Vjerujem da je odluka o gašenju Montenegro erlajnza donijeta zbog ličnih interesa pojedinaca, kao i animoziteta koji je postojao kod određenih partija nove većine - rekao je bivši radnik ove kompanije Miljan Perović u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Pet godina je prošlo od gašenja Montenegro erlajnza, a u trenutku gašenja na snazi je bio "lex specialis", odnosno zakon o konsolidaciji, a Perović podsjeća da su primijenjeni samo djelovi tog zakona. 
- Oni su dolaskom na vlast trebalo samo da primjene zakon koji je bio izglasan. Zbog čega nije došlo do primjene i zbog čega su izrečene neistine vezane za Montenegro erlajnz kako ne postoji zakonit način, da kompanija ne posjeduje resurse, a tokom svojih 25 godina postojanja je stvorio značajne resurse i materijalne i nematerijalne prirode - istakao je Perović ocjenjujuću da je to bila projekcija tadašnjeg ministra finansija, aktuelnog premijera, Milojka Spajića.
Smatra da odgovornost za ignorisanje tog zakona može ponijeti i prethodna vlast, jer su, prisjeća se, imali vrijeme od kraja 2019. do izbora 30. avgusta 2020. da "dosta stvari regulišu", a konkretno su to dugovanja prema Aerodromima Crne Gore i Poreskoj upravi u vidu neuplaćenih doprinosa za radnike Montenegro erlajnza.
- Međutim, to je bio period pandemije i lokdauna. Mnogi su obavljali poslove iz kuće, pa smo tako sačekali i 30. avgust i promjenu vlasti - rekao je Perović.
Zakon o konsolidacije je trebalo, objašnjava on, da konsoliduje Montenegro erlajnz i pripremi ga za buduće poslovanje, a sama kompanija je imala određene organizacione i kadrovske slabosti.
- Na osnovu ovoga zakona Montenegro erlajnu je trebalo da bude pripremljen za buduće poslovanje. To je bilo doba pandemije, bilo je vrlo malo letova, obavljali su se samo tehnicki letovi u prvom periodu 2020. Montenegro erlajnz je služio svrsi povratka građana koji su bili po svijetu, kao i prevoz stranih državljana koji su se zadesili u to vrijeme u Crnoj Gori, da ih odvedemo do neke destinacije odakle su oni nastavljali dalje - podsjeća Perović.
Dodaje da se ambasadorka Francuske zahvaljivala Montenegro erlajnzu i tadašnjem premijeru na naporima kompanije da se građani Francuske vrate svojim domovima.
- I Stejt department se zahvaljivao Montenegro erlajnzu i tadašnjem premijeru Dušku Markoviću - dodao je Perović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKTYBFZN8qZE&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Perović: Vjerujem da je odluka o gašenju Montenegro erlajnza donijeta zbog ličnih interesa pojedinaca i animoziteta kod određenih partija nove većine

Bivši radnici Montenegro Airlines-a ističu da su od same najave gašenja te kompanije upozoravali na pogubnost takve odluke, putem saopštenja, medijskih izjava i razgovora s donosiocima odluka. Njihovi napori, kako tvrde, nisu imali efekta jer je odluka o gašenju bila već donesena, a motivi su, kažu, bili lični animozitet i revanšizam pojedinih članova tadašnje Vlade.
Pet godina nakon obustave rada, bivši zaposleni podsjećaju na &nbsp;tvrdnje koje su, kako navode, bile netačne.
Da ne postoji zakoniti način da se pomogne i održi kompanija. U to vrijeme je na snazi bio LEX SPECIALIS, zakon o konsolidaciji MA koji je samo trebalo primijeniti... Da MA nema resursa i da su tamo ostali samo “neki bezvrijedni radnici”, kako ih je okarakterisao tadašnji ministar finansija, rada i socijalnog staranja, a sadašnji premijer Milojko Spajić.
- MA je posjedovao značajne resurse, materijalne kao i nematerijalne prirode, a između ostalog i 11.2 miliona američkih dolara na posebnom računu za “maintenance reserve”, odnosno tehničko održavanje vazduhoplova što je Spajić znao prije donošenja odluke o gašenju kompanije. Sudbina tih sredstava nam nije poznata do današnjeg dana. Da će nova kompanija koštati državu 0 eura. Sada znamo da je osnivački ulog iznosio 30 miliona eura, plus ko zna koji iznos je upumpan od strane države u istu kompaniju na razne načine. Danas možemo zaključiti da nova kompanija ne obavlja funkciju zbog koje je osnovana, a to vidimo iz namjere Vlade da se oslanja na lowcost kompanije, pa mislimo da će i ToMontenegro u dogledno vrijeme biti ostavljen na cjedilu kao i prethodnik MA- ističu bivši radnici.
Bivši radnici podsjećaju i na neispunjena prava-sedam neisplaćenih ličnih dohodaka, neuplaćenih tri i po godine radnog staža, te neformiran socijalni program za sve bivše zaposlenike.
Njihova višegodišnja komunikacija s predstavnicima Vlade, ambasadama i kancelarijom EU, kažu , nije dovela do rješenja.
- Stečaj se bezrazložno odugovlači, dok stečajni upravnik i sudija ne unovčavaju najvrednije resurse MA, već ih rentiraju, produžujući agoniju bivših radnika- navodi se u saopštenju.
Takođe, Ombudsman nije dao mišljenje o njihovim zahtjevima, dok se procesi u Crnoj Gori, prema iskustvu bivših radnika, mogu otegnuti i više decenija.
- Na marginama medijske pažnje i nonšalantnosti institucija, čestitamo svima Novu godinu i Božićne praznike, uz želju da se nikome ne ponovi da bude izbačen na ulicu kao što smo mi bili u sred pandemije COVID-19 ljeta Gospodnjeg 2020. na Božić po gregorijanskom kalendaru, od strane apostolske Vlade Zdravka Krivokapića, gle ironije…- zaključuju bivši zaposleni Montenegro Airlinesa.

1250x600

Pet godina od gašenja Montenegro Airlinesa: Bivši radnici optužuju Vladu za nepravdu i zanemarivanje

Stečajna uprava Montenegro Airlinesa (MA) objavila je novi poziv za prodaju dijela pokretne imovine te nekadašnje avio-kompanije.
Na prodaju su ponuđeni dijelovi za avione tipa Fokker i Embraer, za 313,88 hiljada EUR, odnosno 233,63 hiljade EUR, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Sve stvari koje su predmet prodaje nalaze se u Golubovcima, u okviru aerodromskog kompleksa.
Krajnji rok za dostavljanje ponuda je 22. decembar do 14 sati, a one će biti otvorene 24. decembra u Privrednom sudu.
Stečaj u MA uveden je 28. aprila 2021, na zahtjev Uprave prihoda i carina, poslije 24 godine rada.

Stečajna uprava Montenegro Airlinesa objavila novi poziv za prodaju djelova za avione Fokker i Embraer

Stanje aviona tipa “Embraer E195” (oznake 4O-AOC), poznatijeg kao “Čarli”, uskoro bi trebalo da bude zvanično procijenjeno, nakon čega će biti donesena odluka o njegovoj daljoj sudbini, saznaje Portal ETV.
Riječ je o avionu bivšeg nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlines, koji je od decembra 2020. godine, van upotrebe.
“Čarli” gotovo pet godina propada na pisti Aerodroma Podgorica – nezaštićen, neuskladišten, i bez namjene.
Iako pravno pitanje nadležnosti nad avionom nikada nije bilo sporno, postupanje je usporeno zbog, kako navode, početne inertnosti Uprave za državnu imovinu, koja nije bila uključena u proces nabavke aviona. Uprava je sada, kako saznaje Portal ETV, formalno zadužena da, u saradnji sa nadležnim ministarstvima i drugim organima, sprovede sve potrebne aktivnosti – uključujući procjenu tehničkog stanja aviona i komunikaciju sa brazilskom kompanijom, gdje se i dalje nalazi jedan od motora.
Ova aktivacija dolazi nakon višegodišnjeg zastoja i postavlja temelj za moguću valorizaciju ili konačno razrješenje pitanja aviona “Čarli”.

Miraš Dušević

“Čarli” konačno pod lupom: Država počinje procjenu stanja i odlučuje o sudbini aviona

Nekadašnji direktor Montenegro Airlinesa, Vlastimir Ristić, govorio je za Portal ETV o gašenju nekadašnje nacionalne avio-kompanije kojom je rukovodio. Ristić, koji je već dugo preduzetnik i odnedavno funkcioner SEP-a, tvrdi da je MA ugašen zbog neznanja, uz primjese revanšizma tada novih vlasti. Za novu nacionalnu avio-kompaniju Air Montenegro kaže da za sada ne ostvaruje svoj društveni zadatak – ne povezuje Crnu Goru sa svijetom tokom cijele godine. Nada se da će AM znati da iskoristi najavljenu državnu pomoć i unaprijedi svoje letačke kapacitete u skladu s potrebama zemlje. Portal ETV: Zašto je ugašen Montenegro Airlines? Zbog čega su nove vlasti tada odbile da pomognu nacionalnu avio-kompaniju? RISTIĆ: Montenegro Airlines, u uslovima u kojima sam ja bio direktor, nije imao nikakve šanse da održi poslovanje. Naime, iako je neposredno prije mog dolaska Vlada Crne Gore odobrila 155 miliona eura pomoći za MA, situacija se početkom 2020. godine višestruko zakomplikovala. Pojavio se koronavirus, koji je zaustavio kretanje ljudi, pa time i avijaciju, a istovremeno se pojavio negativan stav nadležne agencije o dozvoljenosti vladine pomoći. Time je situacija u MA iz neizvjesne prešla u dramatičnu. Nove vlasti su odbile da spasu MA ponajviše iz neznanja. Mislili su i obećavali da će sa nula eura napraviti novu kompaniju. Time su stravično potcijenili sve nas koji smo tu firmu gradili od nule. Razumijem da je tada postojala velika kriza povjerenja. Za njih je MA bio partijski bastion DPS-a. Međutim, u stvarnosti nije bilo tako. Nijesu htjeli da čuju. I to im najviše zamjeram. Morali su da sagledaju – a upozoravali smo ih nebrojeno puta – šta su poslovne prakse u takvim situacijama, u kom pravcu treba raditi, šta sačuvati, a čega se osloboditi. Šta je JAT uradio dva puta, šta Swissair, Sabena, Alitalia... Uzalud. Nijesu morali da vjeruju nama – to mogu da razumijem – ali nijesu smjeli da postupaju impulsivno, a da ne pitaju makar nekoga kome vjeruju i ko o ovome zna dovoljno. <h2>ZLOUPOTRIJEBILI LOGO</h2> Portal ETV: Sa ove distance, da li je gašenje MA bila isključivo politička odluka i šta joj je bio cilj? RISTIĆ: Deficit znanja i razumijevanja avijacije, uz primjese političkog revanšizma – tako bih definisao tu odluku. Cilj je bio da se raskrinka "DPS bastion" i pokaže sav navodni javašluk koji su, prema mišljenju tadašnjih vlasti, vladali u Montenegro Airlinesu. I – šta je bilo? Upropastili su afirmisanu firmu i u novu preselili – koga drugoga nego, listom, kadrove MA. I ne samo kadrove, već i resurse. Neki su i zloupotrijebljeni. Logo, na primjer. A spisak je mnogo duži.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250607060656_a008aabe8bc5be0a7cf553f2582ad9a2fc8a63140c9e51ce5da021da08cf20ac.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250607060656_a008aabe8bc5be0a7cf553f2582ad9a2fc8a63140c9e51ce5da021da08cf20ac" data-rendition-name="original" width="679" height="679" loading="lazy" alt="Montenegro Airlines Air MOntenegro Logo"></figure>  Sve nas koji smo godinama gradili Montenegro Airlines boli nepravda koja je učinjena – ne nama, jer mi nijesmo važni – nego Kompaniji koja je na krilima nosila reputaciju Crne Gore, njeno društveno sazrijevanje, firmi koja je među prvima poslovala u evropskoj konkurenciji i bila naš ponos. Nije tajna, i niko to ne poriče – MA je imao ozbiljnih organizacionih slabosti. Nedostatak kadrovske obnove jer je firma izgubila reputaciju poželjnog poslodavca, hronična nelikvidnost, unutrašnji otpor restrukturiranju – samo su neki od problema. Najveći problem bio je imidž Kompanije u javnosti. Iako smo za to sami krivi, plaćena je previsoka cijena. Pokušao sam da se borim s tim u kratkom periodu svog mandata, ali mi okolnosti nijesu dale pravu priliku. <h2>MA LETIO KADA JE SAMO 25 ODSTO GRAĐANA IMALO PASOŠ I KADA SU NAM VIZE TREBALE I ZA SLOVENIJU</h2> Portal ETV: Smatrate li da je Montenegro Airlines trebalo restrukturirati, umjesto da ode u stečaj? Da li bi to bila bolja opcija nego osnivanje nove kompanije Air Montenegro? RISTIĆ: Ne mislim to ja, kao pojedinac – to je poslovna praksa svuda u svijetu. Daću vam primjer. Air Serbia danas leti na Heathrow i na aerodrom John F. Kennedy u Njujorku. Znate li na čije slotove? Na slotove Jugoslovenskog aerotransporta, tj. JAT-a. Da li bi ih imala da je uradila ono što smo mi uradili sa MA? Odgovor se sam nameće. Dakle, svaka avio-kompanija, a posebno nacionalna, posjeduje nematerijalna dobra – vrijednosti koje se ne nalaze u bilansima stanja i uspjeha. Tu spadaju kadrovi, tržišne pozicije, ugled u avio-industriji, prepoznatljivost vezana za zemlju čiji je nacionalni prevoznik, letačko-tehnička kondicija, iskustvo u održavanju bezbjednosnih standarda, i još mnogo drugih stvari. Čak ih je teško sve i pobrojati! Sve to je MA imao – i to u mjeri koja je značajno prevazilazila očekivanja za crnogorske prilike. Prisjetimo se, MA je letio kada je samo 25 odsto građana imalo pasoš, kada su nam vize bile potrebne čak i za Sloveniju, a da ne govorimo o drugim destinacijama. I – opstajao je. Pogledajte koliko to danas djeluje nezamislivo! Sve linije na kojima sada lete strani prevoznici, najprije je otvorio Montenegro Airlines. Ulagao je, razvijao tržište, pa su tek onda došli drugi. Najbolji primjer je Rusija – mi smo prvi poletjeli za Moskvu. I letjeli smo sami dvije-tri godine, sve dok se tržište nije probudilo do te mjere da smo u jednom trenutku, na linijama za Moskvu i Sankt Peterburg, imali konkurenciju od čak 17 ruskih avio-kompanija. Sedamnaest ruskih – na jednu našu i MA je i tada letio i opstajao. Portal ETV: Pokrenuta je nova avio-kompanija koja, reklo bi se, nije startovala od nule, već iz minusa. Koliki su njeni sadašnji dometi, s obzirom na veoma skromnu flotu i mali broj destinacija prema kojima leti? RISTIĆ: Nova kompanija je, želim da vjerujem, pokušaj da napravimo bolji Montenegro Airlines. I u nečemu zaista jeste bolji – sadašnje rukovodstvo Air Montenegra uspjelo je da eliminiše mnoge neprihvatljive poslovne prakse koje su postojale u MA, a skromnost promoviše kao vrlinu. Samim tim, i percepcija javnosti je drugačija – i za to im treba odati priznanje. Međutim, problem je dvojak. Prvo, moramo razumjeti da Air Montenegro ne treba da posluje isključivo sa ciljem ostvarivanja profita – baš kao što ni autoput ne mora da donosi direktnu dobit. Nacionalna avio-kompanija je saobraćajna infrastruktura. Ona postoji zbog šireg društvenog interesa i ljudi to moraju da shvate. Zamjerali su nam visoke plate. Ja sam kao izvršni direktor sa 20 godina iskustva bio tek 29. na platnoj listi. A plata mi je bila velika – i jeste morala biti. I sadašnji direktor i avio-kadar imaju velike plate – i tako treba. Avijacija drugačije ne funkcioniše. Dakle, ta teza "firma u minusu, a velike plate" jednostavno ne stoji. Avijacija je skupa, ali višestruko vraća ono što se u nju uloži. Drugi problem je što Air Montenegro trenutno ne ostvaruje svoju osnovnu misiju – a to je povezivanje Crne Gore sa svijetom tokom cijele godine. Nama u Montenegro Airlinesu nije bilo teško da izračunamo da linije ka Frankfurtu, Cirihu, Londonu, Beču, Rimu… donose gubitak, posebno zimi. Pa zašto smo letjeli? Zato što si iz bilo kog dijela Evrope mogao da dođeš u Crnu Goru, da te dočeka "parče tvog neba" i da te bezbjedno doveze kući.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250607060644_d19949f349d240326344b3fd7a21cba2232b3c4dd962ba873db65a67296b4d10.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250607060644_d19949f349d240326344b3fd7a21cba2232b3c4dd962ba873db65a67296b4d10" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Montenegro Airlines"></figure>  Samo su dvije linije tokom cijele godine bile profitabilne – Beograd i Moskva. Ali letjeli smo i sve druge jer smo znali da nam nije cilj profit, već povezanost zemlje. Turisti, poslovni ljudi, dijaspora i naši građani letjeli su širom Evrope zahvaljujući Montenegro Airlinesu. To u posljednjih pet godina nije slučaj. Air Montenegro mora tu da napravi iskorak. Vidimo da su isti oni koji su ranije kritikovali pomoć Montenegro Airlinesu sada izglasali zakon koji omogućava tu istu pomoć Air Montenegru. I to je dobro – jer bez toga kompanija ne bi opstala. Vjerujem da će Air Montenegro iskoristiti ovu priliku da unaprijedi svoje kapacitete u skladu s potrebama zemlje. <h2>CRNU GORU RAZVIJATI KAO CJELOGODIŠNJU TURISTIČKU DESTINACIJU</h2> Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutnu avio-dostupnost Crne Gore? Kako se to odražava na turizam? RISTIĆ: Avio-dostupnost je ispod nivoa potreba društva, a posebno turizma. Zarada Air Montenegra po prodatom mjestu u avionu nije ni približno važna kao ono što taj turista donosi – plaća smještaj, jede našu hranu, pije našu vodu, kupuje suvenire, posjećuje nacionalne parkove, koristi plaže, vozi se brodovima… U svemu tome država ubira PDV, preduzeća ostvaruju prihod, zaposleni plate, a država doprinose. Zarada lanca ponude – to je ono što je važno. A tog lanca ne bi bilo da gost nije došao. A kako dolazi? Avionom. Zato je važno da avionski dolasci ne budu ograničeni na dva ljetnja mjeseca. Sezone su sve duže i Crnu Goru treba razvijati kao cjelogodišnju turističku destinaciju. To nije moguće bez dobre nacionalne avio-kompanije koja će kroz sve pomenute ekonomske tokove vratiti ono što je u nju uloženo. Dolaze i poslovni ljudi – ali oni dolaze samo ako mogu da putuju brzo i komforno. A to znači letove tokom cijele godine. I to opet može samo nacionalna kompanija. Ako sve ovo sažmem u jednu poruku, ona glasi: Male zemlje, posebno turističke poput Crne Gore, moraju same finansirati svoju avio-dostupnost. A ako već plaćamo – bolje da plaćamo sopstvenu kompaniju nego stranu. Tako gradimo reputaciju, zapošljavamo naše ljude, dajemo im dobre plate koje ostaju ovdje, a ne odlaze van zemlje, i na kraju – jačamo sopstvenu ekonomiju. Evo gramatički i stilski ispravljenog dijela, uz očuvanje izgovornog tona i stila sagovornika: <h2>TIVTU POTREBNI NOĆNI LETOVI</h2> Portal ETV: Možete li dati kratak osvrt na potencijalnu koncesiju Aerodroma Crne Gore? RISTIĆ: Koncesija ne mora nužno biti ni loša ni dobra – sve zavisi od načina na koji se pripremi. A tu je naš ključni problem: mi se nijesmo dobro pripremili. Preduzeće Aerodromi Crne Gore nije uradilo ono što je moglo da uradi samostalno, i za šta je imalo priliku. Pošto sam tri godine bio u Odboru direktora te firme, imam i neka bliža saznanja. Podijeliću sa vama ono što je najmarkantnije – nemamo noćno letenje u Tivtu. A uz dovoljno volje, malo znanja i truda, možemo aerodrom Tivat osposobiti za tu vrstu saobraćaja. Dok sam bio u Odboru, uz pomoć NavBlue – ćerke firme velikog Erbasa – uradili smo studiju izvodljivosti koja je pokazala da je noćno letenje u Tivtu moguće, i jasno definisala preduslove za to. Dakle, samo treba da se radi. A kakav bi bio efekat? Noćni start u Tivtu drastično povećava profitabilnost naših aerodroma! Donosi ogroman rast broja avio-operacija i putnika. Praktično bismo dobili još jedan aerodrom, koristeći postojeće kapacitete i sredstva koja, vjerujem, to preduzeće već ima na računu. Dakle, šta nam fali? Vizija razvoja – toga nemamo. I ako nam za nešto treba koncesionar, onda je to upravo za ovakve projekte. U aerodromima je sada svima komforno i dobro. Firma je finansijski stabilna kao tvrđava. Zašto izlaziti iz zone komfora? Nema potrebe. I tu je suština problema. Moramo imati bolje poslovno liderstvo, jasnije planiranje i više rada da bismo došli do rezultata. Montenegro Airlines je, ne tako davno, u Tirani bio učitelj avijacije lokalnim kompanijama. Pogledajte gdje su oni danas, a gdje smo mi. Dakle: vizija, kadrovi, rad. Prvo uradimo ono što možemo sami – pa tek onda pričajmo o koncesiji.

Ristić: Montenegro Airlines ugašen zbog neznanja i revanšizma – upropastili firmu koja je na krilima nosila reputaciju Crne Gore

NVO Bivši zapošljeni Montegro airlines-a u ponedjeljak će, na dan četvrte godišnjice uvođenja stečaja tom preduzeću, protestovati ispred Privrednog suda, s početkom u 11 sati.&nbsp;
Tom prilikom će, kako su naveli, obavijestiti domaću i međunarodnu javnost o flagrantnom kršenju osnovnih i ljudskih i radnih prava, kao i &nbsp;o kršenju samog stečajnog postupka.&nbsp;

Protest bivših zapošljenih radnika Montenegro airlines-a u ponedjeljak ispred Privrednog suda

Stečajni upravnik Montenegro Erlajnsa (MA), Milan Radulović, oglasio je novu prodaju imovine bivše nacionalne avio-kompanije, ukupne vrijednosti 1,94 miliona EUR.

Jedini preostali avion foker nudi se za 23,9 hiljada EUR, što je desetak hiljada EUR manje u odnosu na prethodnu prodaju iz novembra prošle godine, prenosi Pobjeda.

- Cijena alata je takođe umanjena sa ranijih 111,6 hiljada EUR na 74,4 hiljade EUR. Dijelovi za foker sada se mogu kupiti za malo preko milion EUR, što je oko 500 hiljada EUR manje, dok su dijelovi za embraer sa prethodnih 1,15 miliona pali na nepunih 770 hiljada EUR. Kontejneri i agregati, prema posljednjem javnom pozivu, koštaju 25,2 hiljade EUR, što je oko 15 hiljada manje u odnosu na prošlu prodaju. Traktor solis 90-4WD sada se nudi za 17,9 hiljada EUR, što je oko pet hiljada EUR niža cijena u odnosu na novembarsku prodaju. Sve cijene su bez poreza na dodatu vrijednost (PDV)- navode iz ove kompanije.

Kako poručuju iz MA, ponude se mogu dostavljati do 24. febuara, čije otvaranje je zakazano za tri dana kasnije u Privrednom sudu. Ponudu mogu dostaviti pravna i fizička lica iz zemlje i inostranstva koja uplate depozit u iznosu od deset odsto cijene imovine za koju su zainteresovani.

Pravila oglasa predviđaju da je izabrani kupac dužan da uplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti odluke o izboru kupca i zaključi ugovor sa stečajnim upravnikom. U suprotnom, gubi status kupca i pravo na povraćaj depozita, a upravnik ima pravo da ugovor sklopi sa sljedećim ponuđačem čija je ponuda po vrijednosti odmah iznad najviše.

- Holandska kompanija Airline Fleet Support (AFS) je na ranijim javnim nadmetanjima kupila dva fokera 100 za 65,9 hiljada EUR, odnosno za 85 hiljada EUR, dok je srbijanski Hashtag Hashtag za avion platio 145 hiljada EUR i još dodatnih 705,5 hiljada EUR za četiri motora- podsjetili su iz kompanije.

Stečaj u MA uveden je 28. aprila 2021. na zahtjev Uprave prihoda i carina, poslije 24 godine rada.

Priznato je 33,8 miliona EUR potraživanja, od čega najviše zaposlenima, 17

MA: Posljednji foker prodaju za svega 23,9 hiljada eura

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: montenegro-airlines