokom plovidbe, u blizini graničnog pojasa, došlo do susreta sa još jednim plovilom, te iskakanja iz plovila lica A.G. kojeg su osobe iz navedenog plovila izvukle iz vode i velikom brzinom se udaljile ka teritoriji Albanije.&nbsp;
- Ova situacija je samo jedna u nizu sa kojom su se u prethodnom periodu suočili nadzornici Službe zaštite u graničnom pojasu, a dešavala su se i ozbiljna ugrožavanja bezbjednosti zaposlenih. Tim povodom preduzete su aktivnosti prema nadležnim državnim organima Crne Gore kako bi se ovakvi problemi zajedničkim aktivnostima obije države riješili u korist zaštite prirode i suzbijanja ekokriminala - poručili su iz NP Skadarsko jezero.&nbsp;

Filmske scene na Skadarskom jezeru: Spasili krivolovce, jedan im na kraju skočio u vodu i pobjegao

U E uživo emisiji zanimljivi gosti i pregled aktuelnih tema i gostovanja iz emisija E televizije.
O značaju Nacionalnih parkova za crnogorsko društvo, napretku koji je moguć uz aktivno djelovanje institucija - ali i planinarenju i planinama CG, razgovaramo sa Darkom Brajuškovićem, bivšim direktorom NP Biogradska gora i planinarom.
Govorimo o istraživanju naučnika sa Harvarda o namirnicama koje produžavaju život.
“Eho” donosi rezultate istraživanja koje pokazuje da skok cijena utiče na povjerenje građana u institucije. “E-misija” ukazuje na sve manji broj zanatlija i postavlja pitanja na koji način prevazići krizu.
Tema iz “Budilnika” o dvdesetčetvoročasovnom &nbsp;radnom vremenu kazina &nbsp;otvara pitanje uticaja na mlade. Najavljujemo nove epizode “Galerije tajni” i serijala “Sjenke”. 
 
Budite uz E uživo u terminu od 16 do 18 sati.

E uživo: Značaj Nacionalnih parkova, planinarenje, istraživanje sa Harvarda o namirnicama koje produžavaju život...

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) uputilo je Prijestonici Cetinje prijedlog za sporazumni raskid ugovora o prenosu prava svojine, koji je zaključen 15. februara prošle godine. Riječ je o ugovoru kojim je Nacionalnim parkovima donirano vatrogasno vozilo marke MAGIRUS TLF 16 170 D, proizvedeno 1985. godine.
Iz JPNPCG navode da je raskid predložen zbog nemogućnosti korišćenja vozila, kao i zbog procjene da bi ulaganja u njegovu popravku bila finansijski neisplativa. Prema dostupnim informacijama, vrijednost kamiona je procijenjena na 4.700 eura, dok se tačna cijena popravke ne može utvrditi jer za vozilo staro 40 godina ne postoje ovlašćeni servisi ni rezervni dijelovi na tržištu.
- Vozilo nije bilo u voznom stanju prilikom preuzimanja, a prema informacijama do kojih smo došli, posljednji put je korišćeno prije više godina, kada je prilikom požara došlo do ozbiljnih kvarova na motoru i mjenjaču. Nakon toga, kamion je bio parkiran u krugu bivše fabrike ‘Obod’“ - navode u saopštenju.
Dodatno ističu da uz vozilo nije dostavljena ni knjiga održavanja, što dodatno otežava procjenu ulaganja i dalju upotrebu. Takođe, korišćenje vatrogasnog vozila na terenu zahtijevalo bi angažovanje do pet zaposlenih sa odgovarajućim licencama i obukom za vatrogasce-spasioce – što prevazilazi nadležnosti postojećeg kadra u Službi zaštite.
- JPNPCG već raspolaže voznim i plovnim sredstvima neophodnim za svakodnevni rad na terenu, čije održavanje predstavlja značajan trošak. Dodatno opterećenje budžeta radi popravke vozila koje nije funkcionalno i čije korišćenje zahtijeva dodatni kadar nije racionalno - saopšteno je.
Uprkos tome, iz JPNPCG podsjećaju da Službe zaštite nacionalnih parkova redovno pružaju podršku lokalnim vatrogasnim jedinicama u slučajevima izbijanja požara. Tako su zaposleni u NP Lovćen nedavno učestvovali u gašenju požara zajedno sa službama zaštite i spašavanja sa Cetinja i Kotora.

Nacionalni parkovi predložili raskid ugovora o donaciji neispravnog vatrogasnog vozila

Iz Nacionalnih parkova Crne Goreporučuju da je tokom ljetnje turističke sezone dodatno obogaćena ponuda za posjetioce NP Lovćen i NP Prokletije, kroz organizovane ture uz pratnju licenciranih turističkih vodiča.
- Vođene ture osmišljene su kako bi posjetiocima pružile dublji doživljaj prirode i kulturno-istorijskog nasljeđa ovih prostora. Sa licenciranim vodičem svaki korak postaje zanimljiva priča- ističe se u saopštenju.
U Nacionalnom parku Lovćen, kako navode, &nbsp;posjetiocima su na raspolaganju tri uređene staze:
- Staza vuka, koja simbolizuje snagu i slobodu ovog planinskog masiva,
- Staza Dolovi – Mirac, koja vodi kroz botaničko bogatstvo i istorijske lokalitete,
- Staza Dolovi – Mijačev brijeg, idealna za sve koji žele da iskuse ekološki turizam i boravak u prirodi.
Podsjećaju da Ljubitelji planinarenja i netaknute prirode u NP Prokletije mogu izabrati jednu od čak osam atraktivnih tura, uključujući:
Dolina Grebaje – Katun Valušnice – Maja Popadija – Talijanka
Katun Popadija – Trojan – Trojanska vrata
Grebaje – Pečurka – Krošnjina vrata – Maja Bals / Sjeverni Karanfil
Grebaje – Sedlo Brade – Maja Podgojs – Vezirova Brada
Vusanje – Ropojana – Ropojansko jezero (Zmijsko jezero)
Ali-pašini izvori – Gerani – Vusanje
Bajrovića katun – Hridsko jezero
Babino polje – Hridsko jezero – Tromeđa – Babino polje (kružna staza)
- Vođene ture uz licencirane vodiče doprinose boljoj interpretaciji vrijednosti zaštićenih područja, jačaju interesovanje za lokalnu kulturu, običaje i tradiciju, te podižu svijest o potrebi očuvanja prirode - ističu iz Nacionalnih parkova.
Za sve dodatne informacije i najave dolazaka, zainteresovani se mogu obratiti putem e-mail adrese turizam@nparkovi.me, ili posjetiti centre za posjetioce u Gusinju i na Ivanovim koritima.

Nacionalni parkovi: Uz licenciranog vodiča svaki korak u Lovćenu i Prokletijama postaje priča za pamćenje

Ulaz u nacionalne parkove Durmitor, Biogradska gora, Skadarsko jezero, Lovćen i Prokletije u nedjelju će biti besplatan, povodom Dana državnosti, saopšteno je iz Nacionalnih parkova.
Iz NPCG su rekli da je to prilika za sve građane da dane praznika provedu u prirodi, uživajući u aktivnostima kao što su kajakarenje, vožnja čamaca, pješačenje, rafting, planinarenje i biciklizam.
- U susret praznicima podsjećamo građane na povoljnosti koje mogu ostvariti kupovinom Godišnje ulaznice za svih pet nacionalnih parkova- navodi se u saopštenju.
Uz tu ulaznicu koja na naplatnim punktovima i online može da se kupi po cijeni od 13,5 EUR dobija se mogućnost da neograničen broj puta tokom ove godine posjetite svih pet parkova. Takođe, akcija cashback u iznosu od 50 odsto, koja je pokrenuta u saradnji sa CKB bankom traje do 15. jula. Uz kupovinu online kupovinu CKB Visa karticama na sajtu www.nparkovi.me ove ulaznice su dostupne građanima po cijeni od 6,75 EUR.
- Apelujemo na posjetioce da se u prirodi ponašaju odgovorno, poštuju pravila, koriste označene i markirane staze, informišu se o vremenskim uslovima i koriste odgovarajuću planinarsku obuću i odjeću- rekli su iz NPCG.
Iz NPCG su podsjetili ljubitelje fotografije i prirode da tokom boravka u nacionalnim parkovima ne koriste dronove ukoliko za njih nemaju potrebne dozvole nadležnih državnih organa i odobrenje NPCG.
- Posjetioce koji žele da koriste kvadove ili kros motore upozoravorili su da je vožnja van kategorisanih puteva strogo zabranjena i da skretanjem sa puteva ugrožavaju važna i zaštićena staništa. Ukoliko vaše ljubimce vodite u šetnju prirodom potrebno je da budu na povocu- navodi se u saopštenju.
NPCG svim građankama i građanima čestitaju Dan državnosti i ujedno pozivaju da posjete zaštićena područja i provedu ugodno vrijeme u prirodi.

U nedjelju besplatan ulaz u nacionalne parkove

Obavještavamo posjetioce Nacionalnih parkova Lovćen, Durmitor, Prokletije i Biogradska gora da je u toku faza razmnožavanja medvjeda što uslovljava šire i aktivnije kretanje životinja u potrazi za partnerom, pa je samim tim i veća mogućnost njihovog prisustva i susreta sa ljudima u prirodi, upozoravaju iz Nacionalnih parkova Crne Gore.
Medvjed napada ako se osjeti ugroženim
Ističu da se prilikom susteta s medvjedom što prije se udaljite, ne pravite nagle pokrete, ne trčite i ne penjite se na drvo. Ne zadržavati se zbog snimanja ili fotografisanja na tom terenu. Takođe, pored toga što su najaktivnije, životinje su u ovom periodu osjetljive na uznemiravanje.
- Molimo sve izletnike, planinare, šetače i ostale posjetioce da budu oprezni prilikom boravka u šumskim i planinskim predjelima. Krećite se u grupama obilježenim stazama. Ne ostavljajte ostatke hrane i otpad u prirodu, jer hrana privlači medvjeda koji je snalažljiv svaštojed i brzo pronalazi dostupne izvore hrane - navode iz Nacionalnih parkova Crne Gore.

Nacionalni parkovi Crne Gore: Poziv posjetiocima da budu oprezni

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, članica EUROPARC Federacije, povodom Evropskog dana parkova, organizuje panel diskusiju pod nazivom „Zajedno za prirodu” , sa ciljem da se kroz konstruktivni dijalog i razmjenu mišljenja relevantnih subjekata istakne značaj zaštite prirodnih vrijednosti i unapređenja upravljanja zaštićenim područjima.
Panel diskusija će se održati sjutra u Hotelu Crowne Plaza u Podgorici, sa početkom u 10.00 časova.&nbsp;
- Ovaj događaj okupiće predstavnike nadležnih ministarstava, institucija, diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, stručne javnosti, civilnog sektora i drugih relevantnih aktera, sa fokusom na teme očuvanja biodiverziteta, održivog razvoja i međunarodne saradnje u oblasti zaštite prirode. - navodi se u saopštenju.
U uvodnom dijelu, učesnicima skupa obratiće se ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, ambasadorka Republike Francuske u Crnoj Gori NJ.E. Anne Marie Maskay i direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Marinela Đuretić.&nbsp;
Zatim slijedi prezentacija pomoćnice direktora za zaštitu, održivi razvoj i turizam Nele Vešović Dubak, te učešće ključnih subjekata u okviru tri panela i diskusija. U prvoj diskusiji o ulozi državne uprave u zaštiti i održivom razvoju zaštićenih područja, pored ministra Ćulafića i direktorice Đuretić, učestvovaće i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić i direktor Eko fonda Draško Boljević. O ulozi međunarodnih partnera i donatora u očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa govoriće ambasador Hrvatske u Crnoj Gori NJ.E. Veseljko Grubišić, Liderka tima za inkluzivni i zeleni razvoj UNDP Aleksandra Kiković, Glavni tehnički savjetnik JICA projekta Juta Morikava, i državni sekretar ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Zoran Dabetić.&nbsp;
Na temu doprinosa civilnog sektora u zaštiti biodiverziteta i promociji zaštićenih područja, svoje diskusije, razmjenu mišljenja i iskustva u radu, izložiće predstavnici pet NVO: NVO CZIP Ksenija Medenica, NVO EnvPro Ana Katnić, NVO Green Home Azra Vuković, NVO Parkovi Dinarida Zoran Mrdak i NVO Eko tim Milija Čabarkapa.&nbsp;
Moderator Panela je Danijel Garić.
- Svake godine EUROPARC federacija sa sjedištem u Njemačkoj, organizuje promotivne, ekološke i edukativne događaje povodom Evropskog dana parkova. Ove godine obilježava se pod sloganom „Zajedno za prirodu‟ i ima za cilj da ukaže na značaj saradnje svih subjekata u očuvanju prirode, kao i da proširi svijest javnosti o značaju prirodnih ljepota u zaštićenim područjima širom Evrope, ukazujući na važnost njihovog očuvanja i održivog razvoja. Od 1999. svake godine Evropski dan parkova obilježava se 24. maja, u znak sjećanja na prve nacionalne parkove u Evropi – 9 parkova oformljenih u Švedskoj 1909. godine- podsjećaju organizatori.

Nacionalni parkovi Crne Gore organizuju panel diskusiju ''Zajedno za Evropu''

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: nacionalni-parkovi