Prva gošća naše nedjeljne emisije Jutro sa Majom je Ivana Vrdoljak, poznatija kao Vanna, koja već godinama samouvjereno vlada muzičkom scenom, krojeći svoj put prema vlastitim vizijama i željama.
Ona je sa svojim bendom gostovala u CKZ Ribnica i pokazala kako talenat i posvećenost mogu da održe umjenika na vrhu muzičke scene.&nbsp;
Od 1. do 6.decembra u KIC-u Budo Tomović biće održano prvo izdanje Međunarodnog festivala u čast Jagoša Markovića, jednog od najboljih teatarskih reditelja ovih prostora, koji je rođen u Podgorici. Tim povodom, naš gost će biti glumac Momčilo Otašević, koji je sa Markovićem sarađivao na nekoliko predstava.
Jedan od najambicioznijih i najraskošnijih muzičkih projekata u istoriji Croatia Rekords stigao je na filmsko platno kao muzičko-dokumentarni film. U pitanju je film Hitmaker - Đorđe Novković, snimljen u legendarnom Abbey Road Studiju u Londonu, a naš gost biće muzičar Boris Novković, njegov sin.
Naše panelistkinje su crnogorske muzičarke Tina Džankić i Nina Žižić.&nbsp;
Budite uz Televiziju E od devet do 11 sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jutro sa Majom: Gosti Vanna, Momčilo Otašević, Boris Novković

Od starta sam studentima podrška, i biću im podrška na svaki mogući način, i biće mi puno srce - poručio je glumac Momčilo Otašević u emisiji E uživo na Televiziji E.
Ukazao je da studenti imaju podršku mnogih.
- Imaju podršku svih ljudi koje ja poznajem. Ne sjećam se da su se svi ljudi koje ja poznajem, ikad, oko nečega tako onako unisono složili, i svi bili za jedan isti cilj. Ja sam na tom &nbsp;protestu vidji razne profile ljudi, i raznih zanimanja, i advokate, i muzičare, i umjetnike, i pravnike, i ekonomiste, vidio sam građansku Crnu Goru, vidio sam puno dobrih ljudi, civilizovanih, koji su zajedno, u patnji, u bolu, u onoj mučnoj tišini, i koji su sve bez agresivni - istakao je Otašević.
Pun je, kaže, optimizma i srećan kad vidi kako su se organizovali crnogorski studenti, što rade i čime se bave.
- Srećan sam kad vidim kako su decentralizovani, kako su vaspitani, kako su kulturni, kako su mirni, kako su hrabri, i kako su odgovorni. Nadam se da će se nešto mijenjati uz pomoć te mladosti, uz pomoć te snage, te ljepote, te ljubavi, koju ta, a ja slobodno mogu reći, djeca, jer ja sad imam 35 godina, i sve to što su ta divna djeca pokrenula. Od starta sam im podrška, i biću im podrška na svaki mogući način, i biće mi puno srce , i ne samo ja, nego oni imaju podršku svih ljudi koje ja poznajem. Ne sjećam se da su se svi ljudi koje ja poznajem ikad oko nečega tako onako unisono složili, i svi bili za jedan isti cilj - rekao je Otašević.
Kaže da se ne osjeća sigurno kao ni većina građana Crne Gore, a reakcija vlasti bi bila reakcija, objašnjava Otašević, da se nesto od studentskih zahtjeva razmotrilo ili ispunilo.
- Imaju prilično konkretne i jasne zahtjeve studenti. I sam bio tamo, par dana prije Božića sam bio na protestu ispred MUP-a, sa svojim prijateljima. Nažalost, sjutra ne mogu biti jer sam u Zagrebu, snimam, radim. To je potpuno pogrešna reakcija, i vidjećemo zbog čega su te reakcije, danas, sjutra, valjda će se nekad raščivijati ponešto. Zahtjevi su im prilično jasni i ko god hoće može da otvori stranicu Kamo śutra i da na jednom od postova vidi kojih ključnih 5, i još 5 ili više zahtjeva koje traže studenti, i ne samo studenti, traže svi ljudi koji se okupe i koji podržavaju studentske proteste i koji su tamo. Ja sam na tom &nbsp;protestu vidji razne profile ljudi, i raznih zanimanja, i advokate, i muzičare, i umjetnike, i pravnike, i ekonomiste, vidio sam građansku Crnu Goru, vidio sam puno dobrih ljudi, civilizovanih, koji su zajedno, u patnji, u bolu, u onoj mučnoj tišini, i koji su sve bez agresivni - istakao je Otašević.
Kad se pominju funkcionerske fotelje Otašević ukazuje da to nijesu napadi - jer studenti i građani traže odgovornost.
- Jako je jednostavno, i nervira me kad se mijenjaju teze, i smeta mi kad se stvari politizuju, a pokušavaju se politizovati uvijek, a &nbsp;zapravo je sve ispolitizovano, osim ovoga. Primorani smo, i primorani su studenti da se bave politikom, jer se politika bavi nama. I ako na čelu skoro svake institucije mora biti neka određena partijska knjižica, a onda političke strukture pokušavaju da kažu kako su protesti ispolitizovani, a paradoksalno je, apsurdno je, dovedeno do tačke pucanja. Čini mi se da je dosta uzdržanosti, suzdržanosti, i neutralnog stava, da se ko ne naljuti. Dosta je! Kraj je! Trebaju nam neke promjene, dosta je - zaključio je Otašević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Otašević o protestima: Od starta sam podrška studentima i biću na svaki mogući način, trebaju nam promjene - dosta je!

Crnogorski glumac, Cetinjanin Momčilo Otašević podržao je građanske proteste koji su juče održani u nekoliko crnogorskih gradova zbog ubistva 12 ljudi na Cetinju, među kojima je dvoje djece, i ranjavanja četiri osobe. Otšević ja na Instagramu podijelio snimak djece kod spomenika Lovćenska vila koja su bakljadom odala posebnu počast stradalim dječacima Jovanu i Vukanu Vuletiću. - Noćas je i tišina vrištala - napisao je Otašević uz taj snimak.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106120124_1fb3539c348e7b603b83949358db03bb5877f89cec1bfff389ce65ec5301ea40.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106120124_1fb3539c348e7b603b83949358db03bb5877f89cec1bfff389ce65ec5301ea40" data-rendition-name="original" width="739" height="1600" loading="lazy" alt="Momčilo Otašević - Instagram"></figure>  Takođe, Otašević podržava zahtjev neformalne grupe studenata "Kamo sjutra" koja je organizovala sinoć protest ispred Ministarstva unutrašnjih poslova da nadležni, među kojima prvi ministar Danilo Šaranović, treba da podnese ostavku. Na to aludiraju karakature koje je objavio, a na kojima se vidi kako se fotelja brani pendrecima i čeljustima od naroda. - Ostavke - poručio je Otašević. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Folicmom%2Fp%2FDEdkTZIIiRM%2F%3Fhl%3Den&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106120128_5e2e651af0e3f298e65a6e5bcd23f1c5fc6275619e3246747bab86564479f103.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250106120128_5e2e651af0e3f298e65a6e5bcd23f1c5fc6275619e3246747bab86564479f103" data-rendition-name="original" width="739" height="1600" loading="lazy" alt="Momčilo Otašević - Instagram"></figure>

Otašević podržao građanske proteste: Noćas je i tišina vrištala, ostavke!

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: momcilo-otasevic

Jutro sa Majom: Gosti Vanna, Momčilo Otašević, Boris Novković

Jutro sa Majom: Gosti Vanna, Momčilo Otašević, Boris Novković

Otašević o protestima: Od starta sam podrška studentima i biću na svaki mogući način, trebaju nam promjene - dosta je!

Otašević podržao građanske proteste: Noćas je i tišina vrištala, ostavke!

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO