Osam godina nakon što je proces revizije muzejskog materijala pokrenut, a uprava ustanove više puta javno najavljivala njegov skori završetak, revizija u JU Muzeji i galerije Podgorice i dalje nije okončana. Da je kašnjenje nadmašilo sve ranije rokove potvrđuje i inspekcijski zapisnik Ministarstva kulture i medija, sastavljen 12. septembra 2025. godine, u kojem se konstatuje da je posljednja kompletna revizija muzejske dokumentacije urađena još 2018. godine, dok novi ciklus – započet 2023. – nije priveden kraju.
Međutim, revizija muzejskog materijala u Muzejima i galerijama, podsjetimo, traje još od jeseni 2017. godine, pod upravom tadašnjeg direktora Seada Đokaja. Tu reviziju nije priznao njegov nasljednik Vučić Ćetković koji je na čelo ustanove došao 2019. godine nakon što je dužnosti razriješen Đokaj. Ćetkovića su dočekali gotovi izvještaji o reviziji u Muzejima i galerijama, inspekcija za kulturnu baštinu ih je formalno verifikovala u njegovom prisustvu, ali je direktor zbog kasnije uočenih nepravilnosti odlučio da ubrzo cjelokupan postupak revizije vrati na početak. Ukratko – Muzeji i galerije Podgorice punih osam godina nijesu u stanju da završe postupak revizije u skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti i svim pravilnicima koji regulišu ovu oblast.
<h3>KRŠE ZAKON</h3>
Prema zapisniku inspekcije za kulturna dobra iz septembra ove godine, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, inspekcijski nadzor je sproveden po službenoj dužnosti, nakon inicijative upućene Ministarstvu kulture i medija, koja se, između ostalog, odnosila i na provjeru poštovanja zakonske obaveze revizije na svakih pet godina. Inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak tom prilikom je ustanovila da Muzeji i galerije nijesu postupili u skladu sa članom 21 stav 2 Zakona o muzejskoj djelatnosti, koji propisuje periodičnu reviziju muzejskog materijala najmanje jednom u pet godina.
U zapisniku se precizno navodi dinamika dosadašnjeg procesa: Komisija je do jula 2025. godine pregledala 5.299 predmeta, što obuhvata Etnografsku zbirku, Zbirku Moderne galerije, Legat Rista Stijovića, Istorijsku zbirku i Muzej Marka Miljanova. Na popisnoj listi, pripremljenoj na osnovu inventarnih knjiga, evidentirano je oko 3.390 predmeta, ali se utvrđuje da je broj neinventarisanih predmeta znatno veći, pa konačna lista predmeta već sada „uveliko nadmašuje“ postojeći broj inventarisanih jedinica. Komisija za reviziju je uradila i popis Biblioteke Rista Stijovića i biblioteke Muzeja Marka Miljanova, a slijedi Kulturno-istorijska zbirka i na kraju Arheološka zbirka u kojoj, kako se navodi u zapisniku, komisija očekuje najviše izazova. Upravo iz te zbirke nestalo je 150 predmeta sa Duklje, od izuzetnog materijalnog, istorijskog, identitetskog i arheološkog značaja, koje je dvije decenije dužio nekadašnji kustos i aktuelni direktor Muzeja i galerija Dragan Radović. Zbog nestanka ovih predmeta, podsjetimo, bivši direktor Vučić Ćetković podnio je krivičnu prijavu protiv NN lica, a Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici još „izviđa“ i ne saopštava javnosti niti jedan detalj dosadašnjeg postupanja, osim što smo na startu postupka dobili potvrdu da su podnosilac prijave, kao i drugi zaposleni u Muzeju, odgovorni za staranje o zbirkama, saslušani u policiji i tužilaštvu.
Inspektorka za kulturna dobra dalje u zapisniku iz septembra ove godine posebno bilježi tvrdnju uprave muzeja da se proces revizije usporava zbog nedostatka dokumentacije za pojedine predmete i problema utvrđivanja pripadnosti određenim zbirkama. Isto ovo obrazloženje izrekla je i bivša direktorica ustanove Ivana Ćupić, koja je u martu prošle godine za Pobjedu izjavila da za određene neinventarisane predmete ne postoje podaci kako su ušli u muzej, otkupni dosijei ili ugovori o poklonu.- Pojavljuje se i problem identifikacije kulturnih dobara, jer, kao što je poznato, zbirke su kumulativno proglašavane kulturnim dobrima 1961. i 1962, elaborati o revalorizaciji nijesu sasvim pouzdani, informacija na osnovu kojih možemo sa sigurnošću tvrditi da je riječ o kulturnim dobrima nema dovoljno, pa je neke predmete veoma teško identifikovati kao kulturna dobra – rekla je ranije Ćupić.
<h3>MJERA UKAZIVANJA</h3>
U zapisniku se navodi da je inspektorka izrekla mjeru ukazivanja direktoru Draganu Radoviću, uz striktan rok od 12 mjeseci da se nepravilnosti otklone, odnosno da se revizija muzejskog materijala konačno završi i dostave dokazi o tome. Radović je prihvatio mjeru i nije tražio donošenje rješenja, što praktično znači da bi revizija, prema nalogu inspekcije, morala biti završena najkasnije do septembra 2026. Sada će Radović biti odgovoran za rad komisije i utvrđivanje brojnog stanja u zbirkama muzeja, pa i u Arheološkoj zbirci koju je, prema primopredajnom zapisniku, preuzeo 2002. godine od koleginice Vere Drecun.
Tokom internog postupka u Muzeju, Radović je, podsjetimo, izjavio da nema nikakve veze sa nestankom 150 predmeta, te da su oni tokom niza godina bili dobro obezbijeđeni i čuvani. Situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem predmeta, kako je izjavio, drastično se mijenja „prilikom opremanja depoa u kojem su smješteni novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare.“
- Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – odgovorio je ranije Radović u dopisu upućenom tadašnjem direktoru Vučiću Ćetkoviću.
<h3>Nestalih 150 predmeta možda izrone iz „nekog od prostora Muzeja“</h3>
Zapisnik inspekcije za kulturna dobra, iz septembra ove godine, ne bavi se direktno slučajem nestalih 150 arheoloških predmeta iz Arheološke zbirke Muzeja i galerija, ali konstatuje da je revizija ključna upravo zbog velikog broja neinventarisanih jedinica i nesređenog dokumentacionog sistema. To dodatno potvrđuje i ranije navode bivše direktorice Ivane Ćupić da tek „revizija može utvrditi da li su predmeti stvarno nestali ili neadekvatno i nepropisno pohranjeni u nekom od prostora muzeja“ – tvrdnja koja je sada, nakon više godina, još problematičnija s obzirom na trajanje procesa. Nekadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković, podsjetimo, nije imao dilemu, te je nakon što su zaposleni detaljno pregledali sve prostore Muzeja u decembru 2022. godine podnio krivičnu prijavu protiv NN lica zbog nestanka 150 predmeta, a podnio je potom prijavu i Upravi policije zbog slomljenog staklenog pehara iz 4. vijeka koji je tokom 2010. godine sačuvan izvađen iz jedne od grobnica na Duklji i pohranjen u Arheološku zbirku Muzeja i galerija. Zbog uništenja ovog predmeta krivičnu prijavu je podnijela inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak. Nadležno tužilaštvo u Podgorici, u oba ova slučaja još - izviđa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Novom direktoru 12 mjeseci da konačno utvrdi stanje u zbirkama

Skupština Glavnog grada imenovala je juče Dragana Radovića za direktora Muzeja i galerija Podgorice u punom mandatu, iako se za njega vezuje nerazjašnjena afera nestanka 150 eksponata iz Arheološke zbirke ove ustanove u periodu dok je on upravljao zbirkom, a ona je pod njegovim ingerencijama bila čak dvije decenije - od 2002. do 2022. godine. Tokom rasprave opozicija je ukazala na ovu činjenicu, ali predstavnici većine bili su kategorični da se krivični postupak ne vodi protiv Radovića, već da je krivična prijava podnešena protiv NN osobe. <h2>ISTRAGA U TOKU</h2> Krajem oktobra Portal ETV uputio je pitanja Osnovnom tužilaštvu o toku istrage u slučaju krivične prijave Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice podnešene u decembru 2022. godine protiv NN osobe zbog krađe 150 muzejskih predmeta koji imaju izuzetno visoku kulturno-umjetničku, istorijsku i materijalnu vrijednost. Kratak odgovor stigao je 30. oktobra. - U vezi Vaših pitanja, obavještavamo Vas da se predmet Vašeg interesovanja nalazi u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, za sada ne možemo saopštiti više detalja – bilo je sve što su saopštili. Proizilazi da Osnovno državno tužilaštvo ni skoro tri godine od kada im je stigla krivična prijava nije okončalo istragu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT Podgorica"><figcaption>ISTRAGA TRAJE SKORO TRI GODINE: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici(Photo: ODT Podgorica)</figcaption></figure>  Portal ETV krajem oktobra pitanja je uputio i Radoviću, ali on do danas nije odgovorio. Opozicija juče nije podržala njegovo imenovanje za direktora Muzeja i galerija Podgorica, odbornik Pokreta Preokret Mirza Krnić negodovao je i što Radović nije bio u sali tokom rasprave, jer je, kako je kazao, htio, pored ostalog, da ga pita da li je tačno da su određeni eksponati kojima raspolaže muzej nestali, da li su korišćeni za privatne izložbe, kao i da li su neki oštećeni ili nijesu vraćeni. Odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković ocijenio je da je imenovanje Radovića dio političkog aranžmana Pokreta za Podgoricu i istakao da nije dobro što se ne zna ishod postupka za nestanak eksponata, te da ne bi bilo dobro „dići ruke za nekoga u čijem je mandatu nestalo 150 eksponata“. Odbornik Preokreta Srđan Perić bio je kategoričan da je i te kako važno pitanje kako će upravljati Muzejima i galerijama čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje su nestali eksponati. Odbornik liste „Za bolju Podgoricu“ Miloš Krstović kazao je da se protiv Radovića ne vodi krivični postupak. - Krivična prijava je podnešena protiv NN lica. Targetirate veliki broj zaposlenih unutar Muzeja i galerija. Dragan Radović je jedan od boljih kadrova kojeg ćemo izabrati, po mom ličnom mišljenju i najbolji. Čovjek koji ima 25 godina kao kustos u Muzejima i galerijama - kazao je Krstović. Istakao je i da je Radović ranije u lokalnom parlamentu saopštio da nema nikakve veze sa nestankom eksponata iz Arheološke zbirke. <h2>ZAPISNIK IZ 2002.</h2> A Radović je Arheološku zbirku preuzeo u maju 2002. godine i njom upravljao čak dvije decemije – do 2022. kada je otkriveno da fali 150 eksponata. Prema zapisniku o primopredaji Arheološke zbirke između dipl. arheologa Vere Drecun, savjetnika konzervatora i dipl. istoričara umjetnosti Dragana Radovića, tadašnjeg kustosa Muzeja i galerija Podgorice u maju 2002. godine, u koji Portal ETV ima uvid, eksponati su bili podijeljeni u više zasebnih grupa prema mjestu nalaza. U dokumentu se precizno navodi koliko ima eksponata i sa kojih nalazišta, koliko ih je falilo tokom ranijih primopredaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3" data-rendition-name="original" width="1030" height="1422" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8" data-rendition-name="original" width="1052" height="1600" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  - Arheološka zbirka broji ukupno 984 eksponata – piše u dokumentu. Javnost je o nestanku eksponata obaviještena tek u avgustu 2023. kada je urednik u dnevnim novinama Pobjeda Jovan Nikitović otkrio u istraživačkom tekstu da je uprava Muzeja i galerija Podgorica podnijela krivičnu prijavu, a tadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković objasnio da su nestali predmeti pripadali Arheološkoj zbirci. - Među predmetima koji nedostaju su omega ukosnice, fibule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi (duguljasta posuda/bočica, nap. aut.), fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca… - kazao je on novinaru Pobjede. Više izvora potvrdilo je tada listu i da je među nestalim predmetima i kamena urna, staklena čaša, keramčki tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni prsten sa profilisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti keramike iz Vavilona, koje je Muzeju poklonio M. Uskoković. Što se tiče numizmatike, objavila je Pobjeda, nestalo je ukupno 125 starih rimskih novčića. Nestanak eksponata, kako je tada rekao Ćetković, utvrđen je prilikom primopredaje dijela Arheološke zbirke između dva kustosa, odnosno prilikom identifikacije i popisa predmeta koji su bili sastavni dio zapisnika o ranijoj primopredaji iz 2002. godine. Na osnovu tog zapisnika, kako je kazao Ćetković, zaključuje se da su nestali predmeti bili na spisku, a samim tim i u depou, 2002. godine kada je obavljena posljednja primopredaja, prije one koja je uslijedila dvije decenije kasnije - 2022. godine. <h2>IZJAŠNJENJE RADOVIĆA</h2> Tokom interne kontrole kada je ustanovljena krađa 150 eksponata, kako je pisala Pobjeda, Radović je u pisanom izjašnjenju objasnio da se dio predmeta iz Arheološke zbirke, koju je preuzeo 2002. godine, nalazi izložen u stalnoj postavci od njenog otvaranja dok je, veći dio, tokom prethodne dvije decenije bio smješten u metalnim ormarima koji su zadovoljavali standarde fizičke zaštite i zaštite od spoljnih negativnih uticaja i hazarda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice"><figcaption>NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice(Photo: Facebook/Muzeji i galerije Podgorice)</figcaption></figure>  - Njihovo kretanje je bilo uslovljeno samo kretanjem cijele institucije prilikom nekoliko seljenja početom prvih godina prošle dekade. U tom periodu, i pored neuslovnog smještaja i nestandardnog transporta, svi predmeti su sačuvani i obezbijeđeni po svim muzejskim standardima i nije se desilo da bilo koji predmet bude oštećen ili nedostaje – napisao je Radović. Na kraju dopisa, kako je prenijela Pobjeda, istakao je da se „situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem pomenutih predmeta drastično promijenila prilikom opremanja depoa, u kojem su smješteni, novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare“. - Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – napisao je Radović u izjašnjenju tadašnjem direktoru Ćetkoviću. U okviru tužilačke istrage o krađi eksponata iz Arheološke zbirke saslušan je i Radović, ali nije poznato što je saopštio.

Kaćuša Krsmanović

Čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje je nestalo 150 eksponata, sada će upravljati Muzejima i galerijama

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović predložio je Skupštini Glavnog grada da za direktore u punim mandatima imenuje dosadašnje vršioce dužnosti direktora Muzeja i galerija i Sportskih objekata Dragana Radovića i Miljana Ivanovića.
Radović i Ivanović su predloženi za četvorogodišnje mandate, a o Mujovićevom predlogu će se danas, uoči sjednice gradskog parlamenta, prvo izjasniti članovi odbora za izbor i imenovanja.
Odboru za izbor i imenovanja stigao je predlog gradonačelnika za imenovanje članova odbora direktora Agencije za izradu lokalnih planskih dokumenata. Za članove su predloženi Dragan Tasić, Stevan Albijanić, Anđela Rakočević i Marko Lakušić.
Predloženi su kandidati partija za članove Savjeta za omladinsku i obrazovnu politiku. Pokret za Podgoricu za člana je predložio Draga Šundića, koalicija Za budućnost Podgorice delegirala je Ivanu Mašković, Pokret Evropa sad i Demokrate Tamaru Crnogorčić, dok je DPS predložio Filipa Terzića i Mašu Šturanović. Predlog za člana Savjeta stigao je i od gradonačelnika Saše Mujovića koji je predložio Mladena Vukovića, Studentski parlament Univerziteta Crne Gore delegirao je studentskog ombudsmana Ivanu Popović, dok će ispred nevladinih organizacija biti David Vukićević.
Odboru je dostavljena ostavka člana Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova Miodraga Jokanovića, ali i predlog gradonačelnika da Jokanovića zamijeni Veselin Luburić.
Odbor za izbor i imenovanja izjasniće se o predlogu gradonačelnika Saše Mujovića za imenovanje članova Turističke organizacije Podgorica. Za članove TOP-a predloženi su Danijela Radeč, Dalibor Zečević, Ivan Popović, Gorica Vukićević, Slađana Anđušić, Nemanja Gajović, Nikola Mićunović, Milica Kadović, Aleksandar Božović i Stevan Ražnatović.

1084x550

Mujović predlaže Radovića i Ivanovića za direktore Muzeja i galerija i Sportskih objekata

Istoričar umjetnosti Dragan Radović izabran je za v.d. direktora JU Muzeji i galerije Podgorica na današnjoj sjednici tamošnjeg Savjeta.
Kako su kazali, za poziciju v.d. direktora javili su se on i magistrica istorije kulture i istorijske antropologije Zorica Stijepović.
- Dragan Radović, muzejski savjetnik, kustos u Odjljenju za istoriju kulture i umjetnosti, izabran je većinom glasova Savjeta imajući u vidu njegovo višedecenijsko iskustvo u ustanovi, zapažene rezultate rada u ulozi kustosa i autora značajnih izložbi, urednika arheološkog časopisa „Nova antička Duklja“ i učesnika velikog broja naučnih konferencija u zemlji i inostranstvu - navodi se u u saopštenju JU Muzeji i galerije Podgorice.
Podsjetili su da je Dragan Radović diplomirao na Katedri za Istoriju umjetnosti sa arheologijom Filozofskog fakulteta u Skoplju 1991. godine, a od 2000. godine radi u JU Muzeji i galerije Podgorice kao kustos u Odjeljenju za istoriju kulture i umjetnosti.
- Takođe, u jednom mandatu obavljao je dužnost člana Upravnog odbora JU Muzeji i galerije Podgorice - dodali su oni.
Predsjednik je, kako su dodali, Muzejskog društva Crne Gore i autor velikog broja izložbi, od kojih se mogu izdvojiti „Templo - Ikonistasi braće Đinovski“ iz 2024. godine, „Dodir vatre-priča o staklu iz muzeja u Crnoj Gori“(koautor) iz 2018. godine, „Tradicija multikulture“(koautor) iz 2006. godine. Autor knjiga „Arheologija u Crnoj Gori – Bibliografija“ i „Spomen obilježja u Podgorici (koautor). Učesnik velikog broja naučnih konferencija u zemlji i inostranstvu.

Dragan Radović izabran za v.d. direktora JU Muzeji i galerije Podgorice

Nemam problem s tim da više ne budem na rukovodećoj funkciji, ali imam pravo da zahtijevam da moja eventualna smjena bude zakonski korektna i opravdana - poručila je direktorica Muzeja i galerija Podgorica Ivana Nina Vukčević-Ćupić za ETV po saznanju da je u toku sjednica tamošnjeg Savjeta na kojoj je planirano da je razriješe.
Ona je to okarakterisala kao brutalni revanšizam - u godini najveće posjećenosti muzeja i uspješno realizovanog najobimnijeg plana ustanove.
- Dolazi odmazda onih kojima je očito cilj da vladaju nerad i javašluk... - ocijenila je Vukčević-Ćupić.
Ona bez dileme smatra da je u pitanju politička igra.
- Što se jasno vidi i iz načina na koji je Savjet Muzeja i galerija donio takvu odluku kojom se ne usvaja &nbsp;izvještaj o finansijskom poslovanju. Bitno je podsjetiti da je prethodni Savjet zapravo usvojio izvještaj koji je dalje trebalo korigovati samo sa par tehničkih izmjena, pa uopšte nije bilo ni potrebno da on bude ponovo u cjelosti razmatran. Međutim, kasnije je organizovano ponovno glasanje koje nema ni zakonsko uporište, a donešena je nova odluka o neusvajanju izvještaja - istakla je ona.
&nbsp;Stoji, podvlači ona, iza svojih rezultata i svih uspjeha Muzeja i galerija koji su postignuti u rekordnom vremenu.
- Pošto sam prije svega umjetnica, dozvolite mi da na ovo pitanje stavim tačku rečenicom: “Funkcija umjetnosti nije da prikriva stvarnost, već da je raskrinka” - navela je ona.
Naglasila je da u samom Savjetu ne postoji niko iz struke.
- S druge strane, ne bih komentarisala, ali jeste bitno makar evidentirati da su politika, neznanje i kompleks više vrijednosti nad tom istom strukom i umjetnošću koje su tema ove institucije, i previše prisutni - zaključila je Vukčević Ćupić.

Vukčević Ćupić o eventualnoj smjeni: Nema dileme da je u pitanju politička igra, nije problem da ne budem na funkciji - ali zahtijevam da to bude opravdano

Povodom obilježavanja 20 godina postojanja, Zagrebački kamerni orkestar nastupiće u ponedjeljak, 21. oktobra, u Modernoj galeriji Muzeja i galerija Podgorice u 20 sati. Na programu su djela popularne klasike, a predstaviće se i solistkinje-violinistkinje Noami Konforta i Petromila Marica Jakas. Gostovanje ZKO realizuje se uz podršku Grada Zagreba, a u organizaciji KIC-a „Budo Tomović”. Repertoar će obuhvatiti kompozicije - Luke Sorkočevića, Antonija Vivaldija, Volfganga A. Mocarta, Ludviga Van Betovena, Johanesa Bramsa, Dmitrija Šostakoviča i Antonjina Dvoržaka. Zagrebački kamerni orkestar (ZKO) čine muzičari koji izvodeći baroknu, klasičnu i savremenu muziku žele da predstave široj publici bogatstvo i ljepotu ozbiljnih nota. Kroz međunarodni ,,Festival Musica Maxima” brojne koncerte i gostovanja, Zagrebački kamerni orkestar sa prijateljima muzičarima iz cijelog svijeta, želi podstaknuti ljubav prema klasičnoj muzici. Zagrebački violinisti, Mladen Dervenkar i Marko Mađarić, okupili su 2004. godine, petnaest mladih vrhunski obrazovanih gudača s Muzičke akademije u Zagrebu i nanovo pokrenuli Zagrebački kamerni orkestar koji je Rudolf Matz okupio još davne 1937. godine, s idejom da nastave tradiciju zagrebačke violinističke škole.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241020091028_ddbbe4d9d5da7a88639c3441d02045a9fdd047dda52f9d601dce35f7efdb635f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241020091028_ddbbe4d9d5da7a88639c3441d02045a9fdd047dda52f9d601dce35f7efdb635f" data-rendition-name="original" width="5623" height="7985" loading="lazy" alt="Zagrebački kamerni orkestar"></figure>  Kvalitet dosadašnjeg djelovanja ZKO-a prepoznat je u saradnji sa solistima poput Maksima Fedotova, dobitnika mnogobrojnih nagrada na najvećim međunarodnim violinističkim takmičenjima, violončelistkinje Monike Leskovar, pobjednice prestižnog takmičenja ,,Čajkovski” za mlade u Japanu 1995; pijanistkinje Galine Petrove, „zaslužne umjetnice Rusije“ 2001. i drugih. Orkestru su značajno doprinijeli i dosadašnji koncertmajstori: Diane Pascal, Tonko Ninić i Orest Shourgot. Orkestar danas s velikim uspjehom djeluje pod vođstvom Petromile Marice Jakas. Posebnu važnost za ZKO ima trajna saradnja i prijateljstvo s ruskim virtuozom Maksimom Fedotovim, koji je od samog početka djelovanja orkestra počasni koncertmajstor, a od 2009. godine i umjetnički direktor međunarodnog festivala ,,Musica Maxima” u Zagrebu, u organizaciji Zagrebačkog kamernog orkestra. Saradnja s ovim umjetnikom rezultirala je gostovanjem brojnih muzičkih velikana. <h2> O solistkinjama</h2> Violinistkinja Noami Konforta se upisala na Muzičku akademiju u Zagrebu s petnaest godina, gdje je studirala u klasi prof. Leonida Sorokova. Diplomirala je s najvišim ocjenama 2021. godine. Više od deceniju redovno je nastupala na renomiranom Međunarodnom festivalu kamerne muzike ,,Musica Maxima”. Profesionalno obrazovanje nastavila je kod prof. Gorana Končara na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom ostvarila je zapažene nastupe, uključujući festivale ,,Dani Milka Kelemena” u Slatini i ,,Franjo Krežma” u Osijeku. Osvojila je Grand Prix na prestižnom međunarodnom takmičenju ,,Consonance” u Vladimiru, Rusija, nakon čega je nastupala na festivalima s uglednim ruskim kamernim i simfonijskim orkestrima. Noami je završila dvogodišnje specijalističke studije u klasi Gorana Končara, fokusirajući se na temu ,,Pet koncerata za violinu i orkestar Volfganga Amadeusa Mocarta” postavši jedna od rijetkih stručnjaka za Mocartovu violinsku muziku u regiji. Njen projekat, koji uključuje izvođenja svih pet Mocartovih violinskih koncerata, značajno doprinosi obogaćivanju kulturne scene. Najveće Noamino dostignuće je nagrada ,,Ivo Dražinić” koju je dobila 2023. godine. Nagrada joj je uručena u Kneževom dvoru u Dubrovniku, gdje je izvela Mocartov ,,Koncert za violinu i orkestar u D-duru, K 218” uz pratnju Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod vođstvom maestra Slobodana Begića. Ova nagrada dodjeljuje se mladim talentovanim muzičarima koji su osvojili međunarodne žirije i publiku svojim umjetničkim dostignućima. Violinistkinja Petromila Jakas diplomirala je s navršenih 20 godina na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Gorana Končara. Specijalizaciju iz područja kamerne muzike završila je 2010. na Konzervatorijumu za muziku i scenske umjetnosti u Gracu, u klasi Ćia Ćou (Chia Chou). Postdiplomske studije violine završila je 2011. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Tarasa Pečenija (Taras Pechenyi). U školi Kantorum u Parizu diplomirala je 2017. godine, u klasi Violete Smailović-Huart. Za izvanredne rezultate tokom studija dodijeljena joj je Rektorova nagrada, a sa zapaženim uspjehom učestvuje na mnogim međunarodnim muzičkim takmičenjima. Izvođenjima savremenih djela istakla se na Muzičkom Biennaleu u Zagrebu 2005. Na troetapnom Međunarodnom takmičenju na Malti 2013. godine, za izvođenje savremenog djela dodijeljena joj je specijalna nagrada te čast svjetske praizvedbe kompozicije „Opaque Silence-Symbia III” Džona M. Kennedija. Finalistkinja je evropskog muzičkog takmičenja „Citta di Moncalieri”, međunarodnog takmičenja „Rovere d`Oro”, i dobitnica apsolutne prve nagrade na međunarodnim takmičenjima „Amigdala”, „Paolo Barrasso” i „Premio Franz Schubert” gdje se istakla i nagradom za savremeno djelo „Riccardo Viannello”. Zaposlena je u Simfonijskom orkestru HRT-a na mjestu zamjenika vođe dionice. Od 2022. sarađuje sa Međunarodnim kamernim orkestrom „Lorenzo da Ponte”. Solističke nastupe bilježi uz orkestar BISYOC (V. Britanija), „Orchestra Classica di Allessandria” (Italija), Gradski kamerni orkestar Šibenik te Zagrebački kamerni orkestar uz koji redovno nastupa u ulozi koncertne majstorice.

1250x600

Nastup Zagrebačkog kamernog orkestra sjutra u Modernoj galeriji

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: muzeji-i-galerije-podgorice