U Crnoj Gori se litar mlijeka ne može proizvesti ispod 55 centi po litri mlijeka, iako je otkupna cijena 47 centi. Moraju se stvoriti uslovi u kojima će poljoprivreda i stočarstvo biti stabilni i podržati se premijama - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, bivši ministar poljoprivrede i poljoprivrednik Budimir Mugoša.
Među crnogorskim farmerima ima i onih koji su protekle sedmice bili prinuđeni da prospu više od tri tone mlijeka nakon što sz dobili obavještenje mljekara &nbsp;da privremeno obustavljaju otkup. Mugoša napominje da je otkupna cijena mlijeka u Crnoj Gori ispod 47 centi u prosjeku, dok je u Srbiji iz koje se uvozi mlijeko preko 50 centi, pa se postavlja pitanje kako ono ispadne jeftinije nego mlijeko iz Crne Gore.
- Statistički gledano otkupna cijena mlijeka 2020. godine bila je 37 centi, da bi se 2021.godine posle protesta sa traktorima ispred Skupštine podigla sa 37 na 47 centi. I dan danas je ostala ista. Znači 2021. godine kad je otkupna cijena mlijeka bila 47 centi prosječna plata je bila 504 eura, danas je prosječna plata u Crnoj Gori 1.014 eura, a otkupna cijena mlijeka je ispod te koja je bila te 2021. godine - rekao je Mugoša.&nbsp;
Kaže da je preko 50 posto mlijeka popila inflacija od 2021.godine do sada, a u tom periodu je svima povećana plata. Samo su farmeri, kaže Mugoša, &nbsp;ostali da rade za manju zaradu. Sve što farmeri zarade su premije i to je osnovni razlog zašto još uvijek istrajavaju, ali je pitanje do kad će izdržati.&nbsp;
- Vi ne možete jednu privrednu granu vještački održavati intubirajući je premijama, vi morate stvoriti uslove u kojima će ta privredna grana da bude stabilna i da se podrži subvencijama. Uradio sam jednu interesantnu analizu o cijeni bureka. Burek je koštao 2020. godine oko euro, danas košta dva eura, e za nekoga je bolje, neko ko je pravio bureke po euro, pa ih sad pravi za dva eura,a u međuvremenu je postao državni sekretar, e onda je njemu sigurno bolje. Analiza mlijeka je 2020.godine koštala dva eura, mi moramo da uradimo dvije analize mjesečno, danas košta pet eura, i od tih pet eura ide euro Univerzitetu Crne Gore zato što se laboratorija nalazi pri univerzitetu Crne Gore i mi dajemo euro Univerzitetu Crne Gore. Dakle cijena mlijeka ostaje 47 centi, a analiza mlijeka je izašla sa dva na pet eura - zaključio je Mugoša.
Inženjer stočarstva Budimir Mugoša ukazao je na još jedan problem. &nbsp;
- Mi smo imali 2020.godine cijenu nafte 92 centa, danas je 1,34 i izlazilo je na 1,78 u međuvremenu. Jedno azotno đubrivo urea je &nbsp;džak od 25 kg &nbsp;koštao 2020. godine oko 8,5 eura, a izlazio je na 32 eura zbog krize jer se pravi iz gasa, da bi danas koštao skoro 20 eura. Vezivo koje mi farmeri koristimo za vezanje bala nekada je kilogram koštalo euro, danas košta 15 eura. Steona junica je 2020.godine koštala 1.800 eura, danas ona košta 3.000 eura. Za pet junica, koje sam ja kupio, je 1.000 eura porez ovoj državi. Znači, ja kad uvezem junice 1.000 eura platim državi porez na te junice - istakao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm7ljJxxpKGU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Ne može se jedna privredna grana vještački održavati intubirajući se premijama

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obezbijedilo je plasman svih tržišnih viškova mlijeka kroz trgovačke lance u Crnoj Gori.
- Nakon jučerašnjeg sastanka sa predstavnicima mljekara, prerađivača mlijeka, kooperantima, Poljoprivrednog klastera i Unije stočara, menadžment Ministarstva je preduzeo sve da se stvori prostor za hitni otkup domaćih viškova - saopšteno je iz tog resora
Takođe, kako je navedeno, u saradnji sa zemljama regiona, cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka (u rinfuzu) prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim nadležnim institucijama i kompanijama je Ministarstvo postiglo dogovor.
Ministarstvo je pozvalo otkupljivače mlijeka da nesmetano nastave da vrše otkup i da o eventualnim viškovima obavijeste Ministarstvo.&nbsp;

1250x600

1084x550

MPŠV: Zalihe mlijeka će se prodavati u domaćim marketima, izvoziće se i u Srbiju i BiH

Menadžment Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede će pozvati tgovačke lance da u skladu sa svojim mogućnostima stvore prostor za hitni otkup domaćih viškova, a biće kontaktirani i veliki prerađivači iz Srbije i Bosne i Hercegovine sa upitom za otkup naših mliječnih proizvoda.
Ovo je saopšteno nakon hitnog sastanka sa predstavnicima mljekara, prerađivača mlijeka, kooperantima, Poljoprivrednog klastera i Unije stočara razmatrana je mogućnost prevazilaženja nastale situacije i normalizacija procesa otkupa i prodaje mlijeka.
- Prema priječima prerađivača i kooperanata, najkritičnije su zalihe jogurta, fermentisanih proizvoda i sireva. Kako dodaju, u narednim danima biće viška zaliha oko 80 tona mlijeka - istaknuto je u saopštenju.
Oni su tražili i hitan sastanak sa ministrom Vladimirom Jokovićem, ministrom ekonomskog razvoja Nikom Đeljošajem i premijerom Milojkom Spajićem.
- Nakon prevazilaženja trenutne krize sa viškom zaliha, dogovoreno je da će aktuelni menadžment, u saradnji sa drugim Vladinim resorima, pokušati da pronađu dugoročno rješenje - kazali su iz resora za poljoprivredu.
Kako je dogovoreno, mljekari će ostati u konstantnom kontaktu sa Ministarstvom dok se ne riješi nastala situacija.
- Sastanku su ispred Ministarstva prisustvovali državni sekretar Krsto Rađenović, direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković i načelnik službe za inspekcijske poslove u Direktoratu za poljoprivredu Ranko Bogavac - precizirano je u saopštenju.

MPŠV: Pozvaćemo trgovačke lance da stvore prostor za hitni otkup viškova, kontaktiraćemo i velike prerađivače iz BiH i Srbije

Izvjesno je da će ove sedmice biti prosuto nekih 10 do 15 tona mlijeka, jer je mljekara Srna iz Nikšića zbog prepunih hladnjača i zbog velikih viškova morala da obustavi otkup mlijeka, a sve ostale mljekare to čeka - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Milutin Đuranović iz Privredne komore Crne Gore.
Zbog nekotrolisanog uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda domaće mljekare suočavaju se sa viškovima koje ne mogu da skladiste, zbog toga su, kako navode, prinuđene da obustave otkup mlijeka od domaćih proizvođača što bi moglo da ugrozi cjelokupan lanac proizvodnje. Dio proizvođača je zaustavio otkup, a proizvođači upozoravaju da bi narednih dana moglo doći i do prosipanja mlijeka.
Đuranović je rekao da su neke mljekare zbog prepunih hladnjača i velikih viškova mlijeka već obustavile otkup mlijeka, među kojima je mljekara Srna iz Nikšića, a u toku sedmice će i druge mljekare biti prinuđene da urade isto&nbsp;
- Neko će reći država je kriva zato što dozvoljava neograničeni uvoz, zato što minimalno podržava poljoprivredu, zato što dopušta prodaju po raznim cijenama. Neko će reći trgovci su krivi zato što na policama pojedinih marketa dominiraju uvozni proizvodi, zato što se favorizuju uvozni u odnosu na domaće proizvode. Neko će reći da su potrošači krivi zato što kritikuju i državu i trgovce a na drugoj strani dio potrošača se opredeljuju za kupovinu uvoznih proizvoda, odnosno nijesu svjesni da je ključ u njihovim rukama - naveo je Đuranović.
Cijenu svega će, ističe, platiti farmeri, jer će prosipati mlijeko koje ne može biti otkupljeno i nema više gdje da se smjesti. Smatra da je glavni uzrok problema prekomjerni uvoz mlijeka, jer i u regionu su zabilježeni viškovi mlijeka, pa je tako Srbija, kako ističe, zabranila uvoz mlijeka.
- Mi smo ranijih godina imali soluciju da otkupimo mlijeko, da ga izvezemo i da ga prodamo po cijeni ispod otkupne cijene, po cijeni koja je dvije trećine od otkupne cijene mlijeka. Sad nemamo tu mogućnost i imamo ovakvu situaciju, a to je nažalost prosipanje mlijeka i moram da kažem da je za osam mjeseci ove godine u Crnoj Gori porastao uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda za pet miliona, odnosno za 8,2 procenta. To su zvanični podaci Zavoda za statistiku, odnosno da je pao otkup mlijeka za četiri procenta, uz rast uvoza mlijeka sve je rezultiralo ovom situacijom - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Izvjesno je da će ove sedmice biti prosuto 10 do 15 tona mlijeka

Marža za svježe kravlje mlijeko u kesi od jednog litra biće dodatno snižena, navedeno je u izmjeni Odluke o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i listi proizvoda koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
- Izmjenom se vrši korigovanje priloga 1 Odluke na način što se kategorija proizvoda svježe kravlje mlijeko u kesi jednog litra prebacuje iz Dijela 2 u Dio 1 čime se marža za ovu kategoriju proizvoda dodatno snižava, a u Dijelu 2 dodaju se dvije nove grupe proizvoda: jogurt domaće proizvodnje bez ograničenja i kisjelo mlijeko domaće proizvodnje bez ograničenja, dok se u odnosu na vrstu proizvoda domaći bijeli sir vrši proširivanje na sve vrste sireva domaće proizvodnje bez ograničenja gramaže - navedeno je u saopštenju Vlade.
Kako su kazali iz Vlade, ovim izmjenama će se posebno zaštititi proizvođači domaćih mliječnih proizvoda koji su u poslednjem periodu bili posebno ugroženi uticajem kju groznice.&nbsp;
- Primjenom Vladine Odluke iz avgusta ove godine sprovedena je do sada najveća akcija snižavanja cijena osnovnih proizvoda u našoj zemlji, budući da obuhvata sve artikle iz 71 grupe proizvoda, pa u svakom većem maloprodajnom lancu obuhvata nekoliko stotina artikala. Prema podacima Monstata u oktobru je zabilježen pad ukupne godišnje stope inflacije na 1,2 odsto, dok je mjesečna stopa inflacije za oktobar nula odsto što znači da se cijene u odnosu na septembar nijesu mijenjale - navedeno je u saopštenju Vlade.
Zabilježen je pad cijena u grupi proizvoda „hrana i bezalkoholna pića“ u iznosu od - 0,1 odsto, tj. stopa inflacije u odnosu na ove proizvode je negativna.&nbsp;
- Imajući u vidu navedeno, ocijenjeno je da je primjena Odluke, bez ugrožavanja kontinuiteta snabdjevenosti tržišta, uticala na stabilizaciju i snižavanje cijena osnovnih životnih namirnica, kao i na ukupnu nisku stopu inflacije u Crnoj Gori - tvrde u Vladi.

Dodatno snižena marža za svježe kravlje mlijeko

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore igraće danas u Oslu protiv Švajcarske utakmicu trećeg kola D grupe Evropskog prvenstva u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj.
Crnogorski rukometaši bez bodova su na startu šampionata, dok je Švajcarska nakon startnog remija protiv Farskih Ostrva (28:28) poražena od Slovenije (38:35).&nbsp;
Izabranici selektora Didijea Dinala, u prvom kolu, u neizvjesnom meču, poraženi su od Slovenije (41:40), dok su u drugom doživjeli težak poraz od Farskih Ostrva (37:24).
Crnogorskim rukometašima pobjeda protiv Švajcarske donosi treće mjesto u grupi i direktan plasman u baraž za plasman na Svjetsko prvenstvo.
Ukoliko ne osvoje prva dva boda na ovom šampionatu, Mirko Radović i saigrači moraće da igraju i kvalifikacije u martu, a već je poznato da bi im protivnik u dvomeču bila Finska.
Duel u Oslu počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, dva i po sata kasnije, sastaće se Slovenija i Farska Ostrva.

Crna Gora danas sa Švajcarskom

U Crnoj Gori danas se saobraća po uglavnom suvim kolovozima. Mjestimične poledice ima u višim planinskim predjelima. Učestala je pojava sitnijih odrona. Neophodno je vožnju i brzinu kretanja vozila prilagoditi uslovima na putu, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila 2026. godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snieg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Na putnom pravcu Kolašin-Berane preko tunela Klisura uspostavljen je saobraćaj.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja &nbsp;od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ mjestimično se zatvara po jedna saobraćajna traka duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata dogodilo se 19 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe zadobile teže, a šest lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Poledica u višim predjelima i česte obustave: Vozačima se savjetuje oprez

Evropske zemlje mogle bi zabraniti Sjedinjenim Američkim Državama korištenje vojnih baza u regionu kao odgovor na situaciju oko Grenlanda, piše <a href="https://www.wsj.com/world/europe/europe-is-bracing-for-a-new-trade-fight-with-trump-here-are-its-options-1e7fdead">The Wall Street Journal.&nbsp;</a>
- Krajnja mjera bila bi ograničavanje ili obustava korištenja američkih vojnih baza širom Evrope", navodi se u tekstu. Takav potez dodatno bi pogoršao već postojeće tenzije i mogao bi podstići Donalda Trampa da povuče američke trupe s kontinenta. Obje strane se slažu da je to nešto što niko ne želi - ističe se u tekstu.
Evropska unija na raspolaganju ima i mehanizam odgovora na carine uvođenjem protivmjera u vrijednosti od oko 100 milijardi eura. Ipak, evropski lideri pokušavaju s oprezom da pristupe sve izbjegavajući dodatnu eskalaciju.
Od početka svog drugog mandata, šef Bijele kuće više puta je izjavio da bi Grenland trebao postati dio Sjedinjenih Američkih Država, a nakon vojne operacije u Venecueli, na tome je otvoreno insistirao.
WSJ tvrdi da su se ruske i kineske podmornice navodno rasporedile oko autonomne regije unutar Kraljevine Danske, dok se odbrana ostrva, prema njegovim riječima, sastoji od svega "dvije pseće zaprege".
To je izazvalo oštre kritike na samom Grenlandu, gdje su vlasti i većina stanovništva protiv priključenja Sjedinjenim Američkim Državama. Inicijativa nije dobila podršku ni u Evropi.
Kao odgovor, Tramp je uveo carine od 10 posto na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske. One stupaju na snagu 1. februara, povećaće se na 25 posto u junu i ostaće na snazi do "potpunog preuzimanja ostrva".

Evropa bi zbog Grenlanda mogla SAD-u zabraniti korištenje baza na svojoj teritoriji

Moram priznati da sam bio euroskeptik dobar dio svog života. Mislio sam da je stari kontinent samo to. Jedan osijeđeli starac sa dušom u nosu i pitanjem vremena kada će umrijeti, a sa njime i tri hiljade godina dominacije zapadne kulture. Nekontrolisana imigracija, zapuštene vojske, neposjedovanje rješenja za svjetska pitanja i dugi niz problema stvorili su ovo mišljenje kod mene, a i kod mnogih drugih.&nbsp;
Zbog toga je desnica svuđe i rasla. Evropljani su željeli da se Evropa ponovo stavi na prvo mjesto, sa fokusom na njeno domicilno stanovništvo i konačno nađe plan njene rekonstrukcije i vraćanja na originalnu dominaciju kakvu je imala vjekovima.&nbsp;
<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/kakva-nam-evropa-treba">Portal Analitika</a>
<blockquote>Nadam da će toga dana kada Crna Gora postane članica EU, ta Evropa već biti uređena kako treba i kako joj priliči</blockquote>
Međutim, dešavanja u posljednjih dvije godine, a pogotovo zadnjih mjeseci, naćerala su me da promijenim stav po ovom pitanju. Evropa je živa i ima potencijal. I može da se vrati. Pitanje je samo kako će njena elita reagovati u situacijama na koje nisu baš navikli. Od završetka Drugog svjetskog rata Evropa nije morala da brine o mnogim stvarima o kojima je brinula vjekovima. Učaurila se poput doma penzionera i uživala u blagodatima i inovacijama drugih. Sada su se stvari promijenile i vrijeme je za akciju. Vrijeme je za snažnu ekonomiju, snažnu vojsku, snažan razvoj!&nbsp;
Nisam ljubitelj prećerane centralizacije, ali sasvim je nužno rekonstruisanje Evropske unije, kako bi ona funkcionisala kao prava unija, i kao prava vlada ujedinjenih evropskih država, kako bi se mogla oduprijeti svim izazovima. Vrijeme neupotrebljive briselske birokratije mora da završi, i neophodno je raditi na kreiranju odnosa unutar Unije koji će istu pretvoriti u svjetsku silu, što ona i jeste. Ali da bi sila bila sila, ona mora da djeluje cjelovito.
Evropi je potrebna vlastita vojska, modernizovana i sposobna da odbrani kontinent, bez pomoći drugoga. Ne smijemo zaboraviti. Evropa je i nuklearna sila, sa mogućnošću da sebe brani i na ovaj način ako je to potrebno. Ovo je Evropa kakvu ja želim i kakva nam je potrebna. Jaka, sposobna i bogata.
Posljednja dešavanja su očigledno otvorila oči i evropskoj desnici i evropskoj ljevici i vjerujem da svjedočimo formiranju politike koja će Evropu staviti na prvo mjesto. U toj Evropi je mjesto i Crnoj Gori, kao nesumnjivom izdanku evropske civilizacije, kolijevke Rimskog carstva (današnja Crna Gora je bila duže dio Rimskog carstva nego li dobar dio ostatka Evrope), kojoj svom dušom, tijelom, kulturom i običajima i pripada.&nbsp;
Ono što bih volio da vidim kod Crnogoraca je i obnova tog našeg evropskog identiteta. U ostalim državama Evrope, pogotovo onim zapadnim, ljudi sa ponosom ističu da su primarno Evropljani. Kod nas to nije toliko bio slučaj, mada se podrazumijevalo.
Međutim, upitna je ta identifikacija sa ostalim evropskim narodima. To je potrebno promijeniti.
<blockquote>Evropa je živa i ima potencijal. I može da se vrati</blockquote>
Ja sam Crnogorac, Evropljanin, i ponosan sam na to. Biću još ponosniji kada naša država i zvanično postane članica Evropske unije i jednom za vazda prekine sa retrogradnim, zaostalim i mračnim politikama i identitetima, kojima nikada nije pripadala, nego su joj silom nametani.&nbsp;
Samo se nadam da će toga dana kada Crna Gora postane članica EU, ta Evropa već biti uređena kako treba i kako joj priliči.

Tag: mlijeko