Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saslušao je detaljan izvještaj pregovaračkog tima o kontaktima sa američkom stranom i naložio da se finalizuje dokument o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
Ukrajinska delegacija je definisala jasan akcioni plan za narednih 14 dana, koji uključuje pripremu dokumenata i pripremu za njihovo moguće potpisivanje.
- Naložio sam da se finalizuje i na najvišem nivou podnese na razmatranje dokument Sjedinjenih Američkih Država o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu. Ovo bi trebalo da bude dokument istorijskog nivoa, i upravo taj nivo tekst sada dostiže- naveo je Zelenski na Telegramu, prenosi ukrajinski javni emiter Suspilne.
Prema njegovim riječima, tekst dostiže nivo koji će osigurati stratešku odbranu zemlje.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko i ekonomski blok vlade dobili su zadatak da obezbijede ekspertizu sporazuma u formatu Ukrajina-SAD i trilateralnih sporazuma Ukrajina-Evropa-Amerika, dodao je Zelenski.
- Utvrdili smo neophodne parametre za mehanizme korišćenja sredstava za obnovu koja će doći od naših partnera- naveo je.
Zelenski je potvrdio da je američka strana u komunikaciji sa Rusijom u vezi sa „osnovnim političkim okvirom“ za okončanje rata.
- Formulisali smo našu viziju, i mora postojati jasna povratna informacija od Rusije o tome da li su spremni da okončaju rat pod realnim uslovima. Ako takve spremnosti nema, pritisak na agresora mora nastaviti da se povećava- naglasio je Zelenski.
On je ukazao na „efikasnost taktike borbe protiv flote tankera u senci i finansijskih šema za zaobilaženje sankcija“.
Pozvao je na proširenje ovih praksi na Rusiju kako bi, u slučaju odbijanja sklapanja mira, „odgovor svijeta bio maksimalno ograničavanje ruskih izvoznih prihoda“.
Zelenski je najavio sastanak na kojem će se razgovarati o potrebama Ukrajine za novim raketama za protivvazdušnu odbranu.
Predsjednik je sa vrhovnim komandantom Oružanih snaga Ukrajine, Sirskim, razgovarao o pitanjima vezanim za protivvazdušnu odbranu i snabdijevanje od partnera.
Pored toga, prema njegovim riječima, Ukrajina planira raspored sastanaka i daljih pregovora sa SAD u vezi sa mirovnim planom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zelenski: Pregovori sa SAD u odlučujućoj fazi, spremamo se za potpisivanje dokumenata

Rusija će zatražiti značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da predloženi dokument ne uzima u obzir ključne ruske interese. Izvor iz Kremlja naveo je za Bloomberg da Moskva plan od 20 tačaka vidi samo kao polaznu osnovu za dalje pregovore.
Prema tom izvoru, ruska strana smatra da plan ne sadrži važne odredbe za Rusiju, posebno kada je riječ o garancijama da se NATO neće dalje širiti na istok, kao i o neutralnom statusu Ukrajine u slučaju njenog članstva u Evropskoj uniji. Moskva traži i ograničenja veličine ukrajinskih oružanih snaga, jasne garancije za status ruskog jezika u Ukrajini, ukidanje zapadnih sankcija i rješavanje pitanja ruske imovine zamrznute na Zapadu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prethodno je predstavio plan od 20 tačaka, naglasivši da Ukrajina ne pristaje na odricanje od članstva u NATO-u, ali da je spremna na određene teritorijalne i bezbjednosne kompromise. Nacrt sporazuma predviđa sigurnosne garancije SAD-a i evropskih država, obnavljanje sankcija u slučaju nove ruske agresije, kao i poslijeratni ekonomski oporavak Ukrajine.
Kontrola teritorija ostaje najspornije pitanje, a Zelenski je najavio mogućnost nacionalnog referenduma kao konačne potvrde mirovnog sporazuma, uz uslov trajnog prekida vatre. Moskva je poručila da će svoje naredne poteze definisati nakon daljih kontakata s američkom stranom, ističući da ne želi javno raspravljati o detaljima pregovora.

Putin odbacuje novi mirovni plan: Rusija traži izmjene mirovnog plana SAD-a i Ukrajine

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su SAD i dalje posvećene postizanju mirovnog sporazuma, nakon što je obaviješten o razgovorima koje su ukrajinski pregovarači vodili sa američkom stranom.
Kako je prenio pariski list Le Monde na svom sajtu, Zelenski je sinoć u svom redovnom obraćanju rekao da je dobio detaljan izvještaj sekretara Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustema Umerova i načelnika Generalštaba ukrajinskih oružanih snaga Andrija Hnatova, poslije njihovih sastanaka sa američkim predstavnicima.
Zelenski je rekao da se pripremaju nacrti sporazuma i da su određene tačke razmatrane tokom razgovora.
- Ostajemo u stalnom kontaktu sa SAD i računamo na nastavak saradnje - rekao je predsjednik Ukrajine.
Zelenski je dodao da Vašington želi konačni mirovni sporazum, navodeći da Ukrajina u potpunosti sarađuje i da "nikada neće biti prepreka miru".
Međutim, naglasio je, Rusija mora da prestane da "sabotira diplomatiju" i da ozbiljno shvati okončanje rata.
Ukrajinski predsjednik je takođe pozvao na kontinuirani pritisak na Moskvu da okonča agresiju, tvrdeći da međunarodna zajednica posjeduje "sve neophodne instrumente" da to postigne.

Zelenski: Vašington i dalje posvećen postizanju mirovnog sporazuma

Dok američki, ukrajinski i evropski političari i diplomate razmatraju detalje mirovnog plana koji su inicirale SAD, u ukrajinskoj javnosti se raspravlja o mogućem ishodu ruskog rata protiv Ukrajine. Tema su i takozvane „crvene linije“ koje ni pod kojim uslovima ne smiju biti pređene u okviru kompromisa.
<h2>Ne žele diplomatsko rješenje po svaku cijenu</h2>
Različite ankete pokazuju da većina građana Ukrajine ne želi da prihvati mirovne planove koji uključuju teritorijalne ustupke ili ne predviđaju bezbjednosne garancije. Istraživanje koje je sproveo ukrajinski New Europe Center pokazalo je da gotovo 65 odsto građana smatra da Ukrajina ne bi trebalo da ulazi u pregovore s Rusijom bez bezbjednosnih garancija, dok je više od 86 odsto uvjereno da bi zamrzavanje linije fronta samo odložilo novu rusku agresiju.
Anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazuje da 75 odsto stanovništva odbacuje trenutno razmatrani mirovni plan, koji predviđa povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa i brojčano ograničenje ukrajinskih oružanih snaga.
- Većina je otvorena za pregovore i okončanje rata diplomatskim putem i čak je spremna na teške kompromise. Istovremeno, odbacuju se planovi koji se doživljavaju kao kapitulacija - kaže Anton Hrušecki iz KIIS-a za Dojče vele.
Dodaje da je stabilna većina Ukrajinaca spremna da trpi rat koliko god bude potrebno.
<h2>Javnost ostavlja državnom vrhu u Kijevu malo manevarskog prostora</h2>
Ovaj jasan stav društva ide u prilog i ukrajinskim vlastima. Oleksij Haran iz ukrajinske fondacije „Demokratske inicijative“ objašnjava da to nije nova pojava. Još za vrijeme predsjednika Petra Porošenka javnost je postavila jasne crvene linije koje nisu smjele biti pređene.
- Danas javno mnjenje pomaže Volodimiru Zelenskom da se suprotstavi pritisku SAD i jasno stavi do znanja šta ukrajinski narod neće prihvatiti. Stav društva je argument za Zelenskog u pregovorima sa SAD. On može da ukaže na to da bi nezadovoljstvo moglo destabilizovati Ukrajinu i izazvati unutrašnji konflikt – a to je upravo ono što Vladimir Putin želi - kaže politikolog.
Zbog toga ukrajinsko rukovodstvo neće potpisivati sporazume koji bi mogli izazvati proteste u zemlji. Nedavni korupcioni skandal u okruženju predsjednika Zelenskog dodatno je ojačao ulogu javnosti kao svojevrsnog osigurača u pregovorima, objašnjava Oleh Saakjan iz „Nacionalne platforme za otpornost i koheziju“ u razgovoru za Dojče vele.
- Oslabljen korupcionim skandalom, Zelenski je dobio suženi manevarski prostor za kompromise. U SAD su se neki obradovali skandalu nadajući se da će Zelenski sada biti spremniji na kompromis u vezi s mirovnim sporazumom - kaže stručnjak.&nbsp;
Međutim, dogodilo se upravo suprotno. Ukrajinsko društvo ostavlja Zelenskom veoma malo manevarskog prostora u pregovorima.
<h2>Spremnost na proteste protiv nametnutog mira s Rusijom</h2>
Ankete takođe pokazuju da je stanovništvo Ukrajine spremno da protestuje protiv nepravednog, nametnutog mira. Prema istraživanju koje je sproveo New Europe Center, svaki drugi građanin bi izašao na ulice ukoliko bi ukrajinsko rukovodstvo u pregovorima pristalo na kompromise koje građani smatraju neprihvatljivim.
Prema riječima Oleha Saakjana, ukrajinsko društvo ima ključnu ulogu kada je riječ o jednostavnom odbacivanju neprihvatljivih sporazuma. Vlada je toga svjesna. Predsjednička kancelarija, zahvaljujući brojnim anketama, zna gdje se za društvo nalaze crvene linije, kaže stručnjak.
To su, između ostalog, nedostatak bezbjednosnih garancija, teritorijalni ustupci i održavanje izbora bez odgovarajućih zaštitnih mjera, naglašava Saakjan. Ipak, politikolog smatra da bi javnost, ukoliko bi to bila „jedina gorka pilula sporazuma“, pod određenim okolnostima mogla da prihvati odustajanje od članstva u NATO-u. Međutim, sporazum bi morao da sadrži garancije u skladu sa članom 5 NATO ugovora, koji obavezuje saveznike da pomognu državi članici u slučaju napada.
<h2>Potreban je dijalog sa društvom</h2>
Ključno pitanje je, međutim, kako se rezultati anketa uklapaju u političku realnost s kojom se ukrajinsko rukovodstvo suočava u pregovaračkom procesu, smatra Oleksandr Suško iz organizacije International Renaissance Foundation.
- Ukrajinsko društvo veoma ozbiljno shvata pitanje cijene mira. Uprkos svim tragedijama rata i visokoj cijeni u krvi koju Ukrajina svakodnevno plaća za nastavak borbi, Ukrajinci jasno žele da ishod rata ne ugrozi suverenitet, nezavisnost i osnovne stubove države, naročito njenu odbrambenu sposobnost - kaže stručnjak u razgovoru za Dojče vele.
Istovremeno priznaje da će potraga za kompromisima za društvo biti teška i da će predstavljati ozbiljan test odnosa između države i građana.
Ako su smanjenje vojske, bezbjednosne garancije ili druga osjetljiva pitanja već sada predmet konkretnih pregovora, vlada bi, smatra Suško, o tome trebalo da vodi iskren dijalog sa stanovništvom. Bez takvog prethodnog dijaloga, u zemlji bi moglo doći do ozbiljnih tenzija.

Ukrajinci žele mir, ali ne po svaku cijenu

Američki zvaničnici saopštili su novinarima da su dva dana intenzivnih pregovora između Ukrajine, SAD-a i evropskih zvaničnika rezultirala jasnim napretkom u vezi sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, ali da je i dalje ostala značajna praznina oko pitanja teritorija. Prema izjavama američkih zvaničnika, strane se približavaju sporazumu o sigurnosnim garancijama koje bi se temeljile na članku 5. NATO-a o kolektivnoj odbrani. Time bi se Ukrajina odrekla želje za članstvom u NATO savezu. No ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je proveo sedam sati sa Trampovim savjetnicima u Berlinu tokom protekla dva dana, potvrdio je da strane i dalje imaju „različite stavove o teritoriju“.
Zamjena teritorija
Dakle, riješena je praktično jedna od dvije glavne tačke trenja tokom nekoliko sedmica pregovora – sigurnosne garancije koje bi Ukrajina dobila od SAD-a i njihovih evropskih saveznika. Problem je što, prema Amerikancima, te garancije stupaju na snagu tek nakon kompletnog dogovora, koji uključuje lokacije poslijeratnih linija kontrole. Američki zvaničnik rekao je za Axios da će odluka o teritorijalnom pitanju biti na Ukrajini. Istovremeno, zvaničnik je naglasio da ostatak američke ponude – uključujući najjače sigurnosne garancije do sada – „neće biti na stolu zauvijek“. Iz toga se može zaključiti da će, za konačni dogovor o miru, Ukrajina morati pristati na teritorijalne ustupke u Donbasu.
Američki plan predviđa da se Ukrajina povuče sa otprilike 14% regije Donbasa koju kontroliše, ali koju je Rusija proglasila svojim teritorijem. U najnovijem nacrtu, to područje bi postalo demilitarizovana „slobodna ekonomska zona“. Ovisno o strani, i uzimajući u obzir veće područje tzv. sivih zona koje ne kontroliše nijedna strana, procjenjuje se da bi Ukrajina morala ustupiti oko 5.000–6.000 km² Donbasa, koji Rusija još nije okupirala. „Zauzvrat“ bi dobila nazad oko 2.000–3.000 km² svog teritorija u drugim ukrajinskim regijama koje Rusija drži okupiranim.
Zelenski i „slobodna ekonomska zona“
Predsjednik Zelenski je odbacio ideju „slobodne ekonomske zone“, logično se upitavši zašto Rusija tamo jednostavno ne bi intervenirala nakon što se ukrajinske trupe povuku. No, u kombinaciji sa američkim sigurnosnim garancijama, to bi se moglo izbjeći. Ipak, za sada Zelenski odlučno odbija bilo kakve ustupke oko teritorija. On je naglasio da želi jasnije razumjeti kako će sigurnosne garancije funkcionisati prije donošenja bilo kakvih odluka o teritoriju.
Jedan od američkih zvaničnika rekao je da je „90% problema riješeno“ između SAD-a i Ukrajine, ali da neka od preostalih pitanja zahtijevaju tehničke rasprave.&nbsp;
- Vjerovatno će se ovog vikenda održati razgovori negdje u Sjedinjenim Državama, možda u Miamiju, sa radnim grupama i vojnim osobljem koje će proučavati karte- rekao je zvaničnik, potvrdivši da će se sa Ukrajinom i dalje razgovarati o teritoriju.
Američki zvaničnik tvrdi da su ukrajinski i evropski sagovornici bili iznenađeni što je američka strana spremna ponuditi toliko sigurnosnih garancija i da SAD vjeruju da će se Rusija složiti.&nbsp;
- Predsjednik Donald Tramp vjeruje da može nagovoriti Rusiju da prihvati ovo garancijsko rješenje slično članku 5. NATO-a“, rekao je zvaničnik. On je dodao da će sigurnosne garancije „morati ići pred Senat- ali nije precizirao hoće li administracija tražiti formalni ugovor.
Američki argument je da sporazum Ukrajini nudi snažne sigurnosne garancije, ubrzava njen put ka Evropskoj uniji i stavlja milijarde dolara na stol za obnovu – ali dolazi sa „gorkom pilulom“ velikih teritorijalnih ustupaka. Rusija bi, zauzvrat, osigurala teritorijalne dobitke i priliku za reintegraciju u globalnu ekonomiju i zajednicu naroda. Misija, kako ju je opisao jedan američki zvaničnik, je „osmisliti najjači mogući paket, kako bismo vidjeli možemo li Rusiji ponuditi nešto što će zatvoriti ovo pitanje“.
Oprez u Kijevu i Evropi
Zvaničnici u Kijevu i evropskim prijestolnicama oprezni su jer smatraju da bi Ukrajina mogla pristati na bolne ustupke, a Rusija bi ih mogla odbiti i čekati na više. Evropski lideri oprezno su pozdravili promjenu stava Trampove administracije u vezi sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu. Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je prvi put osjetio da se sve strane ponašaju kao saveznici iz istog tabora. „Prvi put sam iz usta američkih pregovarača čuo da će se Amerika angažovati oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu tako da Rusi ne bi imali sumnje da će američki odgovor biti vojni ako Rusi ponovo napadnu Ukrajinu.“
Švedski premijer Ulf Kristerson rekao je da je pitanje sigurnosnih garancija postalo „jasnije i vjerodostojnije“, što je nazvao važnim korakom prema održivom miru. „No mnoga teška pitanja ostaju, ne samo o teritorijima, nego i o tome želi li Rusija uopšte mir“, dodao je Kristerson.
Osiguranje interesa Rusije
Za sada nije jasno koliko bi razgovori u Berlinu mogli uvjeriti Rusiju da pristane na prekid vatre. U Moskvi je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da je ruski zahtjev da Ukrajina ne uđe u NATO temeljno pitanje u razgovorima o mogućem mirovnom sporazumu. Kremlj je priopćio da će božićno primirje, koje je predložio kancelar Merc, zavisiti od toga da li se postigne trajni mirovni sporazum ili ne.
Peskov je naglasio da nije vjerovatno da će Rusija prihvatiti prekid vatre ako se Ukrajina fokusira na „kratkoročna, neodrživa rješenja“ umjesto na trajno rješenje.
&nbsp;- Želimo mir. Ne želimo primirje koje će Ukrajini dati predah da se pripremi za nastavak rata. Želimo zaustaviti ovaj rat, ostvariti svoje ciljeve, osigurati svoje interese i garantovati mir u Evropi za budućnost. To je ono što mi želimo- zaključio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Zapad pregovara sam sa sobom o Ukrajini, Kremlj poručuje: Želimo mir po svojoj mjeri

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da bi predlozi o mirovnom sporazumu, dogovoreni sa američkim zvaničnicima, mogli da budu finalizovani u narednih nekoliko dana i potom predstavljeni Rusiji.&nbsp;
Prema njegovim riječima, predloge će američki izaslanici predstaviti Kremlju prije mogućih daljih sastanaka u SAD sledećeg vikenda.
&nbsp;- Nacrt mirovnog plana o kojem se razgovaralo sa SAD u Berlinu u ponedjeljak nije savršen, ali je vrlo izvodljiv- rekao je Zelenski novinarima, prenosi AP.
&nbsp;On je upozorio da ostaju neriješena neka ključna pitanja, posebno šta će biti s ukrajinskom teritorijom koju su okupirale ruske snage.
&nbsp;Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je danas da Rusija želi sveobuhvatni mirovni sporazum, a ne privremeno primirje.
&nbsp;- Želimo mir, a ne primirje koje bi Ukrajini dalo predah i pripremilo je za nastavak rata. Ali ako Ukrajina traži trenutna a neodrživa rešenja, malo je vjerovatno da ćemo biti spremni da učestvujemo- rekao je Peskov.
&nbsp;Američki zvaničnici su u ponedjeljak izjavili da postoji konsenzus Ukrajine i Evrope o oko 90 odsto mirovnog plana koji su sastavile SAD.
Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da misli da su "sada bliži nego ikada mirovnom rješenju".

Zelenski: Mirovni planovi biće predstavljeni Rusiji za nekoliko dana

Nakon više od pet sati, pregovori između ukrajinskih i američkih zvaničnika o prijedlozima za okončanje rata u Ukrajini prekinuti su večeras, a njihov nastavak zakazan je za ponedjeljak ujutro. Informaciju je potvrdio Dmitro Litvin, savjetnik ukrajinskog predsjednika, piše Reuters.
- Pregovori su trajali više od pet sati i završeni su za danas uz dogovor da se nastave sutra ujutro- poručio je Litvin novinarima putem aplikacije WhatsApp. Litvin je takođe naveo da zvaničnici razmatraju nacrte dokumenata te da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisati ishod pregovora u ponedjeljak, nakon što budu konačno završeni.
Podsjetimo, pregovori su počeli u popodnevnim satima, a sastanku su prisustvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa. Razgovorima je prisustvovao i njemački kancelar Fridrih Merc.

Berlin: Pregovori ukrajinske i američke delegacije bez zaključka, nastavak sjutra

U Berlinu je danas popodne počeo sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, piše DW.
Sastanku ukrajinske i američke delegacije prisustvuje i njemački kancelar Fridrih Merc.
- Započeli smo naš sastanak- &nbsp;kratko je saopštio Zelenski na društvenoj mreži Telegram.
<h3>Ključne bezbjednosne garancije</h3>
Uoči sastanka, Zelenski je na mreži X poručio da je najvažnije obezbijediti mehanizme koji će garantovati bezbjednost.
&nbsp;- Ključno je da svi koraci koje dogovorimo s partnerima funkcionišu kako bi osigurali trajnu bezbjednost. Samo pouzdana jamstva mogu donijeti mir. Računamo na to da će naši partneri nastaviti konstruktivno da rade- dodao je Zelenski.&nbsp;
Ukrajinsko rukovodstvo insistira na bezbjednosnim garancijama Zapada kao preduslovu za eventualni prekid vatre s Rusijom, strahujući od mogućnosti ponovnog napada u budućnosti.
Zelenski je ponovo isključio mogućnost ustupanja ukrajinske teritorije Rusiji u zamjenu za mirovni sporazum s Moskvom. S druge strane, Rusija i dalje insistira da se Ukrajina povuče iz cijelog istočnog regiona Donbas, uključujući i područja koja nijesu pod njenom kontrolom, što postavlja kao glavni uslov za bilo kakav dogovor.

Berlin: Počeli pregovori Ukrajine i SAD-a o prekidu vatre

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da Ukrajina privodi kraju dokument o miru sa 20 tačaka i da će ga „uskoro“ predstaviti Sjedinjenim Državama.
Zelenski je u objavi naveo da će Ukrajina i SAD danas održati nove razgovore o poslijeratnoj obnovi i ekonomskom razvoju.
- Privodimo kraju rad na 20 tačaka temeljnog dokumenta koji bi mogao definisati parametre okončanja rata i očekujemo da ćemo ga uskoro predati Sjedinjenim Državama, nakon zajedničkog rada s timom predsjednika Donalda Trampa i partnerima u Evropi- rekao je Zelenski.
Najavio je da će nakon tih razgovora uslijediti virtualni sastanak tzv. Koalicije voljnih.
- Vrlo produktivno radimo na osiguranju buduće sigurnosti i sprječavanju ponavljanja ruske agresije- dodao je Zelenski.

Zelenski: Dovršavamo dokument o miru koji ćemo uskoro predstaviti Amerikancima

Ukrajina i njeni evropski partneri uskoro će biti spremni da Vašingtonu predstave “prečišćen dokument”, u vezi sa okončanjem rata sa Rusijom, najavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Zelenski je naveo da su u Londonu, u razgovoru sa predstavnicima Velike Britanije, Francuske i Njemačke, razvijene nove komponente mirovnog sporazuma, kakve će biti ponuđene Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), prenosi Fonet.
- Stavovi ukrajinske i evropska strane su sada više razvijeni i spremni smo da ih predstavimo partnerima u SAD-u. Uz američku stranum, očekujemo brze i sprovodljive korake- rekao je Zelenski.

Zelenski: Uskoro prečišćen dokument mirovnog sporazuma

Evropska unija mora prestati da šalje vojnu pomoć Ukrajini s obzirom na to da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao blok tokom svog govora na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, rekao je italijanski poslanik Rosano Saso.
- A EU, nakon što je obasipala Zelenskog i njegove prijatelje evropskim novcem i dovela nas na ivicu svjetskog rata, sada zasluženo prihvata uvrede - poručio je Saso.
Saso, poslanik stranke Sjeverna liga, istakao je da ako EU zaista želi da pomogne ukrajinskom narodu, umjesto da produžava rat i obogaćuje nekoliko korumpiranih političara, mora da traži od Zelenskog da prihvati mir.
- Nema više oružja. Nema više italijanskog novca za rat koji nije naš - poručio je Saso.
U svom obraćanju u četvrtak, 22. januara, Zelenski je nazvao EU neodlučnom i insistirao da ona mora da zna kako da se brani umjesto da se oslanja na SAD.
Takođe se uzdržao od zahvalnosti bloku za gotovo 193 milijarde eura vojne i finansijske pomoći pružene Ukrajini od eskalacije sukoba sa Rusijom u februaru 2022. godine, podsjećaju ruski mediji, a prenosi Srna.

Italijanski poslanik nakon kritika Zelenskog: EU mora da prestane da šalje pomoć Kijevu

Sante leda visoke i do jednog metra privukle su u subotu (24. januara) veliki broj posjetilaca duž rijeke Labe na sjeveru Njemačke, u rijetkoj pojavi izazvanoj djelovanjem ledolomaca koji su razbijali led uzvodno.
Prema navodima njemačkih medija, hiljade ljudi su tokom protekle sedmice dolazile da vide neobičan prizor arktičkih ledenih blokova na riječnim obalama.
Njemački mediji navode da su se sante formirale nakon što su ledolomci, čisteći riječni tok za plovidbu, potisnuli led nizvodno, gdje se nagomilao kod brane na Labi u Gajsthaktu.
Rijeka Laba izvire u Češkoj, a u Sjeverno more se uliva kod Kuksafena.

Sante leda visoke i do jednog metra na rijeci Labi u Njemačkoj privukle hiljade posjetilaca

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da želi ubrzati zakonodavni proces kako bi se osiguralo da zabrana korišćenja društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina stupi na snagu prije početka naredne školske godine u septembru.
- Mozgovi naše djece i adolescenata nijesu na prodaju.Njihove emocije nijesu na prodaju niti za manipulaciju, bilo od strane američkih platformi ili kineskih algoritama - rekao je Makron u videu koji je kasno u subotu objavio BFMTV, francuska podružnica CNN-a.
Naglasio je da će biti uvedena zabrana društvenih mreža za mlađe od 15 godina, kao i zabrana korišćenja mobilnih telefona u srednjim školama.
Sve veći broj zapadnih zemalja nastoji da usvoji sveobuhvatne zakone kako bi zaštitile mlade od potencijalno štetnih uticaja društvenih mreža, nakon australijskog presedanskog zakona iz decembra, kojim se osobama mlađim od 16 godina zabranjuje da imaju naloge na Instagramu, TikToku, Fejsbuku i drugim platformama.
Makronova najava uslijedila je nekoliko dana nakon što je britanska vlada saopštila da razmatra niz mjera s ciljem zaštite djece na internetu, uključujući zabranu korišćenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina.
Ilon Mask, vlasnik platforme X, još 2024. godine signalizirao je protivljenje takvoj zabrani, navodeći da prijedlog djeluje „kao prikriveni rat za kontrolu pristupa internetu svim građanima Australije“.

Makron oštrim riječima branio zabranu društvenih mreža: Mozgovi naše djece nijesu za manipulaciju

Japan je novi ekipni svjetski šampion u skijaškim letovima. U rijetko kad uzbudljivoj završnici, presudio je odličan skok Rena Nikaida od 229 metara i slab skok Jana Herla (216), zbog koga su Austrijanci izgubili zlato.
Do bronze su došli Norvežani samo zato što je Slovenac Domen Prevc imao problem sa skijama koja mu je otpala i "odletjela" u momentu kada se Lindvik spremao da skače. Sudije su to protumačili kao tehničku grešku i nisu dozvolile Slovencu da skače u osmoj seriji, već su pokušaj okarakterisali "nije startovao"! Kakvo razočaranje, da se ovo desi svjetskom šampionu od juče...
Norvežanin Marius Lindvik je u osmoj seriji skočio 230 metara (213 poena), pa su Norvežani preuzeli lidersku poziciju sa 1483,7 bodova.
Ren Nikaido je skakao za medalju Japana. Imao je veliku odgovornost bronzani iz pojedinačnog takmičenja, ali je doskočio na 229 metara (205,8) i doveo je "samuraje" do prvog mjesta 1569,6 bodova.
Austrijancima je trebao skok Jana Herla od 225 metara, ali je najbolji skakač ove zemlje doskočio samo na 216 metara (195,8), pa su Austrijanci pali na drugo mjesto sa 1560,0 bodova.
Slovenci su se sa sedam pokušaja oprostili od dvije uzastopne zlatne medalje na Svjetskim prvenstvima i završili su kao šesti, iza Finaca i Njemaca, dok su posljednja dva mjesta zauzeli Švajcarska i Poljska. U prvom krugu su poslije četiri skoka ispali SAD i Kazahstan.

Tag: mirovni-pregovori