Na izjavu šefa Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrije Nikolića danas je reagovao poslanik Demokrata Momčilo Leković.
Podsjetimo, Nikolić je na sjednici Skupštine na Cetinju poručio kako im pojedini poslanici više nijesu samo politički protivnici, već i lični neprijatelji.
- Zna se da ovo nijesu riječi Andrije Nikolića. Ovo je poruka šefa nad šefovima. Nikolić je samo glasnik, prenosilac naredbe, ništa više- naveo je on.
Kako je dodao Leković, kad neko tako govori, jasno je da se ne obraća političkim protivnicima.
- Nego se obraća onima koje doživljava kao prijetnju sopstvenoj moći. Ćeraćemo se još- dodao je.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Leković o izjavi Nikolića: Ovo nijesu njegove riječi, ovo je poruka šefa nad šefovima

Odbacivanje krivične prijave protiv bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića zbog prevoza privatnog motocikla službenim vozilom iz Slovenije, od strane ODT Podgorica jasno pokazuje ono o čemu se mjesecima govori, da nam je u pravosuđu hitno potreban veting, a što na najbolji način potvrđuje obrazloženje o odbacivanju ove krivične prijave, kazao je poslanik Demokrata Momčilo Leković. 
 
Leković smatra da je posebno problematična tvrdnja da Lazarević „nije koristio službene pogodnosti“.&nbsp;
- Kako je moguće da se ovako nešto napiše, kada svjedočenja jasno govore da je upravo on izdao naređenje da se njegov motocikl preveze službenim vozilom i ljudstvom? Ako to nije korišćenje službenih resursa i pogodnosti, onda postaje nejasno šta tužilaštvo uopšte smatra zloupotrebom. Izgleda da ćemo, ovakvom logikom, doći do apsurda da je svaka zloupotreba zapravo &nbsp;„privatna usluga“. Može li se tom logikom onda reći i da je prevoz kokaina školskim brodom Jadran takođe "privatna usluga" - naveo je Leković u saopštenju za javnost. 
 
 
On tvrdi da motocikl bivšeg generala Lazarevića nije imao potrebnu dokumentaciju za izvoz, te se, kaže, radi o švercu koji bi po naručioca bio uspješan da nije bilo hrvatskih carinika. 
 
- Još je apsurdnije objašnjenje tužioca da je „izostala posljedica u vidu pribavljanja koristi, nanošenja štete ili povrede prava drugog“. Pa kud ćete veću posljedicu od bruke koja je pukla pred očima cijele Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta? Zar urušavanje povjerenja u institucije i predstavljanje države kao privatne prćije nekolicine moćnika starog sistema nije ozbiljna šteta? Nije li to neprocjenjiva šteta za ugled i kredibilitet zemlje - pita Leković. 
 
U obrazloženju piše, dodaje Leković, da ODT odbacuje prijavu jer Lazarević „za ovu privatnu svrhu nije koristio pogodnosti koje mu pripadaju kao načelniku Generalštaba, već je "zamolio vozača“.&nbsp;
- Zar se ozbiljno očekuje da građani povjeruju da vozač vojne jedinice može odbiti „zamolnicu“ svog pretpostavljenog generala? Uz dužno poštovanje, to više liči na loš skeč nego na pravno obrazloženje. Ako je to nivo tumačenja zakona u državnom tužilaštvu, onda je jasno zašto je proces vetinga neophodan i tamo. Suština je jednostavna: Lazarević nije privatno zamolio prijatelja da mu pomogne, već je iskoristio funkciju i autoritet za privatne potrebe. Sve drugo je uvreda zdravog razuma i pokušaj da se podmetne farsa umjesto pravde. A kad pravosuđe otvoreno učestvuje u toj farsi, ono više nije čuvar zakona, već njegov saučesnik u kršenju - naveo je Leković. 
 
Smatra da je zbog ovakvih slučajeva Crnoj Gori hitno potreban veting, ne samo u sudovima, već i u tužilaštvu.&nbsp;
- Jer sve dok se ovakvi „argumenti“ pišu u zvaničnim rješenjima, građani će znati da pravda u ovoj zemlji postoji samo na papiru, a ne u praksi - zaključio je Leković.

1250x600

1084x550

Leković: Odbacivanje prijave protiv Lazarevića dokaz da je pravosuđu hitno potreban veting

Kriminalce je nemoguće kontrolisati, ustvrdio je poslanik Demokrata Momčilo Leković, gostujući u emisiji "Iznova" na Novoj M.
Kako je moguće da ljudi koji su bili meta, a nijesu ubijeni tada, ne bude im posvećena dovoljna pažnja, već im se daje dovoljno vremena da se skrivaju i ponovo planiraju novi pokušaj ubistva, i gdje je tu policija i šta radi, bilo je pitanje na koje Leković odgovara da je apsurd očekivati da svaki kriminalac ima policajca tjelohranitelja. 
- Čujem od političkih stručnjaka za bezbjednost koji direktnije to kažu i traže da svaki kriminalac, odnosno član organizovane kriminalne grupe u Crnoj Gori treba da ima svog policajca tjelohranitelja. Kakav je to apsurd - rekao je on za Novu M.
Potom, pravdajući bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori, Leković je stigao, ni manje ni više, nego do Menhetna. 
- Masovna pucnjava u neboderu na Mehnetnu. Petoro mrtvih - rekao je Leković.
Koliko su postali ovi pokušaji skretanja sa problema u našoj državi ponižavajući, jasno je i iz samog komentara voditeljke na ovu izjavu koja je kazala – „a nemojte“.
- A moram. Shvatate li vi o čemu pričamo. Mnogo razvijenije, modernije, efikasnije službe, ne mogu da spriječe ovakve situacije. A mi ovdje insistiramo i pravimo pritisak na našu - kazao je poslanik Demokrata.
Nakon pomenutog „pritiska“, prekinula ga je voditeljka riječima – „ovakve da u nekoliko dana jednog čovjeka pokušaju da ubiju, pa ga onda dokrajče“.
Leković je potom otkrio da je ponio cijelu fasciklu slučajeva, ali ne iz Crne Gore, već iz Evrope i svijeta.
- Ne postoji apsolutna bezbjednost. To se nikada ni u jednoj zemlji ne može sprovesti.. Tražite da svaki kriminalac ima bejbisitera policajca - dodao je on.
Uslijedio je komentar voditeljke koja smatra da “ako je neko bi meta i spletom srećnih okolnosti preživio, onda mu se treba posvetiti posebna pažnja kako neko ne bi pokušao ponovo da ga ubije, jer očigledno ima razloga za to“.
- Ali očigledno su ti ljudi, da kažem, nemoguće ih je kontrolisati - ustvrdio je Leković.
Sada se nameće pitanje da li je ovo javno priznanje da Demokrate ne mogu kontrolisati sektor bezbjednosti?

Leković ustvrdio: Kriminalce je nemoguće kontrolisati

Nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručioa da je napad na civilni sektor "opasan i nedozvoljen" reagovali su iz Demokratske Crne Gore saopštenjem u kojem ističu da Milatović kada govori o "izmišljenim napadima na civilni sektor" zaboravlja da je upravo on bio najglasniji u napadima na sve one koji nijesu htjeli &nbsp;da budu njegovo političko oruđe".
- Ne postoji ni taj čovjek ni ta partija koja je pozvala birače da glasaju za njega, a koju Jakov Milatović nije, bez ikakvog razloga i bez imalo zahvalnosti, napao. A da bi ironija bila potpuna, pokušao je da završi u koaliciji baš sa onima koji su glasali protiv njega. Takvog političkog akrobatu Crna Gora nije zapamtila: čovjeka koji reže ruku koja ga hrani, a traži zagrljaj od onih koji ga odbacuju- navodi u saopštenju poslanik Demokrata Momčilo Leković.
Dodaje da se Milatović danas &nbsp;predstavlja kao zaštitnik slobode, a do juče je prozivao i diskreditovao svakoga ko mu nije htio biti megafon.
- I sve to samo zato da bi mogao u isto vrijeme biti predsjednik države, predsjednik Vlade, ministar odbrane, ministar unutrašnjih poslova, vrhovni komandant i gradonačelnik Podgorice. On ne traži ulogu u političkom životu, on traži da bude sam politički život. Predsjednik koji svakoga dana obećava jedno, a radi drugo. Predsjednik koji se kune u borbu protiv starog sistema, a čuva kadrove starog sistema. Predsjednik koji se zaklinje u pluralizam, a svakog drugačijeg naziva neprijateljem. Takav predsjednik nije garant slobode, on je garant totalne političke konfuzije- navodi poslanik Demokrata.
Leković je kazao i da Milatovićeva prazna saopštenja i jeftina moraliziranja ne mogu da sakriju suštinu da je Jakov Milatović postao ukras na sceni koju drugi režiraju.
- Ako mu je to uloga koju je izabrao, neka je igra do kraja, ali neka barem prestane da glumi borca za istinu. Jer istinu ne može sakriti ni u 13 strana saopštenja, ni iza vrijedjanja novinarki, ni iza pretenzija da on komanduje Vojskom umjesto Savjeta- dodao je Leković.
&nbsp;I tu je, kako je poručio Leković, kraj svake iluzije: onaj ko je htio da bude sve, na kraju neće biti ništa, osim fusnota u istoriji koja objašnjava kako neko može slučajno postati predsjednik.
- I da znate, slučajni predsjedniče, poštenije je reći da ste protiv vetinga, kao što ste i bili protiv razrješenja u Vojsci CG, nego se kriti iza suspendovanog policajca Radulovića i za razliku od Vas mi smijemo reći svima ono što je istina. To što vas istina, sve zajedno boli, to je vaš problem- zaključio je Leković i dodao da je Jakov Milatović napao novinarku Televizije Crne Gore.

Leković poručio Milatoviću: Slučajni predsjedniče, poštenije je reći da ste protiv vetinga, kao što ste i bili protiv razrješenja u Vojsci CG, nego se kriti iza suspendovanog policajca Radulovića

Poslanik Demokrata Momčilo Leković jutros je, po osnovu krivične prijave koju je protiv njega podnio poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković, dao izjavu u Odjeljenju bezbjednosti Podgorica.
Radi se, podsjeća on, o obavještenju koje je podnio 4. maja 2025. godine nadležnom tužilaštvu u vezi sa probijanjem i asfaltiranjem puta u selu Bajramovica, puta koji vodi direktno do imanja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, za koje poslanik Vuković ističe da je lažno prijavljivanje.
- Tim obavještenjem upozorio sam da postoje osnovi sumnje da je od strane lica koja sam naveo u obavještenju pričinjena materijalna šteta privrednom društvu Putevi Podgorica i Glavnom gradu Podgorica, a bivšem Glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću pribavljena imovinsku korist u iznosu od 249,969.80 eura. Obavještenjem sam zatražio da se ispitaju sve činjenice i okolnosti, te u konačnom utvrdi krivična odgovornost ukoliko tužilaštvo utvrdi i smatra da je ima - naveo je Leković u saopštenju za javnost.
Ako je krivična priava reakcija na iznošenje ovakvih podataka koji se, kako kaže Leković, tiču javnog interesa i potencijalne zloupotrebe državnih odnosno opštinskih resursa, to, ističe on, dovoljno govori o onima koji na ovaj način pokušavaju da ga ućutkaju.
- Poručujem im, da se neću povući. Ovakve prijave me neće zaplašiti niti zaustaviti u namjeri da kao poslanik i građanin nastavim da ukazujem na sve nezakonitosti, korupciju i kriminal, bez obzira na to ko stoji iza njih i koliko visoko misli da se nalazi - kazao je Leković.
Kada je u pitanju naplata spornih potraživanja, tvrdi da prema informacijama sa kojima raspolaže, do današnjeg dana nijedan cent nije uplaćen na račun Glavnog grada odnosno preduzeća Putevi za radove do luksuzne hacijende Milivoja Katnića, a što je još jedan dodatni razlog za hitno postupanje tužilaštva.
- Ugovor o asfaltiranju lokalnog puta potpisan je 12.11.2020. godine, dok je faktura izdata 15.12.2020. godine, dakle sve u mandatu bivšeg gradonačelnika Ivana Vukovića koji ovom prijavom protiv mene, koja pritom nema pravno utemeljenje, pokušava da sebe zaštiti, a mene zaplaši i zaustavi. Podsjećam da je prije asfaltiranja, godinama vršeno probijanje ovog puta uz pomoć mehanizacije i ljudstva Vojske Crne Gore pod komandomPredraga Boškovića, a sve na opšte zadovoljstvo i radost bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji je, kako se iz svega može vrlo lako zaključiti, bio glavni razlog za ovakvo svjesno kršenje zakona, od strane svih strana potpisnica ovih ugovora, a naročito Ivana Vukovića koji je opšti interes Glavnog grada očigledno podredio privatnom interesu Milivoja Katnića - zaključuje Leković.

Leković dao izjavu po prijavi Vukovića: Neću se povući

Manipulacije velikosrba neće promijeniti činjenice, ali pravo je pitanje u čije ime govori Bečićev šegrt – poruka je hrvatskog europarlamentarca Tomislava Sokola na mreži „X“, kojom je dodatno "prozvao" djelovanje Demokrata i njihovog poslanika Momčila Lekovića. Polemika je počela kada je Sokol ukazao na skandalozan propust u objavi Demokratske Crne Gore. Naime, nakon što su potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović obišli domaće i međunarodne posade koje gase požare, stranka je na svojoj zvaničnoj stranici zahvalila svima – osim Hrvatskoj. U objavi su pomenute posade iz Srbije, BiH, Mađarske i Češke, dok je izostavljena činjenica da je upravo hrvatski kanader bio među prvima u pomoći Crnoj Gori, u najkritičnijim danima požara. - Kao što sam prethodno napisao, Hrvatska će nastaviti pomagati Crnoj Gori, bez obzira na manipulacije i namjerna prećutkivanja od strane beogradskih poltrona u Crnoj Gori, poput Bečića - &nbsp;istakao je Sokol, jasno dovodeći u pitanje motive ovakvog selektivnog pristupa zahvalnosti. Podsjetimo, Bečić je u Hrvatskoj proglašen personom non grata, što dodatno objašnjava zašto je njegova stranka svjesno ignorisala pomoć te susjedne zemlje. Ovakvo ponašanje, koje se graniči sa političkim revizionizmom, jasno ukazuje na "iskrenost" Demokrata kada govore o solidarnosti i regionalnoj saradnji. Umjesto argumentovanog odgovora, uslijedila je uvredljiva reakcija poslanika Demokrata Momčila Lekovića. On je Sokola nazvao „promoterom fašizma“ i „Đukanovićevim potrčkom“, iznoseći niz ličnih i neutemeljenih optužbi.&nbsp; - Sokolove priče ne donose ništa Crnoj Gori, već smrde na fašizam i sluganstvo - &nbsp;napisao je Leković, pokušavajući da diskredituje sagovornika bez ijedne činjenice. Sokol je, međutim, ostao dosljedan, ponovivši:&nbsp; - Manipulacije velikosrba neće promijeniti činjenice, ali pravo je pitanje u čije ime govori Bečićev šegrt.&nbsp; Njegov odgovor jasno je stavio akcenat na političku zavisnost Lekovića i na činjenicu da Demokrate umjesto principijelne politike biraju sitno i jeftino politikantstvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_832d0b768801978c15c6dbdc567a537ca0cc676e18d1498fcef9cb22027b49ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190840_832d0b768801978c15c6dbdc567a537ca0cc676e18d1498fcef9cb22027b49ca" data-rendition-name="original" width="721" height="582" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>

Danijela Jovanović

Sokol: Manipulacije velikosrba neće promijeniti činjenice, ali pravo je pitanje u čije ime govori Bečićev šegrt

Poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković kazao je da je europoslanik Tomislav Sokol još jednom uhvaćen u prevari. Leković je reagovao na objavu Sokola na mreži X u kojoj konstatuje da lider Demokrata Aleksa Bečić prećutkuje pomoć koju je Hrvatska pružila Crnoj Gori u borbi sa požarima. To je konstatovao na osnovu objave Demokrata na Fejsbuku u kojoj se zahvaljuju svima na pomoći koju su pružili crnogorskim vatrogascima, osim Hrvatskoj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 89.8098%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdemokrate-zaboravile-podrsku-hrvatske-sokol-nastavicemo-da-pomazemo-bez-obzira-namjerna-precutkivanja-beogradskih-poltrona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Tomislav Sokol je od manipulatora i promotera fašizma dogurao do potrčka Mila Đukanovića. Trilogija propasti u jednoj ličnosti. Njegove priče ne donose ništa Crnoj Gori, već smrde na fašizam i sluganstvo. On nije prijatelj Crne Gore, nego Đukanovićev potrčko i propali pjevač, spreman da za par stotina eura ponavlja ono što mu gazda naredi. Nije došao da brani Crnu Goru, nego da zaradi dnevnicu, pa tako svi vide kako se sitno i mizerno uklapa u igru svoga gospodara - naveo je Leković u reagovanju. On je istakao da riječi Sokola nijesu podrška, "već jadna i providna odbrana onih kojima je mjesto tamo gdje je bio i njegov politički uzor Sanader".&nbsp; - Slike i “dokazi” kojima maše samo potvrđuju laž, jer piloti zemlje koje spominje nisu ni bili tu kada je fotografija nastala, otišli su par dana ranije. Dakle, još jednom je uhvaćen u prevari. Sokole, poslije svih laži koje si posijao, žali bože tvog prezimena. Tu ne da nema Sokola - tu nema ni kukavice. Ostao je samo ćuk - poručio je Leković, dostavljajući objave Demokrata koje, kako kaže, demantuju Sokola.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818150844_8c12a769cf76d7d46ecedb422008760fa1d30fe475c2867b796091617be829f2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818150844_8c12a769cf76d7d46ecedb422008760fa1d30fe475c2867b796091617be829f2" data-rendition-name="original" width="2463" height="3264" loading="lazy" alt="Objave koje je Leković dostavio medijima"> <figcaption>Objave koje je Leković dostavio medijima(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>

Leković: Sokol još jednom uhvaćen u prevari

Opština Bar inicirala je mjere za sanaciju i zaštitu Trikonhosa, najstarijeg vjerskog objekta na ovim prostorima, saopšteno je iz te lokalne samouprave.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković ranije je kazao da će predložiti da se pokrene inicijativa za stavljanje barskog Trikonhosa na UNESCO listu zaštite, i ocijenio da je taj objekat klasičan primjer (ne)rada lokalne vlasti u Baru.
Iz Opštine Bar su u reagovanju naveli da su zaštita kulturnih dobara, spomenici i materijalna svjedočanstva istorije “vrela” tema u društvu ovih dana.
- Pa je vjerovatno zato Leković uskočio da pripomogne ministarki iz svojih partijskih redova, kako bi pokazali da se eto nešto radi na polju zaštite kulturnih dobara - kaže se u reagovanju.
Iz Opštine Bar su rekli da razumiju, da je uzburkana situacija, a valja pronaći izlaz.
- Tako se Leković sjetio inicijative da se barski Trikonhos stavi pod UNESCO zaštitu, i to kako kaže nakon konsultacija sa Ministarstvom kulture i medija, jer je njima izgleda bila neophodna Lekovićeva dosjetljivost za tako nešto - navodi se u reagovanju Opštine Bar.
Oni su kazali da neće reagovati na kritike Lekovića upućene lokalnoj upravi u vezi sa Trikonhosom.
- Ipak, budući da se radi o jedinstvenom objektu, koji je kao takav zaštićeno kulturno dobro, Opština Bar preduzima mjere za sanaciju i, u mjeri mogućeg, očuvanje Trikonhosa, što zna i on i ministarka iz njegovih političkih redova - naveli su iz Opštine Bar u reagovanju na saopštenje Lekovića.
Oni su rekli da su se 19. juna obratili Upravi za zaštitu kulturnih dobara zahtjevom za davanje saglasnosti za sprovođenje hitnih mjera sanacije, radi zaštite i očuvanja tog kulturnog dobra do izrade glavnog konzervatorskog projekta.
Iz Opštine Bar su dodali da su tom prilikom ukazali na oštećenja na samom objektu i neophodnost hitnog reagovanja.
Oni su kazali da je Uprava, dopisom od 2. jula, dala saglasnost uz smjernice za postupanje, a nakon toga lokalitet Trikonhosa je obišao i stručni tim Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore u cilju sagledavanja stanja i predlaganja daljih aktivnosti.
- Dalje, nakon dostavljanja ponude od strane Centra, 25. jula, blagovremeno je data saglasnost Sekretarijatu za kulturu Opštine Bar za pokretanje postupka javne nabavke u cilju realizacije predloženih mjera sanacije - navodi se u reagovanju.
Iz Opštine Bar su dodali da se sve te aktivnosti sprovode bez finansijske podrške Ministarstva kulture i medija.
Oni su poručili da će sve dalje aktivnosti neophodne za očuvanje tog objekta, shodno nadležnostima i mogućnostima lokalne uprave, biti preduzete bez da ih na to upozora Leković.
- Dalje, kada je u pitanju iniciranje za stavljanje na UNESCO listu zaštićenih kulturnih dobara, nadamo se da se Leković konsultovao u vezi procedure za nominaciju na UNESCO tentativnu listu i ko je sprovodi - kazali su iz Opštine Bar.
Iz te lokalne samouprave su rekli da se nadaju da se Leković oko toga nije konsultovao i sa ministrom Slavenom Radunovićem koji bi, kako su naveli, o tome odlučivao na referendumu.
- A kada smo već kod tentativne liste UNESCO-a, podsjetićemo Lekovića da se na njoj od 2010. godine nalazi i Stari grad Bar, a on neka upita partijsku koleginicu ministarku zašto već mjesecima ne odgovara na inicijativu za izradu Menadžment plana Starog grada Bara, kao dokumenta koji se obavezno donosi za kulturno dobro koje se nominuje za upis na UNESCO listu - kaže se u reagovanju.
Iz Opštine Bar su rekli da su se tim povodom još 5. decembra obratili Ministarstvu kulture i medija.
- Podsjećanja radi, izradom Plana upravljanja, shodno članu 91 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, rukovodi resorno ministarstvo kojem se Opština Bar obratila ponovnim dopisom od 16. aprila ove godine - kaže se u reagovanju.
Iz Opštine su rekli da je odgovor izostao što, kako su ocijenili, sasvim dovoljno govori o (ne)radu Ministarstva.
- Imajući u vidu činjenice na koje smo ukazali, posve je jasno da lokalna uprava u najvećoj mogućoj mjeri preduzima aktivnosti na zaštiti kulturnih dobara u našem gradu - navodi se u reagovanju Opštine Bar.

Opština Bar: Inicirali smo mjere za sanaciju i zaštitu Trikonhosa

Nije slučajno što aktuelna vlast u Crnoj Gori pokušava da uspostavi što bliže političke i ekonomske veze sa Orbanovom Mađarskom. Vlast u Crnoj Gori čine ljudi kojima je ideja demokratske države potpuno nesvojstvena, što iz neznanja, što iz naklonosti autoritativnim režimima, poput ruskog i režima u Srbiji i Mađarskoj. Zato su se upregli iz sve snage kako bi zaobišli sve demokratske principe, vjerujući da se situacija u Evropi mijenja i da sve više preovlađuju desničarske, nedemokratske snage, koje zavode hibridne režime u svojim zemljama, sa elementima autokratije ili potpunu autokratiju, poput Orbanove Mađarske. Stara je činjenica da demokratsko društvo veoma zavisi od informisanih i aktivnih građana, koji brane principe demokratije i zajednički rade na opštem dobru države i građana. Habermas kaže da normativne pretpostavke koje su neophodne za postojanje demokratije nijesu dovoljne ako nema aktivnog učešća građana u političkom procesu. Prema Ujedinjenim nacijama, demokratija „obezbjeđuje okruženje koje poštuje ljudska prava i osnovne slobode i u kojem se ostvaruje slobodno izražena volja ljudi“ (Universal Declaration of Human Rights). Suspenzija demokratskih principa Samo u demokratskim državama vlast je ograničena zakonima i vladavinom prava. Sistem koji to omogućava je jak koliko i njegovi mehanizmi koji ga održavaju, jer svaki sistem je podložan kvarenju. Izabrani predstavnici znaju da uobraze da su mnogo bolji i kompetentniji od drugih time što je neko glasao za njih, pa umisle da mogu da krše propise, zloupotrebljavaju vlast, smatraju da imaju veća prava ili da nemaju obaveze koje imaju „obični“ građani. To vodi suspenziji demokratskih principa i uvođenju autokratskih elemenata vladavine. Odnosno, sistemima u kojima postoji puna kontrola nad političkim procesima, nad institucijama, sistemima u kojima se ograničava politička konkurencija, vrši zloupotreba vlasti, kontrolišu mediji, u kojima se javnost kontroliše kroz indoktrinaciju i propagandu, a nije rijetkost ni da se takva vlast legitimiše u očima javnosti podrškom religijskih krugova, kao što je slučaj u Crnoj Gori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_037a8028d331117b0ee509b63a1ff60e7d752e6cbea578a98a5ee5b3824d640d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_037a8028d331117b0ee509b63a1ff60e7d752e6cbea578a98a5ee5b3824d640d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović"><figcaption>INSTITUCIONALIZOVAN OBRAČUN SA NEISTOMIŠLJENICIMA: Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u parlamentu(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Činjenica je da EU želi da pokaže kako je otvorena za prijem novih članica i da članstvo Crne Gore vidi kao najmanji problem za nju, ali je malo vjerovatno da može toliko jako zažmuriti na svakodnevno kršenje svih demokratskih principa crnogorskih vlasti. Prvo i osnovno, Crna Gora na čelu izvršne vlasti ima čovjeka koji je sve prije nego demokrata. Da ga zamijenite sa nekim uličarem na mjestu premijera, ne bi se uočila nikakva razlika u ponašanju. Taj njegov nedostatak elementarnog znanja kako funkcioniše demokratska država i potpuna nezainteresovanost za resore u vladi na čijem je čelu, napravio je od Crne Gore hibridno društvo, sa autokratskim i partitokratskim upravljanjem po ministarstvima. Jedan od klasičnih elemenata autokratije jeste kontrola „službi“. Otuda se pristupilo promjenama zakona kojima se bezbjednosnoj službi (ANB) daju ovlašćenja koja jedino imaju u totalitarnim režimima. Pseudoargumenti da će se „služba“ lakše obračunati sa kriminalom, uvijek su dimna zavjesa iza koje se krije politička kontrola neistomišljenika i političkih protivnika, sa ciljem odbrane sopstvene vlasti i zloupotreba „službe“ u parlamentarnim obračunima. Imamo dobar primjer Srbije, u kojoj se režim Aleksandra Vučića održava na vlasti sve više uz pomoć „službe“ i policijskih snaga i kontrolom pravosuđa. Da je vlast u Crnoj Gori loša kopija vlasti u Srbiji pokazuje da se koristi isti recept kojim se želi sačuvati vlast. Ne unaprjeđenjem života građana, većim slobodama i poštovanjem ljudskih prava, već represijom, kontrolom institucija sile i pravosuđa. Kao da nijedna autoritativna vlast nije ništa naučila na tuđim primjerima da „ničija nije gorjela do zore“. <h2> „Viši“ ciljevi autokrata</h2> Onog trenutka kad izvršna vlast komanduje zakonodavnom i stvara podobno pravosuđe, društvo poprima sva svojstva nedemokratskog, autoritativnog društva. Miješanje izvršne vlasti u druge dvije nezavisne grane vlasti je najbolji put da Crna Gora nikada ne postane dio civilizovanog svijeta. Moram priznati da me ne zanima Crna Gora kao još jedna Mađarska u EU. Iako želim, otkada sam politički počeo da mislim, da Crna Gora postane dio EU, apsolutno ne želim da to postane kao nedemokratska država, kojoj će se iz oportunih razloga gledati kroz prste. Uvijek sam EU vidio kao ljevičarsku, veličanstvenu ideju o Evropi bez granica, Evropi u kojoj se poštuju ljudska prava i demokratski principi, u kojoj postoje samo pravno uređene države i pravda, u kojoj dominira ideja Habermasa o aktivnim građanima, koji ravnopravno učestvuju u kreiranju svojih života i opštih ciljeva društva. Da bi donijeli nedemokratske zakone, na nedemokratski i nezakonit način, autokrate će uvijek izmisliti više ciljeve. I najveće bitange u istoriji su osvojale vlast pričama o višim ciljevima. U tome i jeste problem što se mnogi „pecaju“ na te priče o „uzvišenim“ ciljevima, ne shvatajući da iza toga uvijek stoji nekompetentnost, voluntarizam, način da se podrede sebi institucije i tako zaštiti nesposobna vlast od gubitka vlasti. Uspješnoj vlasti nije potrebno da donosi zakone „preko noći“, bez poštovanja procedura, konsultovanja struke, građana, zakone koji suspenduju demokratske principe i obezbjeđuju vlasti ovlašćenja svojstvena samo diktatorskim režimima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"><figcaption>KONTROLA „SLUŽBI“: Aleksa Bečić u parlamentu(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Svi oni koji misle i seire da je to namijenjeno onima kojima su politički nenaklonjeni, ne razumiju da śutra i sami mogu biti žrtve nedemokratskog sistema. Śetimo se riječi Martina Nimelera od prije nešto manje od stoljeća: „Prvo su došli po komuniste, a ja se nijesam bunio jer nijesam bio komunista. Zatim su došli po Jevreje, a ja se nijesam bunio jer nijesam bio Jevrejin. Zatim su došli po sindikalce, a ja se nijesam bunio jer nijesam bio sindikalac. Zatim su došli po katolike, a ja se nijesam bunio jer sam bio protestant. Zatim su došli po mene, ali tada više nikoga nije bilo da se pobuni.“ Možda će nekome ovo poređenje izgledati prejako, ali Umberto Eko, u svojim poznatim tačkama o fašizmu, navodi da to što se nekome ovakva poređenja sa fašizmom čine neumjesnim jesu samo okolnosti koje ne idu na ruku da se takav, navodno bezazleni fašizam, pokaže u svom zlu koje donosi. <h2> Zloupotreba vlasti </h2> Sprovođenje tzv. vetinga u policiji, sa namjerom da se sprovede od strane izvršne vlasti u još jednoj od tri nezavisne grane vlasti, pravosuđu, na bazi nečije subjektivne procjene, bez da se ta oblast pravno uredi, nije ništa drugo do potpuno bezakonje i primjer totalitarne svijesti. Jeftino, demagoško naklapanje da je neko protiv nečega, što se koristi u svim kritikama kršenja zakonskih procedura, je obično bacanje prašine u oči. Zahtjev da se svaka nova inicijativa zakonski uredi je upravo prava podrška suzbijanju zloupotrebe vlasti, a ono što radi vlast, posebno Demokrate, je upravo zloupotreba vlasti i obračun sa političkim, nacionalnim ili bilo kojim drugim opredjeljenjem. Veting bi morao biti uređen ustavno i zakonom na način da se odrede institucije koje bi se bavile vetingom, da te institucije moraju sačinjavati stručne osobe i da sam proces mora biti istovjetan sudskom procesu, u kojem je država ta koja mora dokazati da je neko zloupotrijebio položaj i time stekao materijalnu korist, a ne obratno. U suprotnom to se jedino može nazvati političkim, nacionalnim ili nekim drugim progonom. Nevjerovatno je sa kojom transparentnošću Demokrate ispoljavaju nedemokratsko ponašanje i svoj autokratski karakter. O jadu bi se zabavila Crna Gora da imaju višestruko veću podršku na izborima. Imali bi kopiju sadašnjeg režima u Srbiji, u kojoj nema scene u tv dnevnicima na kojima u prvom planu nijesu policijske nindže kornjače u obračunu sa građanima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_b5092526d8524bf700bb0359191f718bbbee5f17c115cc1b705d454b4b34bd8f.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250802200820_b5092526d8524bf700bb0359191f718bbbee5f17c115cc1b705d454b4b34bd8f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1216" loading="lazy" alt="Momčilo Leković"><figcaption>RAFALNO ISPALJIVANJE FRAZA: Momčilo Leković(Photo: Demokrate)</figcaption></figure>  Način na koji zloupotrebljavaju bezbjednosne informacije, mašu fotokopijama u tv studijima, rafalno ispaljuju fraze i populističke, naizust ispjevane pjesmice o političkim protivnicima, kojima se pokrivaju govori neistomišljenika, neodoljivo podśećaju na svršene lidere akademije SNS-a u Srbiji. Uporedite Lekovića iz Demokrata i Orlića iz SNS-a, sadašnjeg načelnika BIA-e, u tv debatama, kao da se radi o jednoj te istoj ličnosti. Nije ni čudo što su dobili epitet „crkveni Kmeri“. Dijele istu ostrašćenost. A svi su se tek ispilili.

Slobodan Jovanović

Može li Crna Gora kopirajući Mađarsku ući u EU

Šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac pitao je poslanika Demokrata Momčila Lekovića je li on operativna ruka svog najbližeg srodnika koji je višedecenijski kriminalac i član jedne organizovane kriminalne grupe.
- Ili su ipak Demokrate kriminalno krilo škljarskog klana? - dodao je Klikovac reagujući na saopštenje Lekovića u kojem je naveo da, nakon što je potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić objavio da su vođe Zemunskog i Surčinskog klana imale dokumenta Crne Gore i oružne listove, nema sumnje da je DPS političko krilo mafije, njen servis i operativna ruka.
Klikovac je poručio da je haotična bezbjednosna situacija u Crnoj Gori, u kojoj gotovo svakog dana građani gube živote - a nedužne žrtve smrtno stradaju ili bivaju ranjene, direktna posljedica okolnosti što sektorom bezbjednosti trenutno rukovodi glavni strateg Demokrata Boris Bogdanović lično.
- I sve dok do bude tako, građani će s pravom biti zabrinuti za svoju bezbjednost - zaključio je Klikovac.

Klikovac Lekoviću: Jeste li operativna ruka Vašeg srodnika koji je višedecenijski kriminalac ili su Demokrate kriminalno krilo škaljaraca?

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: momcilo-lekovic