Napori za postizanje mirovnog sporazuma u Ukrajini su ugroženi jer Rusija i dalje odbacuje predložene uslove i ne pokazuje spremnost za pregovore u dobroj vjeri, izjavila je u četvrtak šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas.
Govoreći uoči samita Savjeta EU u Briselu, Kalas je rekla da postoji široka međunarodna podrška mirovnim naporima, ali je upozorila da pritisak ostaje jednostran.
- Nismo vidjeli nikakvu spremnost ruske strane da se pokrene ili ozbiljno razgovara o miru. Čak je i primirje za Božić odbijeno. Jasno je da moramo izvršiti pritisak na Rusiju kako bi prestali pretvarati se da pregovaraju, već da zaista sjednu za pregovarački sto i zaista pregovaraju - rekla je.
Kalas je takođe ukazala na predloženi zajam EU za reparacije za Ukrajinu, usmjeren na finansiranje obnove u naredne dvije godine, rekavši da on odgovara na zabrinutosti koje su izrazile Belgija i druge članice.
- Nadam se da ćemo ovo dovesti do kraja. (Ruski predsjednik Vladimir) Putin računa na naš neuspjeh, tako da im to ne bismo trebali dati... Jednostavno si ne možemo priuštiti neuspjeh. Moramo pokazati da smo jak. Ovo je vrlo važno jer šalje snažan signal Rusiji da nas ne mogu nadživjeti... Zajam za reparacije zasniva se na principu da onaj ko nanosi štetu mora i platiti za to - dodala je Kalas.
Oko 210 milijardi eura (246 milijardi dolara) ruske imovine ostaje zamrznuto unutar EU. Brisel je predložio korištenje prihoda od te imovine za podršku Ukrajini, iako većinu drži belgijska kompanija za finansijske usluge Euroclear, a Belgija je više puta izrazila pravne i finansijske zabrinutosti u vezi s planom.
O sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, Kalas je rekla da se diskusije kreću u "pravom smjeru", naglašavajući potrebu za konkretnim garancijama saveznika, uključujući SAD, kako bi se osigurala dugoročna sigurnost Ukrajine od budućih napada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kalas: Rusija i dalje odbacuje predložene uslove za mirovni sporazum za Ukrajinu

Američki predsjednik Donald Tramp održao je telefonski razgovor sa liderima Francuske, Velike Britanije i Njemačke o naporima za postizanje mirovnog sporazuma u Ukrajini, rekao je portalu "Aksios" zvaničnik Bijele kuće.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je poziv trajao 40 minuta i da je bio usmjeren na unapređenje diplomatskih napora za okončanje rata u Ukrajini.
Kancelarija njemačkog kancelara Fridriha Merca objavila je da su četiri šefa država i vlada razgovarala o statusu pregovora o prekidu vatre u Ukrajini.
- Intenzivan rad na mirovnom planu biće nastavljen u narednim danima. Složili su se da je ovo ključan trenutak za Ukrajinu i za zajedničku bezbjednost u evroatlantskom području - navodi se u saopštenju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je danas na mreži X razgovore SAD i Ukrajine o poslijeratnoj obnovi i ekonomskom razvoju zemlje.
On je dodao da se paralelno finalizuje rad na 20 tačaka dokumenta koji bi mogao da definiše parametre za okončanje rata i da očekuje da će taj dokument uskoro biti poslat Vašingtonu.

Tramp razgovarao sa evropskim liderima: Ključan trenutak za Ukrajinu i zajedničku bezbjednost

Demokratska Republika Kongo i Ruanda danas u potpisali istorijski mirovni i ekonomski sporazum uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, čiji je cilj okončanje sukoba u nemirnom istočnom dijelu Konga.
- Danas se obavezujemo da zaustavimo decenije nasilja i krvoprolića i započnemo novo doba harmonije i saradnje između Demokratske Republike Kongo i Ruande - rekao je Donald Tramp uoči ceremonije potpisivanja u Vašingtonu, kojoj su prisustvovali predsjednik Konga Feliks Čisekedi i predsjednik Ruande Pol Kagame.
Na pitanje novinara o tome kada će vojne trupe napustiti Kongo, Tramp je rekao: "Mislim da ćete to vidjeti vrlo brzo, i to vrlo, vrlo brzo."
Tramp je ocijenio da su Čisekedi i Kagame "sjajni lideri".
- Mislim da ćete vidjeti trenutne rezultate. Uvjeren sam da će se to i desiti - dodao je Tramp.
Sporazum je rezultat višesedmičnih diplomatskih pregovora, uz podršku Stejt Departmenta, s fokusom na prekid oružanih sukoba i podsticanje ekonomske stabilizacije u regionu.
Mirovni okvir, kako je ranije navedeno u nacrtima pregovora, podrazumijeva i prestanak vatre, reviziju bezbjednosnih aranžmana i potencijalno uspostavljanje novih ekonomskih partnerstava u području bogatom mineralima koje je decenijama bilo pogođeno sukobima, prenosi Avaz.

Kongo i Ruanda potpisali istorijski mirovni sporazum

Kako god da se ostvari najnoviji pritisak američkog predsjednika Donalda Trampa da se okonča rat u Ukrajini, Evropa se plaši mogućnosti sporazuma, koji neće kazniti ili oslabiti Rusiju kako su se njeni lideri nadali, dovodeći bezbjednost kontinenta u veću opasnost, objavila je danas britanska agencija Rojters na svom sajtu.
Evropa će možda morati da prihvati rastuće ekonomsko partnerstvo između Vašingtona, svog tradicionalnog zaštitnika u NATO savezu, i Moskve, za koju većina evropskih vlada, i sam NATO, navode da je najveća pretnja evropskoj bezbjednosti.
Iako su Ukrajinci i drugi Evropljani uspeli da se suprotstave djelovima američkog plana od 28 tačaka za okončanje borbi koji je viđen kao izrazito proruski, svaki sporazum će vjerovatno i dalje nositi velike rizike za kontinent.
Ipak, sposobnost Evrope da utiče na sporazum je ograničena, ne samo zato što joj nedostaje čvrsta moć da diktira uslove. Evropa nije imala predstavnike na razgovorima između američkih i ukrajinskih zvaničnika u Floridi tokom vikenda i samo će iz daljine posmatrati kada američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof bude bio u poseti ruskom predsednik Vladimiru Putinu tokom dana.
- Stičem utisak da se polako stiče svijest da će u nekom trenutku doći do lošeg dogovora. Tramp očigledno želi dogovor. Ono što je veoma neprijatno za Evropljane jeste to što on želi dogovor prema logici velikih sila: "Mi smo SAD, oni su Rusija, mi smo velike sile" - rekao je Luk van Midelar, osnivač i direktor tink-tenka Briselskog instituta za geopolitiku.
Šef američke diplomatije Marko Rubio rekao je da će Evropljani biti uključeni u razgovore o ulozi NATO i Evropske unije u bilo kakvom mirovnom rješenju.
Evropske diplomatije smatraju da bi skoro svaki aspekt dogovora uticao na Evropu - od potencijalnih teritorijalnih ustupaka Ukrajine do američko-ruske ekonomske saradnje.
Evropski zvaničnici rekli su da ne vide znake da Putin želi da okonča invaziju na Ukrajinu. Ali ako to učini, brinu se da bi svaki sporazum koji ne poštuje teritorijalni integritet Ukrajine mogao da ohrabri Rusiju da ponovo napadne van njenih granica.
Ipak, sada se čini vjerovatnim da bi svaki mirovni sporazum omogućio Moskvi da bar zadrži kontrolu nad ukrajinskom zemljom koju je zauzela silom, bez obzira na to da li su granice formalno promijenjene ili ne.
Trampova administracija takođe nije odmah odbacila ruske pretenzije na ostatak regiona Donbasa koji Moskva nije uspela da osvoji poslije gotovo četiri godine rata.
Štaviše, Tramp i drugi američki zvaničnici su jasno stavili do znanja da vide velike mogućnosti za poslovne dogovore sa Moskvom kada se rat završi.
Evropski zvaničnici se plaše da će okončanje izolacije Rusije od zapadne ekonomije dati Moskvi milijarde dolara za rekonstrukciju njene vojske.

Rojters: Trampov pritisak da se okonča rat u Ukrajini budi strah od lošeg sporazuma za Evropu

Evropljani će morati da odobre svaki aspekt koji utiče na njihovu bezbjednost u budućem sporazumu kojim se okončava rat u Ukrajini - upozorio je njemački kancelar Fridrih Merc.
- Važno nam je da mirovni plan za Ukrajinu ne može biti uspostavljen bez našeg dogovora o pitanjima koja utiču na evropske interese i evropski suverenitet - rekao je Merc na marginama samita EU-Afrika u glavnom gradu Angole.
Njemački kancelar je ocijenio da ne očekuje proboj tokom ove nedjelje u pregovorima o mirovnom planu za Ukrajinu, insistirajući da Rusija treba da bude uključena u razgovore.
- Rusija treba da bude za pregovaračkim stolom. Ako se to desi, svaki napor će biti opravdan, a ako ne, napori će morati da se udvostruče. To je naporan proces, ne očekujem proboj ove nedjelje - dodao je Merc.

Merc o mirovnom sporazumu Rusije i Ukrajine: Evropa će morati da odobri svaki aspekt

Rusija ne vidi razlog za razgovore o mogućem potpisivanju mirovnog sporazuma sa Japanom, kako bi se zvanično okončalo neprijateljstvo iz Drugog svjetskog rata, jer Tokio ima neprijateljski stav prema Moskvi - poručio je danas Kremlj.
Rusija je nasljednik Sovjetskog Saveza, koji nikada nije sa Japanom potpisao sporazum o zvaničnom prekidu neprijateljstava iz Drugog svjetskog rata.
Sovjetske snage su na kraju Drugog svjetskog rata zauzele četiri ostrva u blizini Hokaida, koja Moskva naziva Kurilskim ostrvima, a Tokio Sjevernom teritorijom.
Moskva i dalje kontroliše ostrva i taj teritorijalni spor je onemogućio naredak u potpisivanju mirovnog sporazuma, navodi Rojters.
Trenutno nema kontakata sa japanskim vlastima, rekao je portparol Kremlja Dmitri Peskov, odgovarajući na pitanje povodom saopštenja Ministarstva spoljnih poslova Japana da Tokio i dalje želi da potpiše sporazum i vrati ostrva.
- Znate da je Tokio požurio da se u potpunosti pridruži neprijateljskim koracima prema našoj zemlji - izjavio je Peskov, povodom odluke Japana da se pridruži zapadnim sankcijama protiv Moskve, zbog ruske invazije na Ukrajinu.
S obzirom na stanje stvari i japanske sankcije mala je, kaže on, mogućnost da se razgovara o bilo kavim pregovorima.

Peskov: Mala je mogućnost za mirovni sporazum sa Japanom

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Petnaest osoba povrijeđeno je kada je prigradski voz iskočio iz šina nakon što se zaštitni zid srušio na šine u blizini Barselone,saopštil su španske hitne službe.
Španska televizija TVE saopštila je da su četiri osobe, uključujući mašinovođu, teško povrijeđene.
Do ove nesreće došlo je samo dva dana nakon teške željezničke nesreće u Andaluziji, u kojoj je poginula 41 osoba.

Tag: mirovni-sporazum