Ekonomista Mirza Krnić ocijenio je da pad inflacije sa 4,8 odsto u oktobru na 4,2 odsto u novembru ne predstavlja dobru vijest, već signal za ozbiljnu zabrinutost, jer visoke cijene u Crnoj Gori i dalje rastu bez adekvatnog odgovora države.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Krnić je kazao da crnogorska ekonomija nema otpornost ni na spoljne, ni na unutrašnje poremećaje, te da je unutrašnja inflacija započela nakon uvođenja programa Evropa sad 1.
Prema istraživanju Unije slobodnih sindikata Crne Gore, sindikalna potrošačka korpa na kraju 2025. godine iznosi 2.045 eura, što je gotovo 200 eura više nego prije dvije godine. Istovremeno, zvanični podaci Monstata o potrošačkoj korpi nijesu dostupni gotovo dvije godine.
Krnić podsjeća da građani Crne Gore već četiri godine trpe kontinuirani rast cijena i visoku inflaciju, te da podatak o inflaciji od 4,2 odsto u novembru ne ukazuje na poboljšanje životnog standarda.
- To što je inflacija u novembru 4,2 odsto ne znači da su se cijene smanjile ako je u oktobru bila inflacija 4,9 pa 4,2 u novembru ne znači da su se cijene snizile, nego je samo pitanje intenziteta rasta. Inflacija 4,2 odsto su veće cijene u novembru ove godine u odnosu na period od prije godinu dana. Visoke su cijene u zemlje, taj problem se produbljuje, počelo je od programa Evropa sad 1, ali nije to jedini razlog poskupljenja, nema nikakve reakcije države u rješavanju ovog problema i samo možemo očekivati da se problem produbljuje i tako mi se čini da Vlada čeka da vidi šta će se desiti. Nemamo nikakvu otpornost ni na spoljne uticaje, a ni na unutrašnje jer od programa Evropa sad 1 mi imamo i domaću inflaciju osim uvozne - rekao je Krnić.
Govoreći o Vladinoj mjeri „Limitirane cijene“, Krnić smatra da se radi o marketinškoj akciji bez stvarnog efekta, uporedivoj sa pokušajem gašenja požara bokalom vode.
- Građani su prepušteni sami sebi, jer se ne rješava problem od posljedice, već bi trebalo početi od uzroka. Možete ograničiti marže, i nemate nikakav mehanizam da spriječite taj krupni kapital i trgovinske lance da odgovorno nastupaju, pritom oni vrlo jednostavno mogu da prenesu na druge proizvode, mogu da se dogovore sa dobavljačem da prikažu veće troškove nego što stvarno jesu i uglavnom se na kraju dešava da to prenesu na druge proizvode i na kraju kad prestane akcija imamo druge proizvode koji su skuplji i imamo one na koje se vratila cijena od ranije - zaključio je Krnić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Krnić: „Limitirane cijene“ su kao pokušaj gašenja požara bokalom vode

Mjesne zajednice nijesu tehničko pitanje, već prva linija demokratije, saopštio je odbornik Preokreta u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić, povodom izbora predsjednika mjesnih zajednica u v.d. stanju.
“Upravo zato način na koji vlast postupa prema njima razotkriva njen stvarni odnos prema zajednici. Umjesto da organizuje izbore u mjesnim zajednicama, na šta se sama obavezala, vlast je krenula putem partijskog zauzimanja prostora koji bi morao pripadati građanima. Imenovani su vršioci dužnosti predsjednika savjeta mjesnih zajednica, bez elementarno adekvatne konsultacija sa zajednicom i uprkos jasno iskazanoj većinskoj volji u pojedinim mjesnim zajednicama”, izričit je Krnić.
Sve ovo je, kaže, formalno moguće jer je vlast izmjenama Odluke o mjesnim zajednicama omogućila da se predsjednici savjeta mjesnih zajednica biraju u v.d. mandatu od strane skupštinskog odbora, na predlog predsjednice Skupštine, bez rasprave na plenumu.
“Time je građanima oduzeto pravo da biraju, a Skupštini dato pravo da odlučuje punim legitimitetom. Simbolične nadoknade za predsjednike savjeta mjesnih zajednica dodatno poručuju da se ne želi snažna, odgovorna lokalna samouprava, već struktura koju vlast može podrediti svojoj političkoj volji. To radi ista ona vlast koja je glasala protiv i da predsjednici mjesnih zajednici budu pozivani na sjednice Skupštine Glavnog grada”, naveo je Krnić.
Ovime, kako kaže, aktuelna podgorička vlast potvrđuje tezu, bježeći od izbora, da namjerava da mjesne zajednice pretvori u partijsku ispostavu.
“Time nije samo prekršeno obećanje, već je unaprijed u značajnoj mjeri obesmišljen i svaki budući izborni proces za predsjednike savjeta mjesnih zajednica. Čak i ako bi se izbori naknadno organizovali, a trebalo ih je sprovesti u četrdeset mjesnih zajednica do maja naredne godine, stvorena je očigledna “institucionalna prednost” za one koji su već postavljeni u v.d. statusu”, navodi Krnić.
Posmatrajući ovaj šablon komunikacije, kaže on, ne čudi što se od problema do problema građani postavlaju sa velikim nepovjerenjem prema aktulenoj vlasti.
“Rješenje je upravo u organizovanju direktnih izbora u mjesnim zajednicama bez v.d. demokratije, već sa glasovima građana. Upravo iz ovog razloga Preokret je već podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti amandmana koji ovoj vlasti omogućava da određuje predsjednika savjeta MZ bez neposrednih izbora”, zaključio je Krnić.

500x500

1250x600

1084x550

Krnić: Građanima oduzeto pravo da biraju predsjednike MZ

Vlast u Podgorici, koja se zaklinjala u demokratiju i učešće građana, nastavila je istim putem svojih prethodnika sa namjerom da partijski kontroliše rad mjesnih zajednica čime obesmišljava njihovu suštinu, navodi odbornik Preokreta u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić.
- Umjesto da, kako su sami propisali i izglasali, u roku od 12 mjeseci organizuju izbore za organe mjesnih zajednica, oni su „na mala vrata“ sebi omogućili da cijeli proces pretvore u karikaturu. Odboru za izbor i imenovanja i predsjednici Skupštine data su ogromna ovlašćenja da samovoljno postavljaju vršioce dužnosti predsjednika Savjeta mjesnih zajednica, čime su građane potpuno izbacili iz odlučivanja - navodi Krnić u saopštenju.
Ni rok od 30 dana koji su sami odredili za tu aktivnost, kako kaže, nijesu poštovali, a ni tamo gdje su se građani pisano izjasnili koga žele za predsjednika savjeta, njihova volja nije vrijedna ni papira na kojem je napisana.
- Jasno je da lokalna vlast ne želi participaciju, već partijsku podobnost. Očigledno im je cilj da od mjesnih zajednica naprave partijske ispostave, a ne mjesta gdje ljudi slobodno odlučuju o svom okruženju. Koliko vlast poštuje građane i njihove predstavnike, pokazuje i činjenica da su odbili predlog Preokreta da predsjednici savjeta mjesnih zajednica budu pozivani na sjednice Skupštine Glavnog grada, dok su im za rad odredili 100 eura. Poruka je jasna „niste tu da doprinosite, već da nas slijedite - navodi on u saopštenju.
Preokret ističe da je ovakva praksa ne samo sporna već i opasna po demokratiju.
- Vlast koja se boji građana i njihove riječi pokazuje da je nesigurna u sebe i u ono što radi. Zato ćemo se dosljedno zalagati da se mjesne zajednice vrate građanima, da u njima ljudi odlučuju o prioritetima u svojoj sredini, a ne partijski komesari. S tim u vezi nam predstoji borba da zajedno sa građanima krenemo u oslobađanje mjesnih zajednica od ovog nauma koji je na korist partijskih struktura vlasti, ali štetan po instrumente zaštite interesa zajednice - zaključuje Krnić u saopštenju.

Krnić: Vlast u Podgorici želi da kontroliše mjesne zajednice i od njih da napravi partijske ispostave

Prije dva mjeseca, Podgorica je dobila Odluku o mjesnim zajednicama koja je predviđala neposredne izbore za mjesne zajednice i veće učešće građana, saopšteno je iz Preokreta.
- Ipak, amandman gradonačelnika, zamišljen kao tehnički, doveo je do nastavka stare prakse samovolje – sada čak i unaprijeđene. Partijskozauzimanje mjesnih zajednica biće još drastičnije - ocjenjuje Mirza Krnić, odbornik Preokreta.
Preokret je, kako navodi, na inicijativu građana inicirao da legitimni i od strana građana podržani kandidati vode mjesne zajednice i u prelaznom periodu, ali su od rukovodstva Skupštine saznali da to nije moguće.
- Tako dolazimu u situaciju da će rukovodstvo Skupštine Glavnog grada samo predložiti 40 kadrova za vršioce dužnosti predsjednika mjesnih zajednica, bez izbora, bez roka trajanja mandata i bez javne rasprave. U tom procesu Odbor za izbor i imenovanja postaje alat za legalizaciju partijsko porobljavanje mjesnih zajednica - ističe Krnić.
Prava promjena, kako kaže, ne dolazi zamjenom imena i tabli, već raskidom sa starim navikama.
- Sve drugo je obmana. Umjesto demokratije, dobijamo još dublju partitokratiju – sa novim potpisom - zaključuje Krnić.

Krnić: U Podgorici fingiraju demokratiju a produbljuju partitokratiju

Pokret Preokret zahtijeva da u Statut Glavnog grada Podgorica bude uvrštena odredba prema kojoj će biti zabranjena privatizacija preduzeća "Vodovod i kanalizacija", ali i vodovodnih instalacija.
To je saopštio lider Preokreta Srđan Perić navodeći da će, ako njihova inicijativa ne prođe, pokrenuti pitanje referenduma na nivou grada.
- Upozoravamo da u uslovima ekonomske nesigurnosti i neodgovornog upravljanja postoji realna opasnost da se voda - osnovni uslov života - prepusti privatnim kompanijama, čiji je jedini cilj profit - kazao je Perić.
Odbornik Preokreta Mirza Krnić predstavio je podatke o radu pomenutog preduzeća, navodeći kako im fizička i pravna lica duguju gotovo pet miliona eura, pri čemu gubici na mreži iznose 40 odsto.
- Prema finansijskim iskazima Vodovod i kanalizacija je imao minus u poslovnom rezultatu prethodne godine od 878,885 eura, godinu ranije 1,7 miliona eura, a primjera radi, 2019. godine je poslovni rezultat bio u plusu oko 1,2 miliona eura. To ne znači da je tada bilo sjajno stanje, daleko od toga, ali govori da se ide iz lošeg u gore - kazao je Krnić.

Preokret: Zabraniti privatizaciju Vodovoda, stvara se neopravdani narativ da je to nužnost

Glasanje za Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata je čist akt gaženja opšteg interesa, kojim se stranim investitorima daju zemlja, komunalna infrastruktura i podastire pravni sistem – bez konkursa, bez stvarne kontrole, bez minimuma zaštite domaćih interesa, poručuje Mirza Krnić iz pokreta Preokret.&nbsp;
- U manje od mjesec sa ključnih adresa vlasti smo slušali obećanja efekata investicije koji "skaču" sa 30, na 35, dok po riječima projektovanog investitora stvarna investicija može biti oko 2,5 milijarde eura i to za 15 godina- kazao je Krnić.
Pritom, dodaje on, nema argumenta za isplativost ovakvih ustupaka – samo otvorena vrata za ekstremno povlašćeno investiranje, bez rizika, širom Crne Gore.&nbsp;
- Dodajemo da ovaj posao nema realno obrazloženu dugoročnu opravdanost sa stanovišta promocije i zaštite domaćih interesa na polju ekonomije, planiranja prostora ili zaštite životne sredine. Naglašavamo da su investicije ne samo poželjne, već i potrebne, ali ne način da jedu našu supstancu- poručje Krnić ispred Pokreta Preokret.
Iz ovog Pokreta podsjećaju na to da su činioci ove vlasti, koji su dok su bili u opoziciji govorili o transparentnosti i zaštiti javnog dobra, danas sopstvenim glasovima guraju dogovor koji urušava sve te principe.&nbsp;
Ova odluka, poručuje, ne znači razvoj već prevaljivanja obaveza narednim generacijama.
- Umjesto prilike ostavljamo obaveze. Umjesto da investitor rizikuje, država garantuje. Ova situacija ide i u prilog tezi o nužnosti organizovanja referenduma o ovakvom pitanjima- dodaje Krnić.
Na kraju, da ovakve odluke više ne budu moguće, poručuje Krnić, mora se mijenjati sistem iz temelja.&nbsp;
- Ne samo da se ovakvi sporazumi ne ponavljaju, već da ih možemo opozvati – u ime javnog interesa. To je zadatak koji je od danas pred svima nama - zaključuje Krnić.&nbsp;

Krnić: Današnjim glasanjem vlast gazi ono što je branila dok je bila opozicija

Preokret se zalaže da dio budžeta Glavnog grada bude participativnog karaktera, odnosno da građani imaju mogućnost na to gdje se opredjeljuje dio sredstava iz gradske kase koju oni sami pune, izjavio je Mirza Krnić kandidat za odbornika na listi Preokret – "Ovako više ne može – Srđan Perić".
On poručuje da je decenijski ustanovljena samovolja partija dovela do toga da svaka vlast obećava i planira neizvodive projekte koje zapravo samo predstavljaju bježanje od nesposobnosti rukovodstva ne samo da rukovode gradom, već i da vladaju materijom osnovnog administrativnog funckionisanja.
Tako smo došli do toga, ističe Krnić, da budžet znači samo prostor za marketing, ali ne i za podsticaj za stvaranje uslova za bolji život građana: od kulture, rekreacije, umjetnosti, pa sve do subvencija za preduzetništvo, posbeno onog manjeg.
- Ujedno to bi bila prilika i da djelovi grada sa velikom populacijom skrenu pažnju na svoju potrebu za razvojem. Time bi funkcioneri bili obavezni ne samo prema užem gradskom jezgru, već i prema razvoju svih građana koji glasaju odbornike za Skupštinu Glavnog grada - naveo je Krnić.
Prema njegovim riječima, ne postoji opravdanje zašto Stari Aerodrom, Konik, Zlatica, Zagorič, Zabjelo, Donja ili Gornja Gorica čekaju komunalne sadržaje koje su, kako ističe, odavno trebalo da dobiju.
- Od sportskih terena, parkova, biciklističkih staza, zelenih pijaca ili drugog sadržaja za koji garađani smatraju da su im priritetni – a koje sada nemaju - dodao je Krnić.
U tom pravcu, saopštava Krnić, participativni budžet predstavlja priliku da građani učestvuju u kreiranju gradskog budžeta koji sami pune, a kojim se trenutno raspolaže onako kako partije nalažu – "a između ostalog i za potrebe partijskog zapošljavanja, pa sve do forsiranja projekata koje bi im služili za predizborne svrhe – dobri za reklamiranje, ali ne i da postanu stvarni u skorijoj budućnosti".
- Ovako više ne može, građani moraju biti dio odluke i kontrole u donošenju i sprovođenju odluka koje se tiču upravo njih. Ne postoji opravdanja da i u budućnosti bude tako - poručio je Krnić.

Krnić: Participativni budžet kao brana od samovolje partijskog rukovodstva

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: mirza-krnic