Vještačka inteligencija i napredne tehnologije su prava razvojna šansa Crne Gore, poručio je premijer Milojko Spajić i dodao da male države imaju posebnu priliku u vremenu koje dolazi. Spajić je konstatovao da je AI svima već ušao u svakodnevne živote. - Nema osobe koja ne koristi smartphone da nije probala ChatGPT ili neku od drugih aplikacija prisutnih na tržištu - rekao je Spajić na Drugoj nacionalnoj konferenciji pod nazivom "AI direktno: Crna Gora u vrijeme AI izazova".&nbsp; On je kazao da male države imaju posebnu šansu u vremenu ispred nas, jer brojnost ne mora da bude prednost jedne zemlje. Manje države mogu mnogo toga da urade koristeći AI i njene mogućnosti. - Crna Gora ima veliku prednost, a to je da je električna energija koja je kod nas relativno jeftina i pristupačna. To je bitno jer je ona glavni input u proizvodnji vještačke inteligencije. Električna energija pokreće data centre i druga kompleksna postrojenja - naveo je Spajić na konferenciji koju su organizovali Asocijacija menadžera Crne Gore, Akademija za liderstvo, menadžment i korporativno upravljanje AMM-a i Naučno-tehnološki park (NTP). Prema njegovim riječima, AI i druge napredne tehnologije treba da budu treći stub privrede, pored turizma i energetike. To je prava razvojna šansa Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_360ec60ef38668ee6ec5f51a3f603a490ab59b971fba74f752f581785f02df09.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120313128_360ec60ef38668ee6ec5f51a3f603a490ab59b971fba74f752f581785f02df09" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> </figure>  On smatra da je sada nikada relevantnije da se nauči da se programira.&nbsp; - Kad se kaže da će AI zamijeniti programere, upravo je suprotno. Tačno je da na ChatGPT-ju možete da napravite jedan bazični kod, ali ljudi ne smiju da imaju alergiju prema kodu. Potpuno je nebitno šta ste završili od škole, to je za svakoga, svako treba da nauči da programira - saopštio je Spajić. On je naveo da nema potrebe za teorijama zavjere koje se tiču novih tehnologija. Svaka nova tehnologija donosi nove izazove i probleme, ali i nova rješenja, bolja nego što su ikada bila. - Moramo da krenemo od onoga gdje su naše mlade generacije dobre i konkurentne i imaju potecijal, tu treba da se fokusiramo. Onda koristimo AI da to pojačamo. Možda su to sektori biotehnologije i medicine - dodao je Spajić.&nbsp; On je kazao da je optimista i vjeruje u budućnost ove zemlje.&nbsp; - Ljudi su centar svega, trebamo ih njegovati i pravilno usmjeravati. Edukacija je bitna - naveo je Spajić.&nbsp; Osnivač i predsjednik grupa Eagle Hills, Emaar, Americana i Noon, Mohamed Alabar, rekao je da AI ima nevjerovatan efekat na to kako živimo, radimo i kako postajemo efikasni.&nbsp; - Najveći uticaj AI ima na kreiranje radnih mjesta i tu mnoge velike vlade imaju problem, jer mašine preuzimaju veliki dio posla koji su ranije radili ljudi. Zato je danas vladama svuda teško da kreiraju nova radna mjesta. Vjerujem da će se to vremenom uravnotežiti - kazao je Alabar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_7b6c440bb24dbb033dcfa8115d6db4d7f73b8bac8a23053b763160dc40d326e0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120313128_7b6c440bb24dbb033dcfa8115d6db4d7f73b8bac8a23053b763160dc40d326e0" data-rendition-name="original" width="1616" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> <figcaption>Mohamed Alabar(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, za male zemlje kao Crna Gora i njegova AI će raditi u našu korist.&nbsp; - Nemamo mnogo stanovnika i AI može da radi za nas. Mašine nam omogućavaju da postignemo rezultate kao da imamo 100 miliona ljudi, iako nas ima 600 hiljada ili kao u UAE, gdje nas je deset miliona - saopštio je Alabar.&nbsp; On je naveo da u njegovoj kompaniji za e-trgovinu rade milion isporuka dnevno. - To znači milion operacija, pakovanja, sortiranja, logistike, upravljanja sistemima. Imamo 100 hiljada zaposlenih, koji zajedno s tehnologijom omogućavaju da prosječna isporuka traje oko 15 minuta - rekao je Alabar. On smatra da će AI mnogo bolje raditi za male nacije, nego za, recimo, Francusku ili Ameriku. - Ako govorimo o sektoru nekretnina, efekti AI-ja su ogromni. Ranije je za pripremu velikog projekta trebalo šest mjeseci - dizajn, vizualizacije, razvoj ideja. Danas sve to traje dva dana - kazao je Alabbar. On je dodao da se nada da će, sa vještačkom inteligencijom, zajedno sa Vladom, u Crnoj Gori uraditi nešto ogromno, masivno i humano. - Mislim da bi to mogao biti jedan od najnaprednijih AI projekata na svijetu. Zato što će cijeli projekat biti oblikovan uz pomoć AI-ja. Danas se mnogo govori o pametnim gradovima, ali vjerujem da možemo stvoriti potpuno AI vođene gradove, kako bismo imali najmoderniju tehnologiju u našem regionu - rekao je Alabar. Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, ocijenio je da je vještačka inteligencija danas realnost koja mijenja način na koji živimo, radimo i upravljamo. - Naš zadatak je da AI bude pokretač razvoja a ne izvor rizika, gdje je Crna Gora već preduzela određene korake. Radimo na prvoj strategiji o vještačkoj inteligenciji, koja će biti ključna mapa puta za razvoja AI sistema - naveo je Dukaj. On je kazao da taj proces vode transparentno i inkluzivno, a samo zajedničkim radom mogu se postići održivi i dugoročni rezultati. - Naša obaveza je da zaštitimo privatnost građana i unaprijedimo javne usluge i ojačamo sajber bezbjednost. Samo društvo koje vjeruje u AI može da ga iskoristi za napredak - dodao je Dukaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_799fb06b549635a1892de18ae2ed04dc6cdf3cf5e0c94dc47513d59065efc83c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120313128_799fb06b549635a1892de18ae2ed04dc6cdf3cf5e0c94dc47513d59065efc83c" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> </figure>  Predsjednik Asocijacije menadžera, Budimir Raičković, ocijenio je da ovaj skup pozicionira Podgoricu i Crnu Goru tamo gdje pripada, a to je mjesto šanse. - Mi treba da uhvatimo korak što prije sa naprednim tehnologijama. Podgorica je prije par dana dobila informaciju da će biti grad prijestonica mladih 2028, a mladi prate procese i Crna Gora može biti upravo to. Ne da mladi koriste napredne tehnologije nego da aktivno učestvuju i stvaraju - saopštio je Raičković.&nbsp; Na konferenciji je predstavljena i digitalna radnica pod nazivom Oksi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Kod nas relativno jeftina električna energija, to je glavni input u proizvodnji vještačke inteligencije

U nedavnoj objavi na društvenim mrežama, Alabbar je naglasio veličinu ovog razvoja, ističući da će se projekat vrijedan 180 milijardi AED (49 milijardi USD) prostirati na površini koja je tri puta veća od Downtown Dubaija. Takođe je ukazao na jednu od ključnih karakteristika kompleksa: njegov dizajn omogućiće kretanje električnih vozila unutar tržnog centra, što je korak koji odražava širu inicijativu Dubaija da ubrza usvajanje električne mobilnosti u cijelom gradu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJoKTCyIWGNc&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Drugi najveći tržni i zabavni centar u Dubai Creek Harbouru</h2> Kompanija Emaar Properties je 2024. godine završila detaljni projektni dizajn Dubai Square Mall-a, koji će postati drugi najveći tržni i zabavni centar u Dubai Creek Harbouru. Ovaj značajni razvoj predstavlja korak ka pozicioniranju Dubaija kao jedne od vodećih globalnih destinacija za kupovinu i slobodno vrijeme. Dubai Square će imati napredne tehnologije i inovativne koncepte u maloprodaji, gastronomiji i zabavi, nudeći iskustvo koje prevazilazi tradicionalno okruženje za kupovinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128121148_596e32927bdee1b8f3f7a958f9f2ffd008b49e0210da44f3323c9ee4564d11f7.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251128121148_596e32927bdee1b8f3f7a958f9f2ffd008b49e0210da44f3323c9ee4564d11f7" data-rendition-name="original" width="992" height="663" loading="lazy" alt="Dubai Square Mall"><figcaption>Dubai Square Mall</figcaption></figure>  Dubai Square Mall karakterišu napredne tehnologije, savremen i inovativan dizajn, a biće povezan sa novim Dubai Creek Tower-om, što mu daje jedinstven položaj u srcu Dubai Creek Harboura. <h2>Najnapredniji AI sistemi korišćeni za analizu potreba trgovaca i posjetilaca</h2> Emaar je ranije istakao da ovaj projekat predstavlja odličnu priliku za razvoj vještina zaposlenih, posebno mladih državljana UAE, što odražava posvećenost kompanije jačanju lokalnih kompetencija i podršci nacionalnom razvoju. - Nakon petnaest godina zadovoljavanja potreba stotinu miliona posjetilaca godišnje i više od 1.500 trgovaca, Emaar posjeduje ogromno bogatstvo znanja i iskustva i potpuno je sposoban da isto ponovi sa novim projektom, dok i dalje uvažava savjete trgovaca tokom njegove izgradnje - naveo je ranije Alabbar. - Uprkos tome što je vještačka inteligencija nova nauka u domenu dizajna, Emaar implementira i primjenjuje najnaprednije AI sisteme kako bi analizirao i predvidio potrebe trgovaca i posjetilaca u budućnosti - dodao je. Dubai Square Mall dio je ultramodernog i elegantnog urbanog projekta Dubai Creek Harbour, smještenog na obalama istorijskog Dubai Creeka. Njegov dizajn podrazumijeva pješački orijentisane ulice i obuhvata 7,4 miliona kvadratnih metara stambenog prostora i 500.000 kvadratnih metara vrtova i otvorenih površina.

PROMO SADRŽAJ

(VIDEO) Alabar: MEGA PROJEKAT Dubai Square Mall vrijedan 49 milijardi dolara biće otvoren za tri godine

Podgorica će 3. decembra biti regionalni centar savremenih tehnoloških trendova, kada će se održati Druga nacionalna konferencija „AI direktno: Crna Gora u vrijeme AI izazova“, u organizaciji Asocijacije menadžera Crne Gore, Akademije za liderstvo, menadžment i korporativno upravljanje AMM-a i Naučno-tehnološkog parka Crne Gore. Konferencija će okupiti više od stotinu predstavnika državne uprave, privrede, akademske zajednice i tehnološkog sektora, a posebnu pažnju privlači dolazak Mohameda Alabara, osnivača i predsjednika globalnih grupa Eagle Hills, Emaar, Americana i Noon. Alabar će biti glavni govornik – keynote speaker i, kako se očekuje, predstaviće svoju viziju razvoja vještačke inteligencije u ekonomiji, urbanizmu i inovacionim industrijama, sa posebnim fokusom na mala tržišta poput Crne Gore. Otvaranje konferencije i premijer u „AI open talk“ formatu Program počinje registracijom u 8:30, a svečano otvaranje zakazano je za 9 sati. Učesnicima će se obratiti Budimir Raičković, predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore, i Maraš Dukaj, ministar javne uprave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125201144_d5a0fd539df4c1f4c35cb67318f218af06bf054b036f54b7eb86217aa18ca920.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251125201144_d5a0fd539df4c1f4c35cb67318f218af06bf054b036f54b7eb86217aa18ca920" data-rendition-name="original" width="795" height="1024" loading="lazy" alt="program AI konferencije"> </figure>  Već u 9:20 predviđen je jedan od najzapaženijih segmenata – AI open talk sa premijerom Milojkom Spajićem, koji će voditi Valentina Radulović, izvršna direktorica Naučno-tehnološkog parka.

Alabar glavni govornik na AI konferenciji u Podgorici: Crna Gora u fokusu tehnoloških tokova

Ostrvo Maryam, ambiciozni projekat kompanije Eagle Hills u partnerstvu sa Sharjah Investment and Development Authority (Shurooq), postaje simbol modernog urbanog razvoja u Sharjahu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ovo ostrvo spaja luksuzno stanovanje, turizam, poslovne sadržaje i rekreaciju, stvarajući jedinstvenu urbanu zajednicu uz obalu. <h2>SHARJAH KAO INSPIRACIJA</h2> Mohamed Alabbar, osnivač i predsjednik Eagle Hills-a, istakao je viziju Sharjaha kao inspiraciju za projekte poput Ostrva Maryam. - Za nas, Sharjah je simbol tradicionalnih i nacionalnih vrijednosti, koji predstavlja naše korijene i arapsku kulturu. To je mjesto tolerancije i gostoprimstva - poručio je Alabbar, prenosi sajtu Zawya.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100316100_e609e1ddb8647cb27314a459604e382e8e4934a66450db8b17438e63d0da2b9f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100316100_e609e1ddb8647cb27314a459604e382e8e4934a66450db8b17438e63d0da2b9f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Mohamed Alabar"><figcaption>Mohamed Alabar(Photo: 2BS Forum)</figcaption></figure>  Kako je dodao, partnerstvo Eagle Hillsa sa Shurooq-om pokazuje njihovu posvećenost održivom razvoju Sjevernih Emirata. - Ovaj projekat, kao i svi naši prethodni, ali i budući, ponudiće lokalnoj zajednici potpuno novi nivo života i iskustava … privući veći broj posjetilaca, ojačati ekonomiju i povećati investicije - naglasio je Alabbar. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDHqdhJkMyG4%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>MODERNA ZAJEDNICA UZ OBALU</h2> Ostrvo Maryam spaja stambene, poslovne i turističke sadržaje u harmoniji sa prirodnim okruženjem. Promenada uz more proteže se gotovo kilometar i pruža jedinstven ambijent za šetnju, opuštanje i porodične aktivnosti. Zeleni parkovi, dječija igrališta, biciklističke staze i prostrani trgovi kreiraju osjećaj otvorenog, funkcionalnog i prijatnog urbanog prostora. Stambeni kompleksi, kako se ističe na sajtu gulfnews, su dizajnirani sa naglaskom na luksuz i komfor. Od prostranih stanova sa panoramskim pogledom na obalu do savremeno uređenih zajedničkih prostora poput bazena, spa centara i teretana, svaki detalj je pažljivo planiran. Kompleksi poput Shams, Noor i Aysha Residences omogućavaju stanovnicima da uživaju u privatnosti, ali i u aktivnom društvenom životu unutar zajednice. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDfLric0oKtQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>TURIZAM I POSLOVNA DINAMIKA</h2> Ostrvo Maryam je više od stambenog kompleksa – ono je destinacija koja privlači turiste i poslovne posjetioce. Hoteli sa 4 i 5 zvjezdica pružaju luksuzni smještaj, navodi se na zvaničnom sajtu Ostrva, dok restorani i kafići nude raznovrsnu gastronomsku ponudu koja zadovoljava i najistančanije ukuse. Souq (pijaca), inspirisan tradicionalnom arapskom arhitekturom, donosi autentičan kulturni doživljaj, dok marina sa modernim vezovima pruža mogućnosti za nautičke aktivnosti i rekreaciju, navodi na sajtu Zawya- Sportski sadržaji, tereni i prostrane promenade omogućavaju stanovnicima i posjetiocima da uživaju u aktivnom životu na otvorenom, što doprinosi zdravom i dinamičnom životnom stilu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112211110_6e21cc12c6efb66369f2659f044244c68794f57dd5d86fbfedb7c4f5e4eb245f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112211110_6e21cc12c6efb66369f2659f044244c68794f57dd5d86fbfedb7c4f5e4eb245f" data-rendition-name="original" width="817" height="503" loading="lazy" alt="zgrade"></figure>  <h2>VIZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA</h2> Alabbarova filozofija jasno reflektuje ideju održivog urbanog razvoja. - Naš cilj nije samo gradnja, već kreiranje prostora koji oplemenjuje život zajednice, poštuje kulturni identitet i nudi kvalitetan stil života - kazao je ranije medijima Alabbar. Ostrvo Maryam, kako stoji na sajtu sharjah24.ae, balansira tradiciju i moderni urbanizam, stvarajući integrisanu zajednicu u kojoj stanovanje, posao, turizam i rekreacija funkcionišu u harmoniji. Za Sharjah, projekat predstavlja model budućih urbanih inicijativa, gdje luksuz i održivost idu ruku pod ruku. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDPdwtR-E_bk%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>DUGOROČNI ZNAČAJ I EKONOMSKI POTENCIJAL</h2> Ostrvo Maryam doprinosi jačanju Sharjaha kao urbanog i turističkog centra u UAE. Projekt je strateški važan jer stvara nove prilike za investicije, podstiče turizam i unapređuje ekonomiju regiona. Već sada ostrvo privlači pažnju stranih investitora i lokalne zajednice, dok završetak preostalih faza do 2026. godine obećava da će Ostrvo Maryam postati referentna tačka za buduće mješovite projekte u regiji, piše na sajtu Zawya.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112211110_147e4f691e3fa8813ba43067904fdc2bf70162f639c191e8923c64e508d091d7.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025112211110_147e4f691e3fa8813ba43067904fdc2bf70162f639c191e8923c64e508d091d7" data-rendition-name="original" width="795" height="523" loading="lazy" alt="insta"></figure>  Ostrvo Maryam predstavlja spoj tradicije, luksuza i moderne urbane vizije. Iako se radovi još privode kraju, ostrvo već sada nudi stambene, turističke i rekreacione sadržaje koji redefinišu standard života u Sharjahu. Projekt ne samo da stvara novu urbanu destinaciju, već i postavlja model održivog razvoja u regionu, balansirajući kulturni identitet, ekonomski potencijal i visok nivo kvaliteta života.

Ostrvo Maryam – Vizija Mohameda Alabbara za novo urbano srce Sharjaha

Država poput Crne Gore ima nevjerovatan potencijal, pogotovo u ugostiteljstvu i nekretninama, ocijenio je vlasnik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar i dodao da želi uraditi nešto grandiozno što odgovara ljepoti ove zemlje.
On je, govoreći o ključnim motivima da razmotri Crnu Goru kao investicionu destinaciju, kazao da se vidi potencijal na svim nivoima.
- Mogu lako upoređivati, jer poslujem u toliko zemalja. Pogledam Crnu Goru i kažem, zaista je potcijenjena. Stoga mi je i zanimljiva - poručio je Alabar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dvt3PQJBn_MU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
On je naveo da investira u region u cjelini, koji je, kako je ocijenio, vrlo zanimljiv dio svijeta.&nbsp;
- Ekonomski napredak je prilično pozitivan. Mislim da većina sektora privrede raste. Svi nivoi sigurnosti su prilično dobri u ovom regionu i u Crnoj Gori. Naravno, ne mogu reći da je sigurnost u nekim zapadnoevropskim zemljama dobra, ali sigurnost NATO-a je drugačija - kazao je Alabar.&nbsp;
On je saopštio da Crna Gora ne započinje rat ni sa kim i da je i svakodnevna sigurnost prilično dobra.&nbsp;
Na pitanje koji sektori u Crnoj Gori imaju najveći potencijal za razvoj i privlačenje stranih investicija, Alabar je odgovorio da su njegova područja djelovanja ugostiteljstvo i nekretnine.&nbsp;
- Ugostiteljstvo ima veliki potencijal. Kada pogledate turizam u ovako lijepoj zemlji sa 2,2 ili 2,5 miliona posjetilaca, trebalo bi da ima barem pet miliona turista. Ne želimo prenatrpati zemlju, ali bi trebalo biti barem pet miliona - ocijenio je Alabar.&nbsp;
Prema njegovim riječima, postoji veliki potencijal u ulaganju u infrastrukturu, što će stvoriti sjajna radna mjesta, povećati aktivnost u zemlji i bruto domaći proizvod (BDP).&nbsp;
- Ista stvar je i sa nekretninama. Nekretnine i ugostiteljstvo funkcionišu zajedno. Kada je u pitanju, na primjer, poljoprivreda, količina vode u ovoj zemlji, tlo, planine, to je veliki potencijal za nas. Čak i kada je u pitanju tehnologija, najvjerovatnije za nešto poput e-trgovine - smatra Alabar.
On je kazao da, kada je riječ o projektima, razmatra određene prilike u Crnoj Gori i nada se da će u narednoj godini moći uraditi nešto veliko.&nbsp;
- Želimo uraditi nešto grandiozno što zaista odgovara ljepoti ove zemlje, nešto što bi trebalo biti ponos zemlje. Mislim da je važno da, zbog potencijala koji vidim, uradimo nešto što je zaista veličanstveno. Znam da je mnogo sjajnih projekata urađeno u Crnoj Gori, bez obzira koliko su veliki ili mali. &nbsp;Ali ovaj put, moramo ići više, s više ponosa, profesionalnije i napraviti zaista prekretnicu - poručio je Alabar.&nbsp;
Na pitanje koje glavne prepreke vidi za investicije u Crnoj Gori, Alabar je odgovorio da je to lokalna politika.&nbsp;
- Mislim da je ovo mala zemlja sa složenom politikom. Da biste se snašli u poslovanju, važno je šta rade mediji, nevladine organizacije i šta radi vlada. To je vjerovatno jedno od najsloženijih mjesta u kojima poslujem, ali nijesam osoba koja lako odustaje - naveo je Alabar.
On je, govoreći o nedavnom potpisivanju ugovora u vezi s projektom u Ulcinju na jezeru Šas, kazao da se nada da će gradnja početi za 12 mjeseci.&nbsp;
- Period izgradnje je oko 30 mjeseci, pod uslovom da dobijemo sve dozvole. Ali želimo stvoriti mali raj. Dok radimo hotel i rezidencije, sve se gradi oko wellnessa koji će biti ključan jer je lokacija veoma posebna, nedaleko od Ulcinja - saopštio je Alabar.&nbsp;
On je naveo da se na tom području može stvoriti jedan od najnevjerovatnijih i jedinstvenih wellness rizorta u Crnoj Gori.
- Razmatram sve prilike ozbiljno. Šta god da uradimo, biće veliko i na svjetskom nivou - dodao je Alabbar.
On je, govoreći o ulaganjima u sjever, kazao da je tamo njegovo srce.
- Razmatramo nekoliko gradova. Postoji još jedan grad u kojem još nijesam bio. Zima dolazi, a volim ih gledati u jesen ili proljeće. Možda bi do proljeća trebalo zaista da odlučimo jer imamo mnogo prilika - kazao je Alabar i dodao da stanovništvo sa Bliskog istoka voli planinska odmarališta ljeti.&nbsp;
Na pitanje da izdvoji samo jedno područje u kojem bi Crna Gora mogla najbrže postići međunarodno priznanje u naredne dvije decenije, Alabar je odgovorio da je to definitivno turizam.
- Mislim da bi bilo nevjerovatno kada bismo mogli ostvariti još dvije milijarde prihoda za ekonomiju ili tri milijarde za turizam, jer je to industrija u razvoju - ocijenio je Alabar.&nbsp;
On je naveo da u turizmu postoje elementi Mediterana, pejzaž, hrana, ljudi, plaže, kao i infrastruktura.
- Sa tim dolazi kupovina, maloprodaja, razvoj nekretnina i terminali za kruzere. Toliko toga dolazi, što je dovoljno za ekonomiju sa 500 hiljada ili 550 hiljada ljudi - zaključio je Alabbar.

Alabar: Želim uraditi nešto grandiozno, što odgovara ljepoti Crne Gore

Vlasnik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, kazao je da Crnu Goru vidi kao privlačno i perspektivno investiciono okruženje, upravo zbog stabilnosti i bezbjednosti koju nudi.&nbsp;
Alabar je, na panelu “U fokusu: Bezbjednost kao valuta – zašto stabilnost privlači investicije” u okviru 2BS Foruma, naglasio da dolazi iz zemlje koja je, kako je rekao, „počela od ničega“, te da razumije vrijednost dugoročnog i odgovornog vođstva.&nbsp;
- Dolazim iz male zemlje, i takva okruženja mi odgovaraju. U velikim državama ponekad vas tretiraju kao građane drugog reda, a ovdje smo isti – ljudi su ljubazni i postoje velike šanse. Osim toga, ne traže mi vizu i to olakšava poslovanje. Crna Gora je dobro mjesto za investicije - istakao je Alabar.&nbsp;
Govoreći o značaju bezbjednosti za investitore, Alabar je kazao da stabilnost i bezbjednost idu ruku pod ruku.&nbsp;
- Ne možemo pregovarati o bezbjednosti, to je obavezan uslov. Kada šetate Tiranom, Splitom ili Budvom, osjećaj sigurnosti je ključan. Prije nekoliko godina sam nosio plastični sat, danas ovdje mogu slobodno da nosim Roleks to mnogo govori o nivou bezbjednosti - istakao je on.
Alabar je podsjetio na skromne početke svoje zemlje i njegove poredice.&nbsp;
- Dolazim iz zemlje u kojoj nema ni nafte ni vode, već samo vrućina i pijesak. Moji roditelji nisu znali ni da čitaju ni da pišu. To govori o svojevremenom sistemu obrazovanja u zemlji- Takvo iskustvo oblikovalo je moj pogled na razvoj i investicije - kazao je Alabar.&nbsp;
Kazao je da je za istinski napredak potrebno je dugoročno, odgovorno vođstvo.&nbsp;
- Nama je trebalo 40 godina da promijenimo situaciju. Svijet se danas suočava s ogromnim izazovima – 50 odsto ljudi je i dalje siromašno. Ne možemo se oslanjati na vojsku za ekonomski razvoj. Moramo stvoriti prilike i obezbijediti ekonomski apredak - kazao je on.&nbsp;
Alabar je kazao i da bi predložio drugačiji sistem oporezivanja, po kojem bi bogati plaćali dva odsto više poreza.&nbsp;
- Kada bi bogati plaćali samo dva odsto poreza više, mogli bismo riješiti problem siromaštva, ali je važno da tim sredstvima upravljaju odgovorne institucije - naveo je Alabar.&nbsp;
Govoreći o njegovom pristupu investiranju, Alabar je kazao da gdje god da dođe da investira, želi da poguram BDP za pet odsto i otvori 100.000 radnih mjesta.&nbsp;
- Ako to ne uradim, onda to nisam ja. Ne želim samo da zaradim i odem – želim da obezbijedim budućnost za porodicu, zajednicu i susjed - naveo je investitor.&nbsp;
Alabar je govoreći o investicionoj klimi u Crnoj Gori, kazao da je zbog politike teško raditi.&nbsp;
- Postoji 500.000 ljudi koji se suprostavljaju jedni drugima. Smatram da imate prelijepu zemlju, treba vam više poslovne aktivnosti, napretka u ekonimiji, imate predivnu obalu. Mjesto je predivno, hrana je divna, plaža je divna, kao i planine. Planine su mi privlačnije nego plaže. Ovo je nevjerovatna zemlja, i mislim da treba da se dogovorite ko vodi zemlju. Nekada se pitam je li parlament ili mediji ili NVO, ko upravlja procesom odlučivanja. Želimo li proces odlučivanja do nivoa 101 odsto? ako želite to da ispunite treba vam viša sila. Mislite li da je sve čisto u evropskoj i američkoj poltiici. Šalite li se - upitao je Alabar.&nbsp;
On je kazao da je neophodno da se društvo pokrene, da, kako je rekao, imamo bolju radnu snagu, imamo više preduzeća i da idemo u korak sa svijetom.&nbsp;
Upitan o zabrinutosti da bi njegove investicije mogle da naruše prirodne ljepote u Crnoj Gori, Alabar je rekao da njegova kompanija primjenjuje stroge principe kada je u pitanju očuvanje životne sredine i prirode.&nbsp;
- Primjenjujemo stroge principe, želimo da očiuvamo ime naše kompanije, što znači da morate poštovati klijenta, sredinu i da mjesto bude lijepo i za naše potomke. O pitanju životne sredine ne pregovaramo, primjena tih principa je obavezna - zaključio je Alabar.&nbsp;

Alabar: Crna Gora privlačno i perspektivno investiciono okruženje zbog stabilnosti i bezbjednosti koje nudi

Ponuda investitoru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamedu Alabaru da kupi Solanu „Bajo Sekulić“, koju su nedavno iznijeli manjinski akcionari tog ulcinjskog preduzeća u stečaju, čisto je bacanje prašine u oči, tvrdi predstavnik zaposlenih Saša Mitrović.
Kako je rekao za „Dan“, bivši radnici Solane nijesu zainteresovani za prodaju akcija tog preduzeća, jer su na pragu da riješe svoja potraživanja u iznosu od 900 hiljada eura.
Mitrović ističe da je prodaja akcija nemoguća misija, jer je riječ o zaštićenom prostoru, ali i o privrednom subjektu gdje se oko vlasništva spore država i Eurofond.
Takođe, smatra Mitrović, pitanje Solane je prije svega političko pitanje, jer da nije – moglo se davno riješiti.
Podsjeća da je od 2013. godine, i vremena kad je preduzeće otišlo u stečaj, stalno isticao da je Solana zavisila od volje jednog čovjeka, koji je presudno uticao na izbor i rad stečajnih upravnika.
– Biznismen Vesko Barović je određivao ko će mu biti stečajni upravnik i što će on da radi sa Solanom. Danas, posle 30. augusta, situacija se promijenila za 180 stepeni. Plus, Solana je zaštićeno u područje, tako da nema govora da može da se proda, niti će investitor poput Alabara dati pare da kupi zemlju na kojoj ne može da gradi. Čisto sumnjam da bi bio zainteresovan ako mu neko kaže: gospodine, vi ne možete ništa da radite, samo da proizvodite so, pumpate vodu i, ako hoćete, gledate ptice. Drugi problem je što se manjinski akcionari, a to je ono što stalno potenciram, u stečaju ne pitaju ništa. Mi radnici više se pitamo kao povjerioci prvog reda nego oni. U stečaju se pita stečajna uprava – objašnjava Mitrović zašto smatra da je ponuda manjinskih akcionara prazna priča.
Naglasio je da se problem Solane neće riještiti dok se ne riješi pitanje vlasništva nad 15 miliona kvadrata, koliko to preduzeće ima zemljišta u posjedu.
Iako je Upravni sud poništio odluku 43. Vlade o vlasništvu nad Solanom i vratio je Eurofondu, Mitrović smatra da jedino logično da država nađe način da isplati potraživanja i preuzme ono što je ostalo od preduzeća.
– Dug Solane je oko pet miliona eura – milion radnicima, milion i po dobavljačima i dva državi Crnoj Gori na osnovu poreza i doprinosa i PDV-a. Dakle, Solana može da izađe lako iz krize, odnosno iz začaranog kruga. Ali, ponavljam, Solana je političko pitanje – ističe predstavnik radnika.
Dodaje da je dobro što je Eurofund prije mjesec i po izdao saopštenje da prihvataju faktičko stanje, odnosno, da je Solana zaštićeno područje, i da samo traže adekvatnu naknadu za posjed nad 80 odsto akcija.
Mitrović je najavio da će o privatizaciji Solane i razlozima zašto je to nekad uspješno preduzeće zapalo u krizu, koja se ne rješava više od deceniju, govoriti i pred članovima Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije Skupštine Crne Gore, da bi, kako kaže, objasnio ono najvažnije, a to je kako su radnici prvo opljačkani, a onda – izbačeni u ulicu.
Akcionari Solane u stečaju nedavno su pozvali Alabara da kupi 15 miliona kvadrata atraktivnog zemljišta i pokrene održivi projekat koji podrazumijeva proizvodnju soli i razvoj turističkih kapaciteta.
Oni su tom prilkom zatražili da država u katastru preimenuje vlasnika Solane na osnovu odluke Upravnog suda kojom je poništena odluka prethodne vlade od 15. juna 2022. da zemljište Solane upiše na državu.
Odustali od protesta
Radnici Solane odustali su od protesta na ulicama jer su, kako je saopštio Mitrović, na putu da naplate svoja dugogodišnja potraživanja u dogovoru sa institucijama.
Kako je kazao, na sastanku sa ministarkom rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidom Nišić, dobili su obećanje da će traži modus za isplatu zaostalih zarada i doprinosa.
– Traži se način, odnosno da li će to da se uradi preko Fond rada ili preko Vlade. Ne radi se o velikim parama, i Vlada je voljna da naš problem riješi – kazao je Mitrović.
Radnici Solane su i od ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića dobili uvjeravanja da će njegov resor učestvovati onoliko koliko može u izmirenju njihovih potraživanja.

Radnici nijesu zainteresovani za prodaju Solane

Akcionari Solane „Bajo Sekulić“, najstarijeg preduzeća u Ulcinju, uputili su danas javno obraćanje stečajnom upravniku, izražavajući nezadovoljstvo zbog, kako ističu, neefikasnosti državnih organa u procesu poštovanja sudskih odluka a koje se tiču imovinsko-pravnih pitanja vezanih za Solanu neophodnih za zatvaranja pregovaračkog poglavlja 27.
Oni su pozvali arapskog milijardera Mohameda Alabara da razmotri mogućnost kupovine atraktivne lokacije.
- Prošlo je više od dva i po mjeseca od Presude Upravnog suda kojom se država briše kao vlasnik uz obrazloženje da je neosnovano upisana. Međutim, paradoks svojstven našem podneblju jeste da i pored sudske presude država Crna Gora još uvijek nije izbrisana iz Lista nepokretnosti. Smatramo da se ovakvo stanje, nepoštovanja sudskih presuda, ne može dalje tolerisati i da je krajnje vrijeme da se prekine sa neradom i manipulativnim radnjama državnih institucija koje su dužne da sprovedu nephodne radnje radi upisivanje Solane kao titulara njenog zemljišta- navode akcionari.
U saopštenju se dodaje da akcionari očekuju konkretne korake ka pokretanju održivih projekata na prostoru Solane, naglašavajući da je važno da se pronađe strateški partner koji će garantovati očuvanje proizvodnje soli, ali i razvoj turističkih kapaciteta u skladu sa kriterijumima Parka prirode.
- Pozivamo, shodno prethodnom interesovanju, gospodina Mohameda Alabara da zajedno sa Privrednim sudom razmotri mogućnosti kupovine lokaliteta Solane, kao i realizacije razvojnih projekata koji će spojiti tradicionalnu proizvodnju soli sa modernim turističkim sadržajima. Samo na taj način Solana može ponovo postati motor lokalnog razvoja, uz puno poštovanje ekoloških standarda i zaštite prirodnih resursa- tvrdi se u obraćanju.
Akcionari su uvjereni da iskustva iz tekuće turističke sezone jasno pokazuju potrebu da Crna Gora pređe sa stihijskog na planski i održivi razvoj.
- Vrijeme je da Crna Gora i crnogorsko društvo konačno izvuku pouke i okrenu se valorizaciji prirodnih i ekonomski isplativih projekata. Solana može biti primjer kako se tradicija i priroda mogu povezati sa modernim investicijama, na korist svih građana i lokalne zajednic- zaključuje se u saopštenju akcionara.

Akcionari Solane pozvali Alabara da kupi ovo preduzeće

Avion “Fire Killer“, poznat i kao “ubica požara”, stigao je u Crnu Goru 20. avgusta, na inicijativu Mohameda Alabara upućenu Vladi Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Kako je saopšteno iz kompanije Eagle Hills Montenegro, ovaj specijalizovani avion za gašenje požara, zajedno sa kompletnom posadom i tehničkim osobljem, biće na raspolaganju našoj zemlji sve do 31. oktobra.
- Cijena iznajmljivanja ovog tipa aviona iznosi čak dva miliona dolara sedmično, ali je Crnoj Gori ustupljen potpuno besplatno. Najavljeno je i da će, ukoliko se ukaže potreba, avion biti dostupan i naredne godine - navode iz kompanije.
Pored toga, kompanija Eagle Hills Montenegro donirala je po 50.000 eura vatrogasnim službama Podgorice, Kolašina, Žabljaka i Ulcinja, dok je nevladinoj organizaciji “Gorani” uplaćeno 15.000 eura.
U planu je da sredstva koja su Gorani dobili budu iskorišćena za nabavku sadnica, a na jesen će medijski predstavnici zajedno sa Eagle Hills Montenegrom učestvovati u akciji ozelenjavanja površina.

Eagle Hills Montenegro: Cijena iznajmljivanja “vatro-ubice” sedmično dva miliona dolara, Crnoj Gori besplatno na raspolaganju do kraja oktobra

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović i predsjednik Skupštine opštine Budva Petar Odžić, sa saradnicima, upriličili su zvaničan prijem za Mohameda Alabara, osnivača kompanija Emaar Properties i Eagle Hills, jednog od najistaknutijih međunarodnih investitora u oblasti nekretnina i turizma, saopšteno je iz Opštine Budva.
Kako navode, tokom sastanka poseban fokus stavljen je na razvoj turizma i realizaciju infrastrukturnih projekata, uz razmatranje mogućnosti saradnje i u oblastima urbanog razvoja i javno-privatnih partnerstava.
- Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović izrazio je zadovoljstvo povodom zvanične posjete gospodina Mohameda Alabara, naglašavajući da Budva, kao turistički centar koji nosi polovinu ukupnog turizma Crne Gore, predstavlja jedno od ključnih mjesta za investiranje na Mediteranu - navodi se u saopštenju.
On je, kako ističu, dodao da je ovo važna prilika za jačanje saradnje između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, te da Budva vidi investicije kao šansu za unapređenje turističke ponude, kvalitetniji život građana i dodatnu vrijednost za posjetioce. Prema njegovim riječima, bez ozbiljnih međunarodnih partnerstava i ulaganja, Crna Gora ne može nastaviti razvoj turizma na nivou koji je potreban da bi ostala konkurentna.
- Sastanak sa gospodinom Alabarom prilika je da se razmotre različite mogućnosti ulaganja na području Budve - naglasio je Jovanović, dodajući da vjeruje kako će kroz zajedničku saradnju sa investitorima i državnim institucijama biti ostvareni projekti koji će doprinijeti razvoju grada.
Na kraju je poručio da Budva sa optimizmom gleda na naredni period i da je spremna da prihvati i realizuje ozbiljne investicije, jer su upravo one preduslov daljeg prosperiteta i jačanja uloge Budve kao vodeće turističke destinacije.
Kako navode iz Opštine, Mohamed Alabar zahvalio se na gostoprimstvu u Budvi i istakao da današnji sastanak predstavlja tek prvi korak u procesu koji bi mogao otvoriti široke mogućnosti saradnje.
On je dodao da u narednom periodu vidi prostor da se zajedničkim snagama razmotre i realizuju projekti od obostranog značaja.-
- Budva i Crna Gora imaju potencijal da dodatno ojačaju svoju poziciju na međunarodnoj sceni, kroz spajanje lokalnih resursa i znanja sa globalnim iskustvom i kapitalom - poručio je Alabbar, naglasivši da će uslov svih budućih investicija biti poštovanje najviših standarda očuvanja životne sredine i zaštite prirodnih resursa, jer održivost mora ostati osnov razvoja Budve.
Sastanak je završen dogovorom da se u narednom periodu definišu konkretni projekti i modaliteti saradnje, a zajednički cilj obje strane jeste izgradnja produktivnog i dugoročnog partnerstva koje će doprinijeti razvoju Budve kao jedne od vodećih turističkih destinacija u regionu.

Jovanović i Odžić ugostili Mohameda Alabara: Budva otvorena za velike investicije

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Tunel Sozina večeras će biti zatvoren od 22 do 23:30 sati.
Tunel će biti zatvoren zbog vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu.

Tunel Sozina biće zatvoren večeras sat i po

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: mohamed-alabar