Rukometna reprezentacija Crne Gore nije se proslavila na 17. Evropskom prvenstvu. “Lavovi” su doživjeli sva tri neuspjeha (Slovenija, Farska Ostrva, Švajcarska) uz poražavajuću gol razliku – minus 31. Nekadašnji reprezentativac naše zemlje i legenda crnogorskog rukometa Mladen Rakčević za Radio Cetinje sumirao je utiske nakon osmog nastupa na šampionatu Starog kontinenta. - Kao što uvijek volim da kažem, iz ovako male rukometne baze, za mene će uvijek biti uspjeh samo kvalifikovanje na Evropsko prvenstvo. Očekivanja su ovog puta, ipak, bila malo veća samim tim što imamo dobru ekipu i što je grupa bila takva da se moglo igrati sa sve tri reprezentacije. Ne mogu okarakterisati kao dobro bilo što od onoga što se desilo tamo. Pohvalna je prva utakmica, gdje smo rezultatski bili u egalu, ali toliko primljenih golova je ono što nije bilo dobro, a nastavilo se u naredne dvije utakmice – kazao je Rakčević. Nekadašnji pivot crnogorske selekcije smatra da je odbrana u potpunosti zakazala na ovom šampionatu, što je pomalo neočekivano. - Teško je reći šta je nedostajalo na ovom šampionatu. Čini se da je taktički dio u odbrani, ono u čemu se nijesmo snašli. Nejasno mi je da smo primili toliko golova od Slovenije, a onda i protiv Farana gdje nijesmo mogli naći način da odbranimo napad sedam na šest. Onda smo vidjeli u kasnijim nekim utakmicama kako su to druge ekipe radile. Na sredini je puno pucalo i tako nijesmo mogli biti konkurentni. Nedostajala je taktička odgovornost u odbrani, prije svega, jer mislim da smo reprezentacija kojoj dosta toga kreće iz odbrane. Svakako da smo bolji ako igramo odbranu dobro, naročito jer imamo igrače koji su napadački sposobni da daju mnogo golova – smatra on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050819054_db97545b980172d362c07d0304ab508d6c96ec009c705c8c19e05f7024d1148d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050819054_db97545b980172d362c07d0304ab508d6c96ec009c705c8c19e05f7024d1148d" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="rukometaši crne gore"></figure>  Rakčević dodaje da je poraz na startu psihološki poremetio igrače koji nijesu uspjeli da se oporave za ono što slijedi 48 sati kasnije. Kako dodaje bolja priprema za turnirski sistem takmičenja je od velike važnosti kako bi rezultati na velikim takmičenjima bili bolji. - Ne mogu da kažem da li su ovi rezultati mjerilo, ono što je činjenica je da smo posle prve utakmice sa Slovenijom bili nejaki mentalno i nepripremljeni za ono što slijedi. Međutim, naglasio bih da u kontinuitetu, od prvih okupljanja, taj turnirski dio nama ne odgovara. Da se ne pravim pametan, ali taj segment ne bi smjeli da zapostavimo u budućnosti. Psihološka priprema za takve turnire, u kojima igramo tri utakmice u šest dana, mora biti na mnogo većem i ozbiljnijem nivou. Naravno, siguran sam da će selektor napraviti dobru analizu i dati odgovore zašto smo primili ovoliko golova i zašto smo se, na neki način, obrukali – naglasio je Rakčević. Pretposljednje mjesto na Evropskom prvenstvu poslalo je Crnu Goru u pretkvalifikacije za Mundijal. Rival “lavova” u borbi za baraž biće Finska, a u slučaju pozitivnog ishoda našu ekipu čeka dvomeč protiv neke od reprezentacija koje su imale mnogo više uspjeha u Skandinaviji (žrijeb 31. januara). - Ovaj rezultat je već ostavio posljedice, jer moramo da igramo pretkvalifikacije. Selektor i stručni štab moraju znati šta treba da urade, zato što ovo apsolutno nije dobro izgledalo, kao što moram pohvaliti kvalifikacije koje su bile dobre i možda i jedne od najlakših što je zasluga selektora i igrača. Ogroman je problem kad se dođe na veliko takmičenje, pogotovo ako izgubimo prvu utakmicu, mentalno ne možemo da se vratimo. Viđećemo što će se dešavati, posljedice već postoje, ali se nadam da uz dobru organizaciju možemo do Svjetskog prvenstva – optimista je on. Rakčević akcenat, još jednom, stavlja na odbrani i psihološkoj pripremi. - Ono što smo vidjeli u Oslu je definitivno da je odbrana bila apsolutno loša. Taj podatak o primljenim golovima najbolje to i pokazuje. Opet ponavljam, psihološka priprema je jako bitna jer nam je kontinuitet važan. Mislim da je naša grupa bila najlaška i ostaje žal jer sam siguran da bi, da igramo sa sve tri reprezentacije u baražu, mogli do željenog rezultata. Stavljam akcenat na odbrani i mentalnoj pripremi za turnirska takmičenja - istakao je on. Prema njegovim riječima, crnogorskoj reprezentaciji treba domaći trener koji poznaje mentalitet igrača i koji bi, u trenucima kada ne ide dobro, uspio da podigne ekipu. - Jako je teško i nezahvalno iz mog ugla pričati o tome da li Dinar treba da ostane. Jako ga cijenim kao igrača i trenera. Kvalifikacije je veoma dobro prošao. Međutim, smatram da je za našu reprezentaciju treba domaći trener, ako ima – Crnogorac, ako ne onda neko iz bivše Jugoslavije. Smatram da važnu ulogu igra poznavanje mentaliteta igrača. Eto, primjer je i reprezentacija Slovenije koja je gubila devet razlike od Švajcarske, selektor je napravio pritisak, dobio i isključenje, a ekipa se podigla i napravila preokret. Ne kažem da bi to svaki put uspjelo, ali sigurno je da je našem timu protiv Farana bilo potrebno nešto da se uradi, da se probudi. Mirnoća koju Dinar ima i koju imaju svi zapadni treneri, ponekad nama unosi preveliki “mir” i mislim da nije za naš mentalitet takav stav – iskren je on. Mlađe selekcije u posljednje vrijeme ne bilježe dobre rezultate. Istina – igraju na šampionatima Evrope, ali su tamo samo učesnici. Rakčević vjeruje da će i pored toga reprezentacija Crne Gore imati budućnost, ali naglašava da je potrebno svakog mladog igrača čuvati kao dragulj, kako ne bi – zbog loših uslova, promijenio dres sa državnim grbom što je u prošlosti bio čest slučaj. - Naša reprezentacija će uvijek imati budućnost. Godinama unazad i pored loših rezultata mlađih selekcija, uvijek po par igrača u seniorskom nivou izraste u velike igrače. Nažalost, ili na sreću, oni rano odu iz Crne Gore i prave karijere u inostranstvu, ali su uvijek uz reprezentaciju. Poželio bih sreću svim igračima koji nijesu sa našom reprezentacijom, a iz Crne Gore su. Neka oni budu primjer da treba da čuvamo svakog igrača kao dragulj, da ga pazimo i mazimo. Da makar te osnovne, elementarne uslove im pružimo, jer nijesu za osudu ako odu da igraju zbog nedostataka uslova u Crnoj Gori. Sigurno da će u budućnosti biti još takvih primjera, da iz generacija izlaze vrhunski igrači i da će reprezentacija imati nekoliko dobrih rukometaša. Isto tako je zabrinjavajuće što mlađe selekcije bilježe takve rezultate. Trebalo bi nešto mijenjati, učinjeti sve da đeci pružimo vrhunske uslove. Profesionalan i stručan rad trenera, a ako treba dovesti i nekoga sa strane – ne bi bilo pogrešno. Nadam se da će se podvući linija, napraviti analiza nastupa na EP, ali i mlađih selekcija. Mišljenja sam da selektor koji vodi seniore mora biti u Crnoj Gori, mora raditi sa mlađim selekcijama, koordinisati sa kadetima i juniorima, te pratiti ligu kakva god da je ona i biti uključen u cjelokupan rad od kadeta do A selekcije – zaključio je u razgovoru za Radio Cetinje. Crna Gora će put ka Mundijalu početi dvomečom protiv Finske. U prvom duelu “lavovi” će biti gosti – 17. ili 18. marta, dok je tri dana kasnije na programu revanš. U slučaju uspjeha, baraž mečevi na programu su sredinom maja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rakčević: Odbrana bila ispod nivoa, treba nam selektor koji poznaje mentalitet igrača

Bivši rukometni reprezentativac Mladen Rakčević govorio je u Ljetnjem programu Televizije E o svojim sportskim počecima, razvoju karijere, ali i uslovima u kojima danas treniraju mladi sportisti. Istakao je da je upornošću i uz mnogo sreće ispunio dječačke snove.
- Potičem sa Cetinja, pa je ta škola rukometa jako dobra, a kad je bilo odlučujuće da li ću ići u profesionalne vode ili ne, imao sam sreću da te ‘99. godine, kao sedamnaestogodišnjak uđem u prvi tim Lovćena, koji je u tom trenutku bio najbolja ekipa u bivšoj Jugoslaviji i, malo po malo, stasao sam uz tim rukometnim gorostasima koji su bili u Lovćenu - rekao je Rakčević.
Naglašava da je sport „najčistija grana društva”, pozivajući se na poznatu misao Duška Vujoševića, te dodaje da bi takav i trebalo da ostane – zasnovan na fer igri i individualnom trudu.
- Sport je najčistija grana društva, govorio je Duško Vujošević, i trebalo bi takva da ostane, i da je fer, jer imate taj teren, izađete, rukometne dimenzije su 40 x 20 i pokažete šta znate. Ne pomaže ni finansijska situacija vaših roditelja, ni funkcije, politika, ništa, samo ono što vi znate - poručio je Rakčević.
Govoreći o savremenim uslovima za rad s mladima, ocijenio je da su današnje generacije u boljoj poziciji nego njegova, ali da postoje i novi izazovi.
- Treneri takođe puno ulažu u sebe, klubovi ulažu u trenere, daju značaj edukacijama i svemu onome što prati moderno vrijeme. Ono što mogu da kažem da je za njih negativno, a za nas bilo pozitivno je da smo drugačije odrastali, bez socijalnih mreža, telefona, fokus nam je upravo bio na sportu koji smo trenirali. Danas se snimaju utakmice, analize se prave iz mlađih selekcija, a ja svoju utakmicu nijesam mogao da odgledam dok nijesam došao do prvog tima. Danas postoje skautinzi i zaista se kvalitetno radi i to je ta neka povoljnost koju je donijelo neko modernije vrijeme - istakao je on.
Rakčević je ukazao na sveprisutnu zabludu da se uspjeh u sportu može postići brzo i lako.
- Do uspjeha se ne dolazi preko noći. To je karakteristično razmišljanje ljudi sa ovih prostora – da se do cilja može doći lagano - objasnio je bivši reprezentativac.
Posebno je naglasio važnost posvećenosti, želje i temeljnog rada u mladim uzrastima.
- U svakom slučaju, to je veliki problem za mlađe generacije koje dolaze, jer previše gledamo Instagram, previše to idealno izgleda svima nama, pa i njima, možete misliti, koji se još nijesu pozicionirali u društvu. Pričamo o toj nekoj dobi od 10 do 14, 15 godina, kad se razvijaju i imaju mnoga interesovanja. Kad radim sa mlađim selekcijama, sa mlađim naraštajem, uvijek pričam da treba temeljno da se radi, da je najbitnija želja, jer ona je ključ do uspjeha - zaključio je Mladen Rakčević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu Televizije E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FMrzzIZapSbg%3Fsi%3DLZXfAeZuILfbUw14&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rakčević: Imao sam sreću da kao sedamnaestogodišnjak uđem u prvi tim Lovćena i stasavam uz rukometne gorostase

Tema večerašnje emisije Ljetnjeg programa na Televiziji E su - granice - lične, profesionalne, društvene, a sagovornici su Mladen Rakčević bivši rukometni reprezentativac, Aleksandar Sekulović sportski novinar i novinarka TVE Svetlana Đokić.
Muzički će emisiju obojiti Ilija Gojović, koji će ujedno i predstaviti svoju novu pjesmu “Sve ove godine”.

Ljetnje veče na TV E: O ličnim, profesionalnim i društvenim granicama sa Rakčevićem, Sekulovićem i Đokić

Sportisti mogu biti moćan alat da se neka nacija ujedini, a politika često zloupotrebljava sport za širenje nacionalizma, poručile su crnogorske sportske legende sa drugog dana Nacionalne platforme za za sprečavanje nasilnog ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Jedan od najboljih crnogorskih sportista u istoriji, vaterpolista Nikola Janović, podsjetio je da je postizao uspjehe sa tri različite reprezentacije, da je imao privilegiju da igra za Jugoslaviju, zatim Srbiju i Crnu Goru, a na kraju za Crnu Goru.&nbsp;
- Kada smo osvojili Malagu, uvijek smo se trudili da kažemo da je to pobjeda svih građana Crne Gore upravo zbog tog osjetljvog momenta i podjela koje postoje u našem društvu - objasnio je Janović.
On je istakao da sprotisti mogu da budu moćan alat kada neka nacija treba da se ujedini, da građani ni sa čim ne mogu tako dobro da se identifikuju kao sa rezultatima sportista, kada se, kako je naveo, pokazuje kako treba da se navija za svoju državu i nastupa za nju.&nbsp;
- Sport takođe može da posluži i kao alat u produbljivanju nacionalnih podjela. Nikada sportisti nisu nosioci tih podjela. Svi koji smo igrali u klubovima i sa reprezentacijom prošli puno toga smo protivnike doživljavali kao prijatelje, igrali smo zajedno u klubovima prolazili zajedno sve te pobjede i poraze. Imam mnoge prijatelje u Srbiji i Hrvatskoj, imao sam privilegiju da igram za Jugoslaviju, kasnije za SiCG, pa za Crnu Goru, željeli smo uvijek da pošaljemo suštinsku poruku da su sve naše pobjede pobjede svih građana u našoj državi - rekao je Janović.
Paraolimpijka Maja Rajković ukazala je da ona i njene kolege paraatletičari žive paraolimpizam svakog dana, kao ljudi koji imaju dosta zdravstvenih problema koji svakog dana dobijaju borbu i da je za njih svaki trening pobjeda.
- Ponosna sam što sam nosila zastavu na OI, osjetila tu euforiju koja se dešava. Toliko različitosti na jednom mjestu. Prvi put sam vidjela da su osobe sa invaliditetom izjednačene sa drugim osobama i osjećali smo se kao da nam ništa ne fali. Nama je bilo dovoljno i to veče. Da nam ništa ne fali. Mi smo veoma mali sitem i kod nas jeste bilo diskriminacije, sažaljenja, sa tim se boriš, moraš da budeš pobjednik - kazala je Rajković.
Oni su takvi, kako dodaje, da ne žele da priznaju ekstremizam i nacionalizam.
- Ali, kod nas to ne postoji. Mi se družimo, ne obraća se pažnja ko je koje nacije, vjere ili bilo šta. Jer samo tako punite sebe energijom da idete dalje i dajete dobra ovom svijetu - dodala je Rajković.
Dugogodišnji pivot rukometne reprezentacije Mladen Rakčević ukazao je da sportski tereni jesu idealna platforma za nacionalizam, ali i onaj ekstremni nacionalizam koji nikome nije donio dobro.
- Sport bi trebalo da bude najčistija društvena grana, međutim, nažalost, nije. Ranije, u tom sportu nije bilo toliko novca, samim tim je bio manje interesantan onima koji su preko sporta htjeli određene poruke da pošalju. Treneri i klubovi ne rade na pravilan način, u smislu PR-a. U trenutku kad određeni dječak ili djevojčica dobije zapaženiju ulogu i krene u komunikaciju sa novinarima, nemaju uopšte početno znanje na koji način bi trebalo da se obraćaju javnosti. Da ne pričamo o planetarno poznatim sportistima koji nerijetko daju loše poruke. Ljubav prema svojoj zemlji ne znači mrzjeti druge - rekao je Rakčević.
Dodao je da je u klubovima gdje je igrao bilo svih nacionalnosti.&nbsp;
- Kad pođete negdje u inostranstvo, iz bivše Jugoslavije se zovemo “naši”. Poštovanje drugog čovjeka proističe iz kuće. Iz moje kuće sam dobio takvo vaspitanje, da ne treba da vodim računa ko je koje nacije, vjere, već da je čovjek – čovjek“, naveo je on i dodao da „smo u Crnoj Gori previše ostrašćeni i da imamo previše mržnje“. Ako razmišljate drugačije od nekog, vi ste mu automatski neprijatelj. Sportisti mogu da utiču na društvene situacije, pogotovo kada je u pitanju nacionalizam. Primjer je najbolji fudbaler na svijetu Mbape, koji je poslije nekih izbora u Francuskoj javno istupio protiv te desnice koja se bila zahuktala u tom prvom krugu. To je izuzetno značilo da Francuska ostane na nekim stabilnim nogama. Jako je bitno koje poruke sportisti šalju - kazao je proslavljeni rukometaš.
Rajković je, komentarišući incidente koji se dešavaju tokom sprotskih događaja kazala da tu gube sport i ljudi koji su na terenu.&nbsp;
- Tu samo sport gubi i oni ljudi koji su na terenu, koji daju svoje srce i dušu za tu utakmicu, za taj rezultat, za napredak. Dođu ljudi ostrašćeni, vjerovatno i politički motivisani da naprave nešto i mislim da je to poraz sporta. Tu samo sport gubi, a moramo priznati da je sport jedina svijetla tačka u Crnoj Gori - kazala je crnogorska paraolimpijka.
Rakčević je dodao i da sportisti koji imaju uticaj na društvo, kontakt sa novinarima, sa javnošću, i prisustvo na društvenim mrežama, treba jako da povedu računa na koji način prezentuju neke kritike ili podržavaju određenu stranu.&nbsp;
- Treba mnogo više edukacije, od same djece koja se profilišu da mogu biti profesionalni sportisti, samim tim će dolaziti u situaciju da imaju uticaja na društvo, na koji način da komuniciraju sa javnošću - objasnio je on.
Janović, poslanik u Skupštini Crne Gore, kaže da danas u Crnoj Gori imamo političare, koji su izgradili karijeru na principu zaštite nacionalne zajednice.
- Ja smatram da to pravo nemam, kao nekadašnji kapiten, ja upravo moram da šaljem poruke koje ukazuju na jedinstvo svih nas, koje moraju biti takve da su svi građani Crne Gore podjednako vrijedni bez obzira kako se izjašnjavaju i u suštini neko ko se bavio sportom ne može da bude nacionalista - rekao je Janović.
Upitan da li etiketa nacije čini da se ljudi osjećaju komfornije, te da li insistiranje na tome šteti ideji nacije i prelazi granicu dobrog ukusa, Janović ističe da se bez potrebe insistira na nacionalizmu i pretjeranom isticanju nacionalnog identiteta koji, kaže, treba razlikovati od patriotizma i ljubavi prema svojoj državi.
Janović je podsjetio i da je igrao za dubrovački Jug i beogradsku Crvenu Zvezdu, još dok su tragični događaji iz našeg regiona bili svježi.
- Ali uvijek sam se trudio da na način i na koji sam igrao i ponašao se van bazena, da doprinosimo boljoj slici države iz koje dolazim i boreći se za taj klub pokazuješ lijepu sliku o svojoj zemlji i to je izuzetno važno i to jedino sportista može da prenese i zato ne kažu slučajno da sport prvi razbija sve barijere nakon ratnih dešavanja - rekao je on.
Rakčević je kazao da su sportisti ranije učeni da vole svoju zemlju i da nikad ne prave konekcije sa politikom, političkim liderima, sa određenim partijama. Sport bi trebalo da bude najčistija grana“, ponovio je on.
Na pitanje: gubi li sport trku sa ekstremizmom i nacionalizmom, Janović zaključuje da je to derbi koji će uvijek da postoji, ali da sportisti nijesu oni koji generišu ekstremizam, već se to često dešava na tribina.
- Ali sportisti i bivši i sadašnji treba da ostanu stub odbrane protiv nacionalizma i ekstremizma, i taj vid borbe mora da bude pobjednički - zaključio je Janović.
Osvrćući se na to što je kao uspješan sportista ušao u politiku, Janović je kazao da ni stvari u politici, kao ni u čemu drugom, ne treba generalizovati i da i u politici može da se radi častan posao.

1250x600

1084x550

Crnogorske sportske legende: Sportisti mogu ujediniti građane, ali neki žele i da ih zloupotrijebe zarad podjela

Ove neđelje u talk show programu „Znak podznak“, nepoznate detalje iz svog života podijeliće sa gledaocima crnogorski rukometaš Mladen Rakčević.
Astropsihološko razotkrivanje predstavlja originalan format u kome gosti sa našim Nenadom Gogićem otvoreno razgovaraju o svojim strahovima, uspjesima, željama i očekivanjima. 
 
Emisiju Znak podznak možete pratiti u 12 sati na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dxxw_LsnHHqs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mladen Rakčević sjutra u 12 sati u emisiji „Znak podznak“

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević i potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović predali su Skupštini ostavke na te funkcije. - Ovim putem Vas obavještavam da podnosim ostavku na mjesto ministarke saobraćaja u 44. Vladi Crne Gore. Molim da se ista, bez odlaganja, konstatuje na prvom narednom zasijedanju Skupštine, zakazanom za 2. februar 2026. godine - stoji u ostavci ministarke Vukićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130170128_f549f320f5f2d383006fd7bd138d4b35498baf7f89142ba118e42e5d56aa928c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260130170128_f549f320f5f2d383006fd7bd138d4b35498baf7f89142ba118e42e5d56aa928c" data-rendition-name="original" width="972" height="782" loading="lazy" alt="Ostavka Vukićević"> <figcaption>Ostavka Vukićević(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Zogović u ostavci upućenoj predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću moli da se ona dostavi poslanicima Skupštine Crne Gore i predsjedniku Vlade Crne Gore, radi daljeg postupanja u skladu sa Poslovnikom. - Molim Vas da na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore koja je zakazana za 2. februar 2026. godine, konstatujete moju ostavku - navedeno je u dopisu koji je objavila Skupština.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130170128_5f1b2a4f55305587eea5de22c1f90ca5f32fc8cab1e2b4fd83cbd91095374a4b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260130170128_5f1b2a4f55305587eea5de22c1f90ca5f32fc8cab1e2b4fd83cbd91095374a4b" data-rendition-name="original" width="772" height="821" loading="lazy" alt="Ostavka Zogovića"> <figcaption>Ostavka Zogovića(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Vukićević i Zogović najavili su ostavke nakon što je premijer Milojko Spajić odbio juče da uvrsti u dnevni red sjednice Vlade zahtjeve kojima je Demokratska narodna partija (DNP) uslovljavala ostanak u vlasti. U incijativi DNP-a koja je upućena Vladi traženo je ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog; zakonsko normiranje dvojnog državljanstva; zakonsko normiranje trobojke, njena upotreba i isticanje; sveobuhvatan dijalog Glavnog grada, Opštine Zeta i mještana Botuna u pravcu pronalaženja kompromisnog rješenja za pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje bi rezultiralo Lex specialisom. Spajić je, prema informacijama TV E, na jučerašnjoj sjednici rekao da je za Vladu Crne Gore priča o Botunu završena i da će se okrenuti novim projektima gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Crne Gore. Ponovio je, kako nam je rečeno, da je za identitetska pitanja nadležna Skupština Crne Gore i da se Vlada time neće iscrpljivati. Što se tiče Botuna, kako je Spajić naglasio, Pokret Evropa sad (PES), a time i Vlada, će podržati da se kroz parlament ojačaju garancije koje su Glavni grad Podgorica i Vlada dali Botunjanima. Lider DNP-a Milan Knežević saopštio je danas na konferenciji da je na sjednici Predsjedništva te partije odlučeno da otkazuju podršku Vladi Milojka Spajića, kao i Glavnom gradu, te da su prihvaćene ostavke Zogovića i Vukićević. - Funkcije po dubini su postavljene po profesionalizmu i meritokratiji, neka Milojko Spajić vidi šta će sa njima - kazao je Knežević dodajući da nijesu izdali nijedan princip.

Skupštini dostavljene ostavke Vukićević i Zogovića, traže da se konstatuju 2. februara

Centar za građansko obrazovanje (CGO) dostavio je Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniši Bjekoviću, inicijativu za preventivno postupanje i upućivanje preporuke Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU) u dijelu unapređenja rodne ravnopravnosti i prevencije diskriminacije po osnovu pola u postupcima predlaganja, izbora, imenovanja i funkcionisanja tijela CANU.
CGO je i ranije javno upozoravao da<a href="https://cgo-cce.org/2025/12/16/zatvorena-vrata-i-rodna-neravnoteza-u-canu/" target="_blank"> proces izbora redovnih, vanrednih i inostranih članova i članica CANU prati netransparentnost i elementi diskriminacije</a>. Podsjećaju da se u posljednjem izbornom ciklusu o referencama kandidata i kandidatkinja nije ni diskutovalo na sjednicama odjeljenja. Posebno brine, kako kažu u toj organizaciji, i to da, u pojedinim odjeljenjima, žene sa nesporno vrijednim referencama nijesu dobile podršku, iako je bilo moguće predložiti više kandidata, <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/18/slucaj-micunovic-selekcija-u-canu-bez-jasnih-kriterijuma/" target="_blank">dok su njihove kolege sa skromnijim međunarodnim referencama ostajali jedini kandidati</a>.
- CGO podsjeća da je rodna ravnopravnost ustavna vrijednost i preduslov demokratskog razvoja. Ustav Crne Gore obavezuje državu da jemči ravnopravnost žena i muškaraca, razvija politiku jednakih mogućnosti i zabranjuje diskriminaciju. CANU, kao institucija od posebnog javnog značaja, mora ove ustavne vrijednosti dosljedno odražavati kroz svoje interne akte i praksu, te biti primjer poštovanja demokratskih standarda - kazala je Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO.
CGO predlaže da Zaštitnik, u okviru preventivnih nadležnosti, uputi CANU preporuke za unapređenje internih akata i prakse, kako bi se uspostavile jasne, obavezujuće i primjenjive smjernice za promociju rodne ravnopravnosti, jednakih mogućnosti i prevenciju diskriminacije u svim procedurama unutar CANU.
- Dostupni podaci ukazuju na izrazitu rodnu neravnotežu u sastavu CANU, koja ima ukupno 65 redovnih, vanrednih i inostranih članova i članica od čega je svega pet žena. Među 34 redovna člana su 32 muškarca i dvije žene, a od četiri vanredna člana tri su muškarca i jedna žena. Slično je i kod inostranih članova - 25 muškaraca i dvije žene. Negativan trend je naglašen i kroz posljednji izborni ciklus na 153. izbornoj sjednici Skupštine CANU, održanoj 23. decembra 2025. godine, kada je izabrano pet redovnih članova (svi muškarci), jedan vanredni član (muškarac) i tri inostrana člana, među kojima je bila jedna žena - istakla je Čabarkapa.
CGO ukazuje i da, prema javno dostupnim informacijama, među članovima CANU nijesu bile brojne istaknute umjetnice i naučnice koje su obilježile crnogorsku naučnu i umjetničku scenu, što pojačava percepciju strukturne zatvorenosti i obeshrabrujuće poruke prema njima. Ilustrativan je, kako je rekla Čabarkapa, i primjer Svetlane Kane Radević, jedne od najznačajnijih crnogorskih i regionalnih arhitektica koja nikada nije postala članica CANU.
Ne dovodeći u pitanje autonomiju CANU, CGO naglašava da je nužno da Akademija u narednim izbornim ciklusima preduzme konkretne mjere za ostvarivanje rodne ravnopravnosti i snažnije afirmiše doprinos žena u nauci i umjetnosti, kako bi se otklonile sumnje u nepristrasnost postupaka i ojačalo povjerenje javnosti.
- CGO očekuje da se Zaštitnik ljudskih prava i sloboda aktivno i blagovremeno postavi prema ovoj inicijativi i da njegove preporuke budu dio mape puta ka suštinskim, a ne samo formalnim promjenama u pravcu rodne ravnopravnosti i prevencije svakog oblika diskriminacije u CANU - poručila je Čabarkapa.

CGO pisao Bjekoviću: Uputiti preporuke CANU zbog rodne neravnoteže

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom prošle godine odlučivao je o 54 molbe za pomilovanje osuđenih osoba, od kojih je šest uvažio, dok je 48 zahtjeva odbio.
Prema podacima objavljenim na sajtu predsjednika, većina odluka odnosila se na rehabilitaciju ranije izrečenih kazni, uključujući novčane kazne, uslovne osude i kazne rada u javnom interesu iz prethodnih godina.
U jednom slučaju, izrečena kazna zatvora u trajanju od 11 mjeseci zamijenjena je uslovnom osudom sa rokom provjeravanja od pet godina.
Iz Kabineta predsjednika je saopšteno da su sve molbe prošle zakonom propisanu proceduru.
U strukturi odluka po vrstama krivičnih djela, najveći broj odbijenih molbi odnosi se na krivična djela protiv javnog reda i mira (deset), zatim na krivična djela protiv zdravlja ljudi (sedam), imovine i protiv života i tijela (po šest).
- Milatović je donio četiti odluke kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela protiv sloboda i prava čovjeka i građanina - navodi se na sajtu predsjednika.
U dijelu Krivičnog zakonika koji se odnose na krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, nije uvažena molba za pomilovanje četvorici osuđenika, dok su tri molbe usvojene.
U podacima se navodi da je Milatović nije uvažio tri molbe za pomilovanje osuđenih za krivična djela protiv braka i porodice, a isto toliko za krivična djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja.
Prema podacima, Milatović nije uvažio dvije molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora, isto toliko za krivična djela protiv državnih organa.
On je odbio i jednu molbu za pomilovanje osuđenog za krivična djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore.
Milatović je uvažio dvije molbe za pomilovanje osuđenih za krivična djela protiv zdravlja ljudi i jednu za pomilovanje osuđenog za počinjeno krivično djelo protiv javnog reda i mira.

Milatović odobrio šest molbi za pomilovanje

Bivšim srpskim ministarima Tomislavu Momiroviću i Goranu Vesiću, osumnjičenim da su zajedno sa još nekoliko uhapšenih vršili koruptivna krivična djela prilikom projekta rekonstrukcije željezničke pruge Novi Sad-Subotica-Kelebija danas je ukinut kućni pritvor.
Ovo je za agenciju Beta potvrdila Ivona Čogurić, portparolka Specijalnog suda koja je dodala da je pritvor ukinut po sili zakona, jer se tromjesečna mjera pritvora može odrediti maksimalno dva puta zaredom prije podizanja optužnice.
- Kako optužnica do danas nije potvrđena, Sud je to učinio po službenoj dužnosti - navela je ona.
Njima je za još tri mjeseca produžena mjera zabrane sastajanja i komuniciranja sa potencijalnim svjedocima u ovom postupku.
Momiroviću, Vesiću i osumnjičenima A.D, N.Š, S.K, S.J, V.N, I.P. i Z.M. kućni pritvor uz elektronski nadzor (nanogicu) produžen je za još tri mjeseca u novembru.
Svi oni su osumnjičeni da su korupcijom na modernizaciji željeznice oštetili budžet Srbije za više od 115 miliona američkih dolara.

Tag: mladen-rakcevic