Ruski državljanin S.B. (63) uhapšen je i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo davanje mita.
S.B. se sumnjiči da je na zajedničkom graničnom prelazu Zupci–Sitnica, prilikom granične kontrole vozila marke „Ford“, poljskih registarskih oznaka, policijskom službeniku na uvid dao pasoše šest saputnika, kao i svoj u kojem se nalazio novac.
- Nakon prikupljenih obavještenja od putnika u vozilu, konstatovano je da je S.B. obavljao nezakonitu djelatnost prevoza putnika u međunarodnom drumskom saobraćaju, o čemu je obaviješten i nadležni saobraćajni inspektor radi preduzimanja daljih mjera i radnji - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Policijski službenici su nakon sprovedenih mjera i radnji, po nalogu postupajućeg tužiocauhapsili &nbsp;S.B. i u zakonskom roku ga sproveli nadležnom tužilaštvu.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Herceg Novi: Uhapšen Rus, graničnom policajcu predao pasoš sa novcem

Peruanski sud je danas osudio bivšeg predsjednika te zemlje Martina Viskaru na 14 godina zatvora zbog učestvovanja u korupcijskoj aferi tokom svog guvernerskog mandata u jednoj pokrajini.
Viskara je osuđen na momentalnu zatvorsku kaznu i devetogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije, a tužioci su zatražili 15 godina zatvora.
Sud je zaključio da je Viskara primao nezakonite isplate od kompanija u zamjenu za dodjelu ugovora za dva velika projekta, sistem za navodnjavanje i izgradnju bolnice, tokom svog mandata guvernera oblasti Mokegva.
Vlasti su optužile Viskaru da je primio oko 611.000 dolara mita od građevinskih kompanija.

500x500

1250x600

1084x550

Bivši predsjednik Perua osuđen na 14 godina zatvora zbog primanja mita

Policijski službenici Stanice granične policije Podgorica uhapsili su državljanina Azerbejdžana A. M. (29) koji je između stranice pasoša, tokom kontrole u mjestu Hadžaj u opštini Tuzi, stavio 30 eura, kazali su iz Uprave policije.
Kako navode, A. M. je upravljao putničkim motornim vozilom budvanskih registarskih oznaka, a na mjestu suvozača nalazio se M. A. (47), takođe iz Azerbejdžana.
- Prilikom kontrole vozač A. M. je policijskom službeniku na uvid dao pasoše za obojicu, ličnu kartu i vozačku dozvolu, ali ne i saobraćajnu dozvolu. Nakon što je policijski službenik zahtijevao od A. M. i saobraćajnu dozvolu, on je zatražio svoj pasoš uz objašnjenje da se u njemu nalazi saobraćajna dozvola. Međutim, nakon što je uzeo svoj pasoš od policijskog službenika, između stranica je stavio novac u iznosu od 30 eura i predao policijskom službeniku - precizirali su iz Uprave policije.
Kada je policijski službenik ponovo izvršio uvid u pasoš, uočio je novac, te su obojica dovedena u službene prostorije Stanice granične policije Podgorica.
- Dodatnim provjerama utvrđeno je i da A. M. i M. A. nemaju prijavljeni boravak u Crnoj Gori, nakon čega su policijski službenici došli do sumnje da je i to jedan od motiva za nuđenje novca. Sa događejm je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu A. M. uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo davanje mita, dok će u odnosu na njihov neprijavljeni boravak biti pokrenut odgovarajući postupak - ističu iz Uprave policije.
A. M. je priveden postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici u zakonskom roku, koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.

Granična policija uhapsila Azerbejdžanca: Između stranica pasoša stavio 30 eura, nema prijavljen boravak

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici dalo je nalog službenicima Odeljenja bezbjednosti Podgorica da uhapsi dva turska državljanina M. C. K. i K. E. G. zbog osnova sumnje da su pokušali da daju mito sudskom vještaku u predmetu koji se vodi u Višem sudu u Podgorici.
Kako su precizirali, predmet se vodi po optužnici Specijalnog državnog tužilaštva.
- U rasvetljavanju ovog slučaja Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je postupalo u koordinaciji sa policijskim službenicima Odeljenja bezbjednosti Podgorica - navodi se u saopštenju.

ODT Podgorica: Dva turska državljanina osumnjičena da su pokušali dati mito sudskom vještaku, izdat nalog za hapšenje

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata V.C. zbog sumnje da je počinio krivično djelo davanje mita.
Osumnjičeni je policajcima, nakon sto su ga sproveli do stanice policije zbog počinjenog prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja, ponudio 40 eura da ga puste na slobodu.

Podgorica: Nudio policajcima 40 eura da ga puste na slobodu

Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odredilo je zadržavanje policijskom inspektoru M. P. (30), koji je uhapšen 7. juna zbog sumnje da je, u toku vršenja službene dužnosti, zahtijevao mito od 2.000 eura od turskog državljanina A. E. (34), obećavajući mu zauzvrat pomoć u obustavljanju krivičnog postupka za krađu
On je nakon hapšenja, saslušan u kotorskom Osnovnom državnom tužilaštvu, nakon čega mu je određeno zadržavanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbudva-uhapsen-policajac-i-jos-dvije-osobe-zbog-uzimanja-mita-od-turskog-drzavljanina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U ovom predmetu uhapšene su još dvije osobe zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja putem pomaganja - navodi se u saopštenju.
Osumnjičeni policijski inspektor je, kako dodaju, kao postupajući inspektor u predmetu u kojem je protiv A.E. podnio krivičnu prijavu od njega zahtijevao i primio novac kako bi zauzvrat osumnjičenom davao savjete i olakšao mu položaj u tom krivičnom postupku, u čemu su mu pomogle dvije osobe.
Ranije su iz Uprave policije kazali da su, pored M. P, uhapšeni i D. D. (19) i P. P, koji je, prema operativnim podacima, blisko organizovanom kriminalu.&nbsp;
- Sva trojica se sumnjiče za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, dok se D. D. i P. P. terete za pomaganje - naveli su u saopštenju.

Zadržavanje policajcu koji je osumnjičen da je s još dvije osobe uzimao mito od turskog državljanina

Protiv službenika Uprave carina M.P. (48) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da primio mito od N.P. (54) sa Kosova.
To se desilo na graničnom prelazu Božaj u avgustu prošle godine.
- Sumnja se da je M.P. krivično djelo koje mu se stavlja na teret počinio na način što je u svojstvu službenog lica-samostalnog carinika na graničnom prelazu Božaj u avgustu 2024. godine neposredno od drugog osumnjičenog N.P. zahtijevao i primio mito za sebe u vidu novca, kako bi izvršio službenu radnju ovjere zahtjeva za povraćaj PDV-a u putničkom prometu, a koju radnju je morao da izvrši, što je utvrđeno nakon višemjesečnog prikupljanja dokaznog materijala - saopšteno je iz Uprave policije.

Cariniku krivična prijava jer je primio mito od državljanina Kosova

Suprug jedne pacijentkinje, koja je u Kliničkom centru imala intervenciju, priznao je da je dao mito kada je prijavio da ih je jedan od zaposlenih prevario, tvrdeći da je doktor. U prijavi je kazao da im je taj „lažni doktor“ iznudio 500 eura u zamjenu za smještanje na odjeljenje. KCCG je ispitao zaposlenog koji negira tvrdnje, a podnosioca žalbe uputio na policiju, ali tu zdravstvenu ustanovu ni policija ni tužilaštvo nijesu kontaktirali tim povodom.
Prijava je podnijeta 5. avgusta, navodi se na dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, a čija je autentičnost potvrđena u KCCG.
Iz Kliničkog centra Crne Gore Pobjedi su kazali da su dobili tu prijavu te da je zaposleni negirao sve navode i izričito tvrdio da su posrijedi neistine, kako je kazao Komisiji za kontrolu kvaliteta.
- Podnosilac žalbe je o tome obaviješten u pisanoj formi i poučen da, shodno ograničenim ovlašćenjima koja KCCG ima (jer smo mi zdravstvena ustanova), ove navode prijavi nadležnim državnim organima koji su ovlašćeni da ovaj slučaj ispitaju i utvrde istinu. Međutim, do danas policija i tužilaštvo nijesu kontaktirali KCCG ovim povodom – piše u odgovorima KCCG Pobjedi.
Istakli su da su kao ustanova, i u ovom i u svim ostalim slučajevima, apsolutno na raspolaganju svim državnim institucijama.
U prijavi, koju je napisao suprug pacijentkinje je navedeno da je ona 5. aprila prebačena iz bolnice Kotor u KCCG radi ugradnje nefrostome zbog lošeg zdravstvenog stanja i loših nalaza.
- Na odjeljenju pitamo da ostane u Podgorici jer joj je stanje sve gore i gore nakon 0 dana bolničkog lijčenja u Kotoru. Nije primljena u Klinički centar na urologiju. Poslije tri dana dolazimo kod ..... koji nam se predstavlja kao doktor glavni, kaže završiće da pređe u Podgoricu u Klinički i dalje nastavi da se liječi, ali datreba dase novčano časti. Pristajemo na to i dajemo mu 500 eura, on uzima novac i kaže sve će da sredi što god da treba. ..... nam kaže da uzmemo otpusnu listu iz Kotora i na svoju ruku izađemo, dođemo u hitnu ambulantu u Klinički on će nas čekati i smjestiti na odjeljenje preko te ambulante. Zbog poboljšanja nalaza poslije ugradnje nefrostme mi odlučujemo da ostane u Kotoru i zakazujemo operaciju preko navedenog „doktora“, koji uopšte nije doktor, što tek kasnije saznajemo – piše u ovoj prijavi.
On je naveo da je supruga smještena na odjeljenje, zajedno sa muškim pacijentima, te da nakon toga saznaju da taj zaposleni nije doktor, da manipuliše i uzima novac.
Suprug pacijentkinje je naveo da ih je taj zaposleni zvao nakon izlaska sa odjeljenja jer je shvatio da je razotrkiven. Zvao ih je da im kaže da će vratiti novac, da ga nema trenutno nego za mjesec ili dva...
- Ovu izjavu sam spreman da potvrdim – piše u toj prijavi KCCG na kojoj je ostavljeno ime i broj telefona.
Pobjeda očekuje i dodatne odgovore na pitanja poslata KCCG - da li je ta pacijentkinja uopšte bila smještena na nekom od odjeljenja te zdravstvene ustanove, i ukoliko jeste, na koji način, odnosno na osnovu čega.
Podnosilac nije problematizovao u svojoj prijavi činjenicu da je on dao mito, što je kažnjivo kao i samo uzimanje mita.
U Krivičnom zakoniku Crne Gore je za primanje mita određena kazna od dvije do 12 godina. Za davanje mita su predviđene zatvorske kazne od pola godine do osam godina. Ipak, ukoliko se davalac mita prijavi prije nego što se sazna za to djelo, on se može osloboditi od kazne.

Suprug pacijentkinje tvrdi da mu je "lažni doktor" uzeo 500 eura, KCCG traži da slučaj prijavi policiji

Državljanin Kosova K.P. (25) uhapšen je na magistralnom putu Rožaje - Berane jer je prilikom policijske kontrole službenicima uz dokumenta pružio i novac.
Protiv njega će, kako su saopštili iz Uprave policije, biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo davanje mita.
- On će u zakonskom roku biti sproveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama na dalju nadležnost - dodali su u policiji.

Državljanin Kosova uhapšen nakon što je pokušao da podmiti policiju

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: mito