Strateg Cedevita Olimpije Zvezdan Mitrović, zvanično je promovisan u novog selektora košarkaša Crne Gore.
Ugovor je potpisan do ljeta 2029. godine, ali iz tehničkog razloga neće moći da vodi "crvene" do narednog ljeta.
Umjesto njega, ekipu će u novembarskom i februarskom prozoru kvalifikacija za SP prevoditi Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija.
- Mislim da je izlišno govoriti kolika je privilegija biti selektor svoje zemlje. Iako sam i ranije bio na kormilu Crne Gore, ovo je sada drugačija priča. Košarka se mijenja, svjedoci ste svi toga. Veliki je odliv mladih igrača, to više nije samo NBA liga, već i na nivou koledža. Moramo svi na tome da radimo, gdje neće biti potrebna samo pomoć košarkaških radnika, već i pravnika. Probaćemo da primijenimo iskustva Francuske, gdje sam radio i Španije. To je proces, nije nešto što treba da se riješi na blickrig. To je razlika između mog prvog mandata i sada- istakao je Mitrović..
U prvom mandatu na klupi Crne Gore, bio je uspješan. Odveo je reprezentaciju na Svjetsko prvenstvo, 2019. godine u Kini.
- Nećemo se unaprijed predavati ni protiv koga. To nam je u mentalitetu, da napadamo svakoga. Tražićemo igrače bukvalno po cijelom svijetu, kako bi napravili selekciju. Znate i sami da je krenula smjena generacija. Ono što je meni najvažnije jeste da napravimo sistem. Infrastrukutru imamo, moramo da radimo sa mladim i perspektivnim trenerima. Treba nam strpljenje, ali ne tražimo alibi. Ipak, nije sad pritisak da nam zavisi oćemo li proći kvalifikacije ili ne. Želim da kažem da u prvom mandatu nisam imao problem da se neki igrač ne odazove. Imao sam i sreće sa povredama. Vjerujem da će saradnja sa svim u savezu biti dobra i kao što rekoh, da napravimo jednu bazu i sistem, koji će donijeti rezultat i da budemo redovni učesnici velikih takmičenja- kazao je selektor.
Posljednji Eurobasket su, iz raznoraznih razloga, propustili Nikola Ivanović, Bojan Dubljević, Nemanja Radović, Dino Radončić... Osim Kendrika Perija, može se očekivati i povratak nekog od njih.&nbsp;
- Očekujem da dobijem informaciju o svim igračima. Od onih koji igraju crnogorsku ligu, pa na dalje. Biće pozvani svi koji zaslužuju da budu dio reprezentacije, a o imenima je rano govoriti- rekao je Mitrović.
Crna Gora će u prvoj fazi kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo igrati u grupi sa Grčkom, Portugalom i Rumunijom.
- A selekcija je izlog svega. Tražimo strpljenje, ne tražimo alibi. Nije nam mač iznad glave da zavisimo da li ćemo se plasirati na Svjetsko prvenstvo ili nećemo. Iskoristio bih priliku da se zahvalim predsjedniku KSCG Draganu Bokanu na ukazanom povjerenju i Andreju Žakelju što će odraditi jedan veliki dio posla- objasnio je Mitrović.
Zahvalio se Košarkaškom savez Crne Gore što mu je ukazao povjerenje.&nbsp;
- Za mene kao mladog trenera ovo je velika šansa i priznanje dosadašnjeg rada i drago mi je što ću da sarađujem sa Zvezdanom. Plan je da napravimo program za iduća dva prozora i da izvučemo maksimum iz ekipe. Nema mnogo vremena i u tim prozorima ima malo treninga tako da je najbitnije da izgradimo pozitivnu atmosferu. Smjena generacija je dobrodošla, to je prirodni put i drago mi je da ide u tom pravcu- kazao je slovenački stručnjak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mitrović: Privilegija je biti selektor svoje zemlje

Zvezdan Mitrović vraća se na mjesto uspjeha, ponovo će biti selektor crnogorske košarkaške reprezentacije, odlučio je Upravni odbor Košarkaškog saveza, saopšteno je iz Košarkaškog saveza Crne Gore.
Mitrović će potpisati ugovor do 2029. godine, ali iz tehničkih razloga neće biti u mogućnosti da vodi selekciju do idućeg ljeta, pa će tu ulogu u prva dva kvalifikaciona prozora za Svjetsko prvenstvo preuzeti trener Budućnost Volija Andrej Žakelj. Slovenački stručnjak će tako biti na klupi selekcije Crne Gore, u koordinaciji sa Mitrovićem, na ukupno četiri utakmice prve faze kvalifikacija, u novembru ove i februaru naredne godine.
Zvezdan Mitrović imao je veoma uspješan prvi mandat na klupi Crne Gore, koju je prvi put u istoriji odveo na Svjetsko prvenstvo, 2019. godine u Kini. Bio je to dvogodišnji kvalifikacioni ciklus u specifičnom formatu, u kojem su savladani protivnici mnogo većeg rejtinga u tom trenutku, a na Mundobasketu ostvarena je pobjeda nad Japanom u razigravanju. Pedesetpetogodišnji stručnjak prethodno je u reprezentaciji bio prvi asistent selektoru Luki Pavićeviću 2013. godine, kada je Crna Gora učestvovala na Eurobasketu u Sloveniji.
Na klupskom planu Mitrović se takođe dokazao mnogo puta. Počeo je kao trener u podgoričkom klubu Pikadili, potom je radio kao asistent u Budućnosti, da bi 2002. krenuo u uspješnu odiseju u Ukrajini, gdje je radio 12 godina. Vodio je u dva mandata Monako, sa kojim je 2021. osvojio Evrokup i potom igrao Evroligu, a u međuvremenu je sa Asvelom osvojio titulu u Francuskoj. Nakon rada u Galatasaraju, preuzeo je ljubljansku Cedevita Olimpiju, koju i dalje uspješno vodi.
Mitrović će zvanično biti predstavljen kao selektor Crne Gore, krajem novembra u Podgorici, a već sada mu želimo dobrodošlicu i nove uspjehe za crnogorsku košarku!
Na početku novog ciklusa na klupi reprezentacije mijenjaće ga najbolji trener ABA lige prethodne sezone, strateg Budućnost Volija Andrej Žakelj. Slovenac je već dugo u Crnoj Gori, vodio je prije Budućnosti i SC Derbi, jako dobro poznaje situaciju u crnogorskoj košarci, a kao trener se već dokazao i rezultatima.
Nakon rješavanja pitanja selektora muške reprezentacije, u Košarkaškom savezu u najkraćem roku donijeće odluku i o selektoru košarkašica, koje očekuje početak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Zvezdan Mitrović ponovo selektor Crne Gore, reprezentaciju će do februara voditi Andrej Žakelj

Košarkaška reprezentacija Crne Gore igraće danas u Tampereu protiv Švedske utakmicu četvrtog kola B grupe Eurobasketa.
Biće to duel sa direktnim rivalom za plasman u narednu rundu takmičenja.
Crna Gora je bez pobjede nakon tri odigrana kola, dok je Švedska jedini trijumf upisala protiv Velike Britanije.
Duel u Tampereu počeće u 12 sati i 30 minuta.

Crna Gora sa Švedskom za prvi trijumf

Crnogorska reprezentacija izgubila je kontrolni meč u Solunu od Grčke 69:61, nakon što je kontrolisala igru i rezultat tokom 30 minuta, ali pala u završnici i upisala drugi poraz na tri kontrolna meča tokom priprema za Evropsko prvenstvo. Ipak, Nikola Vučević i saigrači u još jednoj jakoj provjeri, kao prethodno protiv Francuske i Bosne i Hercegovine, pokazali su da će imati šta da kažu i na predstojećem Eurobasketu.
Crna Gora je meč počela sa petorkom Drobnjak, Kljajić, Slavković, Hadžibegović, Vučević. Ubrzo je selektor Radović počeo da rotira i bilo je jasno da želi da podijeli minutažu više nego na prethodna dva meča, posebno što je odmarao Vladimira Mihailovića koji je ostao van ekipe za ovu utakmicu. Zato je debitovao Kajl Olmen i pokazao već sada da može biti veoma značajna poenterska opcija, sa dodatnim prostorom za uigravanje do početka prvenstva.
Naši su dobro otvorili utakmicu, poveli 19:12 u finišu prve četvrtine, zonom natjerali rivala na šuteve spolja koje nisu pogađali u visokim procentima. Grci su se ipak trgli i preokrenuli serijom 10:0, da bi se potom igralo u egalu i sa dosta promašaja na obje strane – naših reprezentativaca za 2 poena (8/22), a grčkih u šutu za 3 poena gdje su u prvom poluvremenu imali čak 21 pokušaj, a pogodili samo dvije trojke. Nakon 5 vezanih poena Mitoglua Grčka je povela 31:26, ali su odgovorili Olmen i Drobnjak za novo vođstvo naših, u finišu poluvremena i Vučević pa se na odmor otišlo uz prednost Crne Gore 35:32.
U nastavku Crna Gora je održavala prednost, pogađali su Kljajić i Simonović, a u 6. minutu nakon trojke Vučevića bilo je 9 razlike, 47:38. Koristio je i skok u napadu, jer uhvatili smo 4 u trećoj četvrtini koja je završena vođstvom naše reprezentacije 51:45.
Posljednju su Grci otovorili sa 5 vezanih poena i vratili utakmicu u egal, a ubrzo i preokrenuli parcijalnim rezultatom 17:2 na 67:56 na 3 minuta do kraja. Podigli su domaći nivo igre u odbrani, bolje se kretali, presjekli nekoliko lopti i kažnjavali nas iz kontranapada u tim trenucima, dok je Crna Gora čitavih 6 minuta bila bez poena iz igre, sve do trojke Drobnjaka na 2 minuta do kraja. Tada je već bilo kasno da se vrati rezultatska neizvjesnost, a posljednju četvrtinu Grčka je dobila 24:10.
U našoj selekciji najefikasniji je bio Nikola Vučević sa 13 poena i 7 skokova, po 11 su postigli Marko Simonović (6 skokova) i Igor Drobnjak. Na debiju u dresu reprezentacije, kajl Olmen je upisao 9 poena i 5 asistencija, od čega 8 poena u prvom poluvremenu, dok su u nastavku Grci uspjeli da ga zaustave. Hadžibegović je postigao 5 poena, Slavković, Kljajić i Jovanović po 4, Tomašević i Živanović nisu ulazili u igru, a kratko su na parketu bili Nikolić i Vučeljić.
Grčka je još jednom bila bez Janisa Adetokumba, dok se ne riješi pitanje osiguranja i dobije dozvola Milvokija za nastupe, a ovoga puta najefikasniji je bio Mitoglu sa 20 poena i 9 skokova, Dorsi je upisao 13 poena, Kostas Adetokumbo 11, a Larencakis 10.
Naredni meč naše selekcije biće prvi kod kuće, u nedjelju sa Izraelom u Baru.

Poraz Crne Gore u Solunu nakon 30 minuta dobre igre i vođstva

Muška seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je u prijateljskom meču od Francuske rezultatom 81:75, ali je u prepunoj dvorani Vendéspace ostavila snažan utisak i najavila ozbiljan potencijal pred Evropsko prvenstvo 2025.
Utakmica je obilovala oscilacijama i rezultatskim preokretima, a izabranici selektora Boška Radovića pokazali su da mogu igrati ravnopravno i sa timovima iz evropskog vrha. Iako je trijumf ostao u rukama domaćina, crnogorski tim je u više navrata prijetio preokretom i do posljednjih minuta držao neizvjesnost u igri.
Francuska je bolje otvorila susret i brzo stekla dvocifrenu prednost, ali Crna Gora nije odustajala. Nikola Vučević je dominirao pod košem i bio najefikasniji u našem timu sa 19 poena, dok je Marko Simonović dodao 14. Igor Drobnjak (10) i Đorđije Jovanović (9) donijeli su energiju s klupe, a treća četvrtina donijela je minimalan zaostatak – svega dva poena razlike (57:55).
Ipak, u završnici meča, Francuzi su predvođeni talentovanim Alexandreom Sarrom (19 poena) i raspoloženim Nadirom Hifijem (14) konsolidovali redove i priveli utakmicu kraju.
Uz Vučevića i Simonovića, u listu strijelaca Crne Gore upisali su se i Slavković (8) te Mihailović (7), dok je kod domaćih još dvocifren bio i Bilal Coulibaly sa 10 poena.
<h2>Nastavak priprema i dolazak Allmana</h2>
Reprezentacija se već danas vraća u Bar, gdje nastavlja pripreme. Selektoru Radoviću će se u četvrtak priključiti i Kyle Allman, čime će sastav biti dodatno pojačan.
Naredna provjera zakazana je za nedjelju, 10. avgusta, kada Crna Gora gostuje selekciji Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Uprkos porazu, prikazana igra, kolektivna energija i borbeni duh protiv jedne od najjačih evropskih selekcija, pokazuju da Crna Gora ima snagu i širinu da ozbiljno konkuriše na predstojećem EuroBasketu 2025.

Poraz u Francuskoj, ali snažna poruka: Crna Gora pokazala potencijal protiv domaćina

Njemačka i Litvanija su favoriti, dok će ostale četiri selekcije konkurisati za nastavak takmičenja, kazao je selektor crnogorskih košarkaša Boško Radović.
Crna Gora je voljom žrijeba u Rigi za rivale u grupi B Evropskog prvenstva dobila Njemačku, Litvaniju, Finsku, Veliku Britaniju i Švedsku.
Radović je kazao da će mnogo toga zavisiti od rostera.
- Jasno je da su Njemačka i Litvanija nekako timovi koji se ističku kao prvi favoriti grupe, dok će se ostale četiri selekcije boriti za prolaz. Mnogo faktora će uticati, ali sigurno da imamo svoje šanse - rekao je Radović.
On je podsjetio da su Švedska i Njemačka bili rivali Crne Gore u kvalifikacijama.
- Njemačka će sigurno biti pojačana igračima iz NBA lige. Švedsku poznajemo odlično iz kvalifikacija, mada ni ostale ekipe nijesu nepoznate. Utisak je svakako da smo dobili za rivale reprezentacije koje imaju drugačiji stil igre od nas. Sve reprezentacije su ozbiljne - rekao je Radović.
On je naglasio da je Crna Gora u grupi u kojoj može da tražimo prolazak u osminu finala.&nbsp;
- Prije svega nadam se da ćemo na prvenstvu biti u najjačem sastavu - rekao je selektor Crne Gore.
Crna Gora će treći put uzastopno, ukupno peti, igrati na Eurobasketu.
Na prethodnom šampionatu, prije tri godine, crnogorska selekcija je u Berlinu, u osmini finala, zaustavljena od Njemačke.
Eurobasket je na programu od 27. avgusta do 14. septembra.

Radović: Njemačka i Litvanija favoriti, ostale selekcije ravnopravno za prolaz

Košarkaška reprezentacija Crne Gore igraće na Eurobasketu u grupi 'B'' u finskom gradu Tampere, a rivali će joj biti domaćin Finska, Njemačka, Litvanija, Švedska i Velika Britanija, odlučeno je na današnjem žrijebu u Rigi.
Reprezntacije Njemačke i Švedske bile su nam rivali i u kvalifikacijama za prvenstvo.
Ovo je peti nastup, a treći uzastopni, naše reprezentacije na Evropskom prvenstvu u košarci.
Domaćini ovogodišnjeg Eurobasketa su Letonija, Finska, Poljska i Kipar.
U grupi "A" u Rigi igraće Srbija, Letonija, Češka, Turska, Estonija i Portugal.
U grupi "C" nastupiće Španija, Grčka, Italija, Gruzija, Bosna i Hercegovina i Kipar, a njen domaćin biće Limasol.
U grupi "D", u Katovicama, igraće Francuska, Poljska, Slovenija, Izrael, Belgija i Island.
Turnir će početi 27. avgusta i trajaće do 14. septembra. Pritom, dueli grupne faze biće okončani četvrtog septembra.
Finale će biti na programu 14. septembra u Areni Riga.

Eurobasket: Crna Gora igra u grupi ''B'' u finskom Tampereu

FIBA je odredila nosioce pred žrijeb za 42. izdanje Eurobasketa, koji će se održati ove godine.
Naša selekcija se našla u trećem šeširu, sa reprezentacijama Italije, Poljske i Češke.
U prvom šeširu su one najjače: Srbija, Njemačka, Francuska, Španija.
Takmiče se 24 tima, koji su raspoređeni u šest šešira prema snazi i trenutnom plasmanu.
Prvi šešir čine četiri najjače reprezentacije:
Srbija
Njemačka
Francuska
Španija
U drugom šeširu nalaze se:
Letonija
Litvanija
Slovenija
Grčka
Treći šešir čine:
Italija
Crna Gora
Poljska
Češka
U četvrtom šeširu su:
Finska
Gruzija
Turska
Izrael
Peti šešir čine:
Belgija
Bosna i Hercegovina
Estonija
Velika Britanija
I na kraju, u šestom šeširu:
Švedska
Island
Portugal
Kipar
Žrijeb će se održati 27. marta u Rigi, sa početkom u 14 časova, a tom prilikom će biti poznat sastav četiri grupe sa po šest timova. Svaka grupa će imati jednu reprezentaciju iz svakog šešira.

Žrijeb za Eurobasket: Crna Gora u trećem šeširu

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, čestitao je muškoj košarkaškoj reprezentaciji mna izborenom plasmanu na Eurobasket 2025.
- Bravo momci, ponosno ćemo navijati za vas! Srećno!- poručio je predsjednik na mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1893741051854131581%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Bravo momci, ponosno ćemo navijati za vas!

Košarkaška reprezentacija Crne Gore igraće na Eurobasket koji je na programu od 27. avgusta do 14. septembra u Letoniji, Poljskoj, Finskoj i na Kipru!
Crveni su danas u Stokholmu poraženi od Švedske nakon produžetka 86:83 u utakmici posljednjeg, šestog kola D grupe kvalifikacija za Eurobasket.&nbsp;
Nakon poraza Bugarske od Njemačke 94:85, što je bilo i očekivano (na poluvremenu Njemci imali prednost od 62:35), bilo je jasno da će izabranici Boška Radovića ići na Eurobasket bez obzira na ishod duela.&nbsp;
Kvalifikacije smo završili sa po tri pobjede i poraza.&nbsp;

Košarkaši Crne Gore igraće na Eurobasketu!

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: muska-seniorska-kosarkaska-reprezentacija