Putni pravac Šćepan polje godinama važi za jednu od najkritičnijih dionica u regionu, zbog uskih krivina, oštećenog kolovoza i povećanog rizika od saobraćajnih nesreća.
Ko je išao ka Šćepan polju zna da odroni, uske krivine, oštećen kolovoz na putu do tamo predstavljaju dugogodišnji problem koji, čini se, nadležne i ne zabrinjava. Iako se u julu u mjestu Sijeračke stijene kod Foče dogodila tragična nesreća u kojoj je odron kamenja udario u automobil, usmrtivši suvozačicu, još ništa se konkrento ne dešava.
Put prema Šćepan Polju, iako okosnica povezivanja dvije države, godinama je i simbol rizične vožnje.
No, neobičnom međudržavnom mostu izgleda da uskoro dolazi kraj. Stare drvene daske idu u istoriju jer će se, prema najavama nadležnih, graditi novi savremeni most. I dok se čeka završetak tenderske procedure Crna Gora već priprema puteve na svojoj strani. I BiH će morati da uradi svoj dio posla, no ne znamo kada će.
Obje strane snose jednake troškove, ali će pristupne puteve same urediti.

Iz Ministarstva saobraćaja Crne Gore kažu da je pretkvalifikaciona faza tendera za izgradnju novog mosta završena.
Kako je rekao Miroslav Mašić, iz Ministarstva saobraćaja Crne Gore, dva ponuđača su ispunila uslove.
- Ako ne bude žalbi na sam postupak, očekujemo zaključenje ugovora do kraja ove godine. Procenjena vrijednost izgradnje samog mosta je oko 3,9 miliona eura, a naravno pravu vrijednost ćemo znati kada se završi izbor najpovoljnijeg ponuđača i obje države snose troškove pola-pola - kazao je on.
Mašić očekuje da bi radovi mogli početi već naredne godine. Rok za izgradnju – 36 mjeseci.
- U potpunosti se gradi novi most, postojeći će biti dislociran. Most je dužine oko 165 metara, širine 11 metara. Dakle, potpuno nov i savremen most, koji će odgovarati međunarodnim karakteru puta koji ovaj putni pravac ima, ali povezuje dva glavna grada, dvije države i zaslužuje isto tako bolju međugraničnu povezanost - rekao je Mašić.

Ali most je samo dio problema. Mnogo više brinu pristupni putevi. Na crnogorskoj strani radovi su u toku.
I dionica prema Šćepan Polju s bosanske strane konačno može dobiti konkretne mjere unapređenja.
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto poručuje da je riječ o "odlučnom koraku naprijed", a očekivanja su da će najavljeni radovi značajno povećati sigurnost na ovoj ruti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Radovi na mostu koji spaja Crnu Goru i BiH kreću iduće godine?

Dio nedavno otvorenog mosta urušio se u jugozapadnoj kineskoj pokrajini Sičuan na autocesti koja unutrašnjost Kine povezuje s Tibetom, saopštile su lokalne vlasti. Izvještaja o žrtvama nije bilo.
Policija u gradu Maerkang je u ponedjeljak poslijepodne za saobraćaj zatvorila 758 metara dug most Hongči nakon što su se na prilaznim cestama i na obroncima pojavile pukotine i registrovano pomicanje planinskog terena, objavile su lokalne vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2FMzAngdqO%2FMzAngdqO_portrait.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prilazni most i temelji ceste urušili su se u utorak poslijepodne, uzrokujući klizište, dodaje se.
Izgradnja mosta završila je ranije ove godine, prema videu koji je na društvenim mrežama objavila građevinska kompanija "Sichuan Road &amp; Bridge Group".

500x500

(VIDEO) U Kini se srušio ogroman most koji je otvoren ove godine, dan ranije zatvoren za saobraćaj

Uprava za saobraćaj raspisala je tender za rekonstrukciju puta Mojkovac-Vragodo, sa izgradnjom mosta preko rijeke Tare.
- Izgradnja mosta preko rijeke Tare u Podbišću ima izuzetno veliki značaj jer povezuje glavni magistralni put s putem ka budućem skijalištu, čime se obezbjeđuje bolja saobraćajna povezanost i veća pristupačnost tom području - saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Procijenjena vrijednost radova iznosi 3.100.000 eura bez PDV. Ponuđeni rok za završetak radova ne može biti kraći od 14 ni duži od 24 kalendarska mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao.
- Uprava za saobraćaj kontinuirano radi na planiranju, izgradnji i modernizaciji regionalnih i magistralnih puteva širom Crne Gore, s ciljem unapređenja bezbjednosti saobraćaja i bolje povezanosti svih krajeva zemlje - poručeno je u saopštenju.

Raspisan tender za izgradnju mosta preko rijeke Tare u Mojkovcu, radovi vrijedni 3,1 milion eura

Na jugu Kine otvoren je most koji je postao najviši na svijetu. U pokrajini Guižou preko vikenda je pušten u promet i povezao dvije udaljene tačke razdvojene dubokim kanjonom. Putovanje koje je dosad trajalo više od sat sada se svodi na tek nešto više od minuta vožnje.
"Huajiang Grand Canyon Bridge" uzdiže se 625 metara iznad rijeke Beipan – gotovo 200 metara viši od Empire State Buildinga u Njujorku – i prostire se u dužini od 2.890 metara. Sama glavna rasponska konstrukcija duga je 1.420 metara, čime je nadmašila dosadašnjeg rekordera, takođe u Guižou – most Duge.
- Ovaj megaprojekt prvi je takve vrste u svijetu. Postaće novo obilježje kineske inženjerske moći - rekao je još početkom godine Žang Šenglin, glavni inženjer "Guizhou Highway Group", dok je most bio dovršen 95 posto.
<h2>Dvojaka uloga</h2>
Most nije samo prometnica – u njega je ugrađeno i turističko iskustvo. Staklenim panoramskim dizalom posjetitelji se mogu spustiti do kafića na 792 metra iznad rijeke, a na lokaciji su izgrađeni i stakleni vidikovac, te platforma za bandži skokove, na visini od 579 metara.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBridgingNews_%2Fstatus%2F1972222814884446323%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1972222814884446323%7Ctwgr%5Ed3b8cfa94860970bb19f5ff16017cb5c841cb036%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Voditelj projekta Vu Žaoming iz "Guizhou Transportation Investment Group" naglasio je kako su tokom gradnje morali savladati niz tehničkih izazova: od stabilizacije strmih padina i jakih vjetrova do kontrole temperature betona. Uprkos tome, radovi su završeni prije roka.
-- Ovaj most je rezultat zajedničkog truda svih nas. Odlazak je pomalo gorak, ali ovo nije kraj – tek početak novog poglavlja - rekao je za CCTV tehničar Tian Hongrui.&nbsp;
Gradnja je počela u januaru 2022., a završena je 28. septembra 2025. Most s čeličnom rešetkastom ovjesnom konstrukcijom nosi brzu autocestu Guizhou S57 Liuzhi–Anlong, a njegova vrijednost procijenjena je na 2,1 milijardu juana (oko 295 milijuna dolara).
U avgust su završena sigurnosna testiranja: 96 kamiona simuliralo je prometno opterećenje, dok je više od 400 senzora pratilo kretanje glavnih kabela, tornjeva i raspona. Prema navodima projektnih čelnika, svi su testovi prošli uspješno.
Danas se u Guižou nalazi više od 32.000 mostova – naspram manje od 3.000 u 1980-ima. Gotovo polovica od stotinu najviših mostova na svijetu smještena je upravo u toj kineskoj pokrajini.
Kina je prije više od decenije pokrenula svoju Inicijativu Pojas i put – globalni infrastrukturni projekt vrijedan više od milijardu dolara, zaštitni znak predsjednika Si Đinpinga. Cilj inicijative je učvrstiti ulogu Kine kao glavnog svjetskog graditelja, ali i alternativnog finansijskog središta nasuprot institucijama pod kišobranom SAD-a.

U Kini otvoren najviši most na svijetu

Italija je nedavno zvanično dala zeleno svjetlo za jedan od najambicioznijih infrastrukturnih projekata u svojoj istoriji – izgradnju mosta koji će prvi put direktno povezati Siciliju s ostatkom zemlje.
Pripremni radovi, uključujući geološka i arheološka ispitivanja te eksproprijacije zemljišta, trebalo bi da počnu krajem ove godine, a sama gradnja 2026, piše BiznisInfo.ba.
Most preko Mesinskog moreuza, vrijedan 13,5 milijardi eura, trebalo bi da bude završen do 2032. ili 2033. godine, a italijanska vlada ga opisuje kao stratešku investiciju koja će “preoblikovati jug zemlje”. Planirani most imaće ukupnu dužinu od 3,7 kilometara, s glavnim rasponom od 3,3 kilometra, što ga čini potencijalno najdužim visećim mostom na svijetu.
Predviđeno je šest traka za drumski saobraćaj i dvije željezničke pruge, čime će se znatno poboljšati povezanost Sicilije i Kalabrije. Izgradnju će voditi međunarodni konzorcijum “Eurolink”, u kojem učestvuju italijanska kompanija Webuild, španska Sacyr i japanski gigant IHI.
<h2>Ekonomski motor za jug zemlje</h2>
Italijanska vlada projekat vidi kao snažan podsticaj za ekonomski razvoj nerazvijenog juga zemlje. Predviđa se da će most direktno i indirektno otvoriti na desetine hiljada radnih mjesta, ojačati transportne i logističke kapacitete i povećati atraktivnost regiona za turiste i investitore.
<h2>Simulacija budućeg izgleda mosta</h2>
– Ovo nije samo most, to je simbol povezivanja i modernizacije – izjavio je nedavno italijanski ministar infrastrukture Mateo Salvini, naglašavajući da će projekt pomoći u smanjenju ekonomskog jaza između sjevera i juga Italije. &nbsp;
Takođe je rekao da bi ovo trebalo da bude “najveći infrastrukturni projekt na Zapadu“.
<h2>Geopolitički značaj</h2>
Most je klasifikovan kao infrastruktura od "dvojnog korišćenja", što znači da će imati i stratešku ulogu za odbranu i bezbjednost. Ovakva klasifikacija omogućava Italiji da dio troškova projekta pokrije iz odbrambenog budžeta, u skladu s obavezama prema NATO-u.
Analitičari smatraju da projekat ima i geopolitičku dimenziju, jer će jača povezanost Sicilije povećati njen strateški značaj u Sredozemlju, posebno u svjetlu globalnih napetosti i povećanog prisustva NATO-a u regiji.
Most preko Mesinskog moreuza upoređuje se s nekim od najpoznatijih svjetskih infrastrukturnih projekata, poput mosta Akaši Kaikjo u Japanu ili dansko-švedskog Oresund mosta.
Ako sve bude išlo prema planu, Italija bi mogla da postane dom tehnološki najnaprednijeg visećeg mosta ikada izgrađenog.
<h2>Između sna i rizika</h2>
Most koji će spojiti Siciliju s kopnom Italije obećava ekonomski procvat, otvaranje radnih mjesta i modernizaciju transportnih mreža. Međutim, uspjeh projekta zavisiće od sposobnosti vlade i izvođača da upravljaju finansijskim, ekološkim i sigurnosnim izazovima.
Ako projekat uspije, Italija bi mogla da dobije ne samo novi infrastrukturni simbol, već i moćan ekonomski motor za svoj jug – regiju koja već decenijama traži priliku za razvoj.
Ako ne uspije, ostaje rizik da će most postati još jedan primjer grandiozne ideje koja je potonula pod teretom troškova i kontroverzi.

1250x600

1084x550

Počinje gradnja najvećeg projekta u Evropi: Zeleno svjetlo za most koji će povezati Siciliju s ostatkom Italije

Italija je danas odobrila projekat izgradnje mosta vrijednog 13,5 milijardi eura preko Mesinskog moreuza koji bi povezivao Siciliju sa kopnom, koji bi bio najduži viseći most na svijetu, uprkos zabrinutosti zbog zemljotresa, uticaja na životnu sredinu i prijetnje od miješanja mafije.
Međuministarski odbor za nadzor strateških javnih investicija odobrio je projekat saopštilo je Ministarstvo saobraćaja. Ministar saobraćaja Mateo Salvini rekao je da će projekat biti "pokretač razvoja" juga Italije. Prvi radovi bi mogli početi kasnije ovog ljeta, a očekuje se da će izgradnja početi sljedeće godine.
Most bi bio dugačak skoro 3,7 kilometara, što bi nadmašilo most Čanakale u Turskoj. Sa četiri saobraćajne trake okružene željezničkom prugom, most bi imao kapacitet da preveze 6.000 automobila na sat i 200 vozova dnevno.
Osim privlačenja investicija na jug zemlje, Italija tvrdi da bi most formirao i strateški koridor za brzo kretanje trupa i raspoređivanje opreme na južne bokove NATO, opisujući ga kao "infrastrukturu za jačanje bezbjednosti".
Most preko Mesinskog moreuza je više puta odobravan i otkazivan otkako je italijanska vlada prvi put raspisala prikupljanje predloga 1969. godine, a posljednji put ga je oživjela administracija premijerke Đorđe Meloni 2023. godine. Ideja o izgradnji veze između Sicilije i kopna datira još iz antičkog Rima.
Grupa od više od 600 profesora i istraživača potpisala je ranije ovog ljeta pismo u kojem se protivi vojnoj klasifikaciji, napominjući da bi takav potez zahtijevao dodatne procjene kako bi se vidjelo da li može da izdrži vojnu upotrebu. Protivnici takođe kažu da bi ta oznaka potencijalno učinila most metom.
Ekološke grupe su podnijele dodatne žalbe EU, navodeći zabrinutost da će projekat uticati na ptice selice, napominjući da studije o životnoj sredini nijesu pokazale da je projekat od javnog značaja i da će svaka šteta po životnu sredinu biti nadoknađena.
Vladina uredba kojom se ponovo aktivira projekat mosta sadržala je formulaciju kojom se Ministarstvu unutrašnjih poslova daje kontrola nad mjerama protiv mafije. Međutim, predsjednik Italije insistira da projekat ostane predmet antimafijaških službi koje nadgledaju sve velike infrastrukturne projekte u Italiji.
Projekat je dodijeljen konzorcijumu koji predvodi WeBuild, italijanska infrastrukturna grupa, koja je prvobitno dobila ponudu za izgradnju mosta 2006. godine pre nego što je projekat otkazan 2013. godine. WeBuild je izgradio most Čanakale, koji je trenutno najduži viseći most.
Odgovarajući na zabrinutost oko izgradnje mosta preko Mesinskog moreuza, WeBuild je naglasio da su viseći mostovi strukturno manje osjetljivi na seizmičke sile. Napomenuo je da su takvi mostovi izgrađeni u seizmički aktivnim područjima, uključujući Japan, Tursku i Kaliforniju.

Italija odobrila projekat izgradnje mosta koji će povezati Siciliju sa kopnom

Javni poziv za izbor izvođača radova za izradu glavnog projekta i izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Tare koji će povezivati Šćepan Polje u Crnoj Gori i Hum u Bosni i Hercegovini (BiH) zvanično je raspisan, saopštila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Ona je danas posjetila lokaciju budućeg mosta i održala sastanak sa ministrom saobraćaja Republike Srpske Nedeljkom Čubrilovićem, zamjenikom ministra komunikacija i prometa BiH Zoranom Andrićem, vršiocem dužnosti direktora Javnog preduzeća „Putevi Republike Srpske“ Miroslavom Jankovićem i direktorom Uprave za saobraćaj Crne Gore Radomirom Vuksanovićem.
Kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja, na sastanku je potvrđena puna politička i tehnička posvećenost realizaciji tog strateški važnog infrastrukturnog projekta, koji, kako su naveli, ima regionalni značaj i doprinosi boljoj povezanosti i bezbjednosti saobraćaja između Crne Gore i BiH.
Navodi se da će most biti izgrađen na osnovu Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara BiH, koji je potpisan 5. jula 2021. godine u Kranju, a potvrđen Zakonom u martu prošle godine.
- Sporazum predviđa ravnopravno finansiranje izgradnje mosta, troškova izrade glavnog projekta, nadzora nad izvođenjem radova i uređenja riječnog korita, u omjeru 50:50 - pojasnili su iz Ministarstva saobraćaja.
Vukićević je rekla da most dužine 165 metara i širine 11,2 metra predstavlja ključnu vezu između dvije države.
- Tender se sprovodi u dvije faze tehničkoj i finansijskoj, a ukoliko ne bude žalbi, očekujemo da do oktobra imamo izabranog izvođača radova - kazala je Vukićević.
Kako se navodi u saopštenju, u skladu sa potpisanim Sporazumom, BiH će rekonstruisati i izgraditi dionicu puta od Foče do mosta, dužine 18 kilometara (km), dok će Crna Gora izgraditi 2,5 km puta od mosta do budućeg zajedničkog graničnog prelaza na lokalitetu Paklice.
Vukićević je poručila da taj most nije samo infrastrukturni objekat, već most saradnje, razvoja i evropske perspektive regiona.
- Kao dio Trans-evropske mreže puteva, čini važnu kariku u povezivanju Crne Gore i BiH, ali i šireg zapadnobalkanskog regiona - rekla je Vukićević.
Ona je najavila i završetak radova na dionici Jasenovo Polje–Zaborje, kao i planiranu rekonstrukciju preostalih 45 km puta do granice sa BiH.
- Čime će kompletan pravac Podgorica–Šćepan Polje biti značajno unaprijeđen u pogledu bezbjednosti i komfora za sve učesnike u saobraćaju - zaključuje se u saopštenju.

Raspisan tender za izgradnju međudržavnog mosta na Šćepan Polju

Najmanje šest osoba poginulo je danas kada se srušio čelični most u gradu Pune na zapadu Indije, a 25 ljudi odnijela je rijeka, dok je petoro ljudi zarobljeno ispod ruševina mosta, javio je CNN.
Nakon što se srušio gvozdeni most preko rijeke Indrajani, u indijskoj državi Maharaštra, 32 osobe su povrijeđene, a nekoliko njih je na bolničkom liječenju, dok je šest osoba spaseno.
Spasilačke operacije su u toku, javili su indijski mediji.
Na mostu je bilo oko 125 turista kada se on iznenada srušio.

Srušio se most u Indiji dok su na njemu bili turisti, ima stradalih

Uprava za saobraćaj raspisala je tender za izbor izvođača radova na izgradnji novog i rekonstrukciji postojećeg mosta preko rijeke Morače, koji se realizuju u okviru izgradnje bulevara Vojislavljevića.
Procijenjena vrijednost radova iznosi 6,05 miliona EUR, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Iz Uprave su podsjetili da je izgradnja bulevara Vojislavljevića već počela, te da radove izvodi kompanija Crnagoraput.
- Izgradnja bulevara Vojislavljevića, kao i izgradnja mosta i rekonstrukcija postojećeg, je od posebnog značaja, jer će trajno riješiti problem saobraćajnog uskog grla na jednoj od najopterećenijih saobraćajnica u Podgorici, čime će se poboljšati protok vozila i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju - zaključuje se u saopštenju.

Tender za izgradnju novog i rekonstrukciju postojećeg mosta na Morači

Najmanje sedam ljudi je poginulo, a desetine su povrijeđene nakon što je putnički voz iskočio iz šina poslije urušavanja mosta u Rusiji, saopštile su ruske vlasti.
Kako prenosi Al džazira Balkans, u ruskim regijama koje se graniče s Ukrajinom srušila su se dva mosta, što je uzrokovalo iskakanje vozova iz šina.
Most se srušio u Kurskoj regiji rano jutros kada ga je prelazio teretni voz, izvijestili su vršilac dužnosti guvernera Kurska Aleksandar Khinshtein i Ruske željeznice putem aplikacije za razmjenu poruka Telegram.
Područje autoputa Trosna-Kalinovka nalazi se oko 11 kilometara istočno od granice s Ukrajinom.
- Dio voza pao je na put ispod mosta - rekao je Khinshtein, dodajući da se lokomotiva zapalila, što je brzo ugašeno.
On je kazao da je jedan od mašinovođa povrijedio nogu, kao i da su mašinovođa i tim koji je upravljao vozom prevezeni u lokalnu bolnicu.
Rušenje mosta u Kursku dogodilo se nekoliko sati nakon što se most na autoputu srušio na željezničke šine u Brjanskoj regiji kasno u subotu, istakli su iz Ministarstva za vanredne situacije Rusije i regionalni zvaničnici.
- Nažalost, ima sedam smrtnih slučajeva - naveo je guverner Brjanska Aleksandar Bogomaz u objavi na Telegramu, dodajući da je 66 osoba povrijeđeno, uključujući troje djece.
On je rekao da su tri žrtve u teškom stanju, uključujući jedno dijete, kao i da je hospitalizovano 44 ljudi.
Među poginulima je i vozač voza, prema ruskim novinskim agencijama.
Područje se nalazi oko 100 kilometara od ruske granice s Ukrajinom.
Moskovska željeznica u objavi na Telegramu saopštila je da se most srušio „kao rezultat nezakonitog miješanja u saobraćaj“.
Ruski Telegram kanal Baza, koji često objavljuje informacije iz izvora u bezbjednosnim službama i agencijama za sprovođenje zakona, izvijestio je, bez pružanja dokaza, da je, prema preliminarnim informacijama, most dignut u zrak.
Do sada nije bilo komentara iz Ukrajine.

Sedam poginulih u urušavanju mostova u ruskim regijama na granici s Ukrajinom

Crna Gora je i danas, pet godina nakon pada Demokratske partije socijalista, ostala ista, ocijenio je nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić, navodeći da je lojalnost i dalje važnija od kompetencija, a briga za člana partije bitnija od brige za državu.
Krivokapić je, povodom pete godišnjice formiranja prve vlade nakon promjene vlasti, kazao da je to bio turbulentan period.
- Vlada je formirana kad su se desile prve demokratske promjene u Crnoj Gori. Sreća za sve nas što se to desilo mirnim putem, što je predaja vlasti i pored iskušenja koja su bila i prije formiranja vlade, svjedočanstvo da građani Crne Gore imaju dostojanstva i da mogu da razumiju da su promjene sastavni dio našeg života - rekao je Krivokapić.
On je u intervjuu agenciji MINA istakao da je vlada na početku imala određenu blagonaklonost međunarodne zajednice.
- Ali kako je vrijeme proticalo, ne zbog stavova vlade, nego zbog uticaja koji su dolazili sa strane, nekako se gubila i međunarodno značajna podrška - dodao je Krivokapić.
On je naveo da su se vremenom pojavljivali određeni zahtjevi međunarodne zajednice.
Krivokapić je kazao da je u jednom susretu sa predstavnicima međunarodne zajednice rekao da vladi mogu postaviti bilo koju ljestvicu i da će je ona preskočiti, ali da se pravila ne mogu mijenjati u hodu.
Upitan o dostignućima vlade na čijem je bio čelu, Krivokapić je odgovorio da s obzirom na to da nije imala podršku ni partija koje su je podržale, a ne samo opozicije, svaki potez vidi kao dostignuće.
On je istakao da je u nepodržavanju njegove vlade prednjačio bivši Demokratski front (DF).
- DF je ostao do kraja na tom fonu protiv 42. vlade. A mi ništa njima nijesmo radili. Čak smo gledali kroz prste, jer sam zagovarao da najbolji budu na mjestima koja su vezana za upravljanje preduzećima u vlasništvu države, da treba da rade oni koji su najkompetentniji - kazao je Krivokapić.
On smatra da je Crna Gora i danas ostala ista.
- Lojalnost je važnija od kompentencije. Briga za političkog člana je značajnija od brige za državu. I onda u takvom jednom sistemu svaki naš doprinos je bio maksimalan iskorak u okviru konteksta koji su vam drugi nametnuli - kazao je Krivokapić.
Govoreći o greškama vlade, Krivokapić je izdvojio to što je pod pritiskom određenog ministra dozvolio da Odbor direktora Elektroprivode Crne Gore (EPCG) ne bude potpuno stručan.&nbsp;
- I te posljedice ostale su do danas prisutne u Odboru direktora EPCG. Moja druga greška je što se nijesam izborio, jer su takve okolnosti bile, da direktor policije ne bude Zoran Brđanin - naveo je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, Brđanin je došao na tu funkciju zahvaljujući isključivo tadašnjem potpredsjedniku vlade Dritanu Abazoviću.&nbsp;
Krivokapić je kao treću grešku izdvojio što nije bio na sjednici da i po treći put stopira Zakon o unutrašnjim poslovima.
- Taj zakon o unutrašnjim poslovima koji je tada donešen pod uticajem gospodina Sekulovića je zakon koji je radila prethodna grupacija, a on je želio da se istakne kako je prvi uradio. Dva puta sam vraćao taj zakon - rekao je Krivokapić.&nbsp;
On je kazao da unutrašnja kontrola treba djeluje nezavisno i nepristrasno.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje da li direktor policije u bilo kojoj vladi može da bude izabran a da nije blizak nekoj partiji u vlasti, Krivokapić je odgovorio da je to postala praksa, ali da nije tako u zemljama Evrope.
Krivokapić je, odgovarajući na pitanje šta misli šta je razlog pada vlade na čijem je čelu bio, kazao da je razlog “da bi se sve vratilo na početno stanje”.&nbsp;
- I to se vidi i dan danas. To je početno stanje prije 2020. godine. To znači i dalje nastavljanje sa sistemom zapošljavanja po rođačkoj, kumovskoj i partijskoj liniji. To je davanje poslova onima koji su najbliži, najposlušniji i koji će vama u određenom trenutku to da vrate na neki način, naravno najčešće kad su izbori. To je trenutak u kome znanje ne može da dominira nego partijska knjižica - kazao je Krivokapić.
On je dodao su te stvari dovele do toga da je malo šta reformisano u Crnoj Gori.
- Vlada je pala zato što je željela reforme. 2022. godina je trebalo da bude najveći investicioni bum Crne Gore preko kapitalnih investicija - rekao je Krivokapić.
On je istakao i momenat u kojem je vlada pala.
- Vlada je pala u jednom vrlo specifičnom trenutku. Sjetite se kad je bilo pokretanje inicijative - neposredno poslije prve samostalne zapljene 500 kilograma droge u Luci Bar - naveo je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, Specijalno državno tužilaštvo je jedina nova promjena koja se desila u Crnoj Gori i ukazao na to da tužilaštvo nema uslove za rad.
Krivokapić smatra da će sličan sastav vlade, poput aktuelnog, uvesti Crnu Goru u EU.
On je kazao da vlada, zbog geopolitičkih dešavanja, ima jedinstvenu šansu.
- Pošto me to pitate, sad je Svjetsko prvenstvo u rukometu. Evropska komisija vam je poklonila sedmerac i makla golmana sa gola i sad je samo do vas da te formalne elemente dovršite - kazao je Krivokapić.
On je, govoreći o radu aktuelne vlade, kritikovao veliki broj resora i to što nije zaživio projekat Montenegro works.
Upitan o ranije iznijetom stavu da bi predsjednici Vlade i države, Milojko Spajić i Jakov Milatović, trebalo da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu, ali po ugledu na onu iz 1846, Krivokapić je rekao da je “država je srušila kapelu, država treba i da obnovi kapelu”.
On je dodao i da je običaj da nečiji amanet bude ispunjen, a da je u suprotnom to prokletstvo.
Komentarišući dešavanja u vezi sa postavljanjem spomenika Pavlu Đurišiću, Krivokapić je rekao da je to neko vrlo organizovan mogao da uradi.
- To je neko vrlo organizovan i sa uticajem druge strane izgleda morao da uradi - naveo je Krivokapić.
On smatra da nikako ne služi na čast da jedan spomenik bude postavljen u hramu, crkvi.
On je kazao da nema komunikaciju sa Spajićem i Milatovićem i &nbsp;da mu je žao što oni njegovo iskustvo nijesu prepoznali kao potrebu.&nbsp;
Krivokapić je rekao da Crna Gora mora da krene putem dobre komunikacije.&nbsp;
- Predsjednik države, premijer, predsjednik skupštine treba da imaju dobru komunikaciju. Sve dok je politika iznad bilo koje struke, to se neće desiti. Sve dok je politička partija svedena na taj mit lidera, nema sreće - rekao je Krivokapić.&nbsp;

Krivokapić: Crna Gora ista pet godina nakon pada DPS-a, lojalnost i dalje važnija od kompetencija

Hiljade ljudi okupile su se u četiri grada širom Hrvatske na protestnim marševima u organizaciji inicijative „Ujedinjeni protiv fašizma“, kako bi izrazile zabrinutost zbog govora mržnje i porasta nasilja u društvu. O motivima, atmosferi i procesu organizacije za <a href="https://www.youtube.com/watch?v=4U0vwyQEvgg">podkast Akcija</a>, govorila je Vedrana Bibić, jedna od organizatorki inicijative. 
Bibić je ukazala i na sve prisutniji antimigrantski narativ koji se širi Hrvatskom, a koji za posledicu ima ekspanziju dezinformacija o migrantima, stranim radnicima koji se doseljavaju u Hrvatsku, što neminovno utiče i na percepciju domaćeg stanovništva o ovoj populaciji. 
- Odlučili smo, nakon ljeta u Hrvatskoj koje je bilo stravično, da je vrijeme da tzv. tiha većina izađe na ulicu, da ljudi pokažu da im je dosta nasilja i ustašizacije države. Ovo ljeto, nakon koncerta Thompsona na Hipodromu i nakon što je vlada dopustila da se pozdrav "Za dom spremni" širi i relativizuje ustaški pokret, branitelji su dobili krila i odlučili zabranjivati različite književne događaje i festivale - kaže Bibić. 
Prema njenim riječima, stvorila se atmosfera u kojoj se „ako si protiv nasilja, smatra da si protiv hrvatske države“.
Na pitanje kako su u četiri grada, Zagrebu, Zadru, Rijeci i Puli, uspjeli okupiti toliki broj građana, Bibić objašnjava da se upornim radom, preko 30 udruženja i pojedinaca okupilo da vide šta da rade.
- To su ljudi koji su imali iskustva u organizaciji. Shvatili smo da je masovni protest najbitnija stvar, da pokažemo da to nije podjela na ekstremnu ljevicu i ekstremnu desnicu, nego na ljude koji žele nasilje na ulicama, rade ga ili iz saborskih klupa ili fizički – i na ostatak društva koji želi normalno živjeti - naveo je Bibić.
Dodaje da im je bilo važno ohrabriti ljude koji su isprva bili uplašeni da izađu na ulice. 
- Zasukali smo rukave i par nedjelja radili unutar radnih grupa, nekada i po 12 sati, nekada izostajući sa stalnih poslova koje imamo - rekao je Bibić.
Bibić naglašava da se masovnost ne događa sama od sebe.
- Solidarnost treba organizovati. Svi koji se ne bave volonterskim radom misle da je dovoljno pozvati ljude preko Facebook-a da dođu. Rad zahtijeva puno logistike i operativnog posla velikog broja ljudi i jako puno kompromisa. Na kraju se više baviš tehnikom nego sadržajem - kazala je ona.
Bibić upozorava i na porast netrpeljivosti prema migrantima i radnicima iz inostranstva koja je sve prisutnija u Hrvatskoj, ističući da ogroman problem predstavljaju dezinformacije, koje se povezuju sa antimigrantskim narativom. 
- Hrpa je lažnih vijesti. S jedne strane teorije zavjere desnice da će muslimani doći i pokoriti Evropu, a s druge strane evropska desnica ima skoro iste narative. Naši ljudi su otišli iz države i nema ko raditi, pa narativ "zašto ljudi ne rade" ne funkcioniše - naglasio je on.
Uz to se, kaže, plasiraju i priče o navodnim napadima stranih radnika na Hrvate.
- Izađe priča da je neko napao baku,nakon toga se objavi demant iz policije, ali prva vijest ostaje. Tako ostaje strah od drugog i drugačijeg - 
Bibić, inače navijačica splitskog Hajduka, komentariše i atmosferu na stadionima, povodom pitanja o skandiranju „Ubij Srbina“ na utakmici Hrvatske i Crne Gore.
- Svi smo mi Split i svi su Hajduk. Ultras kultura je zanimljiva i stravična. Što se tiče Torcide, to je mala navijačka skupina mladih ljudi zatrovanih desničarskim narativima, koji se nemaju za šta uhvatiti osim za Hajduk, i u jednom trenu su postali sve desniji i desniji - istakao je Bibić.
No podsjeća da na stadion dolazi mnogo šira zajednica.
- Na utakmice Hajduka dolazi između 15 i 20 hiljada ljudi. Ostatak navijačke zajednice je jako raznolik i među njima ima puno glasnih ljevičara. Dio njih je osmislio model upravljanja demokratske samoudruge. Ta zajednica je prevelika i raste, a raste i broj žena među članovima - rekla je ona.
Ključna ideja je, ističe ona, dobiti pare, moć i vlast, govoreći o reviziji istorije, koja je prisutna kako u Crnoj Gori kroz djelovanje crkve, tako i u Hrvatskoj kroz desničarske narative.
Objašnjava da se širom regiona pojavljuju slični nacionalistički narativi, ali da je u Hrvatskoj posebno snažna manipulacija sjećanjima iz 90-ih.
- Ponavlja se da se pod petokrakom napadao Dubrovnik i pokušava se izjednačiti antifašizam sa srpskom agresijom na Hrvatsku – i to jako dobro uspijeva. Jugoslavija je neka Baba Roga. Kad god se priča o Jugoslaviji, ljudi se straše, a s druge strane briše se sjećanje na stvarni život unutar Jugoslavije - naglasio je Bibić.
Navodi i primjer sa nedavnih protesta.

Bibić: Bilo je vrijeme da tiha većina izađe na ulicu i pokaže da je dosta nasilja i ustašizacije

Crnogorski PEN centar izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom Tamarom Vujović, postupa prema Crnogorskom društvu nezavisnih književnika (CDNK), ali i zbog šire slike selektivne primjene zakona, procedura i javnog interesa u oblasti kulture.
- Dok se CDNK, jedna od rijetkih organizacija koja dosljedno zastupa savremenu crnogorsku književnost i kulturni pluralizam, eliminiše s konkursa pozivanjem na navodne proceduralne propuste, u isto vrijeme se Udruženje književnika Crne Gore, čiji predśednik i brojni članovi dosljedno plutaju na valu velikosprske ideologije i ratnohuškačke prošlosti koju su etablirali 90-ih, finansira direktno iz tekuće budžetske rezerve Vlade Crne Gore, dakle izvan redovne konkursne procedure - naveli su u PEN Centru.
Takva praksa, cijene oni, ozbiljno dovodi u pitanje argumentaciju Ministarstva da se odluke donose isključivo na osnovu formalno‑pravnih kriterijuma.
- Posebno zabrinjava činjenica da Ministarstvo pokazuje potpunu administrativnu i inspekcijsku inertnost u slučajevima koji se tiču otvorenog istorijskog revizionizma i javne rehabilitacije zločinačkih ideologija – od neadekvatnog postupanja u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, do izostanka reakcije na imenovanje ulice u Pljevljima po Pavlu Bulatoviću, kao i kroz netransparentno i sporno prekrajanje odluka o spomeniku Ristu Radoviću – da o skandaloznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade i ulozi Ministarstva u tom sramnom činu i ne govorimo - naglasili su u PEN Centru.
Cijene da, u tom kontekstu, opravdanja Ministarstva o „proceduralnoj dosljednosti“ u slučaju CDNK‑a postaju krajnje neuvjerljiva.
- Crnogorski PEN centar smatra da se ovđe više ne radi o administrativnim greškama, već o sistemskoj pristrasnosti u kulturnoj politici, u kojoj se jedni subjekti strogo formalno eliminišu, dok se drugi politički i ideološki preferiraju direktnim budžetskim intervencijama - jasni us oni.
PEN pita Vujović o kojim kriterijumima se iz tekuće budžetske rezerve finansira jedno književno udruženje.
- Ako su propisi prema svima jednaki, zašto ne primjenjuje zakonske mehanizme u slučajevima javne rehabilitacije fašističkih i ratnohuškačkih figura? - dodali su oni.
Crnogorski PEN centar upozorava i da se ovakvim postupanjem ozbiljno urušavaju principi ravnopravnosti, povjerenja u institucije i demokratski karakter kulturne politike.
- Posebno je zabrinjavajuće što Ministarstvo reaguje na javne prigovore CDNK‑a optužujući ih za narušavanje ugleda, čime se dodatno obeshrabruje svaka legitimna kritika. Umjesto da preispita transparentnost i dosljednost sopstvenih odluka, Ministarstvo pokušava da delegitimiše one koji na te odluke ukazuju. No, ukoliko Ministarstvo kulture i medija zaista brine o svom ugledu, onda mora znati da taj ugled daleko više urušava ćutanje pred spomenicima ratnim zločincima, institucionalna tolerancija simbola fašizma i podrška organizacijama koje baštine ideološko nasljeđe devedesetih od javnog protesta protiv selektivne i politički motivisane raspodjele sredstava u kulturi - jasni su u PEN Centru.
Zaštita kulturnoga pluralizma, antifašističkih vrijednosti i dosljedna primjena zakona ne mogu, podvlače oni, biti selektivne.
- Stoga će PEN nastaviti da javno prati i kritički reaguje na svaki oblik institucionalne pristrasnosti, ideološkog favorizovanja i erozije kulturne autonomije - zaključili su u saopštenju.

PEN Centar: Ministarstvo kulture sprovodi ideološku selekciju u oblasti književnosti

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: most