U vazdušnom napadu mjanmarske vojske na rudnik rubina danas na području Mogok na sjeveru zemlje, koji je pod kontrolom pobunjeničke grupe, poginulo 13 ljudi, saopštili su očevici i naoružana opozicija.
Jedan stanovnik rekao je da se napad dogodio jutros poslije 8 sati po lokalnom vremenu i dodao da je sedam ljudi poginulo na licu mjesta, dok je šestoro kasnije preminulo od zadobijenih povreda.
Prema riječima očevidaca, među poginulima je bio budistički monah, kao i otac i sin koji su prolazili na motociklu.
Neimenovani portparol Nacionalnooslobodilačke vojske Taang, koja okupira region Mogok, potvrdio je broj poginulih, navodeći da je 14 osoba povrijeđeno u napadu.
Vojna hunta za sada nije reagovala.
Građanski rat bjesni u Mjanmaru od kada je vojna hunta preuzela vlast 2021. godine, a prodemokratska oružana opozicija udružila je snage sa bivšim etničkim oružanim grupama.
Zajednička ofanziva koja je počela krajem 2023. godine omogućila im je da zauzmu djelove teritorije, uključujući grad Mogok, poznati centar trgovine rubinima.
Mjanmar je bogat dragim kamenjem i drugim rijetkim mineralima, koje naoružane grupe traže i prodaju uglavnom susjednoj Kini za finansiranje rata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Mjanmaru 13 poginulih u napadu vojne hunte na rudnik rubina

Vojni sudovi u Mjanmaru osudili su dvanaest osoba, uključujući pet kineskih državljana, na doživotni zatvor zbog umiješanosti u trgovinu ljudima, objavili su danas državni mediji.
Osude proizilaze iz niza krivičnih djela, uključujući distribuciju seks video snimaka na mreži i trgovinu ženama iz Mjanmara radi prisilnih brakova u Kini.
Trgovina ljudima, posebno ženama i djevojčicama namamljenim ili prisiljenim na brak u susjednoj Kini, čest je problem u Mjanmaru, zemlji pogođenoj građanskim ratom koji je izbio nakon što je vojska preuzela vlast od demokratski izabrane vlade Aung San Su Ći u februaru 2021. godine.
Ratni sukob u Mjanmaru ostavio je milione žena i djece ranjivim na eksploataciju.
Izvještaj Udruženja žena Kačina Tajlanda (KWAT) iz 2018. godine, koje radi na sprečavanju trgovine ljudima u sjevernim državama Kačin i Šan koje se graniče sa Kinom, procjenjuje da je oko 21.000 žena i djevojčica iz sjevernog Mjanmara bilo prisiljeno na brak u Kini između 2013. i 2017. godine.
U posljednjem izvještaju objavljenom u decembru, KWAT je zabilježio nagli pad broja žrtava trgovine ljudima od 2020. do 2023. godine. Pad je pripisan pandemiji kovida-19 i zatvaranju granica izazvanim ratom.
Međutim, izvještava se o ponovnom porastu 2024. godine, kada su mnogi ljudi iz cijelog Mjanmara počeli da migriraju u Kinu u potrazi za poslom.
General-major Aung Kjav Kjav, zamjenik ministra unutrašnjih poslova, rekao je u junu da su vlasti 2024. godine riješile 53 slučaja trgovine ljudima, prisilnih brakova i prostitucije, od kojih se 34 odnosilo na Kinu, prema izvještaju koji je objavilo Ministarstvo informisanja Mjanmara.
U izvještaju se takođe navodi da je između januara i juna ove godine zabilježeno ukupno 80 slučajeva trgovine ljudima, uključujući 14 koji uključuju bračnu prevaru od strane stranih državljana.

Vojni sudovi u Mjanmaru osudili 12 osoba na doživotni zatvor zbog trgovine ljudima

Najmanje 23 ljudi poginulo je u napadu aviona na budistički manastir u Mjanmaru, saopštili su danas članovi pokreta otpora u toj zemlji.
Napad se dogodio u selu Lin Ta Lu u centralnom delu zemlje i u njemu je povređeno oko 30 ljudi, dok je deset u teškom stanju.
U manastir, na koji je iz mlaznog aviona bačena bomba, u posljednjih nekoliko nedjelja se sklonilo više od 150 ljudi iz obližnjih sela, kako bi izbjegli kopnene napade u regionu. Vojska Mjanmara je ranije saopštila da napada samo legitimne ratne mete i optužila snage otpora za terorizam.
U toj zemlji je počeo građanski rat u februaru 2021. godine, kada je vojska preuzela vlast, što je izazvalo mirne demonstracije, koje su nasilno ugušene.
Protivnici vojske su tada počeli da se naoružavaju, a vojska im se suprotstavlja avio-napadima od kojih oni ne mogu da se odbrane.

Bombardovan budistički hram u Mjanmaru, poginule najmanje 23 osobe

Obustavu američkog finansiranja za gotovo dvadeset programa preporučila je Bijela kuća, a riječ je o programima koji se bave ratnim zločinima i odgovornošću na globalnom nivou, uključujući u Mjanmaru, Siriji i u vezi sa navodnim ruskim zločinima u Ukrajini, piše Rojters.
Preporuka Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB), koja ranije nije bila javno objavljena, ne predstavlja konačnu odluku o ukidanju programa, jer daje mogućnost Državnom sekretarijatu da uloži žalbu.
Osnovu za mogući dijalog između OMB-a i državnog sekretara SAD Marka Rubija i njegovih saradnika, postavlja ova preporuka.
Oni bi trebalo OMB-u da dostave svoje prijedloge o tome koji programi zaslužuju nastavak finansiranja. Programi takođe uključuju aktivnosti u Iraku, Nepalu, Šri Lanki i Gambiji.
Očekivanja da će Rubio zastupati nastavak velikog broja ovih programa su mala, prema navodima dva američka zvaničnika. Ipak, glavni američki diplomata mogao bi iznijeti argumente za zadržavanje ključnih programa, kao što je pomoć u potencijalnim suđenjima za ratne zločine u Ukrajini, prema jednom izvoru upućenom u ovu temu.
<h2>Nekoliko programa</h2>
Nekoliko programa koji su predloženi za ukidanje bave se projektima odgovornosti za ratne zločine u Ukrajini, uključujući i Global Rights Compliance, koji pomaže u prikupljanju dokaza o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti širom Ukrajine, uključujući seksualno nasilje i mučenja.
Još jedan program je Legal Action Network, pravna pomoćna organizacija koja podržava lokalne napore u pokretanju slučajeva protiv osumnjičenih osoba za ratne zločine u Ukrajini.
Biroi Državnog sekretarijata koji žele da očuvaju bilo koji od programa za ratne zločine i odgovornost treba da do kraja radnog dana 11. jula pošalju svoja obrazloženja, navodi se u internom mejlu Državnog sekretarijata u koji je Rojters imao uvid.
Među programima koji su predloženi za ukidanje je i grant od 18 miliona dolara za Kancelariju glavnog tužioca Ukrajine, koji implementira Inicijativa za međunarodnu krivičnu pravdu Univerziteta Georgetown.
Iako programi nemaju direktan uticaj na napore Ukrajine na linijama fronta da odbije rusku invaziju, pristalice kažu da oni predstavljaju najbolju priliku za temeljno dokumentovanje prijavljenih zločina na bojnom polju u najvećem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata, koji sada ulazi u četvrtu godinu.
<h2>Ratni zločini&nbsp;</h2>
Ukrajina je otvorila više od 140.000 slučajeva ratnih zločina od ruske invazije u februaru 2022. godine, koja je usmrtila desetine hiljada ljudi, opustošila velike djelove zemlje i ostavila mentalne i fizičke posljedice od okupacije. Rusija negira da su njene snage počinile ratne zločine u tom sukobu.
Ostali programi uključuju onaj koji se bavi odgovornošću za zločine mjanmarske vojske protiv Rohinja muslimana, kao i za progon hrišćana i drugih manjina od strane svrgnutog bivšeg predsjednika Sirije, Bašara al-Asada.
Iako bi preporuke OMB-a mogle naići na protivljenje Državnog sekretarijata, kriterijumi za žalbu su vrlo strogi.
<h2>Upozorenje administracije</h2>
U internom mejlu, administracija je upozorila da svaki pokušaj da se očuvaju programi predloženi za ukidanje mora biti temeljno obrazložen i direktno usklađen s prioritetima Vašingtona.
- Biroi moraju jasno i sažeto identifikovati direktnu usklađenost s prioritetima administracije - navodi se u mejlu koji je pregledao Rojters.

Bijela kuća zatražila povlačenje američkog novca iz finansiranja istraga o ratnim zločinima u Siriji i Rusiji

Šef vojne vlade Mjanmara amnestirao je gotovo 4.900 zatvorenika povodom obilježavanja tradicionalne nove godine u zemlji, izvijestili su u četvrtak 17. aprila državni mediji, ali nije odmah bilo jasno koliko je političkih zatvorenika zatvoreno zbog suprotstavljene vlasti vojske.
Viši general Min Aung Hlaing, šef vladajućeg vojnog savjeta, pomilovao je 4.893 zatvorenika, javio je MRTV. Trinaest stranaca će takođe biti pušteno i deportovano iz Mjanmara, navodi se u odvojenom saopštenju, prenosi Asošijejted pres (AP).
Ostali zatvorenici su dobili smanjene kazne, osim onih koji su osuđeni za teška krivićna djela kao što su ubistvo i silovanje, ili zatvorenika zbog optužbi po raznim drugim bezbjednosnim aktima.
Ukoliko oslobođeni pritvorenici ponovo prekrše zakon moraće da odsluže i ostatak prvobitne kazne uz svaku novu kaznu, u skladu sa uslovima njihovog puštanja na slobodu.
Masovne amnestije na praznik nisu neuobičajene u Mjanmaru. Puštanja će se desiti u zatvorima širom zemlje.
Desetine rođaka i prijatelja zatvorenika čekalo je rano u četvrtak ispred glavne kapije zatvora Insein, na sjevernoj periferiji Jangona, najvećeg grada u zemlji. Nisu bili dostupni detalji o broju zatvorenika puštenih iz Inseina u okviru amnestije.
Mjanmar je pod vojnom upravom od 1. februara 2021, kada je njegova vojska zbacila izabranu vladu civilnog lidera Aung San Su Ći. Preuzimanje vlasti je naišlo na masovan nenasilni otpor, koji je od tada postao široko rasprostranjena oružana borba. Zemlja je sada u građanskom ratu.
Ovogodišnje proslave Thingiana, novogodišnjeg praznika, bile su rezervisanije nego obično zbog perioda tugovanja širom zemlje nakon razornog zemljotresa prošlog mjeseca. Zemlja se bori da se oporavi od zemljotresa jačine 7,7 stepeni Rihterove skale koji se desio 28. marta u kojem je nastradalo 3.725 ljudi.
U novogodišnjem govoru emitovanom u četvrtak Min Aung Hlaing je rekao da će njegova Vlada preduzeti mjere rekonstrukcije i rehabilitacije u oblastima pogođenim zemljotresom što je prije moguće.

Mjanmar oslobodio 4.900 zatvorenika povodom obilježavanja tradicionalne Nove godine

Broj žrtava snažnog zemljotresa u Mjanmaru porastao je na više od 3,3 hiljade, javili su državni mediji, dok je šef Ujedinjenih nacija za humanitarnu pomoć Tom Flečer pozvao svijet da pomogne toj zemlji. 
 
Zemljotres jačine 7,7 stepeni, koji se dogodio 28. marta, sravnio je zgrade i uništio infrastrukturu širom države, uzrokujući 3.354 žrtve i 4.508 povrijeđenih. 
 
Prema podacima objavljenim u državnim medijima, 220 osoba se smatra nestalima, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Više od sedmicu nakon katastrofe, mnogi ljudi u Mjanmaru su još bez krova nad glavom i mnogi od njih su prisiljeni spavati na ulici jer su njihove kuće potpuno uništene ili postoji rizik da se sruše. 
 
Prema procjenama UN-a, više od tri miliona ljudi moglo je biti pogođeno zemljotresom. 
 
Flečer se danas sastao sa pogođenima zemljotresom u gradu Mandalaj u Mjanmaru i izbliza vidio štetu nanesenu tom gradu. 
 
- Uništenje je ogromno. Svijet mora pomoći narodu Mjanmara - napisao je Flečer na mreži X. 
 
Od vojnog puča 2021. godine, Mjanmarom upravlja hunta, što je izazvalo građanski sukob. 
 
Hunta je navodno izvršila desetine napada od zemljotresa, uključujući 16 napada otkako je u srijedu proglašeno privremeno primirje, saopštio je UN u petak. 
 
Godine rata dovele su do uništenja ekonomije i infrastrukture Mjanmara, što predstavlja veliku prepreku međunarodnim naporima da se pruži pomoć toj državi nakon snažnog zemljotresa. 
 
Kina, Rusija i Indija bile su među prvim državama koje su ponudile podršku, šaljući timove u Mjanmar kako bi pomogli u pronalaženju preživjelih. 
 
Sjedinjene Američke Države su u petak saopštile da povećavaju pomoć Mjanmaru, čime će pomoć dostići vrijednost od devet miliona USD.

Mjanmar: Raste broj žrtava, preko 3300 stradalo

Vojna vlada Mjanmara, pogođenog katastrofalnim zemljotresom u kome je poginulo više od 2.000 ljudi, proglasila je sedmodnevnu nacionalnu žalost, a minut ćutanja biće održan dana u 12:51 po lokalnom vremenu, tačno kada se osjetio potres, javlja Bi-Bi-Si (BBC).
Više od 2.000 ljudi u Mjanmaru poginulo je u zemljotresu jačine 7,7 stepeni Rihterove skale koji je prošlog petka pogodio područja do Tajlanda i Kine.
U susjednom Tajlandu je, prema zvaničnim podacima, poginulo 20 ljudi, a hiljade ih je evakuisano iz napuklih zgrada u Bangkoku.
Spasioci u obje zemlje i dalje nastavljaju potragu za preživjelima, iako je sve manje nade da će pod ruševinama biti preživjelih nakon što je prošao kritični period – prva 72 sata od zemljotresa.
Ujedinjene nacije ističu da je zemljotres izazvao „već strašnu krizu“ u Mjanmaru, koji je usred četvorogodišnjeg građanskog rata.
Uprkos razaranju, izvještaji sugerišu da vojni lideri zemlje i dalje izvode vazdušne napade na prodemokratske pobunjeničke grupe, navodi BiBiSi.

Sedmodnevna žalost u Mjanmaru, više od 2.000 poginulih u zemljotresu

U Mjanmaru je jutros zabilježen još jedan jak potres, objavio je Evropsko-mediteranski seizmološki zavod.
Epicentar potresa jačine 5,1 stepeni po Rihteru bio je 39 kilometara od Manalaja na dubini od deset kilometara.
Mjanmar je pogodio zemljotres jačine 7,7 stepeni po Rihteru u petak oko podneva nakon čega su uslijedila brojna naknadna podrhtavanja, uključujući jedno jačine 6,4 stepena.
Prema podacima koje je objavila vojna hunta u Mjanmaru, ukupan broj žrtava zemljotresa premašio je 1.600, povrijeđeno je više od 3.400, a 30 ljudi vodi se kao nestalo, prenosi agencija Kjodo.
U susjednom Tajlandu poginulo je najmanje 18 osoba, prenosi Tanjug.

Još jedan jači potres u Mjanmaru

Ozbiljna nestašica medicinske opreme u Mjanmaru utiče na pomoć stanovništvu pogođenom zemljotresom, saopštile su večeras agencije UN i dodale da je mnogima hitno potrebna humanitarna pomoć.
Nedostaju medicinski paketi prve pomoći, kese za krv, anestetici i drugi ljekovi, kao i šatori za spasioce, navodi se u saopštenju Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Kako se broj mrtvih popeo na 1.600, spasilačke operacije su dodatno zakomplikovane zbog oštećenja bolnica i drugih zdravstvenih ustanova, kao i puteva i komunikacione opreme, poput internet veza.
- Oštećeni putevi i ruševine otežavaju pristup humanitarnoj pomoći i komplikuju procenu potreba, dok hiljade ljudi provode noć na ulicama ili na otvorenom zbog oštećenja, razaranja, ili zbog straha od daljeg podrhtavanja - navodi se u saopštenju agencije UN.

UN: Nestašica medicinske opreme u Mjanmaru otežava pomoć stanovništvu

Više od 1.600 ljudi je poginulo u Mjanmaru, a hiljade su povrijeđene poslije zemljotresa jačine 7,7 stepeni Rihterove skale, koji se osjetio i u susjednim zemljama.
U Bangkoku na Tajlandu, spasilački napori su u toku na mjestu urušenog solitera, dok zvaničnici navode da je najmanje 100 preživjelih i dalje zarobljeno ispod ruševina, a 50 ljudi se i dalje vodi kao nestalo.
- Kopamo ljude golim rukama - izjavio je spasilački tim u Mandeleju, drugom najvećem gradu Mjanmara za BiBiSi (BBC).
Među preživjelima je 30-godišnjakinja koju su izvukli iz ruševina poslije 30 sati.
Iznijeli su je na nosilima, dok ju je sve vrijeme grlio suprug, a zatim su je odveli u bolnicu, prenosi agencija Frans pres.
- U početku nisam mislio da će biti živa. Bio sam veoma srećan kada sam čuo dobre vijesti - rekao je njen muž za AFP.
Više od 90 ljudi je i dalje zarobljeno pod ruševinama stambenog bloka u ovom gradu, izjavio je zvaničnik Crvenog krsta za isti medij.
Vojni lideri Mjanmara apelovali su za međunarodnu pomoć, a među prvima koji su se odazvali su susjedi Kina i Indija.
U međuvremenu su Narodne odbrambene snage izvijestile o vazdušnim napadima vojske u blizini epicentra zemljotresa.
Snažan zemljotres jačine 7,7 stepeni Rihterove skale pogodio je 28. marta centralni Mjanmar i okolne zemlje, saopštio je Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država.
Epicentar zemljotresa bio je 16 kilometara sjeverozapadno od grada Sagainga na dubini od 10 km, dodaju.
Desetak minuta kasnije Mjanmar je pogodio još jedan zemljotres, ali nešto blaži, magnitude 6,4 Rihtera.
Postoje izvještaji o pucanju puteva u Nejpjidu, glavnom gradu Mjanmara.
- Zemljotres se dugo osjećao. Mislim da nije napravljena neka velika šteta u centru Jangona, najvećem gradu Mjanmara - rekao je Soe Lvin iz Mjanmara.
Mjanmar je u političkim previranjima otkako je vojna hunta preuzela vlast u puču 2021. godine.
Nevladine organizacije upozoravaju na kršenje ljudskih prava, a Dejvid Jubenk iz grupe humanitarnog otpora Free Burma Rangers za BiBiSi (BBC) kaže da „od zemljotresa vazdušni udari ne prestaju“.

Više od 1.600 nastradalih u zemljotresu koji je pogodio Mjanmar i Tajland

Three indictments for two different criminal offences - yet the same messages on the same dates! How is that possible? An analysis of the materials used by the prosecution to indict Aleksandar Mijajlović for cigarette smuggling and later for narcotics trafficking suggests that special prosecutors unlawfully manipulated SKY material and inserted messages of identical content, delivered by Europol, as alleged evidence in multiple separate investigations. The investigative team of Television E, by comparing three different prosecutorial acts, identified at least twelve sentences in the messages that are identical across different indictments and investigation orders.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011920018_2b433b6fcb9a25c03780db3072b4725532304e26097fa84d127d0b4429b9ff4b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011920018_2b433b6fcb9a25c03780db3072b4725532304e26097fa84d127d0b4429b9ff4b" data-rendition-name="original" width="1600" height="946" loading="lazy" alt="EVIDENCE OF MANIPULATION: Comparison of messages from the indictment for cigarette smuggling and cocaine smuggling from Ecuador"> <figcaption>EVIDENCE OF MANIPULATION: Comparison of messages from the indictment for cigarette smuggling and cocaine smuggling from Ecuador(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>„THE MAGIC NUMBER 12“</h2> (30 Nov 2020) 5S7GLO: Wherever ships from Ecuador go, I can send. Is there anywhere extraction can be done safely… Is there control at any port? &nbsp;(30 Nov 2020) DN3GOV: Are Bulgaria and Greece interesting? Most likely extraction can be done there. It’s sent in a container with other goods, then the whole container is taken. &nbsp;(30 Nov 2020) 5S7GLO: That would be perfect, in a container with other goods. From Bulgaria it has to be sent to another place. But that’s not a problem, we’d organize it. &nbsp;(01 Dec 2020) DN3GOV: Can Macedonia work as well? &nbsp;(01 Dec 2020) 5S7GLO: Where is there a port in Macedonia? It used to be sent to the Netherlands from Bulgaria by truck. This is allegedly a communication exchanged over two days between fugitive police officer Ljubo Milović and then undercover agent Petar Lazović. And it appears in two cases - planning cocaine trafficking from Ecuador, but also planning cigarette smuggling from the same country. <h2>MULTIPLE MANIPULATIONS OF THE SAME MESSAGES</h2> These exact messages were included by state prosecutor Miroslav Turković on 10 June last year in the indictment against Aleksandar Mijajlović and seven other individuals for cigarette smuggling. Not once, but twice - the same messages are quoted on page 114 and again on page 160. And that is not all: the same 12 sentences were used in the investigation against Radoje Zvicer, Vuk Vojinović, Petar Lazović, Aleksandar Mijajlović and seven other individuals for a different criminal offence - cocaine trafficking. Only the page number changed, in that indictment the messages appear on page 20.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011920018_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026011920018_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e" data-rendition-name="original" width="3000" height="1943" loading="lazy" alt="WHO INSERTED SKY MESSAGES: Signatures of three prosecutors - Medojević, Vukotić and Janković"> <figcaption>WHO INSERTED SKY MESSAGES: Signatures of three prosecutors - Medojević, Vukotić and Janković(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;In the order to conduct the investigation, signed by special prosecutors Ivan Medojević, Jovan Vukotić and Maja Janković, there is no explanation as to how it is possible that the same messages, on the same days and in the same year, were allegedly exchanged by Ljubo Milović and Petar Lazović both for cocaine trafficking and for cigarette smuggling. These facts raise suspicion that someone within the Special Police Department or the Special State Prosecutor’s Office unlawfully inserted the SKY messages. Apart from minor typographical differences, the same messages appear in the indictment for cigarette smuggling dated 10 June 2025, in the order to conduct an investigation into cocaine smuggling dated 5 December 2022, and in a criminal complaint dated 31 July 2022.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325230316_1d632656424909b9937a48ec5a39ba3e66f95c7b82c7b4e013a933977bd3f608.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250325230316_1d632656424909b9937a48ec5a39ba3e66f95c7b82c7b4e013a933977bd3f608" data-rendition-name="original" width="1417" height="945" loading="lazy" alt="Predrag Šuković"> <figcaption>IS THERE AN EXPLANATION OR IS SILENCE A SIGN OF APPROVAL: Predrag Šuković, head of the SPD(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  All of this appears to have been accompanied by alterations to data from the Europol Intelligence Document sent on 16 July 2021 to Predrag Šuković, head of the Special Police Department. <h2>WHO „ALTERED“ THE EUROPOL DOCUMENT?</h2> The Europol document reviewed by the ETV investigative team does not mention Aleksandar Mijajlović anywhere, nor does the nickname „Aco“ appear in the available documentation. A crucial detail - how this nickname suddenly appears in investigation orders and later in indictments - did not interest the judges of the High Court who confirmed the indictments of the Special Prosecutor’s Office. According to the indictment and the investigation order, Aleksandar Mijajlović allegedly joined the exchange of messages with Petar Lazović regarding cigarette smuggling from Ecuador, allegedly using an encrypted phone and the code 50IQOW. According to special prosecutor Turković, Petar Lazović then relayed 18 messages from Ljubo Milović’s communication from the previous day and attempted to determine whether the person is hidden behind the code 50IQOW. - I am - Lazović’s interlocutor replied briefly.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011920018_a10861baffaaa3ded24064d84df05ddcf9ab5985ee00fb45ca160a75751c6e6e.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026011920018_a10861baffaaa3ded24064d84df05ddcf9ab5985ee00fb45ca160a75751c6e6e" data-rendition-name="original" width="1013" height="762" loading="lazy" alt='SPECIAL READING OF THE EUROPOL DOCUMENT: Detail where the nickname "Miki" and "New Mickey" are identified'> <figcaption>SPECIAL READING OF THE EUROPOL DOCUMENT: Detail where the nickname "Miki" and "New Mickey" are identified(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>WHEN „MIKI“ BECOMES „ACO“</h2> The indictment records only one short message allegedly confirming Aleksandar Mijajlović’s presence on the network. Across 403 pages of the indictment, there is no further communication by Mijajlović, allegedly hidden behind the code 5OIQOW, with either Petar Lazović or Ljubo Milović. Moreover, Europol does not mention Aleksandar Mijajlović anywhere, nor does the nickname „Aco“ appear. On the contrary, it mentions a user who uses two nicknames: „Miki“ and „New Miki“. There is no explanation as to how the nickname „Aco“ ended up in the prosecutorial files. These important details, these fundamental questions about the work of the prosecution, did not concern the judges of the High Court, nor the judges of the Supreme Court who extended Mijajlović’s detention before the New Year. Or perhaps no one, not even the judges of the High Court and the Supreme Court, read the indictment carefully. Had anyone seriously reviewed the prosecutorial acts, the key contradictions would have been obvious.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011920018_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2026011920018_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af" data-rendition-name="original" width="810" height="540" loading="lazy" alt="SPPO ONLY KNOWS ABOUT CIGARETTE SMUGGLING FROM ECUADOR: Port of Guayaquil"> <figcaption>SPPO ONLY KNOWS ABOUT CIGARETTE SMUGGLING FROM ECUADOR: Port of Guayaquil(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>WHO INVENTED THE STORY OF CIGARETTE SMUGGLING FROM ECUADOR?</h2> Either the Europol document was not read, or it was not provided by the SSPO to the judges. Thus, in section 3.36, titled „Cocaine Smuggling from Ecuador“, the essence of the SKY conversation allegedly conducted by Ljubo Milović and Petar Lazović is explained. - On 30 November 2020, Ljubo Milović (SKY 5S7GLO) asked SKY user DN3GOV Petar Lazović whether he had anyone with access to any port, as he could send a shipment from Ecuador to any port. Lazović asked whether the drug packages could be unloaded safely. Milović replied that he currently operates only in Rotterdam, and that previously he had operated in Istanbul, Hamburg and Antwerp - states the accompanying Europol document related to the allegedly exchanged messages. One does not need to be an expert to conclude: it is not possible that messages allegedly exchanged prior to the realization of a cocaine-smuggling operation are repeated verbatim in messages supposedly preparing cigarette smuggling. And from Ecuador, specifically from the port of Guayaquil, from which cigarette smuggling has not been recorded to date.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241231081244_2651786e076fde0428b6aa9f927476d1a0d1dede20279201a2be776335f53033.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241231081244_2651786e076fde0428b6aa9f927476d1a0d1dede20279201a2be776335f53033" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Novović"> <figcaption>WILL THERE BE A REACTION, FINALLY: Vladimir Novović(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  A comparative analysis of multiple prosecutorial documents calls into question the validity of the work of special prosecutors, the credibility of the indictments, and warns of the existence of reasonable suspicion that Europol data were used inaccurately and thus unlawfully. Whether there was also an abuse of official position is something that should be examined by the leadership of the Special State Prosecutor’s Office, headed by Vladimir Novović. If the Chief Special Prosecutor remains silent, as occurred in the case of message manipulation uncovered by the legal team of attorney Ante Nobilo during the trial of Milivoje Katnić, Zoran Lazović and Saša Čađenović, then the Prosecutorial Council should react. In the reports that Television E will broadcast, and that the ETV Portal will publish in the coming days, additional manipulations of SKY documents sent by Europol will be precisely documented.&nbsp;

SKY SET-UP: How did the Special State Prosecutor’s Office use the same messages in investigations of cigarette smuggling and cocaine trafficking in the case of Aleksandar Mijajlović?

Sudski savjet je danas konstatovao prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol, sutkinji Apelacionog suda Crne Gore. To je, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vesna-mostrokol-predsjednica-vijeca-u-slucaju-drzavni-udar-podnijela-ostavku">kako javlja Pobjeda</a>, učinjeno na njen lični zahtjev.
Moštrokol je predsjedavala vijećem sudija Apelacionog suda koje treba da donese odluku u slučaju "državni udar" po žalbi SDT-a.
Osim Moštrokol, vijeće su činili izvjestilac - sudija Zorica Milanović i član vijeća sudija Predrag Tabaš.
SDT je ranije u žalbi predložilo da se potvrdi prvostepena presuda Višeg suda u Podgorici u ovom slučaju.
Podsjećamo, specijalno vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović u Višem sudu u Podgorici, izreklo je presudu 12. jula 2024, kojom su oslobođeni svi optuženi za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, terorizam u pokušaju i terorizam u pokušaju putem podstrekavanja, odnosno da su na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, namjeravali da uz primjenu nasilja i naoružani upadnu u Skupštinu Crne Gore i proglase pobjedu Demokratskog fronta.
Pred sami kraj 2025. godine, u Apelacionom sudu je održana sjednica povodom žalbe Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) na ovu odluku Višeg suda.
Tada je pročitana presuda kojom su lideri nekadašnjeg političkog saveza Demokratski front, Milan Knežević i Andrija Mandić, bivši komandrant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić i još deset osoba oslobođeni od optužbi za pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine.
Vijećem je 23. decembra 2025. godine predsjedavalala upravo sutkinja Moštrokol.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2072%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-trazi-da-se-svi-osude-za-drzavni-udar&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vesna Moštrokol, predsjednica vijeća u slučaju „državni udar“ podnijela ostavku

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano uz malu do umjerenu visoku oblačnost tokom dana, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće 15 stepeni.
Na sjeveru će biti pretežno sunčano. Ujutru u nižim predjelima mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab, promjenljiv. Temperatura do osam stepeni.
U južnim i centralnim oblastima pretežno sunčano uz malu do umjerenu visoku oblačnost, uglavnom poslijepodne. Vjetar slab, promjenljiv, duž obale sjeveroistočni i istočni, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan. Temperatura do 15 stepeni.
More sjutra umjereno talasasto do talasasto. Vjetar slab do umjeren, povremeno pojačan, istočni i sjeveroistočni. Temperatura mora oko 15 stepeni.

Tag: mjanmar