Obaveznu MMR vakcinu protiv tri zarazne bolesti (male boginje, rubeola i zauške) u Crnoj Gori nije primilo 31.409 djece od jedne do 18 godina.
Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), oni nijesu primili nijednu dozu ove vakcine. Posebno zabrinjava podatak da je na početku 2026. godine nevakcinisano svako drugo dijete predškolskog uzrasta.
– Trenutni obuhvat prvom dozom vakcine protiv morbila, zauški i rubele (MMR) u Crnoj Gori kod djece predškolskog uzrasta iznosi 49,5 odsto, kod djece u osnovnoj školi 87,1 odsto, a u srednjoj školi 91,4 odsto. Ukupan broj djece uzrasta od 1 do 18 godina koja nisu primila nijednu dozu MMR vakcine iznosi 31 409. Obuhvati drugom dozom vakcine protiv morbila, zauški i rubele i dalje su znatno ispod zadovoljavajućih 95 odsto – konstatovano je u izvještaju Instituta za javno zdravlje, gdje su navedeni podaci do 31. decembra 2025.
Epidemiolozi poručuju da je vakcinacija najbolja zaštita od morbila (male boginje).
– Vakcina je bezbjedna i djelotvorna, a naročito je važno pravovremeno primanje vakcine. Potpuna vakcinacija podrazumijeva primanje dvije doze vakcine, pri čemu u redovnim okolnostima prvu dozu treba dati što prije nakon navršenih godinu dana života, a drugu prilikom sistematskih pregleda pred polazak u školu, objasnili su iz IJZCG.
Oni u kontinuitetu pozivaju roditelje da vakcinišu djecu bez odlaganja, a da nevakcinisanu djecu ne šalju u kolektive kao što su predškolske ustanove, igraonice, rođendaonice, sportsko-rekreativni objekti, kao ni na izlete, ekskurzije…
– Osobama koje nisu potpuno vakcinisane protiv morbila (dvije doze vakcine), ili nemaju dokaz da su preležale ovu bolest, savjetuje se da izbjegavaju posjete oblastima sa registrovanim slučajevima obolijevanja u zemlji i inostranstvu, kao i prisustvo masovnim događajima, prije svega u zatvorenom prostoru. Na taj način mogu smanjiti rizik od infekcije i zaštititi svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih – ponavljaju iz iz IJZCG.
Prema njihovim podacima, od marta do 31. decembra prošle godine nije registrovan nijedan slučaj morbila u Crnoj Gori. U prva tri mjeseca prošle godine registrovano je 12 oboljelih.
Poslednji potvrđeni slučaj obolijevanja od morbila laboratorijski je dijagnostikovan 25. marta 2025. godine u laboratoriji IJZCG, i to kod osobe starosti 52 godine sa prebivalištem u Gusinju. Epidemiološkim istraživanjem nije utvrđena povezanost ovog slučaja sa prethodno prijavljenim slučajevima morbila u zemlji.
U 2024. godini registrovano je 35 slučajeva morbila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nevakcinisano svako drugo dijete u vrtićima

U Crnoj Gori došlo je do pada obuhvata vakcinama iz redovnog kalendara imunizacije, upozorio je specijalista epidemiolog Instituta za javno zdravlje (IJZ) Milko Joksimović i poručio da je na primarnom nivou zdravstvene zaštite neophodno povećati broj pedijatara i ginekologa.
- Moramo određene stvari sistemski da riješimo, da povećamo broj pedijatara i ginekologa na nivou primarne zdravstvene zaštite, pa tek onda da govorimo o rezultatima koji su uporedivi sa najboljim rezultatima na svijetu - rekao je Joksimović u intervjuu Agenciji MINA.
On je apelovao na roditelje da ne odlažu vakcinaciju djece i da ih zaštite od opasnih zaraznih bolesti.
- Izuzev ove poruke za roditelje, poruka za sve donosioce odluka je da prihvate sve što struka predlaže i da budu spremni da donesu i neke nepopularne mjere da bismo stanje što prije popravili - naveo je Joksimović.
On je kazao da očekuju da Ministarstvo zdravlja najskorije počne da primjenjuje preporuke koje je Stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju (NITAG) uputilo tom resoru krajem prošle godine.
- U tim preporukama navedena je i sugestija za izmjenu Zakona o zaštiti stanovništa od zaraznih bolesti, u pogledu toga da obavezna imunizacija zaista postane obavezna u punom smislu te riječi, jer je kod nas trenutno vakcinacija obavezna skoro samo na papiru - rekao je Joksimović.
On je ocijenio da su sistemi kontrole sprovođenja obavezne imunizacije i kažnjavanja neefikasni.
- Prvo što domovi zdravlja dosta neažurno dostavljaju informacije o nevakcinisanim osobama. Sa druge strane, zdravstveno sanitarna inspekcija ima vrlo ograničene mogućnosti da na taj način stimuliše roditelje da vakcinišu djecu - dodao je Joksimović.
Državi su, kako je poručio, potrebni određeni iskoraci u cilju poboljšanja stanja.
- Usudio bih se reći, možda i neke nepopularne mjere u pogledu uslovljavanja upisa djece u predškolske ustanove vakcinalnim statusom - djece koja nemaju medicinsku kontraindikaciju za vakcinaciju - naveo je Joksimović, dodajući da su takvu mjeru uvele mnoge države u Evropi.
On je ukazao i na mogućnost davanja eventualnih stimulacija za zdravstvene radnike.
- Opštine koje imaju veoma visoke obuhvate i one koje nemaju, domovi zdravlja koji su ostvarili solidne rezultate i oni koji su ostvarili vrlo loše, potpuno se isto tretiraju, i u pogledu zarada i svega ostalog - rekao je Joksimović.
Država je, kako je kazao, obezbjedila 12 vakcina u redovnom kalendaru imunizacije, kojih na raspolaganju ima dovoljno.
Joksimović je dodao da su sve te vakcine obezbijeđene iz državnog budžeta i da roditelji ne moraju izdvajati nikakav dodatni novac.
- Organizuju se i vikend vakcinacije. Roditelji, zaista imate priliku da širokom paletom vakcina zaštitite vaše dijete od vrlo opasnih zaraznih bolesti i molim vas da ne oklijevate i ne čekate - poručio je Joksimović.
Govoreći o imunizaciji HPV vakcinom, on je kazao da je od 26. septembra 2022. godine najmanje jednu dozu te vakcine primilo nešto više od 12,6 hiljada ljudi - 10,5 hiljada osoba ženskog pola i oko dvije hiljade osoba muškog pola.
- Vakcinacija ide nekom svojom dinamikom, ali u posljednje vrijeme ne onako kako bismo željeli - rekao je Joksimović.
On je podsjetio da je HPV vakcina jedina u redovnom kalendaru koja još nije obavezna, što stvara dodatne izazove u sprovođenju imunizacije.
Joksimović je kazao da je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) postavila cilj da sve države članice, koje su uvele HPV vakcinu, do 2030. teže tome da obuhvat u generaciji djevojčica koje navršavaju 15 godina bude 90 odsto.
On je naveo da je trenutni obuhvat vakcinom među djevojčicama u završnom razredu osnovne škole oko 28 odsto, a među dječacima oko 14 odsto.
- Što vam govori da smo jako daleko od tog cilja SZO - rekao je Joksimović.
On je podsjetio da su vakcinaciju počeli 2022. godine među djevojčicama koje su u tom momentu imale devet godina.
- Kad pogledate podatke, vidjećete da je među njima obuhvat najveći, on je skoro 33 odsto - naveo je Joksimović.
Kako je kazao, Cetinje, Gusinje i Kotor su opštine koje imaju najveće obuhvate HPV vakcinom u Crnoj Gori, dok Ulcinj, Bar, Žabljak i Šavnik bilježe izuzetno niske obuhvate.
Joksimović je dodao da je na Cetinju obuhvat HPV vakcinom, kod djevojčica koje su 2010. godište, 57,6 odsto, što znači da je više nego svaka druga vakcinisana, dok je u Baru ili Ulcinju oko 15 odsto.
- Razlike su vrlo velike. Na Žabljaku, u Šavniku i Plužinama imamo situaciju da, u pojedinim godištima, nijedna djevojčica nije primila HPV vakcinu, što je poražavajuće i problematično - rekao je Joksimović.
On je naveo da je u Danilogradu HPV vakcinom vakcinisano 43 odsto dječaka koji pohađaju završni razred osnovne škole, a u Kotoru svaki treći dječak.
Ostale opštine, kako je dodao Joksimović, daleko su od tih obuhvata.
Joksimović je istakao da je za sprovođenje HPV imunizacije potrebno zajedničko djelovanje i angažovanost uprava domova zdravlja, pedijatara, ali i ginekološke službe sa aspekta preporuke i komunikacije.
- Ono što moram da kažem jeste da je za pojedine opštine izuzetno otežavajuća okolnost nedostatak pedijatara. Prema našim podacima, skoro polovini opština nedostaje optimalan broj pedijatara - naveo je Joksimović.
Crna Gora, kako je ukazao, ima veliki problem po pitanju obolijevanja od raka grlića materice.
On je podsjetio da HPV vakcina pruža značajan nivo zaštite, prije svega od raka grlića materice, a štiti i od raka vagine, vulve, penisa, anusa, usne duplje i ždrijela, kao i od genitalnih bradavica - kondiloma.
Joksimović je naveo da je besmislena bilo kakva negativna priča o toj vakcini.
Govoreći o imunizaciji MMR vakcinom, on je kazao da stanje nije dobro i ponovio da će IJZ do kraja maja sačiniti izvještaj o vakcinaciji sprovedenoj tokom prošle i u prvim mjesecima ove godine, koji će obuhvatiti, prije svega, djecu rođenu 2023. godine.
Joksimović je naveo da je obuhvat prvom dozom MMR vakcine kod te djece oko 22 odsto.
- Dakle, mi u ovom momentu imamo svega oko 22 odsto pravovremeno vakcinisane djece, prvom dozom MMR vakcine - upozorio je Joksimović.
To je, kako je naglasio, izuzetno nizak i zabrinjavajući obuhvat.
Joksimović je kazao da je 85 odsto djece koja su u prvom razredu osnovne škole, 2018. godište, primilo jednu dozu MMR vakcine, a oko 60 odsto dvije doze.
Prema njegovim riječima, već unazad deset godina primijetan je trend odlaganja vakcinacije djece MMR vakcinom.
- Roditelji odlažu, pa se djete vakciniše sa dvije, tri, četiri, pet, šest godina. Međutim, već posljednje tri do četiri godine imamo trend da određeni procenat djece uđe u osnovnu školu, a da nijesu primila nijednu dozu MMR vakcine - upozorio je Joksimović.
Na pitanje ima li razlika među opštinama po pitanju rezulatata imunizacije MMR vakcinom, on je odgovorio potvrdno, navodeći da Rožaje, Plav, Mojkovac, Kolašin i Pljevlja tradicionalno imaju dosta visoke obuhvate, ali i da je i kod njih primijetan trend odlaganja i pad obuhvata.
- Imate, sa druge strane, opštine kao što su Bar, Budva, gdje kod predškolske djece taj obuhvat nije veći od 50 odsto. Situacija se posljednjih godina značajno komplikuje u Nikšiću, gdje je sve veći udio nevakcinisane djece - rekao je Joksimović.
Upitan o glavnim razlozima za trend odlaganja i pad obuhvata MMR vakcinom, on je kazao da i dalje postoji strah kod ljudi da je vakcina povezana sa nekim razvojnim poremećajima.
- Kod dijela zdravstvenih radnika bila je prisutna određena pasivnost i nesigurnost kada treba preporučiti vakcinu roditeljima, što se opet negativno odrazilo - rekao je Joksimović, dodajući da je razlog i nedovoljan broj pedijatara.
Sa druge strane, kako je naveo, “ljudi ne vide bolest, stradanje od te bolesti, komplikacije, i onda počinju sve opuštenije da se ponašaju”.
- A nauka je tu sasvim jasna. Jednog časa će nas, ako se ovakvo stanje nastavi, sigurno zadesiti veća epidemija, u kojoj nećemo moći da izbjegnemo najteže posljedice - upozorio je Joksimović.
On je, govoreći o vanrednoj vakcinaciji, kazao da je ona dala rezultate u većim opštinama, pogotovo u Podgorici.
- Oko 1,3 hiljade djece je vakcinisano samo tokom vikenda, od kraja januara do danas, što je solidna brojka - naveo je Joksimović.
Prema njegovim riječima, ozbiljan progres detektovali su krajem augusta i početkom septembra kada su inovirali potvrdu potrebnu za polazak djece u predškolske ustanove.
- Za tri do četiri sedmice vakcinisan je veliki broj djece. Nakon toga se ta priča prilično razvodnila i vratila se u neke uobičajne okvire - dodao je Joksimović.

Joksimović: Pad obuhvata redovnim vakcinama, donosioci odluka da budu spremni i na donošenje nepopularnih mjera

Ograničavanje boravka nevakcinisanoj djeci u vrtićima i školama ostaje posljednja opcija u slučaju usložnjavanja epidemiološke situacije i lošeg odziva građana na imunizaciju djece MMR vakcinom, poručio je ministar zdravlja Vojislav Šimun. 
 
Šimun je Pobjedi kazao da se moraju iscrpiti prvo sve pozitivne mjere, prije nego se pristupi izmjenama zakona ili eventualnim zabranama boravka djece u kolektivima. 
 
Kao jedan od razloga za istrajavanje na apelima i edukaciji on je naveo činjenicu da su od marta do danas prijavljena samo 23 slučaja, među kojima nije bilo ispoljavanja teže kliničke slike i da trenutno nema pacijenata na bolničkom liječenju usljed morbila. 
 
Šimun je kazao da će se Ministarstvo fokusirati na pozitivne mjere, koje će uključivati određene benefite za roditelje i djecu koja su u potpunosti vakcinisana prema kalendaru vakcinacije. 
 
Kako je naveo, cilj je zaštititi zdravlje populacije, a vakcinacija nema alternativu u borbi protiv zaraznih bolesti. 
 
-Dakle, Ministarstvo će iscrpiti sve sistemske mogućnosti prije potencijalnog razmatranja i uvođenja bilo kakvih restriktivnih opcija - naglasio je dr Šimun. 
 
Na pitanje da li je ipak vrijeme za izmjene zakona, s obzirom na to da je, uz dugoročnu kampanju za povećanje obuhvata vakcinacijom, i dalje nizak procenat vakcinisane djece do dvije godine, Šimun je kazao da su svjesni da kampanje prethodnih godina nijesu dovele do očekivanog porasta obuhvata vakcinacijom među određenim kohortama dječje populacije. 
 
On je rekao da su izmjena zakona svakako jedan od pravaca koji se razmatra, ali sa ciljem da se primjenjuju mjere koje će biti efikasne i u skladu s potrebama zajednice. 
 
-U tom smislu, pored zakonskih mjera, Ministarstvo planira nastaviti s intenziviranjem obrazovnih i informativnih kampanja, kao i uvođenjem dodatnih beneficija za vakcinisanu djecu, kako bi podstakli roditelje da zaštite svoju djecu i širu zajednicu - kazao je Šimun. 
 
Ministarstvo, kako je naveo, trenutno analizira ne samo rezultate kampanje i procenat vakcinisanih, već i razloge zbog kojih pojedine mjere nijesu dale očekivane rezultate. 
 
-Ovaj studiozan pristup uključuje dubinsko ispitivanje stavova roditelja, logističkih prepreka i društvenih faktora koji mogu uticati na odluku o vakcinaciji - istakao je Šimun. 
 
On je kazao da je Ministarstvo zdravlja formiralo Komisiju za zastitu stanovništva od zaraznih bolesti i Koordinaciono tijelo za prevenciju, odstranjivanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti i obnovilo rad Nacionalne komisije za rutinske imunizacije. 
 
Sva ta tijela, dodao je Šimun, prate aktuelnu epidemiološku situaciju i podižu gotovost zdravstvenog sistema uz donošenje blagovremenih mjera. 
 
On je pojasnio da su kao rezultat pokrenute brojne aktivnosti poput: vanrednih vakcinalnih termina, obezbjeđivanja dovoljnog broja vakcina, SMS obavještenja stanivništva, podizanja svijesti građana o značaju imunuzacije kroz veću medijsku zastupljenost stručne javnosti, pripremljen vodič namijenjen roditeljima “Mala škola vakcinacije“, ordinirano uspostavljanje kol centara u IJZ i JZU vezanih za MMR vakcinaciju i određen plan edukacija u savjetovalištima u zajednici (domovi zdravlja, predškolske ustanove i td). 
 
Da se bilježe neki rezultati ovim mjerama, Šimun je istakao podatak da je u avgustu zabilježeno 1.680 ordiniranih prvih doza MMR vakcine u Crnoj Gori, što je drugi najbolji mjesečni odziv u posljednjih dvadesetak godina. 
 
Prema njegovim riječima, održavaju se sastanci sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, kao i sa Ministarstvom finansija, kako bi se definisale pozitivne mjere koje će podsticati vakcinaciju kroz koordiniran i sveobuhvatan pristup. 
 
- Ovakav prilagođeni set mjera i inicijativa osigurava da Ministarstvo donese najbolje moguće odluke u cilju zaštite javnog zdravlja, uzimajući u obzir specifične potrebe i okolnosti naše zemlje - kazao je Šimun. 
 
U Podgorici, Budvi i Rožajama je proglašena epidemija, jer su tamo otkriveni povezani slučajevi obolijevanja. 
 
- Zahvaljujući pojačanom nadzoru i adekvatnim mjerama, situacija je za sada pod kontrolom - rekao je Šimun. 
 
On je rekao da je, među osnovcima i srednjoškolcima, najviše nevakcinisanih u Budvi - 26,2 odsto. Najveći obuhvat ima Rožaje, gdje nije vakcinisano 7,6 odsto djece te populacije, dok u glavnom gradu taj procenat iznosi 10,1 odsto. 
 
Među mlađom djecom (rođenom 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023. godine), koja još nijesu pošla u školu ili vrtić, procenat nevakcinisanih je znatno veći, prema podacima koje je iznio Šimun. 
 
U Budvi je i među tom populacijom najveći procenat - 59,1 odsto, Podgorica ima polovinu nevakcinisane male djece 44,9 odsto, dok je u Rožajama četvrtina, 25,8 procenata, preskočila kalendar imunizacije. 
 
Šimun je kazao da sve lokalne zdravstvene ustanove aktivno uključuju u ovaj proces kako bi osigurale da se poštuju pravila u cilju zaštite zdravlja svih građana. 
 
On je ponovo apelovao na roditelje da svoju djecu vakcinišu shodno kalendaru obavezne imunizacije prije odlaska u vrtiće i škole.

Šimun: Ograničavanje boravka u vrtićima i školama krajnja opcija

Ministarstvo zdravlja (MZD) će biti primorano da razmotri uvođenje mjera koje bi smanjile obim prava određene starosne grupe ukoliko se odziv na vakcinaciju protiv morbila ne poveća.
To je Portalu ETV rečeno iz resora Vojislava Šimuna na pitanje je li im Institut za javno zdravlje (IJZCG) predložio izmjenu Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti kako bi se nevakcinisanoj djeci ograničio boravak u školama i vrtićima, kao i drugu opciju: uvođenja privremenih mjera u opštinama u kojim je prijavljena epidemija malih boginja.
U MZD su ukazali su da je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti propisana obaveznost vakcinacije, kao i kaznene odredbe za neizvršavanje obaveza propisanih zakonom i da Ministarstvo čvrsto stoji iza politike obavezne vakcinacije.
- Ministarstvo zdravlja je u saradnji sa državnim institucijama i partnerima iz međunarodnog i nevladinog sektora kreiralo čitav niz pozitivnih mjera i aktivnosti usmjerenih na roditelje kako bi se povećao odziv na vakcinaciju djece koji u ovom trenutku nije zadovoljavajući, posebno zbog okolnosti početka nove školske godine. Ukoliko te mjere u najskorijem periodu ne budu dale rezultate, Ministarstvo će biti primorano da razmotri uvođenje mjera koje bi smanjilo obim prava određene starosne grupe – upozorili su oni.
Kažu da sa Institutom za javno zdravlje i zdrastvenim ustanovama pripremaju aktivnosti kako bi zdravstveni sistem bio spreman za sve moguće scenarije u narednom periodu.
- Jer nam je zdravlje stanovništva, a posebno djece kao najranjivije kategorije jedan od glavnih prioriteta u djelovanju – dodali su u Ministarstvu zdravlja.
Cijeli sistem, kažu, u kontinuitetu radi na podizanju svijesti o važnosti vakcinacije MMR vakcinom, organizuje dodatne i vanredne vakcinacije, edukuje roditelje i čini sve da bi obuhvat bio na nivou kolektivnog imuniteta koji štiti zdravlje građana i građanki Crne Gore.
- &nbsp;Međutim i pored toga, molimo roditelje da shvate ozbiljnost situacije i da vakcinišu svoju djecu što prije. Iskustva koja smo stekli tokom pandemije kovida su nas naučila da su represivne mjere pogubne po cjelokupno, a posebno mentalno zdravlje stanovništva, ali i po ekonomiju zemlje – naglasili su u MZD.
Još jednom mole roditelje da poslušaju struku, budu društveno odgovorni i dovedu svoju djecu na vakcinaciju kako bi smanjili rizik od širenja epidemije i svih neželjenih posledica širokog spektra djelovanja.

Anja Ivanović

Ako odziv na vakcinaciju MMR ne bude veći MZD će razmotriti uvođenje mjera „koje bi smanjile obim prava određene starosne grupe“

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: mmr