Trinaesti Montenegro Prajd održan je danas u Podgorici pod sloganom "Otpor gradi slobodu". Sa Prajda je poručeno da se sloboda osvaja kroz otpor i hrabrost da se kaže "dosta je", te da dolazi vrijeme ulice i direktne akcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_625cc4a8456f5cfa92b71b702a4a2c611ed5fe7a7c59bd2c0696f7d3c6c33c4d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251004141048_625cc4a8456f5cfa92b71b702a4a2c611ed5fe7a7c59bd2c0696f7d3c6c33c4d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  Učesnici Parade ponosa su se u 14 sati okupili ispred Skupštine Crne Gore, a sadt kasnije krenuli su u povorku kroz centar grada. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DY5O-2v3jchg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prajdu su prisustvali ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka i ombudsman Siniša Bjeković. Aktivista Asocijacije Spektra Jovan Ulićević poručio je danas sa bine da današnji Prajd nije jedini protesti u Crnoj Gori i najavio da će uslijediti „vrijeme ulice i direktne akcije“, uz uvjerenje da predstoji bolje vrijeme za državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_ca3c16f3dd198960a5969ab578d6fe9acea42b52e5efb06991aebbcada4fb1df.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251004141048_ca3c16f3dd198960a5969ab578d6fe9acea42b52e5efb06991aebbcada4fb1df" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  - Obraćali smo se političarima, imali smo nadu da će ti zahtjevi biti ispoštovani... Na ovoj bini sam pričao svoju ličnu priču i nadao sam se da donosioci odluka samo ne razumiju, ali sam shvatio da su oni sposobni da gledaju genocid i da ga opravdavaju, da su sposobni da prođu pored Cetinja pored ljudi koji su izgubili svoje porodice - rekao je Ulićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_2e3c11fff6f1a79542da379d21eb88cf25b0a7fee85569164f43214e6d01450b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251004141048_2e3c11fff6f1a79542da379d21eb88cf25b0a7fee85569164f43214e6d01450b" data-rendition-name="original" width="994" height="1600" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  On je poručio da su ljudi ti u koje vjeruje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnzCpIVBqoH8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Crnogorski narod zaslužuje bolje nego što je dobio, Crna Gora zaslužuje da bude slobodna kao i Palestina - poručio je Ulićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_bed483b4ce62d4e0740a9a9a8fb835da09080b601c7732ef9c208de20114c069.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251004141048_bed483b4ce62d4e0740a9a9a8fb835da09080b601c7732ef9c208de20114c069" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  Govoreći o očekivanjima prema političarima, Ulićević je ponovio razočaranje zbog, kako je kazao, neispunjenih obećanja i naglasio spremnost na jači društveni odgovor ukoliko zahtjevi ne budu prihvaćeni. <h2>Baštrica: Sloboda se osvaja – otpor je naš imperativ</h2> Staša Baštrica iz organizacije Kvir Montenegro poručuje da sloboda nije nešto što se samo dobija, već se osvaja kroz otpor i hrabrost da se kaže „dosta je“ kada se pokušava utišati glas istine. - Kada govorimo o slobodi, mislimo na mnogo više od pukih zakona. To je san o životu i razvoju bez straha i srama. Otpor nije izbor, to je imperativ. Zahtijevamo hitno procesuiranje svih oblika nasilja i nasilnika - ističe Batrica. Dodaje da otpor znači biti podrška svima koji žive u strahu, posebno mladima koji se svakodnevno bore sa odbacivanjem i diskriminacijom. - Otpor je naš ponos i naš bijes, ali i najveći potencijal za zajedništvo i promjenu. Danas, dok širom svijeta vladaju desničarske strukture i produbljuje se klasni jaz, borba za ljudsku slobodu nikako nije lokalni fenomen – ona je univerzalni izazov i naša zajednička odgovornost - poručuje Batrica. Iz asocijacije Kvir Montenegro kazali su da je Prajd je odgovor na ćutanje i nepravdu. - To je dan kada pokazujemo da nijesmo nevidljivi, da ne pristajemo na marginalizaciju i da zajedno tražimo promjene. To je prostor solidarnosti, otpora i zajedničkog zahtjeva da država i društvo počnu da štite sve nas, bez izuzetka - naveli su ranije iz asocijacije Kvir Montenegro u objavi na Fejsbuku. Organizaciju Montenegro Prajda finansijski je podržala Britanska ambasada, Irska ambasada, Savjet Evrope, Globalni fond za žene, Kancelarija za LGBTIQ lica Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada i fondacija Hajnrih Bel.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(FOTO i VIDEO) Ulićević: Crnogorski narod zaslužuje bolje, dolazi vrijeme ulice i direktne akcije; Baštrica: Otpor je naš imperativ

U vremenu kada se društva širom svijeta suočavaju sa brojnim izazovima, naša zajednička obaveza je da njegujemo i štitimo vrijednosti slobode, jednakosti i dostojanstva svakog čovjeka. To nije samo demokratski ideal, već i temelj zdravog i pravednog društva, kazali su u Stranci evropskog progresa (SEP), povodom današnjeg Montenegro Prajda.
U SEP-u su uvjereni da Crna Gora može biti mjesto u kojem se razlike poštuju, a ne koriste za podjele.
- Mjesto gdje svako ima pravo da slobodno izrazi svoj identitet, uvjerenja i emocije, bez straha od diskriminacije ili stigme. Samo društvo koje prihvata raznolikost može biti istinski snažno i spremno za budućnost - naglasili su u saopštenju za javnost.
Podsjećaju da ljudska prava nijesu privilegija, već univerzalno i neotuđivo pravo svakog građanina. 
- Poštovanje tih prava mjeri se u svakodnevnom životu, u spremnosti da razumijemo jedni druge i pružimo ruku podrške tamo gdje je najpotrebnije - kazali su u SEP-u.
Pozivaju sve institucije, organizacije i građane da zajednički nastavimo graditi društvo u kojem će sloboda biti trajna vrijednost, a poštovanje ljudskih prava i dostojanstva najviši princip.
- Naša snaga je u solidarnosti. Samo zajedno možemo stvoriti Crnu Goru u kojoj će svako dijete, svaka žena i svaki čovjek znati da su prihvaćeni, poštovani i voljeni – upravo takvi kakvi jesu - zaključeno je u saopštenju.

SEP povodom Montenegro Prajda: Crna Gora može biti mjesto u kojem se razlike poštuju, a ne koriste za podjele

Montenegro Prajd, pod sloganom "Otpor gradi slobodu", biće održan danas u Podgorici.
Iz asocijacije Kvir Montenegro saopštili su da okupljanje učesnika ispred Skupštine Crne Gore počinje u 13 sati, program u 14, a povorka u 15 sati.
- Dođite da zajedno pošaljemo poruku hrabrosti, solidarnosti, ljubavi i otpora - naveli su iz te asocijacije na Fejsbuku.
Oni su ranije ocijenili da su diskriminacija, govor mržnje i nasilje nad LGBTIQ osobama svakodnevica, dok institucije često ostaju nijeme i ne pružaju zaštitu.&nbsp;
- Umjesto pravde i podrške, suočavamo se sa nevidljivošću, nesigurnošću i porukom da naši životi vrijede manje - naveli su iz asocijacije Kvir Montenegro.
Prajd je, kako su rekli, odgovor na ćutanje i nepravdu.
- To je dan kada pokazujemo da nijesmo nevidljivi, da ne pristajemo na marginalizaciju i da zajedno tražimo promjene. To je prostor solidarnosti, otpora i zajedničkog zahtjeva da država i društvo počnu da štite sve nas, bez izuzetka - naveli su ranije iz asocijacije Kvir Montenegro u objavi na Fejsbuku.
Organizaciju Montenegro Prajda finansijski je podržala Britanska ambasada, Irska ambasada, Savjet Evrope, Globalni fond za žene, Kancelarija za LGBTIQ lica Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada i fondacija Hajnrih Bel.

Otpor gradi slobodu: Montenegro Prajd danas u Podgorici

Na društvenom nivou je došlo je do nekih promjena na bolje, odnosno društvo više ne reaguje agresivno na Montenegro prajd kao 2013. godine, ali mi imamo problem sa svim ostalim stvarima iza kulisa, van okvira prajda, gdje se stvari baš toliko na bolje i ne mijenjaju - kazala je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E direktorica nevladine organizacije Kvir (Queer) Montenegro Staša Baštrica.
Kako je istakla, sve je spremno za sjutrašnji Montenegro prajd, a okupljanje počinje na prostoru ispred Skupštine od 13 do 14 sati, nakon čega slijedi kratki program, a od 15 sati kreće i sama povorka.&nbsp;
Baštrica navodi da je Prajd jedan od mehanizama borbe za unaprjeđenje života LGBT zajednice i to je centralni događaj koji podiže vidljivost LGBTIQ osoba i sa koga se šalju zahtjevi društvu i sistemu kako bi ta zajednica živjela bolji i dostojanstveniji život.
Kvir Montenegro, prema njenim riječima, ima korektnu saradnju sa Centrom bezbjednosti Podgorica, jer se oni svake godine trude da sve prođe u najboljem redu.&nbsp;
Smatra da su javni funkcioneri pozvani da unaprijede položaj LGBT osoba, jer je društvu neophodna edukacija i suzbijanje svih oblika diskriminacije i vršnjačkog nasilja, stigmatizacije.
- Donosioci i donositeljke odluka bi mogli da unaprijede položaj LGBT osoba ako bi se javno angažovali u pravcu unapređenja kvaliteta naših života, tako da bi njihova podrška i te kako pomogla. Međutim mi živimo u realnosti u kojoj takav način funkcionisanja nažalost izostaje. U teoriji bi to prilično pomoglo, u praksi se to ne dešava - ocijenila je Baštrica.
Prisjeća se prvog Prajda iz 2013. godine kada su učesnici bili okruženi sa dva kordona policije, jer su tu povoruku pratili veliki neredi.&nbsp;
- Danas imamo situaciju koja je potpuno drugačija i nemamo nerede. Nemamo toliki broj prisutnih pripadnika policije i u tom slučaju možemo reći da je došlo da promjena na bolje - zaključila je Baštrica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNZ9FlIcHc0U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Baštrica o Montenegro prajdu: Društveno je došlo do promjena na bolje od 2013, ali iza kulisa stvari se baš i ne mijenjaju

Pod sloganom „Otpor gradi slobodu“, u Podgorici će 4. oktobra biti održan 13. Montenegro Prajd. Okupljanje učesnika i učesnica planirano je ispred Skupštine Crne Gore od 13 do 14 sati, dok će povorka krenuti u 15h.&nbsp;
Ovogodišnja povorka, kako u razgovoru za Portal Analitika ističe izvršni direktor NVO Asocijacija Spektra Jovan Ulićević, prevazilazi samu šetnju – cilj je da se ukaže na povezanost različitih oblika represije i diskriminacije, te da se pošalje poruka da sloboda može postojati samo ako je zajednička.
- Sloboda je ili za sve nas, ili za nikoga. U našem društvu, nažalost, sloboda je samo za odabrane, bogate i političare. Dok to ne budemo razumjeli, nemamo čemu da se nadamo. Sloboda se može osvojiti samo zajedničkim snagama, a jedina stvar koju možemo da izgubimo su lanci - poručuje Ulićević.
On poručuje da je to istovremeno filozofija koja stoji iza svake borbe.
- Dok god se držimo isključivo identitetskih kutija i pristajemo na narativ da se nasilje nad jednom grupom tiče isključivo te grupe, pristajemo na politiku vladajućih masa koja je jednostavna - “zavadi pa vladaj”. Mislim da ne moraju ljudi da razumiju drugačije od sebe da bi zajedno učestvovali u borbama za oslobođenje. Zapravo, držim da je suprotno - da se kroz zajedničke direktne akcije gradi solidarnost i razumijevanje koje dovodi do oslobođenja svih nas - naglašava Ulićević.
<h2>Javni prostori kao mjesta solidarnosti i dijaloga&nbsp;</h2>
Prajd je, prema njegovim riječima, od početka imao cilj da javni prostori postanu mjesta solidarnosti i dijaloga, a ne isključivosti i podjela.
- Program je raznovrstan, za svakoga ponešto, i dobar dio se dešava na otvorenim prostorima – jer su to prostori koje moramo da vratimo sebi i zajednici. Aktivizam ne smije biti sveden na konferencije i saopštenja. Primjer toga je Solidum Fest u Njegoševom parku, u okviru kojeg imamo i muziku i zabavu i upoznavanje sa radom nevladinih organizacija, ali i prvu u nizu diskusija koje smo nazvali “U krugu revolucije”, na kojoj ćemo u jednom otvorenom, nehijerarhijskom formatu da zamišljamo neku bolju budućnost, kao alternativu stalnoj odbrani institucija i poretka koji ni ovako nije funkcionisao da valja, ili recimo diskusiju koju Trans Mreža Balkan organizuje pod nazivom “Antifašizam budućnosti”, tokom koje ćemo pokušati da dođemo do odgovora na pitanje što je antifašizam osim nostalgičnog śećanja na slavne pretke - navodi Ulićević.
Pored toga, tu su i tradicionalni događaji poput „Prajd Kafea“, vouging časova, bubnjarskih radionica i večernjih žurki.&nbsp;
- Na Prajd treba da dođe svako kome je stalo do zaustavljanja nasilja, do radničkih prava, do pravednijeg društva i do toga da njihova djeca odrastaju u dobroj Crnoj Gori. Ako nekome nije komforno – baš zbog toga treba da dođe, jer solidarnost sigurno ne cvjeta u komforu - dodaje on.
<h2>Društvo sve više nasilno prema svima&nbsp;</h2>
I dok Crna Gora i dalje bilježi visoke stope homofobije i transfobije, Prajd, smatra Ulićević, ima važnu ulogu u građenju mostova.
- Ovo društvo je sve više nasilno prema svima, pa samim tim i prema onima koji su različiti. Prajd je jedan od rijetkih kontinuiranih protesta, osim Osmomartovskog marša, koji uporno poziva na solidarnost svih građana i građanki i podiže svijest o povezanosti opresija. Dakle, Prajd nije identitetski protest, niti je ikad bio. Na medijima je da urade svoj dio posla, kao i da zauzmu aktivniju ulogu u odbrani demokratije od dezinformacija, koje su danas propagandni alat za širenje desničarskih poruka - naglašava Ulićević.
<h2>Desničari šire dezinformacije koje podižu nivo nasilja u društvu&nbsp;</h2>
Kada je riječ o konkretnim oblicima diskriminacije, Ulićević je jasan - Crna Gora i dalje spada u evropske zemlje u kojima se krše osnovna ljudska prava LGBTIQ osoba.
- Ajmo prvo da se dogovorimo i usaglasimo da institucije ne rade svoj posao. Posao rade pojedinci u institucijama, koji nailaze na blokade i sabotaže. Na primjer, Crna Gora je i dalje jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj dio građana prolazi prinudnu sterilizaciju samo da bi imao dokumenta u skladu sa identitetom. Zakon o životnom partnerstvu već pet godina znači samo papir, ali ne i prava. Preko naših leđa fašisti skupljaju političke poene, dok desničari šire dezinformacije koje podižu nivo nasilja u društvu - kaže on.
<h2>Minimum standarda jeste pravo na samoodređenje&nbsp;</h2>
Iako se usvajanjem Zakona o životnom partnerstvu 2020. godine činilo da se otvara put ka ravnopravnosti, praksa je pokazala drugačije.
- Nejednakost istopolnih partnera je institucionalizovana i legitimisana tim Zakonom. Dobili smo mrtvo slovo na papiru. Kvir ljudi imaju iste obaveze kao i svi građani, ali ne i ista prava. Iako su vlasti dobile konkretne smjernice kako da izmijene zakon, ništa nije urađeno. Promijenjeni su samo poreski zakoni i dio iz socijalne zaštite - naglašava Ulićević.
Posebno ga zabrinjava izostanak Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta, iako je Crna Gora na to obavezana kroz EU pregovore, UN i preporuke evropskih tijela.
- Odlaganje usvajanja zakona znači da trans osobe svakodnevno biraju između nasilja prinudne sterilizacije i nasilja koje proizilazi iz nesklada između dokumenata i identiteta. Minimum standarda jeste pravo na samoodređenje. Prilikom kreiranja zakona smo pristali na razne kompromise koji se nalaze čak u domenu kršenja ljudskih prava, a koji podrazumijevaju da je zakon ograničen samo na punoljetne državljane Crne Gore, ne odnosi se na migrante i azilante, ne važi za osobe u braku ili protiv kojih se vodi postupak. To je direktno kršenje ljudskih prava - upozorava on.
<h2>Država pokaže da postoji&nbsp;</h2>
Institucionalna podrška LGBTIQ zajednici, smatra Ulićević, uglavnom je deklarativna.
- Naši predstavnici nikako da shvate da osvjetljavanje zgrade ili šetnja na Prajdu nijesu suštinska podrška. Ovakvi performansi nijesu tu radi nas, već radi njih. Ovo je nesigurno i sve nasilnije društvo, koje je takvo zbog nemara institucija i intenzivnog trovanja građana i građanki jednih protiv drugih, dok uslovi za život postaju sve gori. Dakle, za suštinski sigurno društvo, prvo mora da postoji bar neka relativna jednakost, a ne društvo bogatih i moćnih i nas svih ostalih - jasan je Ulićević.
Posebno je važno, kako je kazao, da država pokaže da postoji i da stane na kraj vrlo živom fašizmu.
- Batalite sa privatizacijom Crne Gore i građenjem elita i snobova, organizujte progresivno obrazovanje koje uči đecu prije svega drugarstvu i da prepoznaju opresije, omogućite kvalitetnu zdravstvenu zaštitu dostupnu svima, krov nad glavom neka prestane da bude privilegija koju omogućavaju banke i eto sigurnog društva. Nijesam pristalica mjera koje podrazumijevaju isključivo represiju nasilnih društvenih pojava. Ja nemam satisfakciju od punih zatvora, već od toga da mogu mirno da živim sa svojim komšijama i porodicom - ističe Ulićević.
Od prvih pokušaja Prajda do danas situacija se, kaže, promijenila, iako ne onoliko koliko bi trebalo.
- Od izjave tadašnjeg ministra za ljudska prava da „toga nema u Crnoj Gori“ došli smo do svijesti da kvir osobe postoje i da su neodvojivi dio društva. Zakoni su usvojeni, ali se ne sprovode u praksi. Političke partije i dalje kalkulišu s našim pravima kada postoji interes za to. Najveći pomak jeste mnogo veće razumijevanje među našim sugrađanima/kama, među različitim generacijama i u različitim sredinama. Situacija na društvenim mrežama je drugačija zato što je taj kontakt depersonalizovan i dehumanizovan, tamo ima mnogo mržnje, ali treba uzet u obzir da algoritmi to omogućavaju, zajedno sa institucijama - navodi Ulićević.
<h2>Potrebno nam je više progresivne misli i solidarnosti a manje sujete&nbsp;</h2>
Na pitanje kakvu budućnost predviđa za LGBTIQ pokret, sagovornik Analitike kaže da nas čeka budućnost puna promjena, jer sadašnjost toliko dinamična i mnogo se intenzivnih društvenih procesa dešava na kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou.
- Prije svega, ako društveni pokreti, ali i oni koji su na pozicijama moći, budu imali dovoljno mudrosti da sačuvaju mir, mislim da nas svakako čeka dosta turbulentna decenija. Aktivizam mora da prestane da održava status quo i da bude zaključan u branjenju institucija koje ne rade, već da se osmjeli da zamišlja, a onda i da se bori za neku mnogo bolju i pravedniju budućnost. Potrebno nam je više radikalno progresivne misli, više solidarnosti i manje sujete. Slijede godine otpora koji gradi slobodu – to nijesu laki procesi, ali jesu procesi koji zahtijevaju zajedništvo i hrabrost - zaključuje Ulićević.

Ulićević: Sloboda je ili za sve ili za nikoga, preko naših leđa fašisti skupljaju političke poene

Ovogodišnji Montenegro prajd pod sloganom „Otpor gradi slobodu“ biće održan 4. oktobra na Trgu nezavisnosti u Podgorici.
- Crnogorsku realnost karakteriše višeslojna i duboka politička i društvena kriza koja se ogleda kako u ekonomskim, tako i u institucionalnim problemima. Inflacija koja neumoljivo raste, gura mnoge u začarani krug borbe za egzistenciju. Za većinu građana i građanki vlastiti dom postao je nedostižan san, dok svakodnevna borba za očuvanje dostojanstvenog i bezbjednog života postaje najvažnija, gotovo jedina briga - poručili su u Queer Montenegro.
Univerzalne vrijednosti koje bi trebalo da čine temelj zajedništva i društvene kohezije: empatija, solidarnost, razumijevanje i međusobno prihvatanje, brzo, cijene oni, izumiru.
- Povjerenje u institucije je na najnižem mogućem nivou, jer mi, građani i građanke sve manje vjerujemo da država može i hoće da nas zaštiti i da nam pruži podršku u trenucima kada nam je to najpotrebnije. Umjesto sistemske zaštite, oslanjamo se na sopstvenu snalažljivost. U ovakvim uslovima života najizraženije su nepravde prema marginalizovanim društvenim grupama - poručili su u Queer Montenegro.
Iako crnogorski zakoni jasno prepoznaju diskriminaciju, govor mržnje i zločin iz mržnje prema LGBTIQ osobama kao krivično djelo, njihova stvarna primjena je, ukazuju oni, zabrinjavajuće nedosljedna i neefikasna.&nbsp;
- Pravosudni sistem rijetko postupa u skladu sa istim, pa se slučajevi uglavnom svode na prekršaje, dok su kazne minimalne i nesrazmjerne počinjenom djelu, pri čemu se motiv mržnje najčešće previđa. Nedostatak senzibiliteta i edukovanosti kadra u pravosudnom sistemu dovodi do toga da institucije ne samo što ne pružaju odgovarajuću zaštitu žrtvama, nego nas često izlažu sekundarnoj viktimizaciji, birokratskoj ravnodušnosti ili čak otvorenoj netrpeljivosti - navode u Queer Montenegro.
Ovo institucionalno nečinjenje, kažu oni, kreira klimu u kojoj su nasilje, bilo u porodici ili na javnim mjestima, te govor mržnje i diskriminacija ne samo normalizovani nego i društveno prihvatljivi.
- Zaključujemo da nekompetentnost pravosudnog sistema da radi svoj posao direktno onemogućava izgradnju zdravog društva u kojem bi se svako osjećao sigurno i ravnopravno. Škole i domovi su i dalje prostori đe se ispoljavaju ukorijenjene predrasude i „kažnjava“ svako odstupanje od ustaljenih normi. Zbog toga, veliki broj LGBTIQ osoba ostaje tih, u osjećaju da smo sami protiv čitavog sistema i društva koje tu nepravdu smatra „normalnom“. Kada nedjelovanje i prihvatanje tuđe patnje postanu pravilo, cijelo društvo snosi krivicu za to što je nasilje preraslo u društveno poželjnu praksu, što znači da promjena nije samo zadatak institucija, nego i svakog pojedinca - istakli su u Queer Montenegro.
Sa druge strane, iako su problemi poput gubitka radnih mjesta i ekonomske neizvjesnosti opšti za sve, marginalizovane zajednice se suočavaju, ustvrdili su oni, sa dodatnim barijerama i nepravednim postupanjem koji produbljuju teške uslove života.
- LGBTIQ osobe su česta meta diskriminacije na tržištu rada: već na samom početku imamo otežan pristup zaposlenju, a nakon zaposlenja često se suočavamo sa strahom od homofobije i transfobije na radnom mjestu. U slučaju izražavanja drugačijeg rodnog identiteta ili seksualne orijentacije, susrećemo se sa nepravednim otpuštanjem i neprijateljski nastrojenim radnim okruženjem. Ovakva situacija rezultira dubokim socijalnim isključenjem, gurajući LGBTIQ osobe na krajnju ivicu egzistencije - pojasnili su u Queer Montenegro.
Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, usvojen još 2020. godine, predstavlja istorijski iskorak, međutim, u Queer Montenegro poručuju da je potrebno uskladiti još veliki broj povezanih zakona sa ovim zakonom kako bi se obezbijedila njegova puna implementacija u praksi.
- Trans osobe se u Crnoj Gori i dalje suočavaju sa barijerama u procesu ostvarenja svojih ljudskih prava. Umjesto jednostavnog postupka promjene oznake pola u ličnim dokumentima, trans osobe su izložene prinudnoj sterilizaciji, koja podrazumijeva prolazak kroz invazivne medicinske zahvate - naveli su oni.
Podvukli su da je ovakva praksa ponižavajuća, nehumana i u direktnoj suprotnosti sa međunarodnim pravnim standardima, što ih dodatno izlaže diskriminaciji, pravnoj nesigurnosti i svakodnevnim rizicima od nasilja.
- Ignorišući prijeko potrebno usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, političke kalkulacije su dovele do blokiranja usvajanja ovog zakona, pokazujući očiglednu nebrigu sistema prema osnovnim pravima i dostojanstvu trans osoba - istakli su u Queer Montenegro.
Uz sve ove društvene nepravde i institucionalnu pasivnost dolazi, kako su kazali, i do pojačanja desničarskih i nacionalističkih narativa koji se sve više šire javnim prostorima.
- Stoga, nasilje i diskriminacija nijesu izolovani incidenti već simptom šireg problema u kojem se marginalizuju i obespravljuju svi koji ne odgovaraju dominantnim strukturama moći. Opresija je u tom smislu sveopšti uzrok neravnopravnosti koji produžava ciklus degradacije demokratskih vrijednosti. Upravo zato što su svi ovi problemi povezani i univerzalni, oni jednako pogađaju i LGBTIQ zajednicu, jer smo i mi sastavni i neraskidivi dio crnogorskog društva. Izazovi sa kojima se susrećemo su samo najočitiji pokazatelj šire društvene krize, što dodatno guši vladavinu prava i otežava suživot i međusobno poštovanje - pojašnjavaju u Queer Montenegro.
Suštinska promjena će, stava su oni, nastupiti kada empatija, solidarnost i briga o svakom građaninu i građanki budu prioritet vlasti, a univerzalne ljudske vrijednosti ponovo postanu temelj na kojem počiva društvo. Tek tada će, poručuju, Crna Gora moći da izraste u mjesto đe se prava i slobode ostvaruju jednako i đe niko nije žrtva diskriminacije i nasilja.&nbsp;
- Poruka koju ovo društvo mora prepoznati je da borba za LGBTIQ prava nije posebna ni izdvojena, već je borba protiv sistemske nepravde, političke neodgovornosti, ekonomske nestabilnosti i kulturne regresije - dodali su oni.
Borba za jednakost, zaštitu od nasilja, poštovanje identiteta i ravnopravnost je, u svojoj suštini, kako su kazali, borba za društvo dostojno svakog čovjeka.
- Tek kada goruća pitanja nezaposlenosti, ekonomske nesigurnosti, neadekvatne institucionalne zaštite, zloupotrebe zarad jeftinih političkih poena, rapidne normalizacije govora i nasilja iz mržnje ponovo postanu fokus političkih i društvenih procesa, kada institucije postanu branik prava, a ne prepreka, Crna Gora može pronaći izlaz iz aktuelne spirale raslojavanja, nepovjerenja, povlašćenih pojedinaca i straha. Dođite na Montenegro Prajd! - zaključili su u Queer Montenegro.

„Otpor gradi slobodu“: Montenegro prajd 4. oktobra na Trgu nezavisnosti

U novoj epizodi emisije "Građanski ugao" na TV E posvećenoj 12. Montenegro Prajdu, koji će biti održan u subotu 28. septembra na Trgu nezavisnosti u Podgorici, razgovaramo o značaju Prajda, iz ličnog ugla i iskustava, osvetljavajući važnost vidljivosti i podrške u borbi za jednakost i ljudska prava. 
Gosti su istaknuti glasovi LGBTIQ zajednice: Danijel Kalezić, koordinator Montenegro Prajda, Staša Baštrica, direktorica Queer Montenegro, Jovan Džoli Ulićević, izvršni direktor asocijacije Spektra, i Aleksa Radonjić, aktivista asocijacije Spektra. 
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUE8fDgWG19I&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Građanskom uglu" večeras o značaju Prajda

Grupa građanskih i NVO aktivistkinja najoštrije je reagovala na, kako navode, seksističke i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućene direktorici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Milki Tadić Mijović.
Vraneš je, iskrivljujući Njegoševe stihove, uputio javne uvrede na njen račun, nazvavši je „babom“ i „vješticom“, što aktivistkinje ocjenjuju kao „nedostojno javne funkcije i demokratske komunikacije“.
One poručuju da takva retorika predstavlja „još jedan u nizu pokušaja da se putem mizoginih i populističkih istupa uruši javni dijalog i degradira uloga žene u društvu“.
U saopštenju se ističe i očekivanje da se koalicioni partneri iz Pokreta Evropa sad, na čelu s premijerom Milojkom Spajićem, jasno odrede prema ponašanju predsjednika Pljevalja.
– Očekujemo da se obezbijedi njegova smjena sa funkcije koju zloupotrebljava na sramotu građana Pljevalja i države – navodi se u reakciji.
Aktivistkinje upozoravaju da je etiketiranje žena kao „vještica“ dio šireg obrasca diskriminacije.
– To nije samo uvreda, već poruka čiji je cilj da se ženama ospori dostojanstvo i glas u javnom prostoru – ističe se u saopštenju.
Reakcija je zaključena simboličnom porukom:
– Sve smo mi vještice.
Saopštenje su potpisale:&nbsp;
Tea Gorjanc, Dina Bajramspahic, Maja Raicevic, Ervina Dabizinovic, Milena Popovic Samardzic , Paula petricevic, Ivana Vojvodic , Ana Jaredic , Anita Stjepcevic, Olivera Nikolic, Marina Vujacic, Maja Boricic, Andrea, Tijana, Ðurdja Radulovic, Jelena Nelevic , Teodora Ciriviri, Martina Markolovic, Elizabeta Mrnjavcevic ,Bojana i Amra iz HRA

Aktivistkinje osudile seksističke izjave predsjednika Opštine Pljevlja: Sve smo mi vještice

Ekonomska redakcija STEGA, u saradnji sa stručnjacima za ekologiju, upozorila je da će Termoelektrana Pljevlja u narednim godinama, najkasnije do kraja 2030, morati da prestane sa radom zbog novih evropskih klimatskih propisa i ekonomskih ograničenja.
Kako navode, od 1. januara 2026. godine EU uvodi mehanizam CBAM, što znači da emisije ugljen-dioksida iz termoelektrana više neće biti besplatne.
– TE Pljevlja godišnje ispusti više od milion tona CO₂. Ako cijena po toni bude 70–80 eura, Crna Gora će morati da plati oko 100 miliona eura godišnje samo zbog zagađenja iz termoelektrane – ističu iz STEGE.
Zbog toga bi, kažu, proizvodnja struje iz uglja postala najskuplja opcija u energetskom sistemu Crne Gore.
Propali efekti ekološke rekonstrukcije
Organizacija podsjeća da je u ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja uloženo oko 70–80 miliona eura, uz obećanje da će elektrana biti modernizovana i bez štetnih emisija.
– Taj projekat nije smanjio emisije CO₂, a postoje i ozbiljne sumnje da rekonstrukcija nije urađena kvalitetno. Javnost i dalje svjedoči istim problemima – navode u saopštenju, uz očekivanje hitne reakcije ekološke inspekcije zbog nedavnih snimaka prašine i otpada na prostoru termoelektrane.
Takođe upozoravaju da Direktiva o industrijskim emisijama, čije poštovanje je garantovano, i dalje nije ispunjena.
Iz STEGE ističu da bi gašenje termoelektrane imalo najteže posljedice upravo u Pljevljima – gradu čiji su radnici, privreda i javne finansije direktno zavisni od energetskog i rudarskog sektora.
– Čitave porodice decenijama su vezane za taj sistem: neko radi u elektrani, neko u rudniku, neko u firmama za održavanje, neko u transportu, neko u opštini koja se puni prihodima od uglja – poručuju.
U saopštenju se navodi da, uprkos jasnim rokovima i troškovima, Vlada još nema plan za pravednu tranziciju i dekarbonizaciju energetskog sektora, niti program podrške Pljevljima.
– Iako Reformskom agendom EU obezbjeđuje više od 20 miliona eura, nema plana za zapošljavanje i prekvalifikaciju radnika, niti pripreme novih investicija u obnovljive izvore energije. Nema ni razgovora sa lokalnom zajednicom o onome što slijedi – navodi STEGA.
Upozoravaju da se i dalje insistira na roku 2041. godine za zatvaranje TE Pljevlja, „uprkos činjenici da je ekonomski i regulatorno nemoguće održati rad do tada“.
Zahtjevi STEGE
Iz ove organizacije traže:
- Transparentno obavještavanje građana o stvarnom stanju i rokovima
- Istraživanje odgovornosti za propuste u rekonstrukciji
- Zaštitu građana od pokrivanja troškova lošeg nadzora i upravljanja
- Plansku i pravednu tranziciju za Pljevlja
Poručuju da je neophodno je spriječiti da Pljevlja sama plate cijenu tranzicije koju država nije pripremila.

STEGA: Termoelektrana Pljevlja pred zatvaranjem, potreban hitan plan za pravednu tranziciju

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv službenika Uprave policije S.P, zbog sumnje da je počinio krivično djelo zlostavljanje.
S.P. se stavlja na teret da je u noćnim satima, 13. jula ove godine, u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, prilikom izvršavanja službenih radnji, fizički napao uhapšenog V.C. postupajući na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo. 
- Oštećeni je tom prilikom zadobio laku tjelesnu povredu - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.

Optužni prijedlog protiv policajca: U OB Podgorica nasrnuo na uhapšenog

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su rasvijetlili tri krivična djela na štetu životne sredine, i Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama podnijeli krivične prijave protiv tri osobe.
Ktivične prijave podnijete su protiv V.D. (50) i R.P. (64) iz Berana zbog sumnje da su počinili krivična djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
Oni se sumnjiče da su tokom avgusta 2023. godine izgradili vikendice na betonskoj podlozi u zoni Nacionalnog parka Biogradska gora.&nbsp;
Beranska policija je rasvijetlila i krivično djelo šumska krađa, i protiv M.R. (43) iz Berana podnijela krivičnu prijavu tužilaštvu.
M.R. se sumnjiči da je u novembru ove godine, u mjestu Borovac, u privatnoj šumi u vlasništvu druge osobe, izvršio bespravnu sječu bukovih stabala.&nbsp;

Krivične prijave protiv Beranaca zbog nelegalne gradnje u zoni nacionalnog parka i šumske krađe

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: montenegro-prajd