Važno je da Zapadni Balkan ostane visoko na agendi međunarodne zajednice, a posebno NATO-a i Evropske unije (EU), ocijenjeno je na bilateralnim konsultacijama Crne Gore i Mađarske u oblasti odbrane. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, u Mađarskoj su razgovarali generalna direktorica Direktorata za politiku odbrane u Ministarstvu odbrane Radmila Perović i zamjenik državnog sekretara za politiku odbrane Mađarske Laszlo Hajnik. 
 
- Sagovornici su ocijenili da postoji značajan potencijal za razvoj bilateralne saradnje u oblasti odbrane - kaže se u saopštenju. 
 
Perović je, kako se dodaje, zahvalila Mađarskoj na podršci koju pruža na putu Crne Gore ka članstvu u EU. 
 
U saopštenju se navodi da su Perović i Hajnik razgovarali o aktuelnim bezbjednosnim izazovima u Evropi i šire, u svjetlu složenih geopolitičkih kretanja. 
 
- Sagovornici su se posebno osvrnuli na region Zapadnog Balkana i konstatovali da je od izuzetne važnosti, s obzirom na njegovu kompleksnost, da ostane visoko na agendi međunarodne zajednice, posebno NATO i EU, naglašavajući važnost njihovog prisustva na terenu - navodi se u saopštenju. 
 
Perović je istakla da Crna Gora visoko cijeni doprinos Mađarske NATO misiji na Kosovu – KFOR. 
 
Navodi se da su Perović i Hajnik razgovarali i o zaključcima nedavno održanog Samita u Hagu, tokom kojeg je potvrđena odlučnost saveznica da nastave da jačaju odvraćanje i odbranu, kao i da povećaju izdvajanje za potrebe odbrane. 
 
Hajnik je izrazio zadovoljstvo zbog održanog sastanka i naglasio da je Crna Gora napravila značajne korake kada su u pitanju evropske integracije. 
 
On je istakao da će Mađarska nastaviti da pruža podršku na crnogorskom reformskom putu i u narednom periodu. 
 
Hajnik je ukazao na značaj doprinosa Crne Gore sistemu kolektivne bezbjednosti i konstatovao da je Crna Gora prepoznata kao faktor stabilnost na Zapadnog Balkanu. 
 
- Potvrđena je odlučnost da Crna Gora i Mađarska nastave zajednički rad na unapređenju bilateralne odbrambene saradnje, kako kroz implementaciju bilateralnih planova saradnje, tako i kroz razmatranje novih mogućnosti za njeno dalje jačanje i produbljivanje u domenima od zajedničkog interesa - z0aključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zapadni Balkan da ostane visoko na agendi međunarodne zajednice

Mlađi vodnik Dejan Božović iz Danilovgrada smrtno je stradao, a vodnik Marko Iković zadobio je teške tjelesne povrede tokom angažovanja na gašenju požara u rejonu Kuča - saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-na-putu-ka-kucima-prevrnula-se-cistijerna-sa-vodom-poginuo-vojnik-i8rznjpm&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nesreća se, prema njihovim riječima, dogodila kada se cistijerna za vodu, kojom su upravljali, prevrnula i skliznula niz strmu padinu pored puta ka mjestu Kupusci u Kučima.
- Mlađi vodnik Božović bio je pripadnik 1. pješadijskog bataljona, oženjen i otac četvoro djece. U službi u Vojsci je bio od 2006. godine, a vršio je dužnost nišandžije na minobacaču 120mm - naveli su u saopštenju.
Povrijeđeni vodnik Marko Iković, takođe pripadnik 1. pješadijskog bataljona, zbrinut je, kako navode, i prevezen na medicinsko liječenje.
- On ima teške tjelesne povrede, ali je trenutno stabilno i nalazi se u svjesnom stanju - dodali su u MOD.
Vojska Crne Gore, kako su istakli, u saradnji sa nadležnim organima, sprovodi istragu radi utvrđivanja uzroka i okolnosti nesreće.
Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore održaće pres konferenciju u 16:30 povodom stradanja pripadnika VCG u akciji gašenja požarau Kučima. Na konferenciji će govoriti ministar odbrane Dragan Krapović.

Vojnik Dejan Božović poginuo kada se cistijerna prevrnula i skliznula niz padinu, Marko Iković u svjesnom stanju

Vojska Crne Gore (VCG) u akciji gašenja požara pruža podršku sa kopna i iz vazduha, angažujući helikopterske kapacitete, specijalizovana vozila, kao i desetine obučenih pripadnika i pripadnica opremljenih za gašenje požara na nepristupačnom terenu, saopštili su iz Ministarstva odbrane. 
 
Oni su naveli da je načelnik Generalštaba VCG Miodrag Vuksanović obišao danas pripadnike i pripadnice VCG i vatrogasne ekipe civilnih institucija koji zajednički djeluju na gašenju požara u Piperima, nadomak Podgorice. 
 
Tokom obilaska, Vuksanović se, kako se dodaje, upoznao sa trenutnom situacijom na terenu, načinom koordinacije angažovanih snaga, kao i izazovima sa kojima se spasioci suočavaju. 
 
Vuksanović je zahvalio svim učesnicima akcije na njihovoj istrajnosti, profesionalizmu i posvećenosti zaštiti života i imovine građana. 
 
- VCG u ovoj akciji pruža podršku sa kopna i iz vazduha, angažujući helikopterske kapacitete, specijalizovana vozila, kao i desetine obučenih pripadnika i pripadnica opremljenih za gašenje požara na nepristupačnom terenu - ističu u saopštenju. 
 
Navodi se da zajedničko djelovanje VCG i jedinica civilne zaštite još jednom potvrđuje značaj međusobne saradnje i brze reakcije u vanrednim situacijama, posebno kada je neophodno pružiti pomoć stanovništvu. 
 
- Osim angažovanja u Piperima, 45 pripadnika i pripadnica VCG angažovano je na gašenju požara u Gornjim Kokotima, dok vazduhoplovci i pripadnici Mornarice VCG učestvuju u gašenju požara na području Buljarice, dejstvujući iz vazduha i sa kopna u koordinaciji sa lokalnim službama zaštite i spašavanja - naveli su oni. 
 
Poručuju da će VCG i u narednom periodu nastaviti da pruža punu podršku civilnim institucijama i građanima Crne Gore u borbi protiv požara, štiteći ljudske živote i materijalna dobra.

VCG pomaže i sa kopna i iz vazduha u gašenju požara

Nikolaj Zejak, Aleksandra Obradović i Dario Stojimenov proglašeni su za najbolje polaznike ovogodišnjeg Ljetnjeg vojnog kampa za mlade, čiji je završetak danas svečano obilježen na školskom brodu Jadran.
Ljetnji vojni kamp za mlade realizovali su Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore (VCG), sa ciljem približavanja vojnog poziva mladima i pružanja jedinstvenog iskustva kroz vojne sadržaje i aktivnosti.
Iz Ministarstva odbrane kazali su da je kamp trajao dvije sedmice, tokom kojih su srednjoškolci iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije imali priliku da steknu vojničko iskustvo i osjete duh zajedništva kroz život u kasarni, učenje strojevih radnji, topografije, obuke u preživljavanju u prirodi, kao i kroz rafting, alpinizam, krstarenje “Jadranom” i niz drugih aktivnosti.
Navodi se da je na svečanoj ceremoniji zatvaranja, diplome i nagrade učesnicima uručio načelnik Odjeljenja za ljudske resurse Generalštaba VCG, kapetan fregate Goran Pajović, koji je istakao da je Kamp podsjetnik da snaga pojedinca dolazi kroz sinergiju kolektiva.
- Vojska nije samo institucija, već zajednica ljudi spremnih da budu tu jedni za druge. Možda, za neke od vas, ovo bude i prva stepenica ka profesionalnom putu u odbrambenom sistemu naše zemlje - kazao je Pajović.
On je poručio da lekcije Ljetnjeg vojnog kampa prevazilaze vojnu obuku, da donose samopouzdanje i spremnost da se doprinese zajednici, vjeruje osobi pored tebe i zajednički prevazilaze prepreke.
- Vi ste najbolji pokazatelj da kada se mladima pruži prilika – da je znaju iskoristiti, zato vas ohrabrujem da i dalje tražite izazove, da se ne plašite težih puteva, jer upravo oni vode ka napretku - &nbsp;istakao je Pajović.

MOD: Završen ljetnji vojni kamp

Državna revizorska institucija (DRI) ocijenila je upravljanje sudskim sporovima u Ministarstvu unutrašnjih poslova kao neuspješno, a u Ministarstvu odbrane kao djelimično uspješno, navodi se u Izvještaju o reviziji uspješnosti koji je danas objavljen, a u kojem se konstatuje da je iz ova dva ministarstva prinudnim naplatama iz budžeta isplaćeno preko 15,5 miliona eura na osnovu sudskih sporova.&nbsp;
Revizijom su obuhvaćeni ključni elementi upravljanja: evidencija i praćenje sporova, institucionalni kapaciteti, mirno rješavanje radnih sporova, saradnja sa Zaštitnikom imovinsko-pravnih interesa države, kao i analiza uzroka i izvršenje sudskih presuda.
Prema ocjeni nadležnog Kolegijuma DRI, kojim su rukovodili senator dr Branislav Radulović i predsjedavajući Senatom Zoran Jelić, MUP pokazuje ozbiljne sistemske slabosti, uključujući nedostatak pisanih procedura, lošu evidenciju, nedovoljnu saradnju sa Zaštitnikom i hroničan manjak stručnog kadra. Presude se, u najvećem broju slučajeva, izvršavaju prinudno, uz značajne dodatne troškove za državni budžet.
Ministarstvo odbrane, iako u boljoj poziciji, suočava se sa rastom broja radnih sporova, što ukazuje na potrebu za odlučnijim sprovođenjem korektivnih mjera.
U periodu 2020–2023. pokrenuto je skoro 6.000 sudskih postupaka protiv ova dva ministarstva. Za izgubljene sporove i druge obaveze, Ministarstvo odbrane isplatilo je 3,92 miliona eura, dok je Ministarstvo unutrašnjih poslova potrošilo čak 11,65 miliona eura, najviše po osnovu radnih sporova, neplaćenih faktura i naknada štete.
Analiza je pokazala da do 40% ukupnih izdataka u radnim sporovima čine kamate, parnični troškovi i izvršenja, a brojni postupci su vođeni retroaktivno zbog zastarelih zakonskih rješenja. Poseban problem predstavlja pribjegavanje masovnim i simboličnim tužbama, često u korist advokatskih kancelarija.
DRI upozorava da je Ministarstvo unutrašnjih poslova izgubilo gotovo sve radne sporove, dok Ministarstvo odbrane povremeno ostvaruje uspjehe zahvaljujući unutrašnjim kapacitetima i saradnji sa Zaštitnikom.
DRI je izdala 10 preporuka koje se odnose na jačanje institucionalnog okvira, unapređenje evidencije, analize i planiranja budžetskih obaveza, kao i smanjenje pravnog i finansijskog rizika. Naglašava se da efikasno upravljanje sporovima predstavlja ne samo zaštitu interesa države, već i pokazatelj odgovornog odnosa prema javnim sredstvima i zaposlenima.
Zbog ozbiljnosti nalaza, izvještaj je upućen na razmatranje odboriam za bezbjednost i odbranu i &nbsp;za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore.

MUP i MOD za četiri godine „pukli“ preko 15,5 miliona eura na sudske sporove

Ministar odbrane Dragan Krapović suspendovao je zaposlenog u tom resoru Borisa Anđušića, protiv kojeg je Osnovni sud u Podgorici pokrenuo krivični postupak. 
 
Iz Ministarstva odbrane kazali su da je Osnovni sud u Podgorici danas je, putem pošte, dostavio obavještenje o okolnostima vođenja krivičnog postupka protiv Anđušića. 
 
- S obzirom da je prema imenovanom pokrenut krivični postupak, a u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, Krapović je odmah reagovao i Anđušića suspendovao - naveli su u saopštenju.

Krapović suspendovao Anđušića do okončanja postupka

Zaista smatram da tragičan događaj koji je i uzrokovao angažman Vojske i policije ne treba da bude razlog za političku promociju - poručio je državni sekretar Ministarstva odbrane Marko Marković reagujući na ukazivanje poslanika Socijaldemokrata (SD) Nikole Zirojevića da je tokom potrage za Alijom Balijagićem, koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo, policijski helikopter oštetio vojni dron.
Ako Zirojević smatra drugačije, Marković poručuje da to nije problem Ministarstva odbrane - nego njegov.
- Poštovani gospodine Zirojeviću, da Vas stvarno zanima što se dogodilo sa bespilotnom letjelicom Vojske Crne Gore, pretpostavljam da biste pitanje uputili upravo Ministarstvu odbrane, a ne ministru unutrašnjih poslova. Reagovali ste na informaciju koja demantuje sve Vaše navode i navodnu zabrinutost. Informaciju o ovom događaju pripremio je vrh Generalštaba Vojske Crne Gore i nemamo razloga da sumnjamo u nju. Ako je ona za Vas nepovoljna, jer se ništa od onoga što ste naveli nije dogodilo, to je Vaš problem - naveo je Marković.
Pretpostavlja, kaže da je bolno biti javno demantovan za izgovorene stavove.
- Ali to je tužna sudbina svakog ko pokuša da politički lešinari na ovaj način. Lično sam ponosan, ne kao osoba koja je trenutno na rukovodećoj poziciji u Ministarstvu odbrane, nego kao građanin ove države, na motivisanost, posvećenost i profesionalizam pripadnika Vojske Crne Gore i Uprave policije koji su bili angažovani na zahtjevnom zadatku pretrage nepristupačnog terena u cilju, na prvom mjestu, spašavanja ljudskih života - naveo je on.

Marković Zirojeviću: Tragičan događaj koji je i uzrokovao angažman Vojske i policije ne treba da bude razlog za političku promociju

Budžetska inspekcija utvrdila je da su bivša ministarka odbrane Olivera Injac, nekadašnji rukovoditelj tog resora Filip Adžić i aktuelni ministar &nbsp;Dragan Krapović zaposlenima nezakonito iz budžeta isplatili ukupno 3.219.220,00 eura.
To se navodi u <a href="https://wapi.gov.me/download-preview/efcded68-4566-43d5-9200-3e2a11ba5729?version=1.0">nalazu inspekcije</a> na kojem je naznačen datum 19. jun 2024. - a koji je na sajtu Vlade objavljen 8. novembra, tj. prije dva dana.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) još se ovim povodom nije oglasilo.&nbsp;
- Isplatom novčanih sredstava u decembru 2021, 2022. i 2023. izvršena je nenamjenska i nezakonita potrošnja budžetskih sredstava u ukupnom iznosu od 3.219.220 eura - navodi se u zaključku budžetskih inspektorki Jelene Perućice, Gordane Janjić, ovlašćenih službenika Ministarstva finansija Olge Uskoković i Stevana Brnovića.
Inspektori su ukazali da su se rukovodioci Ministarstva odbrane u 2021, 2022. i 2023. godini prilikom isplate dodatnog novca zaposlenima pozvali na „visok nivo profesionalizma i maksimalnu posvećenst izvršavanju zadataka“, ali i da član 40 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ne predstavlja pravni osnov za njihove poteze.
Naime, Injac je 30. decembra 2021. godine donijela rješenje kojim su svi zaposleni u MOD dobili po 60 eura na teret državnog budžeta – odnosno 134.940 eura za 2.216 zaposlenih i 33 osobe koje su angažovane na osnovu ugovora o djelu.
Iduće godine, Adžić je 21. decembra 2022. godine donio rješenje kojim su 2.173 zaposlena dobila po 700 eura - odnosno ukupno 1.521.160 eura iz budžeta.&nbsp;
Mediji su prošle godine izvijestili da je Adžić široke ruke - ne samo u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodio, već i u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dakle, pored zapošljenih u MOD i Vojsci i oko 5.000 službenika MUP-a i policije dobilo je po 200 eura kao poklon uz decembarske plate.&nbsp;
SDT tada nije reagovalo - iako je navode medija utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI).
- Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) prošle godine u decembru svima od 4.498 zaposlenih, uplatilo je varijabilni dio zarade na šta je potrošeno 1,35 miliona eura na osnovu zbirnih rješenja, u kojima se kao kriterijumi navode izuzetni rezultati i kvalitet rada i povećan obim posla, bez detaljnog obrazloženja odnosno opisa konkretnog posla - navodi se u tadašnjem izvještaju DRI.
Aktuelni ministar Dragan Krapović je 18. decembra 2023. godine takođe zaposlenima odobrio isplatu od po 700 eura. Tako su 2.223 zapošljena dobila ukupno 1.563.120 eura.
Ove odluke, kako se navodi u nalazu inspekcije, nijesu rješenja o zaradi, odnosno o varijabilnom dijelu zarade, kao ni rješenja o naknadi.&nbsp;
<h2>Vidjećemo je li politički jači od uticaja pravde</h2>
Na dosadašnji izostanak reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva ukazao je &nbsp;poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević i jedan od predstavnika Evropskog saveza upoređujući izostanak reakcije u ovom slučaju i spektakularnu akciju hapšenja bivše direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Jelene Perović.
Kazao je da shodno nalazu budžetske inspekcije, pozivam Specijalno državno tužilaštvo da, kao i u slučaju bivše direkrorice ASK Jelene Perović, hitno sprovede teatralnu akciju privođenja troje osumnjičenih. 
 
- Očekujem da, po istom principu, vozila SPO poprečke ulijeću na službene parkinge, a da naoružani službenici policije uspješno savladaju dva muškarca i jednu ženu, baš kao što su to uradili i u slučaju Perović. Pa ako smo zbog 60.000 eura &nbsp;imali tako spektakularnu akciju, onda se za 3,2 miliona u najmanju ruku očekuje da se sve snage koje traže Aliju 
Balijagića povuku i usmjere na pronalazak i privođenje pravdi Injac, 
Adžića i Krapovića - poručio je Zirojević.
SDT bi, poručuje on, na taj način pokazalo da je nezavisno od političkih uticaja i da, prema pojedincima iz različitih političkih subjekata, ili, pak, 
onima koji ne pripadaju nijednom, postupa potpuno ravnopravno. 
 
- Ukoliko se tužilaštvo ovim povodom ne oglasi, ostaje nam samo da 
zaključimo da je politički uticaj jači od uticaja pravde i da eventualno 
čekamo da vidimo ko je još imao popust po stolici u nekom svadbenom 
salonu - zaključio je Zirojević.

Anja Ivanović

Injac, Adžić i Krapović iz budžeta nezakonito isplatili 3.2 miliona eura, SDT još ne pušta glas

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: mod