Rusija će zatražiti značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da predloženi dokument ne uzima u obzir ključne ruske interese. Izvor iz Kremlja naveo je za Bloomberg da Moskva plan od 20 tačaka vidi samo kao polaznu osnovu za dalje pregovore.
Prema tom izvoru, ruska strana smatra da plan ne sadrži važne odredbe za Rusiju, posebno kada je riječ o garancijama da se NATO neće dalje širiti na istok, kao i o neutralnom statusu Ukrajine u slučaju njenog članstva u Evropskoj uniji. Moskva traži i ograničenja veličine ukrajinskih oružanih snaga, jasne garancije za status ruskog jezika u Ukrajini, ukidanje zapadnih sankcija i rješavanje pitanja ruske imovine zamrznute na Zapadu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prethodno je predstavio plan od 20 tačaka, naglasivši da Ukrajina ne pristaje na odricanje od članstva u NATO-u, ali da je spremna na određene teritorijalne i bezbjednosne kompromise. Nacrt sporazuma predviđa sigurnosne garancije SAD-a i evropskih država, obnavljanje sankcija u slučaju nove ruske agresije, kao i poslijeratni ekonomski oporavak Ukrajine.
Kontrola teritorija ostaje najspornije pitanje, a Zelenski je najavio mogućnost nacionalnog referenduma kao konačne potvrde mirovnog sporazuma, uz uslov trajnog prekida vatre. Moskva je poručila da će svoje naredne poteze definisati nakon daljih kontakata s američkom stranom, ističući da ne želi javno raspravljati o detaljima pregovora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin odbacuje novi mirovni plan: Rusija traži izmjene mirovnog plana SAD-a i Ukrajine

Predsjednik Ukrajine predstavio je revidirani mirovni plan od 20 tačaka, o kojem se trenutno razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Kyiv Post, navodeći da je Volodimir Zelenski detalje iznio tokom susreta s novinarima.
Revidirani nacrt sadrži određene elemente originalnog plana od 28 tačaka – poput ograničenja ukrajinskih oružanih snaga u mirnodopskim uslovima – dok su izostavljene odredbe kao što je odricanje od svih pravnih sredstava u vezi sa ratnim zločinima.
Zelenski je potvrdio da je plan od 20 tačaka jedan od četiri dokumenta koji su u pripremi, uz trilateralni sporazum o bezbjednosnim garancijama (Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Evropa), bilateralni sporazum o bezbjednosnim garancijama sa SAD-om, kao i Mapu puta za prosperitet, razvijenu u saradnji s Vašingtonom, koja bi trebalo da usmjerava obnovu i ekonomski razvoj do 2040. godine.
Revidirani nacrt od 20 tačaka:
<ol>
 <li>Potvrda suvereniteta Ukrajine;</li>
 <li>Sporazum o nenapadanju između Rusije i Ukrajine, uz nadzor linije kontakta;</li>
 <li>Bezbjednosne garancije;</li>
 <li>Ograničenje ukrajinskih oružanih snaga u miru na 800.000 pripadnika;</li>
 <li>SAD, NATO i Evropa pružaju Ukrajini bezbjednosne garancije zasnovane na klauzuli kolektivne odbrane iz člana 5 NATO-a. Nova ruska invazija bila bi dočekana vojnim odgovorom i obnovljenim sankcijama;</li>
 <li>Rusija će zakonima propisati politiku nenapadanja prema Evropi i Ukrajini;</li>
 <li>Ukrajina će u određenom trenutku postati članica EU, uz planove za utvrđivanje datuma pristupanja;</li>
 <li>Globalni razvojni paket koji će biti definisan posebnim investicionim sporazumom;</li>
 <li>Osnivanje više fondova za rješavanje pitanja obnove (cilj: 800 milijardi dolara);</li>
 <li>Ubrzanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Ukrajine i SAD-a;</li>
 <li>Nenuklearni status Ukrajine (bez nuklearnog oružja);</li>
 <li>(Sporne odredbe) Nuklearna elektrana Zaporožje: SAD nude trilateralni aranžman sa Amerikom kao glavnim upravljačem, dok Kijev predlaže podjelu proizvodnje 50/50 između SAD-a i Ukrajine, pri čemu bi SAD odlučivale o raspodjeli električne energije;</li>
 <li>Obrazovni programi u školama radi promovisanja razumijevanja i tolerancije različitih kultura, kao i suzbijanja rasizma i predrasuda;</li>
 <li>(Sporne odredbe) Teritorije: Jedna opcija predviđa povlačenje Rusije iz Dnjepropetrovske, Nikolajevske, Sumske i Harkovske oblasti, dok bi Ukrajina zadržala svoje položaje u Donjeckoj, Luganskoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.</li>
 <li>Rusija zahtijeva da se Ukrajina povuče iz Donjecka, dok SAD predlažu kompromis u vidu slobodne ekonomske zone. Ukoliko sporazum o „zadržavanju pozicija“ propadne, slobodna ekonomska zona bi zahtijevala referendum, a kompletan dokument bi potom bio podvrgnut glasanju;</li>
 <li>Rusija i Ukrajina se obavezuju da sporazume neće mijenjati silom;</li>
 <li>Rusija neće sprečavati Ukrajinu u korišćenju rijeke Dnjepar i Crnog mora u komercijalne svrhe. Kinburnska kosa biće demilitarizovana;</li>
 <li>Razmjena zarobljenika po principu „svi za sve“, povratak civila, djece i političkih zatvorenika;</li>
 <li>Ukrajina mora održati izbore ubrzo nakon potpisivanja sporazuma;</li>
 <li>Sporazum će biti pravno obavezujući, a njegovu primjenu nadziraće Savjet za mir, na čijem čelu će biti predsjednik SAD-a Donald Tramp;</li>
</ol>
Nakon saglasnosti svih strana, odmah stupa na snagu potpuni prekid vatre.
Iako Kijev i Vašington navode da je nacrt uglavnom završen, zvaničnici s obje strane priznaju da su pojedine odredbe i dalje neprihvatljive i da je trajni prekid vatre još daleko.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov juče je odbacio tvrdnje o „proboju“ u mirovnim pregovorima koje je iznio potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens.
Ratni izbori
Zelenski je nagovijestio napredak u izmjenama zakona kako bi se omogućilo održavanje izbora tokom ratnog stanja.
U utorak je ukrajinski parlament odobrio formiranje međupartijske radne grupe za izradu jednokratnog zakona koji bi regulisao izbore tokom vanrednog stanja, s ciljem odgovora na rastuća međunarodna i domaća pitanja o očuvanju demokratskih procesa u uslovima rata s Rusijom.
Nacrt predviđa jednokratni izuzetak prilagođen ratnim okolnostima, dok Kijev insistira da Sjedinjene Američke Države moraju obezbijediti bezbjednost ukoliko žele održavanje izbora u Ukrajini, što podrazumijeva prekid vatre uz posredovanje SAD-a.
Odgovor Moskve na plan od 20 tačaka očekuje se tokom dana, kazao je Zelenski, dodajući da bi izbori u Ukrajini mogli biti organizovani nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
&nbsp;

Mirovni plan Ukrajine u 20 tačaka: Sporazum, teritorije i izbori pod nadzorom SAD-a

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je da se ukrajinski pregovarački tim vraća iz Sjedinjenih Američkih Država, te da je početni nacrt sporazuma o miru sa Rusijom završen.
- Naš pregovarački tim se sada vraća iz Majamija. Stići će tokom noći, a detalje ću imati ujutru. Po mom mišljenju, sve što je bilo moguće uraditi za početne nacrte već je urađeno. Plan ima 20 tačaka. Za sada nije sve savršeno, ali plan postoji. Postoje bezbjednosne garancije – između nas, Evropljana i Sjedinjenih Američkih Država. Okvirni dokument. Postoji i poseban dokument između nas i Sjedinjenih Država – bilateralne bezbjednosne garancije - objavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski na društvenoj mreži X.
Smatra da sve mora biti razmotreno u Kongresu SAD, "pri čemu će određeni detalji i aneksi ostati povjerljivi.&nbsp;
- Od danas, sve ovo djeluje prilično čvrsto i dostojanstveno. Za sada su to, međutim, radni nacrti koje je pripremila naša vojska. Važno je da su razvijeni od strane nas i Sjedinjenih Američkih Država. To ukazuje da smo veoma blizu stvarnog ishoda. Takođe razvijamo i prvi nacrt sporazuma o obnovi Ukrajine. Ekonomska strategija - objavio je Zelenski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2003163327988474201%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003163327988474201%7Ctwgr%5E8152c4a80919e621a4486af19c9c22453280048c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je dodao kako postoje određene stvari u sporazumu koje nisu spremni da prihvate, ali da postoje i uslovi "koje Rusi nisu spremni da prihvate".
- Amerikanci trenutno nastavljaju pregovore sa ruskim predstavnicima. Održaće razgovore, a zatim ćemo od njih dobiti povratne informacije. Sa naše strane, dobili su sve informacije - napisao je predsjednik Ukrajine.

Zelenski: Osnovni okvir mirovnog plana nije savršen, ali postoji

Verzija mirovnog prijedloga, koji su ukrajinski i evropski zvaničnici podnijeli Vašingtonu, sadrži klauzulu u kojoj se navodi da Ukrajina mora postati članica Evropske unije do 1. januara 2027. godine, objavio je Fajnenšel tajms.
Plan je revidirana verzija prijedloga Donalda Trampa o okončanju rata, a novi nacrt se pojavio u trenutku kada američki predsjednik pojačava pritisak na predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da pristane na mirovni sporazum, prenosi Ukrajinska pravda.
- Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji do 1. januara 2027. godine je navedeno u najnovijem nacrtu mirovnog prijedloga, koji su ukrajinski i evropski zvaničnici predstavili Vašingtonu - piše Fajnenšel tajms, pozivajući se na diplomate upoznate sa dokumentom, bez preciziranja koji evropski akteri podržavaju tako radikalno ubrzano pristupanje.
Zvaničnici koji podržavaju ambicije Ukrajine da što pre uđe u EU rekli su da Evropska komisija sada razumije da ne bi trebalo da ometa mirovni proces zalaganjem protiv brzog članstva Kijeva. Ukrajina, međutim, nije završila nijedno od 36 poglavlja u pregovorima o pristupanju EU, pa bi takav raspored narušio princip prijema novih članica koji se zasniva "na zaslugama“.
Upoznati sa mirovnim planom rekli su da bi to primoralo Brisel da preispita cio proces proširenja, uključujući i donošenje odluke kada bi nove članice dobile pristup fondovima EU i pravo glasa.

Klauzula verzije mirovnog prijedloga: Ukrajina mora postati članica EU do 1. januara 2027.

Delegacije SAD-a, Ukrajine i evropskih zemalja raspravljaju o novom planu za kraj rata u ovoj zemlji, a Vašington Post je objavio pojedine detalje o ovom prijedlogu.
Iako je daleko od gotovog prijedloga, ovaj plan bi trebalo da ima 20 tačaka, te je nešto drugačiji od ranijeg prijedloga koji nije dobio podršku Ukrajine, ali ni njenih evropskih partnera.
Prema ovom planu, na liniji fronta bi se uspostavila demilitarizovana zona, po uzoru na onu koja razgraničava Sjevernu i Južnu Koreju.
S obje strane ove linije bi se još napravila tampon zona u kojoj bi teško naoružanje bilo zabranjeno.
Drugi djelovi ovog plana uključuju odgodu rasprave o spornim djelovima teritorije, ostanak nuklearne elektrane Zaporožje pod ruskom kontrolom, članstvo Ukrajine u EU do 2027. godine, te zaštitu suvereniteta Ukrajine od bilo kakve ruske mogućnosti veta u budućim sigurnosnim aranžmanima.
Što se tiče djelova koji još nisu dogovoreni, najviše se pregovara o budućoj veličini ukrajinske vojske.
Do početka ruske agresije, maksimalan broj vojnika bio je 600.000, a pregovara se o potencijalnom povećanju na 800.000, s tim da je stav ukrajinske delegacije da neće prihvatiti bilo kakav limit na broj vojnika.
Rekonstrukcija Ukrajine nakon rata je također tema, a postoje dva prijedloga koja su iznijeli zvaničnici SAD-a. Jedan od njih je da se iskoristi 100 milijardi dolara ruske zamrznute imovine, dok je drugi da se, u saradnji sa Svjetskom bankom i firmom Blackrock, uspostavi fond koji bi, prema procjeni, mogao iznositi 400 milijardi dolara.
Naravno, ovo su samo djelovi plana, a kompletan prijedlog još nije finaliziran. Nije poznato da li i ruski zvaničnici učestvuju u formiranju ovog plana.

Evropljani i Amerikanci uskoro predstavljaju novi plan: Čeka li Ukrajinu korejski scenario?

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Američki šef diplomatije Marko Rubio i šef kancelarije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i čelnik ukrajinske delegacije Andrij Jermak otkrili su detalje sastanaka u Ženevi, jednog od najznačajnijih današnjih političkih događaja u svijetu.
Rubio je izjavio da su sastanci bili "najproduktivniji i najznačajniji dosad u cijelom ovom procesu otkako smo uključeni", prenosi Sky News.
Otkrio je da se mijenjaju neke tačke predloženog mirovnog plana od 28 tačaka, ali je istakao da još ima posla te da bi tokom dana moglo biti još informacija.
- Imamo vrlo dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih uključenih relevantnih strana, i sada smo prošli kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli u svoje sobe dok radimo na nekima od prijedloga koji su nam ponuđeni. Dakle, radimo na tome, unosimo promjene u nadi da ćemo dodatno smanjiti razlike i približiti se nečemu s čime su i Ukrajina i SAD vrlo zadovoljni - rekao je Rubio, prenosi Jutarnji.hr.
Jermak je zahvalio "velikim prijateljima", kako je nazvao SAD i američkog predsjednika Donalda Trampa. Složio se da je sastanak bio vrlo produktivan.
- Postigli smo vrlo dobar napredak i krećemo se prema pravednom i trajnom miru. Ukrajinski narod zaslužuje i želi ovaj mir više od ikoga. Rad se nastavlja, Ukrajina će angažovati i naše evropske prijatelje - rekao je on.
<h2>Tramp optužio Ukrajinu da je nezahvalna</h2>
Američki predsjednik izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.
- Ukrajinsko "rukovodstvo" je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini - rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Šefovi američke i ukrajinske delegacije nakon sastanka: "Mijenja se mirovni plan"

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da Rusija „nema zakonsko pravo“ da zahtijeva ustupke od Ukrajine u okviru predstojećih mirovnih pregovora, prenio je Skaj njuz.
Kalas je naglasila da „svi žele da se rat završi", ali da je presudno važno kako će se završiti.
- Rusija nema zakonsko pravo da traži bilo kakve ustupke od zemlje koju je napala. Ovo je veoma opasan trenutak za sve nas - poručila je ona.
Ona je navela da Evropa ima „jasan plan" za Ukrajinu, u trenutku kada su u opticaju novi predlozi predsjednika SAD Donalda Trampa za rješavanje sukoba.

Kalas o mirovnom planu: Rusija nema pravo da traži ustupke od zemlje koju je napala

Vođa vojnog krila Hamasa u Gazi, kako se navodi, odbio je mirovni plan predsjednika SAD Donalda Trampa za okončanje rata u Gazi i odlučan je da nastavi borbu protiv Izraela.
Iz al Din al Hadad, koji je navodno imao ključnu ulogu u napadu na Izrael 7. oktobra 2023. godine, smatra da je dogovor osmišljen da dokrajči Hamas - bez obzira na to da li ga pokret prihvati ili ne, javlja "Daily Mail".
Tramp je u utorak dao Hamasu rok od tri do četiri dana da prihvati mirovni plan, koji je Izrael već odobrio, upozorivši na "vrlo tužan kraj" ako grupa odbije prijedlog.
Trampov mirovni plan za Gazu u 20 tačaka predviđa da islamistička militantna organizacija mora da se razoruža, oslobodi taoce u roku od 72 sata i pristane na prekid vatre.
Takođe zahtjeva da Izrael oslobodi određeni broj palestinskih zatvorenika i povuče se iz Pojasa Gaze, kako bi se uspostavila prelazna vlada pod vođstvom međunarodnog tijela - što znači da Hamas neće imati vlast u budućnosti te enklave.
Prema navodima BBC-ja, to je neprihvatljivo za Al Hadada, koji je odlučan da nastavi borbu.
Vjeruje se da su članovi Hamasa podijeljeni po pitanju prihvatanja plana - dok su pojedini članovi političkog rukovodstva u Kataru spremni da ga prihvate uz određene izmjene.
Međutim, ti zvaničnici imaju malo uticaja na odluku, jer nemaju kontrolu nad taocima koje drži Hamas.
Oko 48 talaca i dalje se nalazi u Gazi, a vjeruje se da je oko 20 još uvijek živo.
Zahtjev da svi taoci budu oslobođeni u roku od 72 sata shvata se kao ključna prepreka za terorističku grupu, budući da bi takav potez značio odustajanje od njihovog jedinog aduta za pregovore, prenosi Nova.
Druge vođe Hamasa ne vjeruju Izraelu i smatraju da Trampova administracija neće moći da zaustavi premijera Benjamina Netanjahua da ponovo pokrene vojnu kampanju - posebno nakon nedavnog neuspjelog atentata na visoke zvaničnike Hamasa u Dohi, izvedenog prošlog mjeseca bez odobrenja SAD, prenosi Nova.

Hamas odbio Trampov plan za Gazu

Hamas ostaje otvoren za sve predloge za okončanje rata u Gazi, uz zaštitu palestinskih interesa i potpuno povlačenje izraelske vojske iz Gaze, izjavio je danas za BBC visoki zvaničnik te palestinske militantne grupe i naglasio da je pitanje njenog razoružavanja "crvena linija".
"Hamas ostaje otvoren za razmatranje svakog predloga koji bi mogao da okonča rat u Gazi, ali svaki sporazum mora da zaštiti palestinske interese, obezbijedi potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze i okonča rat", rekao je zvaničnik.
Na pitanje o razoružavanju te grupe, zvaničnik je rekao da je to za Hamas "crvena linija".
- Oružje palestinskog pokreta otpora crvena linija sve dok traje okupacija. Pitanje naoružanja može se razmatrati samo u okviru političkog rješenja koje garantuje uspostavljanje nezavisne palestinske države u granicama iz 1967. godine- upozorio je on.
Prethodo je zvaničnik Hamasa Mahmud Mardavi u izjavi za Al Džaziru rekao da ta palestinska militantna grupa još nije primila pisani plan za mir u Gazi.
On je naveo da predlog SAD za Gazu predstavljen na konferenciji za novinare nakon sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua "naginje izraelskoj perspektivi".
Tramp je ranije danas izjavio da se izraelski premijer Benjamin Netanjahu tokom razgovora u Bijeloj kući, saglasio sa američkim planom za okončanje rata u Pojasu Gaze i upozorio da će podržati Netanjahua i Izrael u uništenju te militantna palestinske grupe ako ona odbije mirovni predlog.
Mirovnim planom Bijele kuće za Gazu koji je danas objavila Bijela kuća predlaže se kraj sukoba između Izraela i pripadnika palestinske militantne grupe Hamas, kao i povratak svih talaca koje ta grupa drži, živih i mrtvih, u roku od 72 sata nakon što Izrael javno prihvati sporazum.
Prema planu, ako se obije strane saglase sa predlogom, rat u Pojasu Gaze "će se odmah završiti".
Izraelske snage će se povući na dogovorene linije kako bi se pripremile za oslobađanje talaca, a kada svi taoci budu oslobođeni, Izrael će osloboditi 250 Palestinaca koji služe doživotne kazne zatvora i 1.700 stanovnika Gaze koji su pritvoreni nakon početka rata 7. oktobra 2023. godine, navodi se pored ostalog u planu.

Hamas o Trampovom planu: Otvoreni smo za mir, uz potpuno povlačenje izraelske vojske, razoružavanje im je ''crvena linija''

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: mirovni-plan