Nestašice ljekova i medicinskih sredstava u državnim apotekama i zdravstvenim ustanovama izazvale su burne reakcije javnosti i otvorile pitanje funkcionisanja zdravstvenog sistema i sistema javnih nabavki. <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/recepti-propadaju-pojedinih-ljekova-nema-ni-za-novac">Dok Pobjedi iz Montefarma poručuju da nijesu uvoznici i da djeluju isključivo u skladu sa zakonom</a>, bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Sead Čirgić tvrdi da trenutne nestašice nijesu slučajne, već posljedica dugogodišnjih sistemskih slabosti koje su dodatno produbljene u posljednjih nekoliko godina.
<h2>Montefarm: Nedostupnost tržišna a ne institucionalna</h2>
Iz Montefarma su kazali da imaju obavezu da razjasne da ta ustanova nije direktni uvoznik ljekova i medicinskih sredstava, dodajući da se nabavka sprovodi isključivo putem postupaka javnih nabavki, i to samo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka u mreži Montefarma, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i važećom Listom ljekova Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
- Na raspisane tendere javljaju se ovlašćeni uvoznici – privatne veledrogerije. U Crnoj Gori, pored 56 apoteka Montefarma, još 124 privatne apoteke imaju ugovor sa Fondom i izdaju ljekove na recept. Ukoliko nekog lijeka nema na tržištu Crne Gore, on nije dostupan ni u privatnim apotekama i tada je riječ o tržišnoj, a ne institucionalnoj nedostupnosti - istakli su iz Montefarma.
Na pitanje Pobjede o razlogu nestašice ljekova metoprolola, klonazepama, amyzol i bactrim Montefarm navodi da „metoprolol“ XL 47,5 mg i 90 mg trenutno nije dostupan na tržištu zbog problema u proizvodnoj liniji kod proizvođača, o čemu su obaviješteni od dobavljača. Ističu da s obzirom na to da Montefarm nije uvoznik, razlozi nedostupnosti nijesu u njegovoj nadležnosti.
- „Klonazepam“ 2 mg nije u prometu u Crnoj Gori jer ga nijedan ovlašćeni uvoznik ne uvozi, zbog čega na raspisane postupke javne nabavke nije bilo ponuda. Kada je riječ o lijeku „amyzol®“, iz Montefarma pojašnjavaju da je pacijentima dostupan „amitriptilin“ u jačinama od 10 mg i 25 mg. Na Listi ljekova ovaj lijek se nalazi po međunarodnom nezaštićenom nazivu (INN) „amitriptilin“, a Montefarm je, kako navode, zakonski obavezan da nabavku sprovodi isključivo prema važećoj Listi i nije u obavezi da nabavlja lijek pod zaštićenim nazivom ukoliko to Lista ne propisuje. Isto važi i za „bactrim®“, jer se na Listi ljekova nalazi njegov terapijski ekvivalent „esbesul®“ 480 mg, koji je dostupan pacijentima u apotekama Montefarma. Nabavka se, naglašavaju, sprovodi isključivo prema Listi ljekova i važećoj regulativi - objasnili su iz Montefarma.
Kada su u pitanju pelene za odrasle, a Pobjedi su se žalili građani da najveći broj gotovo uvijek fali u apotekama, Montefarm navodi da vrši kontinuiranu nabavku veličina S, M i L.
- Tokom 2025. godine iz skladišta Montefarma isporučeno je gotovo 2,5 miliona komada pelena koje su građani preuzeli na recept (L – 1.800.510, M – 610.390, S – 75.840). Snabdijevanje se odvija u skladu sa tenderski ugovorenim količinama i isporukama dobavljača. „Ventolin aerosol“ 200×0,1 mg dostupan je u ograničenim količinama u mreži od 56 apoteka. Nova isporuka bila je najavljena za 9. januar, ali je pomjerena zbog problema u transportu prilikom uvoza, a dodatne količine su najavljene za 16. januar. Što se tiče fiziološkog rastvora, Montefarm navodi da nabavku vrši isključivo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova. Zalihe u skladištu su stabilne i snabdijevanje se odvija nesmetano, dok se tenderski nabavljene količine ne distribuiraju apotekama jer nijesu namijenjene maloprodaji, niti su ikada bile - naveli su iz Montefarma.
Oni su naglasili da se na Listi nalazi oko 1.600 ljekova, kao i da se dodatno obezbjeđuju ljekovi za rijetke i teške bolesti van Liste, kao i da povremena nedostupnost pojedinih ljekova, uzrokovana problemima u proizvodnji ili uvozu, kako navode, ne predstavlja kolaps zdravstvenog sistema niti sistema javnih nabavki.
<h2>Čirgić: Sistem je pod stalnim pritiskom</h2>
Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, međutim, smatra da trenutne nestašice nijesu slučajnost, već posljedica dugogodišnjih sistemskih slabosti u organizaciji zdravstvenog sistema.
- Ključni uzroci su hronični nedostatak finansijskih sredstava, neadekvatno planiranje potreba, ograničenja važećeg sistema javnih nabavki i globalne poremećaje u lancima snabdijevanja, uz činjenicu da je crnogorsko tržište malo i bez uticaja na farmaceutsku industriju. Planiranje potreba za ljekovima i medicinskim sredstvima nije usklađeno sa realnim potrebama zdravstvenog sistema, što je u prethodnim godinama dovodilo do periodičnih obustava isporuka od strane dobavljača. Posljedica takvog stanja je sve učestalije prebacivanje dijela troškova zdravstvene zaštite na pacijente, iako su lijekovi i terapije garantovani važećim zakonskim i ustavnim okvirom, što ozbiljno narušava princip dostupnosti zdravstvene zaštite - upozorio je Čirgić.
Posebno je istakao strukturni problem sistema javnih nabavki, koji se sprovodi po generičkom (INN) nazivu, pri čemu se ugovor zaključuje sa jednim ponuđačem.
- Kada izabrani dobavljač ne može da ispuni ugovorne obaveze zbog proizvodnih ili logističkih problema, zdravstveni sistem nema mogućnost brze alternativne nabavke. Time se, odgovornost za nestašice pogrešno prebacuje na proizvođače, iako je osnovni problem nepostojanje sistemskih mehanizama za kontinuitet snabdijevanja. Za razliku od javnog sektora, privatne apoteke posluju u fleksibilnijem regulatornom okviru, što im omogućava da u kratkom roku obezbijede lijekove od alternativnih proizvođača. Zbog toga se dešava da su pojedini ljekovi dostupni u privatnom, ali ne i u državnim apotekama, što dodatno slabi povjerenje građana u javni zdravstveni sistem -naglasio je Čirgić.
<h2>Negativni efekti</h2>
On je naveo da su se povremene nestašice dešavale i tokom njegovog mandata, ali u manjem obimu. Razlike između tadašnjeg i današnjeg stanja, kako kaže, posljedica su fiskalne politike i programa „Evropa sad 1“, koji razgrađuje zdravstveni sistem, te upozorava da se kulminacija negativnih efekata može očekivati u narednom periodu.
- Što se tiče pelena, „ventolina“ i fiziološkog rastvora, zdravstvene ustanove su bile prinuđene da uvedu režime racionalizacije i štednje, što se negativno odrazilo na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite. Trenutni menadžment Montefarma radi profesionalno i dobro u okviru postojećih zakonskih ograničenja, ali odgovornost za uspostavljanje fleksibilnog i pouzdanog sistema nabavki leži na Ministarstvu zdravlja - naglasio je Čirgić.
Na pitanje da li je zdravstveni sistem u kolapsu, Čirgić odgovara da sistem i dalje funkcioniše, ali uz izražene strukturne i operativne poteškoće, ograničenu dostupnost ljekova, povremene nestašice osnovnih medicinskih sredstava i rastuće finansijsko opterećenje pacijenata.
- Najveće posljedice, snose penzioneri, hronični bolesnici i djeca. Posebno penzioneri koji su cijeli radni vijek izdvajali značajna sredstva za zdravstveni sistem, a danas nijesu u mogućnosti da obezbijede lijek ili medicinsko sredstvo -upozorio je Čirgić.
Kao rješenje, on je naveo da ne neophodno realno planirati potrebe potpunim finansijskim pokrićem i reformom sistema nabavki, uključujući sprovođenje nabavki putem javnog poziva u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, umjesto rigidnih procedura Zakona o javnim nabavkama.
- Bez takvih sistemskih promjena, zdravstveni sistem će nastaviti da funkcioniše pod stalnim pritiskom, uz visok rizik ponavljanja nestašica, čiju cijenu će, kao i do sada, plaćati građani, naročito oni najranjiviji - zaključio je Čirgić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Recepti propadaju, pojedinih ljekova nema ni za novac

Montefarm je demantovao tvrdnje o nestašici fiziološkog rastvora u javnim zdravstvenim ustanovama Crne Gore, ističući da su isporuke redovne i da postoji dovoljno zaliha za potrebe bolnica, uprkos poteškoćama proizvođača u regionu.
"Povodom pogrešnih i neprovjerenih informacija koje su se prethodnih dana pojavile u javnosti, a koje se odnose na navodnu nestašicu fiziološkog rastvora u javnom zdravstvenom sistemu Crne Gore, smatramo neophodnim upoznati javnost sa tačnim i provjerenim podacima. MONTEFARM prosječno na mjesečnom nivou isporučuje oko 100.000 boca infuzionog rastvora Natrium chlorid 0,9 odsto od 500 ml. Tokom novembra 2025. godine javnim zdravstvenim ustanovama (JZU), kojima MONTEFARM isključivo vrši isporuku, distribuirano je ukupno 102.000 boca", naveli su u reagovanju.&nbsp;
U decembru, zaključno sa petkom, 26.12.2025. godine, već je kažu, isporučeno 90.000 boca, dok je dodatna isporuka od još 5.000 boca u toku.
Na skladištu MONTEFARM-a, kako navode, postoji i određena zaliha ovog lijeka, a tokom dana se očekuje nova isporuka od proizvođača Hemofarm.
„Iako je Hemofarm imao poteškoće u proizvodnoj liniji, što se odrazilo i na snabdijevanje u regionu, MONTEFARM je zahvaljujući intenzivnoj saradnji sa proizvođačem, pravovremenom planiranju i racionalnoj raspodjeli postojećih zaliha omogućio da ne dođe do značajnijih odstupanja u snabdijevanju svih javnih zdravstvenih ustanova fiziološkim rastvorom“, navodi se u saopštenju.
Iz MONTEFARM-a ističu da tvrdnje o nestašici apsolutno ne odgovaraju činjeničnom stanju te da kompanija ostaje posvećena odgovornom i stabilnom snabdijevanju zdravstvenog sistema, uz kontinuirano praćenje potreba JZU i pravovremeno reagovanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffizioloskog-rastvora-nema-u-apotekama-a-u-zdravstvenim-ustanovama-nedovoljno&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Montefarm demantuje navode o nestašici fiziološkog rastvora u bolnicama

Pacijenti i njihove porodice više od dva mjeseca bezuspješno pokušavaju da obezbijede fiziološki rastvor, osnovno sredstvo za infuzije i terapije, jer ga u apotekama nema – ni u državnim ni u privatnim. Iz Montefarma potvrđuju da postoji problem sa nabavkom fiziološkog rastvora, ali da nije došlo do potpunog prekida isporuka. Ipak, ističu da količine nijesu dovoljne da zadovolje potrebe zdravstvenih ustanova.
Zasad se fiziološki rastvor može naći samo u malim ampulama, što je neupotrebljivo, na primjer, za infuziju. Taj rastvor se koristi za infuziju i prilikom drugih medicinskih intervencija, ispiranja ili čišćenja.
Iz Montefarma su <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/fizioloskog-rastvora-nema-u-apotekama-a-u-zdravstvenim-ustanovama-nedovoljno">Pobjedi </a>kazali da je problem u snabdijevanju fiziološkim rastvorom nastao još sredinom novembra, a uzrokovan je poteškoćama u samoj proizvodnji, o čemu je „Montefarm“ zvanično obaviješten od strane proizvođača Hemofarm Vršac.
Ista situacija je i u regionu, jer Hemofarm već decenijama snabdijeva tržište i susjednih zemalja, što je neminovno uticalo na dostupnost fiziološkog rastvora. Iz Montefarma kažu da ti problemi do danas nijesu u potpunosti riješeni.
Naglašavaju da nije došlo do potpunog prekida isporuka u skladištu Montefarma, već se fiziološki rastvor isporučuje u određenim intervalima, ali u količinama koje nijesu dovoljne da zadovolje iskazane potrebe javnih zdravstvenih ustanova.
– Prema posljednjim informacijama proizvođača Hemofarm, veća isporuka za naše skladište planirana je za 24. decembar, dok bi u ponedjeljak trebalo da stigne manja količina, kako bi se obezbijedilo snabdijevanje do četvrtka – odgovorili su iz Montefarma.
Istakli su da su, u skladu sa uobičajenom procedurom, kada postoje najave proizvođača o mogućem prekidu ili smanjenju isporuke određenog lijeka ili medicinskog sredstva, odmah po saznanju o problemu Hemofarma obavijestili sve javne zdravstvene ustanove, kako bi se, koliko je god to moguće, pristupilo racionalizaciji potrošnje.
Jedna čitateljka je Pobjedi kazala da imaju problem sa nabavkom fiziološkog rastvora koji im je neophodan za onkološkog pacijenta, te da su im iz jedne zdravstvene ustanove kazali da ga donesu. Nabavili su ga u Albaniji, jer ga u Crnoj Gori nema, a deficitaran je i u Bosni i Hercegovini. Drugi čitalac je Pobjedi kazao da nema mogućnost da kod kuće njeguje člana porodice, jer ne može nigdje da ga kupi...
Iz Montefarma su Pobjedi pojasnili da je na tržištu ljekova u Crnoj Gori trenutno registrovan samo i isključivo fiziološki rastvor proizvođača Hemofarm.
– Do prije nekoliko godina bio je registrovan i proizvod kompanije B. Braun, međutim taj proizvođač se povukao sa našeg tržišta – kažu iz Montefarma.
Upravo iz tog razloga, usljed ograničene proizvodnje jedinog registrovanog proizvođača, fiziološki rastvor trenutno nije moguće pronaći ni u privatnim apotekama.
Ovog rastvora često nema ni u veterinarskim ordinacijama, a ponekad uspiju da ga nabave u privatnim apotekama, po znatno višoj cijeni.
<h2>KCCG raspoređuje po prioritetima</h2>
Iz Kliničkog centra Crne Gore su Pobjedi kazali da se isporuke fiziološkog rastvora (NaCl 0,9% a 500 ml) realizuju na dnevnom nivou, u skladu sa raspoloživim količinama koje definiše Montefarm.
Međutim, shodno obavještenju Montefarma od 10. decembra, kada su obaviješteni o problemu u isporuci proizvođača Hemomont - Hemofarm, usljed regionalnog zastoja u snabdijevanju navedenim rastvorom, uprava KCCG naredila je da se izvrši kontrola postojećih zaliha u svim organizacionim jedinicama, da se racionalizuju zahtjevi u skladu sa realnim potrebama i mogućnostima, kao i da se izvrši preraspodjela raspoloživih količina prema prioritetima, sve do potpune stabilizacije u snabdijevanju.
Oni su potvrdili da im je iz Montefarma rečeno da se veća isporuka očekuje 24. decembra, a manja u ponedjeljak ujutro, kako bi se premostio period do najavljene isporuke većih količina.
<h2>Dom zdravlja počeo da štedi</h2>
Pobjedi su pojedini zdravstveni radnici domova zdravlja kazali da im je, iako rastvora nema dovoljno, na što su upozoravali nadležne, tek u ponedjeljak od menadžmenta stigla informacija da sa fiziološkim rastvorom pažljivije rukuju, odnosno da njegovu upotrebu smanje na najmanju moguću mjeru. To bi značilo da se određene terapije koje se mogu dati injekcijom ili ljekovima preferiraju u odnosu na one koje se daju kroz infuziju. Kazali su da su ljekari, i pored činjenice da fiziološkog rastvora nema dovoljno, prepisivali njegovo korišćenje u velikim količinama, da je veliki broj pacijenata terapije primao kroz infuzije, sve dok nije došlo zvanično upozorenje s vrha…
Iz Doma zdravlja Glavnog grada su odgovorili da ne postoji deficit fiziološkog rastvora, niti drugih medicinskih sredstava neophodnih za nesmetan rad zdravstvene ustanove.
– Nabavku fiziološkog rastvora i ostalog medicinskog potrošnog materijala vrši Montefarm, nakon čega se oni distribuiraju Centralnoj apoteci Doma zdravlja Glavnog grada, gdje redovno i kontinuirano dobijamo potrebne količine, u skladu sa iskazanim potrebama – kazali su Pobjedi iz te ustanove.
Kažu i da se raspoložive zalihe nalaze na nivou potreba Doma zdravlja, a potrošnja se sprovodi racionalno i u skladu sa važećim medicinskim indikacijama i standardima.
– Dom zdravlja Glavnog grada kontinuirano prati stanje zaliha i u redovnoj je komunikaciji sa nadležnim institucijama, kako bi zdravstvena zaštita građanima bila pružena bez prekida – kazali su oni.
Naglasili su i da nema nedostatka drugih medicinskih materijala i sredstava neophodnih za rad medicinskog osoblja i za pružanje zdravstvenih usluga.
Montefarm je u odgovorima Pobjedi naglasio da su u stalnoj komunikaciji sa proizvođačem i nadležnim institucijama, te da preduzimaju sve aktivnosti u okviru svojih nadležnosti kako bi se stanje normalizovalo i obezbijedilo redovno snabdijevanje zdravstvenog sistema.&nbsp;

Fiziološkog rastvora nema u apotekama, a u zdravstvenim ustanovama – nedovoljno

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za dodatne nabavke ljekova, medicinskog materijala i pomagala za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka Montefarm u iznosu od 30.666.850 eura.
Kako je navedeno u informaciji koju je Vlada usvojila bez održavanja sjednice, postupak nabavke sprovešće Montefarm.
Ministarstvu zdravlja obratio se Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore zahtjevom za saglasnost Vlade Crne Gore na raspisivanje dodatne nabavke lijekova, medicinskog materijala i pomagala ZUA Montefarm.
U zahtjevu je navedeno da Ministarstvo finansija svojim dopisom od 10. oktobra nije dalo saglasnost za raspisivanje novih nabavki ljekova, medicinskog potrošnog materijala i pomagala, koje bi izvršio Montefarm, već je tumačilo da Fond za zdravstveno osiguranje, iz postojećih budžetskih sredstava, može dati saglasnost na raspisivanje predmetnih nabavki.
Takođe, Fond ukazuje da je dopisom od 13. oktobra, detaljno pojasnio da ne postoje sredstva u budžetu Fonda, na osnovu kojih se može dati saglasnost za nove nabavke ZUA Montefarm i naglasio da je nabavka ljekova, medicinskog materijala i pomagala od izuzetne važnosti.
- Kako Ministarstvo finansija ne može dati saglasnost na objavljivanje nabavki ljekova, medicinskog materijala i pomagala za ZUA Montefarm, a to svakako ne može učiniti ni Fond za zdravstveno osiguranje, jer nema raspoloživih sredstava u budžetu Fonda, ukazuje se da je neophodno informisati Vladu Crne Gore o situaciji nedostajućih sredstava za nabavku ljekova, medicinskog materijala i pomagala, te da se zatraži saglasnost Vlade na objavljivanje nabavke lijekova, medicinskog materijala i pomagala, u ukupnom iznosu od 30.666.850,31 eura, koje će sprovesti ZUA “Montefarm”, za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka “Montefarm” - navedeno je u dokumentu Vlade.
Za tu namjenu, potrebno je da se u budžetu Fonda obezbijedi 19.600.000 eura.

Za dodatnu nabavku ljekova i medicinskih sredstava 30.666.850 eura

Sto dvadeset četiri apoteke prijavile su se na javni poziv Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) za distribuciju ljekova na recept, kazao je direktor Fonda Vuk Kadić.
On je u emisiji "Reflektor" na TV Vijesti objasnio da građani samo prvih nekoliko dana oktobra neće moći kod privatnika da podižu ljekove na recept, i da će ta blokada biti riješena do kraja naredne sedmice.
Kadić je kazao i da već sredinom oktobra mora doći do rebalansa budžeta kako bi "Montefarm" mogao uredno da se snabdijeva ljekovima, jer su za ovu godinu, umjesto traženih 535 miliona, dobili 452 miliona eura.
- Mi smo već Ministarstvu finansija uputili prijedlog za rebalans budžeta do kraja godine i neophodan će biti taj rebalans. Taj iznos je onaj minimalni iznos koji smo planirali, a da ne bude posljedica po funkcionisanje zdravstvenog sistema, uz neke obaveze i dugove koje možemo da prenesemo u narednu godinu, je negdje između 25 i 30 miliona eura u ovome momentu. Ono što mi trenutno imamo sredstava za obezbjeđivanje nesmetanog funkcionisanja "Montefarma", jeste negdje druga polovina oktobra mjeseca - rekao je Kadić.

Kadić: Potreban rebalans da bi "Montefarm" mogao uredno da se snabdijeva ljekovima

Montefarm će, u partnerstvu s Ministarstvom zdravlja, nastaviti da razvija projekte i inicijative koje jačaju sektor javnog zdravstva i unapređuju kvalitet farmaceutske zaštite - saopšteno je nakon radne posjete ministra zdravlja Vojislava Šimuna juče Zdravstvenoj ustanovi Apoteke Crne Gore.
On je, kako se navodi u saopštenju, obišao Upravu i centralno skladište gdje se "detaljnije upoznao sa načinom poslovanja i funkcionisanja ove ustanove"..
- Šimun je izrazio zadovoljstvo radom menadžmenta i postignutim rezultatima, uz posebno isticanje značaja Montefarma u sistemu snabdijevanja ljekovima i medicinskim sredstvima - kazali su iz resora na čijem je čelu.&nbsp;
Razgovarano je i o planovima za unapređenje skladišta, uključujući povećanje kapaciteta i modernizaciju, kao i o otvaranju novih apoteka, čime će se dodatno poboljšati dostupnost farmaceutske zdravstvene zaštite širom zemlje.
Direktor Montefarma Aleksandar Bogavac predstavio je i ideje fokusirane na inovativne modele unapređenja dostupnosti farmaceutske zdravstvene zaštite u ruralnim i teško dostupnim djelovima Crne Gore, s ciljem osiguranja jednakog pristupa ljekovima i farmaceutskim uslugama za sve građane.

Šimun: Zajednički cilj poboljšanje dostupnosti farmaceutske zdravstvene zaštite

Zdravstvena ustanova Apoteke Crne Gore "Montefarm" donirala je danas Službi zaštite i spasavanja Glavnog grada zaštitne naočare, elektrolitne suplemente za brzu rehidraciju i podizanje energije u uslovima iscrpljenosti, kao i maske sa filterima.
- Svjedoci smo enormnih požara koji proteklih dana pogađaju Crnu Goru i ogromnog napora koji ulažu vatrogasci i sve službe zaštite i spašavanja u borbi sa vatrenom stihijom. Njihova hrabrost, posvećenost i nesebičnost zaslužuju iskreno divljenje i zahvalnost cijele zajednice -saopšteno je iz Montefarma.
Istakli su da su kao znak poštovanja i podrške donirali zaštitne naočare, elektrolitne suplemente i zaštitne maske u količinama koje su iskazali službenici podgoričke Službe zaštite i spasavanja.
Najavili su da će od sjutra, s obzirom na povećanu koncentraciju čestica u vazduhu usljed požara, početi distribuciju zaštitnih maski svim njihovim apotekama širom Crne Gore, gdje će ih građani moći preuzeti besplatno, u količini koja im je potrebna, bez ograničenja.
- Montefarm ostaje na raspolaganju vatrogascima, službama zaštite i spašavanja, kao i svim građanima Crne Gore, sa željom da zajedno damo doprinos zaštiti zdravlja i bezbjednosti. Još jednom izražavamo duboku zahvalnost svima koji svakodnevno, svojim radom i požrtvovanošću, štite ljude, imovinu i prirodu naše zemlje - zaključili su u saopštenju.

Montefarm poklonio zaštitne naočare, maske i elektrolitne suplemente vatrogascima

Iz Montefarma su objavili spisak apoteka koje će biti dežurne tokom Dana nezavisnosti. Raspored se odnosi na dane 21. i 22. maj (srijeda i četvrtak):
U sljedećim gradovima apoteke će raditi od sedam do 14 sati: 
„Andrijevica”- Andrijevica„Zdravlje“- Plav
„Gusinje“- Gusinje„Plužine“- Plužine
„Higija“- Danilovgrad„Jatros“- Rožaje
„Golubovci”- Zeta „Tuzi“- Tuzi
„Dobrota“- Kotor„Vladimir“- Ulcinj
„Farmakon“- Mojkovac„Jovo Dreč“- Cetinje
„Petnjica“- Petinjica„Topla“- Herceg Novi
„Petrovac“ – Petrovac „Šavnik“- Šavnik
„Riva“- Tivat„Jadran“ – Ulcinj
Apoteke „Stari grad” - Kotor i "Žabljak“ na Žabljaku radiće od devet do 19 sati.
U nekoliko gradova apoteke će raditi od sedam do 20 sati: 
„Hipokrat”- Berane„Remedija“- Kolašin
„Topolica”- Bar„Gojko Darić“- Nikšić
„Eskulap“- Bijelo Polje„Risto Vukotić“- Pljevlja
„Mogren“- Budva
Apoteke dežurne u Podgorici:
„Kruševac“- Bul.Svetog Petra Cetinjskog br.45/a, radno vrijeme 24 sata, tel. 067/148-331
„Podgorica“- ul.Slobode br.24 , radno vrijeme od sedam do 22 sata, tel. 067/148-471
Apoteka 24 sata dežurna u Nikšiću:
„Gojko Darić 1“- ul.Narodnih heroja br. 8, tel. 067/148-355

1084x550

Dežurne apoteke tokom praznika

Montefarm je objavio listu apoteka koje će raditi tokom Praznika rada, odnosno za 1. i 2. maj.
Apoteke koje će raditi od 7 do 14 sati:
Andrijevica - "Andrijevica"
Plav - "Zdravlje"
Gusinje - "Gusinje"
Plužine - "Plužine"
Danilovgrad - "Higija"
Rožaje - "Jatros"
Zeta - "Golubovci"
Tuzi - "Tuzi"
Kotor - "Stari grad"
Kotor - "Dobrota"
Ulcinj - "Vladimir"
Ulcinj - "Jadran"
Mojkovac - "Farmakon"
Cetinje - "Jovo Dreč"
Petnjica - "Petinjica"
Herceg Novi - "Topla"
Petrovac" - "Petrovac"
Šavnik - "Šavnik"
Tivat - "Riva"
Žabljak - "Žabljak" (od 9 do 19 sati)
Apoteke koje će raditi od 7 do 20 sati:
Berane - "Hipokrat"
Kolašin - "Remedija"
Bar - "Topolica"
Nikšić - "Gojko Darić"
Bijelo Polje - "Eskulap"
Pljevlja - "Risto Vukotić"
Budva - "Mogren"
Apoteke dežurne u Podgorici:
- "Kruševac" - Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 45/a, radno vrijeme 00-24h tel.067/148-331
- "Podgorica" - ul. Slobode br. 24 , radno vrijeme od 7 do 22 sata, tel.067/148-471
Apoteka 24 sata dežurna u Nikšiću:
- "Gojko Darić 1" - ul. Narodnih heroja br. 8, od 00-24h, tel.067/148-355

Ovo su dežurne apoteke tokom praznika

U državnim i privatnim apotekama u Crnoj Gori pacijenti više od mjesec dana ne mogu da dobiju na recept lijek "anafranil" jer, kako je juče saopšteno iz ZUACG Montefarm, na više raspisanih tendera nije se javio nijedan ponuđač.
"Anafranil" je antidepresiv, koji se koristi za liječenje depresije i niza drugih psihičkih stanja, kao što su opsesivno-kompulsivni poremećaji, panična stanja i fobije, katapleksije udružene sa narkolepsijom. Pacijenti koji su se obratili &nbsp;redakciji ''Dana'' ističu da su prinuđeni da lijek na različite načine nabavljaju u Srbiji, BiH i Albaniji.
- S obzirom na to da osim 55 državnih apoteka Montefarma i više od 120 privatnih apoteka izdaje ljekove na teret Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, prekid u isporuci ovog lijeka ima posledice po cijelo tržište – i u državnim i u privatnim apotekama. Potpuno razumijemo potrebe i brigu pacijenata koji čekaju na terapiju na koju su navikli i zato radimo sve što je u našoj nadležnosti kako bismo obezbijedili kontinuitet u isporuci što je prije moguće, a što zavisi od samog proizvođača- kazali su za "Dan" iz Montefarma.
Navode da je trenutni diskontinuitet u nabavci i distribuciji lijeka "anafranil" (INN klomipramin) u pakovanju od 30 dražeja od 25mg, proizvođača NOVARTIS PHARMA AG, nastao kao direktna posledica više postupaka javne nabavke u kojima se nije prijavio nijedan ponuđač. Kako preciziraju, u postupcima broj 0824 od 18.3.2024, broj 2124 od 17.5.2024, broj 6824 od 16.10.2024, kao i u najnovijem postupku broj 1325 od 10.3.2025. godine, nije dostavljena nijedna ponuda.
- Jedina ponuda u vezi sa ovim lijekom pristigla je u postupku broj 3424 od 28.6.2024. godine, nakon čega su formirane određene zalihe, koje su u međuvremenu izdate pacijentima. Prema zvaničnim podacima, u periodu od 1.1. do 25.4.2025. godine, apoteke Montefarm izdale su ukupno 835 kutija ovog lijeka na recept. Trenutni zastoj u isporuci je, dakle, direktna posledica nedostatka ponuda u gore navedenim postupcima javne nabavke- ističu iz Montefarma.
Kako dodaju, u ovom trenutku, zbog nedostatka ponuda u postupcima javne nabavke, ne postoji precizna informacija o narednoj isporuci lijeka "anafranil". Montefarm je u stalnom kontaktu sa potencijalnim dobavljačima i svakodnevno preduzimamo sve raspoložive aktivnosti u cilju obezbjeđivanja novih količina.
- Pacijentima koji koriste "anafranil" savjetuje se da se, u saradnji sa svojim izabranim ljekarom ili psihijatrom, konsultuju o mogućim terapijskim zamjenama. Na tržištu postoje ljekovi iz iste farmakološke grupe koji mogu predstavljati odgovarajuću alternativu, ali isključivo uz stručnu procjenu ljekara, radi bezbjednosti pacijenta i očuvanja kontinuiteta terapije. Podsjećamo da Montefarm sprovodi nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, koristeći sve zakonom dozvoljene mehanizme, uključujući mogućnost nabavke terapijskih paralela ukoliko su dostupne. Cilj nam je da u najkraćem mogućem roku prevaziđemo prekid u snabdijevanju i omogućimo nesmetano liječenje pacijenata- &nbsp;poručuju iz državne apotekarske ustanove.

Antidepresiv ''Anafranil'' nedostupan u apotekama više od mjesec dana

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: montefarm