Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju saopštilo je da preduzimaju mjere i radnje u cilju identifikovanja i pronalaska napadača na staricu u osmoj deceniji M.T. koja je juče mučena i opljačkana u svojoj porodičnoj kući u selu Bobovo kod Pljevalja.
- Uprava policije OB Pljevlja je, 13. avgusta, obavijestila VDT da je istog dana podnijeta prijava od strane građana da su dvije nepoznate osobe u mjestu Bobovo, Pljevlja ušli u porodičnu kuću, fizički napali M.T. i ukrali novac. Dežurni tužilac je obavila uviđaj na licu mjesta. Izuzeti su tragovi koji će biti predmet veštačenje - navedeno je u saopštenju VDT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fstarica-u-osmoj-deceniji-napadnuta-i-opljackana-u-svom-porodicnom-domu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Informacija o napadu na staricu objavio je na Fejsbuku građanski aktivista Pavle Čolović i tragom te objave dobili smo ranije danas potvrdu.
On je naveo da je starica bila vezana, mučena i da su je nasilnici tukli.
Nju je pronaša brat koji je prevezao u Opštu bolnicu u Pljevljima, gdje joj je ukazana medicinska pomoć.
Iz pljevaljske bolnice dobili smo potvrdu da je starica pregledana i otpuštena na kućno liječenje. Kontaktirali smo i Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju gdje su nam potvrdili da su formirali predmet zbog krivičnog djela razbojništvo.
Policija se o ovom stravičnom nedjelu nije se oglašavala.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

VDT: Traga se za napadačima na staricu, izuzeti tragovi

Talibani su mučili i prijetili Avganistancima koji su prisilno vraćeni iz Irana i Pakistana, navodi se u danas objavljenom izvještaju Ujedinjenih nacija.
Pakistan i Iran protjeruju milione Avganistanaca za koje kažu da ilegalno žive u njihovim zemljama.
Avganistanske vlasti su pozvale državljane da se vrate, obećavajući amnestiju za svakoga ko je otišao nakon što su talibani preuzeli vlast 2021. godine.
Međutim grupe koje se zalažu za ljudska prava i Ujedinjene nacije su više puta upozoravale da su neki od onih koji se vraćaju u opasnosti od progona zbog pola, veza sa bivšom administracijom ili profesije.
U izvještaju misije UN u Avganistanu navodi se da su nad nekim ljudima ozbiljno kršena ljudska prava, uključujući mučenje, zlostavljanje, proizvoljno hapšenje i prijetnje talibana.
Drugi su se skrivali ili preselili iz straha od odmazde talibana.
Bivši zvaničnik avganistanske vlade rekao je misiji UN da je, nakon povratka u Avganistan 2023. godine, bio pritvoren i mučen štapovima i kablovima. Bio je davljen u vodi i podvrgnut lažnoj egzekuciji.
Jedna nebinarna osoba rekla je da je pretučena, uključujući i udarce pištoljem.
Visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk rekao je da niko ne bi trebalo da bude vraćen u zemlju u kojoj se suočava sa rizikom od progona zbog svog identiteta ili lične istorije.
Žene i djevojčice su proganjane zbog pola, dodao je.
Talibani su uveli stroga ograničenja avganistanskim djevojčicama i ženama, kojima je ukinuto obrazovanje poslije šestog razreda, pravo na rad i pristup mnogim javnim prostorima.
Odgovarajući na izvještaj, talibanske vlasti su negirale zlostavljanje avganistanskih povratnika i odbacile navode o hapšenju, nasilju, zastrašivanju ili odmazdi zbog njihovog identiteta ili lične istorije.
Avganistancima koji se vraćaju iz susjednih zemalja obezbijeđene su olakšice vezane za dokumentaciju, prevoz, preseljenje i drugu pravnu podršku, rekli su, dok Ministarstvo unutrašnjih poslova pruža "topao doček".

500x500

1250x600

1084x550

Ujedinjene nacije: Talibani su mučili Avganistance protjerane iz Pakistana i Irana

Svjedok oštećeni Mile Jovanović kazao je u Osnovnom sudu da su njega i Jovana Mrvaljevića u decembru 2020. maltretirali, vrijeđali i prijetili policajci, među kojima je, kako tvrdi, bio i Petar Lazović. Riječi Jovanovića u sudnici negirao je Lazović, navodeći da je njegova izjava sračunata, te da pokušava da kriminaliziuje policajce pred šefovima.
Lazoviću se sudi zbog mučenja Jovanovića i Jovana Mrvaljevića. Na optužnici je i suspendovani policajac Jugoslav Raičeviću kojem se sudi zbog mučenja Mrvaljevića.
Svjedok Jovanović je kazao da ih je u Nikšiću pretresla Interventna jedinica kod Slanog jezera. Sa njim je u vozilu bio Vladan Mijušković i Jovan Mrvaljević. Tokom pretresa, prema njegovim, riječima, pronađeno je oružje.
Nakon saslušanja u Centru bezbjednosti obaviješteni su da će morati da daju izjavu u Podgorici u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala.
- Više osobe među kojima je bio i Petar Lazović stigli su za nas. Da se radi o Lazoviću saznao sam tokom vožnje jer je skinuo fantomku - kazao je Jovanović.
Tokom vožnje bile su, kako kaže, brojne prijetnje, uvrede i udarci.
Krenuli su vozilom za Podgoricu, prema riječima svjedoka, sve vrijeme su bili maltretirani.
On kaže da mu je u jednom momentu Lazović saopštio da zna da ima trudnu sestru kući.
-Tražio je da kažem nešto za Jovana Vukotića i da ga namjestim. Ja nijesam znao o njemu ništa - kazao je Jovanović. Dodao je i da mu je prijećeno silovanjem.
On je rekao da su Mrvaljevića odveli u Klinički jer mu je bilo loše, a prethodno su ga, kako kaže, izudarali na Marezi.
- Odvezli su nas u City mall i tamo sam dao izjavu, tamo me niko nije dirao - kazao je Jovanović.
On je dodao da je u jednom trenutku pomislio da su ih policajci oteli.
Sudija Ilija Radulović je ukazao na razlike u kazivanju kod Jovanovića pred tužiteljkom i na ročištu što je svjedok pravdao protokom vremena.
Na pitanje jednog od branilaca Lazovića, advokata Borivoja Borovića svjedok je rekao da su sa Mareze krenuli i kratko su zaustavili kod Kliničkog centra.
- Kada su me inspektori saslušavali rekli su mi da je Mrvaljević u bolnici - kazao je Jovanović.
Dodao je da su on i Mrvaljević taksijem pošli u Nikšić i u vozilu mu je, Mrvaljević rekao da nije bio dobro i da je primio neku injekciju.
Na pitanje advokata Borovića svjedok je rekao da nije imao vidljive povrede po vratu.
Svjedok je odgovorio da su policajci prilikom pretresa pronašli oružje, tri potkape za skijanje i tri telefona i da je Vladan Mijušković rekao da to pripada njemu.
On je odgovarajući na pitanje advokata Borovića rekao da mu ego nije dozvoljavao da pođe kod doktora i kaže da su ga" pretukli policajaci".
-On je nakon toga odlučio da sve to iznese u medije ukoliko mu se nešto desi da je zato odgovoran Specijalni tim - kazao je Jovanović.
Borovića je zanimalo kojeg novinara je kontaktirao ali je sud zabranio odgovor na to pitanje.
Borovića je zanimalo kako mu je ego dozvoljavao da onda izađe sa tom pričom u medije, a nije mu dozvoljavao da pođe kod doktora na što je Jovanović rekao da je to uradio zbog sigurnosti i porodice.
Sudija Radulović je advokata Borovića kaznio novčano 400 eura zbog kršenja procesne discipline i, kako je rekao, uprkos brojnim upozorenjima na koja se advokat Borović oglušio. Advokat Borović je ocijenio nepravednim postupanje sudije.
Na pitanje drugog Lazovićevog branioca, advokata Nikole Martinovića svjedok Jovanović je rekao da je ponovo uhapšen 22. januara.
- Stavlja mi se na teret stvaranje kriminalne organizacije, planiranje ubistva Belivuka i Miljkovića - kazao je Jovanović.
Na pitanje advokata Martinovića, svjedok je rekao da mu nije poznato da je Tužilaštvo utvrdilo da je imao kriptovani telefon.
Na pitanje Martinovića, Jovanović je rekao da Petra Lazovića nije znao prije decembra 2020. godine, niti ga je ikad vidio.
Martinović je zatražio da sud od SDT pribavi spise predmete za pripremanje likvidacije M. G. zbog skaj komunikacija između Emila Tuzovića, Mila Jovanovića, Jovana Mrvaljevića, Vladana Mijuškovića, tako su ih istražitelji identifikovali u tom postupku.
- Iz tih skaj komunikacija se vidi kako planiraju i dogovaraju da optuže službenike policije a kako bi sebi obezbijedili pozicije - kazao je advokat Martinović.
Tužiteljka Biljana Pavličić se protivila prijedlogu advokata Martinovića.
Na pitanje advokata Marka Radovića svjedok je rekao da ne može da saopšti imena drugova kojima je rekao za povrede jer većina od njegovih prijatelja nijesu živi.
Advokati su ukazali da su izjave svjedoka u koliziji.
- U ovom predmetu ništa slučajno nije rađeno - kazao je Radović.
Jovanović je više puta saslušavan u Tužilaštvu pa je sudija na zahtjev odbrane pročitao njegove iskaze.
U prvom iskazu je naveo da je kod njega bio telefon i da su mu policajci tražili da otključa telefon.
U sudnici je danas rekao da u vozilu nije imao kriptovani telefon.
Petar Lazović je rekao da u potpunosti prigovara izjavi novodno oštećenog Mila Jovanovića.
- Spriječili smo teška krivična djela na osnovu njegovih podataka. On je tada podijelio neke informacije sa nama. On sada pokušava da nas kriminilaziju, da bi se prodao svojim šefovima. On se odlučio za prljavu kampanju protiv mene i mojih kolega - kazao je Lazović.
I njegovo ponašanje, kako kaže, neprihvatljivo je u sudnici jer komentariše njegove advokate.
Lazović je bio kategoričan da je iskaz dat sračunato da bi Jovanović kod svojih šefova uspio da se opravda zbog toga što je policija na osnovu podataka koje je podijelio sa njima uspjela da spriječi izvršenje krivičnih djela i to više puta.
- Upravo ovakvom izjavom pokušava da nas, koji smo postupali kao policajci i radili po zakonu, predstavi kao kriminalce - kazao je Lazović.
Advokat Borović je ukazao na brojne nelogičnosti u svjedočenju Jovanovića. Advokat je istakao da je ovo jedinstveni primjer gdje se vodi postupak protiv optuženog, gdje svjedok kaže da mu ego nije dozvolio da pođe kod doktora i zatraži pomoć zbog navodnih povreda.
- Ovdje imamo jedinstveni slučaj da policajac skida fantomku i vrši novodno torturu. Imamo situaciju da je svjedok iskoristio medije - kazao je Borović.
On je pozvao Tužilaštvo da povuče optužni akt jer nema dokaza i zamajava se javnost.
Martinović je kazao da kako vrijeme prolazi jasno je da nema dokaza da Lazović i Raičević nemaju veze sa krivičnim djelima.
- Ovaj svjedok je rekao da prije kritičnog događaja nikada nije vidio Petra Lazovića, kako ga je onda prepoznao, u toj situaciji bilo ko mu je mogao reći da je Petar Lazović - istakao je Martinović.
Advokat Damir Lekić, zastupnik Jovanovića, kazao je da se događaj desio krajem 2020.godine.
- Zbog protoka vremena logično je da Jovanović nije baš u situaciji da vjerno prikaže sve okolnosti - kazao je Lekić.
On je rekao da im cilj da se utvrdi samo istina.
Suđenje se nastavlja 7. jula saslušanjem svjedoka.

Marija Žižić

Jovanović: Tražili su od mene da namjestim Vukotića; Lazović: Svjedok pokušava da nas kriminalizuje da bi se opravdao šefovima

Ukrajina je danas optužila Rusiju da je do smrti mučila gradonačelnika mjesta Dnjiprorudne na jugu zemlje, koga su ruske snage uhapsile 2022. godine.
- Jevgena Matvejeva, gradonačelnika Dnjiprorudne, okupatori su držali u zarobljeništvu dvije godine i osam mjeseci i mučen je do smrti - napisao je guverner oblasti Zaporožje Ivan Fedorov.
On je na Telegramu naveo da je njegovo tijelo vraćeno u Ukrajinu.
Fedorov je bivšeg gradonačelnika opisao kao „pravog patriotu“.
Grad Dnjiprorudne, sa oko 17.700 stanovnika, nalazi se u oblasti Zaporožje koju je Moskva djelimično pripojila 2022. godine.

Fedorov: Rusija do smrti mučila gradonačelnika sa juga Ukrajine

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužnicu protiv uhapšenih policajaca Petra Lazovića i Jugoslava Raičevića zbog krivičnog djela mučenje.
&nbsp;Oni se sumnjiče da su to krivično djelo počinili 30. i 31. decembra 2021. godine u Podgorici, na štetu Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića, koji slove za &nbsp;pripadnika škaljarskog klana.

Optužnica protiv Lazovića i Raičevića zbog mučenja dvije osobe

Državna tužilaštva su u prvoj polovini godine formirala 15 predmeta protiv 35 policijskih i zatvorskih službenika zbog sumnje da su izvršili krivična djela mučenje, zlostavljanje i iznuđivanje iskaza, navodi se u Vladinom Prilogu za izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori.
Uprava policije je, kako se navodi, podnijela 11 predmeta protiv 29 lica dok su državna tužilaštva po službenoj dužnosti formirala četiri predmeta protiv šest lica, prenosi portal RTCG.
U izvještajnom periodu je formirano još 12 predmeta zbog sumnje da su od strane policijskih službenika i službenika UIKS-a izvršena navedena krivična djela, od kojih 10 predmeta po službenoj dužnosti, a dva koja su dostavljena od strane Uprave policije.
Takođe su u navedenom periodu donijete dvije oslobađajuće presude od strane nadležnih sudova, na koje su od strane državnih tužilaca izjavljene žalbe.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda formirao 155 predmeta
Prema podacima Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Zaštitnik je od 1. januara do 30. juna 2024, u okviru Sektora – Zaštita od zlostavljanja, bezbjednost i Nacionalni mehanizam za prevenciju torture (NPM) formirao 155 predmeta.
Pritužbe su se uglavnom odnosile na rad UIKS-a (69) i Uprave policije (38).
U izvještajnom periodu, Zaštitnik je primio pet pritužbi sa navodima o zlostavljanju u odnosu na UIKS. U tri predmeta je rad u toku.
U jednom predmetu Zaštitnik je ustanovio povredu člana 3 Konvencije, ponižavajuće postupanje prema zatvoreniku i inicirao da UIKS sačini detaljno Uputstvo o obezbjeđenju lica u pritvoru za vrijeme bolničkog liječenja-hospitalizacije (uključujući primjenu mjere vezivanja, u kojem će između ostalog navesti službeno lice koje naređuje ili odobrava primjenu te mjere, razloge za pribjegavanje mjeri, uslove za primjenu, maksimalno trajanje mjere, način kontrole primjene mjere i potrebne evidencije koje prate primjenu mjere), dok u jednom predmetu podnosilac pritužbe je istu povukao.
Dvije pritužbe na Upravu policije koje su se odnosile na zabranu mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja okončane su na sljedeći način: u jednom predmetu utvrđena je povreda prava, dok u jednom predmetu postupak je u toku.
Analiziraju se i ispituju smrtni slučajevi u UIKS-u tokom 2023.
Kako se navodi u Vladinom Prilogu za izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, Nacionalni mehanizam za prevenciju torture realizovao je 20 obilazaka tokom koji su sagledana postupanja u organizacionim jedinicama Uprave policije – Odjeljenjima bezbjednosti Bar, Budva, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Pljevlja, Tivat, Ulcinj, Stanica policije Žabljak, Stanice granične policije Pljevlja, Granični prelaz Metaljka, Prihvatilišta za strance, JU Dom starih Bijelo Polje, JU Dom starih Pljevlja, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija – zatvora za duge kazne u Podgorici, Istražnog zatvora u Bijelom Polju, Zatvora za kratke kazne u Bijelom Polju, SPB Dobrota.
Tim NPM-a je u više navrata posjetio UIKS, na pripremi posebnog izvještaja „Analiza smrtnih slučajeva u 2023. u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija“.
Obavljeno je više razgovora sa zaposlenima u zdravstvenoj službi, izvršen je neposredan uvid u dokumentaciju, uslove u stacionaru koji je smješten u Istražnom zatvoru, sagledana je opremljenost zdravstvene službe.
Uvid je obavljen u devet medicinskih kartona u slučaju smrti koje su se desile u 2023. Zatraženi su podaci od Centra za patologiju i Centra za sudsku medicinu, da li je u konkretnim slučajevima rađena patološko-anatomska obdukcija i sudsko medicinska – obdukcija.
U ovom Vladinom izvještaju se navodi da je cilj analize da se utvrdi postupanje i kvalitet zdravstvene njege u slučaju teških hroničnih bolesti koje su dovele do smrtnog ishoda, da se utvrdi postupanje u slučaju smrtnih ishoda suicidom i uopšteno na koji način se postupa u slučaju smrtnih ishoda onih koji se nalaze u penalnom sistemu.

Pod istragom 35 policajaca i zatvorskih službenika zbog mučenja i iznuđivanja iskaza

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: mucenje