Savjetnik predsjednika Vlade Slovačke Roberta Fica za pitanja nacionalne bezbjednosti od 1. aprila biće Miroslav Lajčak, saopšteno je iz slovačke Ambasade u Podgorici.
Iz Ambasade Slovačke u Podgorici medijima su dostavili Lajčakovu izjavu.
On je naveo da želi da ispravi netačnu informaciju koja se pojavila u medijima.
- Od 1. aprila postajem eksterni savjetnik predsjednika vlade. Naziv funkcije je „savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti“, a od mene se očekuje da predsjedniku vlade savjetujem u strateškim vanjskopolitičkim i bezbjednosnim pitanjima - rekao je Lajčak.
On je dodao da će tu funkciju obavljati sa skraćenim radnim vremenom, pored njegovih drugih aktivnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lajčak od 1. aprila Ficov savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti

Slovački diplomata Miroslav Lajčak objavio je danas na društvenoj mreži X da poslije četiri godine i 10 mjeseci kao specijalni izlaslanik Evropske unije (EU) za dijalog Beograda i Prištine i zvanično predaje tu dužnost danskom diplomati Peteru Sorensenu.
- Bilo je puno izazova, ali misija koje su donijele rezultate, i Kosovo i Srbija treba da budu ponosni na postizanje Ohridskog sporazuma - napisao je Lajčak, prenosi FoNet.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiroslavLajcak%2Fstatus%2F1885367424368697762%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1885367424368697762%7Ctwgr%5E4719f2051895994c2fd0d79bae2dadbbbd3621ad%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lajčak predao Sorensenu dužnost specijalnog izlaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine

Crna Gora mora ostati potpuno fokusirana na evropsku integraciju - ocijenjeno je na sastanku premijera Milojka Spajića sa specijalnim izaslanikom EU za Zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Lajčak je, kako se navodi u saopštenju, čestitao Crnoj Gori na zatvaranju tri pregovaračka poglavlja, a glavna tema razgovora bili su dalji koraci na evropskom putu Crne Gore.
- Specijalni izaslanik EU je istakao da je svima jasno kako je proces proširenja ponovo živ i da je sada pitanje kako da se iskoristi prozor šansi, koji je otvoren - naveli su iz Vlade.
Detaljno se razgovaralo o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori i koliko je važna stabilnost, kako bi se isporučili rezultati iz ambiciozne EU agende. 
- Istaknuta je potreba da Skupština prati rad Vlade na integracionom procesu, kako bi se sva poglavlja zatvorila do 2026 - navedeno je u saopštenju.

1250x600

1084x550

Spajić sa Lajčakom: Crna Gora mora ostati potpuno fokusirana na evropsku integraciju

Došlo je vrijeme da integracija Zapadnog Balkana u EU postane realnost - ocijenio je specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak nakon Samita Berlinskog procesa u glavnom gradu Njemačke.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (X), kazao da je u okviru Berlinskog procesa "urađeno mnogo korisnih stvari za ljude u regionu".
- Na 10. godišnjicu poruke su bile vrlo jasne: Mnogo je postignuto za ljude u regionu, ali je došlo vrijeme da se integracija Zapadnog Balkana u EU pretvori u stvarnost - istakao je Lajčak, dodajući da je učestvovao na današnjem samitu na poziv njemačkog kancelara Olafa Šolca.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiroslavLajcak%2Fstatus%2F1845824180341662146&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lajčak: Došlo je vrijeme za integraciju Zapadnog Balkana u EU

Parlamentarna većina svojim djelovanjem izaziva političku nestabilnost i u realnosti udaljava Crnu Goru od evropskog kursa i evropskog sistema vrijednosti, poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković na sastanku sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, Miroslavom Lajčakom koji boravi u Crnoj Gori.
Tokom sastanka ocijenjeno je da Crna Gora treba da ostane fokusirana na evropsku agendu, kako bi iskoristila trenutni zamah proširenja i u skoroj budućnosti ostvarila članstvo u EU.
Živković je upoznao sa aktuelnim unutrašnjim društveno-političkim procesima, sa posebnim akcentom na djelovanje aktera parlamentarne većine.
- Proces EU integracija nije samo štrikiranje obaveza, već je potrebna prije svega politička stabilnost, koja se ne može prepoznati unutar parlamentarne većine - zaključio je Živković.
Osvrćući se na proces lokalnih izbora koji su održani, Danijel Živković je ocijenio da je DPS osvojila najviše glasova i time pokazala da ima kapaciteta da očuva stabilnu podršku, što potvrđuje činjenicu da su građani prepoznali mukotrpnu borbu za zaštitu državnih interesa Crne Gore i očuvanje i izgradnju demokratskih vrijednosti u društvu.
Živković je istakao da očekuje da će rezultati izbora imati dugotrajan uticaj na politički pravac ne samo Podgorice, već i cijele Crne Gore.
Specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak je pozdravio konstruktivnu opozicionu ulogu DPS-a u procesu evropskih integracija, posebno prilikom dobijanja IBAR-a, i dodao da EU želi da Crna Gora nastavi da bude uspješna priča.
- Crna Gora ima jedinstvenu priliku da brzo napreduje u pregovaračkom procesu i pozivam sve političke aktere da se ujedine oko tog cilja - kazao je Lajčak.

Živković sa Lajčakom: Parlamentarna većina svojim djelovanjem udaljava Crnu Goru od evropskog puta

Kada se radi o odluci o donošenju Rezolucije o Jasenovcu, ali i o bilo kojoj drugoj odluci, mislim da na našem evropskom putu i pristupa koji se tiče dobrobiti crnogorskog društva i prihvatanja tamnih stranica crnogorske istorije i njihovo tretiranje na adekvatan način, nijedna odluka nije donešena sa namjerom da se bilo kome nanese šteta, posebno ne članicama Evropske unije, pogovoto ne Hrvatskoj kao jednoj od naših najbližih saveznika - kazao je ministar odbrane Dragan Krapović na 2BS Forumu.
Kako je naveo, dosta je bilo priče o rezoluciji, dodajući da to nije jedina rezolucija koja se našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta u prethodnom periodu
- Vjerujem da sve ono što radi većina i Vlada Crne Gore i odluke koje donose je usmjereno na dobrobit i pomirenje unutar crnogorskog društva - ocijenio je Krapović.
Rezolucija, kako dodaje, nije donešena da bi se bilo kome nanijela šteta, posebno ne Hrvatskoj.&nbsp;
- Cilj i naša namjera, kao izraz demokratske zrelosti Crne Gore u smislu pomirenja i zatvaranja tih tamnih stranica, damo adekvatan karakter i okviru - naglasio je Krapović.
Smatra da je to u jednom dijelu principijelno ponašanje, odnosno "da se svaki zločin i genocid koji se desio na ovim prostorima nazove pravim imenom".
Moderatorka, novinarka Jasmina Kos, navela je da je premijer Hrvatske Andrej Plenković ocijenio da je to "instrumentalizacija druge države s ciljem narušavanja odnosa Zagreba i Podgorice", a i u Podgorici su se čule ocjene o štetnosti ove rezolucije za odnose s Hrvatskom.&nbsp;
Krapović je rekao da je njegov stav, i partije koju predstavlja, da ih uopšte ne interesuje što o tome misle u Srbiji i što su tamo uradili po ovom pitanju.
- Mislim da u Crnoj Gori donosimo samostalno odluke, mislim da je ovo bila odluka crnogorskog parlamenta - kazao je Krapović i dodao da živi u uvjerenju da nije usmjerena protiv Hrvatske.
<h2>Prioriteti&nbsp;</h2>
Govoreći o planovima na unutrašnjem planu kazao da kao prioritet vide borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, te ocijenio da je stanje mnogo bolje nego prije 2020.
- Apsolutni spoljnopolitički prioritet 44. Vlade je članstvo u EU, a kod prethodnih je to bilo deklarativno. Sadašnju vlast podržava dvije trećine parlamenta, što je najheterogenija vlast u istoriji Crne Gore - istakao je Krapović.
Kao prijetnju vidi maligne uticaje trećih strana, prije svega Rusije.
- Otvara se prostor da se na Zapadnom Balkanu da se oni otvore. Ukoliko ostavimo vakuum, biće ispunjen od trećih strana - ocijenio je Krapvoić.
Očekuje, pored ostalog, da se sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost održi u dogledno vrijeme, smatrajući da je potrebno da to bude što prije.
<h2>Zamajac za Zapadni Balkan</h2>
Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak ocijenio je da "imamo novu situaciju i novi zamajac" za Zapadni Balkan na evropskom putu.
- Ovo je prilika da svi političari koji deklarativno podržavaju evropski put to pokažu na djelu. Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata, što je konkretan korak. To je kompleksna zemlja sa mnogo problema, Dodik je jedan od njih. Dejtonski sporazum nije kompatibilan sa EU kao sistem, potrebno je napraviti novi Ustav BiH - rekao je Lajčka.
Smatra da previše političara gradi karijere tako što tumači prošlost, a ne tako što se bavi budućnošću.
Lajčak je rekao da odnosi Srbije i Kosova predstavljaju najvažniji regionalni izazov.
- Imamo manje normalizacije, manje tenzija. Moramo se vratiti na implementaciju sporazuma. Moje pitanje je - imamo li uopšte alternativu normalizacije. Da li je to sukob? Iz toga korist ne bi izvukli mi građani Kosova, ni Srbije - istakao je Lajčak.
Kaže i da godinu nakon događaja u Banjskoj nije došlo do sudskog epiloga.
- Evropska unija je kazala da odgovorni moraju odgovarati. Nismo vidjeli napredak u tome. Radilo se na napadu na vladavinu prava i dobre odnose. Realno gledano, Kosovu predstoje parlamentarni izbori u februaru, a EU je u prelaznom periodu. Moje iskustvo mi govori da ne možemo očekivati napredak prije njih, a pripremamo teren za napredak nakon njih - naglasio je Lajčak.

Jasmina Beharovic

Krapović o Rezoluciji o Jasenovcu: Nijedna odluka nije donešena da bi se bilo kome nanese šteta, pogotovo ne Hrvatskoj

Crna Gora ima jedinstvenu priliku da brzo napreduje u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom - poručio je specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak na sastanku sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem.
Lajčak je pozvao političke aktere da se ujedine oko tog cilja.
Oni su, kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, razgovarali na temu daljeg ubrzanja reformi na evropskom putu Crne Gore.
- Naša zemlja je jasno opredijeljena da postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine. Dobijanje IBAR-a predstavlja prekretnicu na našem evropskom putu I ulazak u završnu fazu pristupnih pregovora. Do kraja godine, tokom mađarskog predsjedavanja Savjetom EU, očekujemo zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja, što će predstavljati dodatni zamah ostvarenju našeg evropskog cilja - rekao je Milatović.
On je saopštio da bi pristupanje Crne Gore EU bilo važan signal i za ostale zemlje regiona, kao uspješna priča i motivacija za nastavak pregovora, saopšteno je iz njegovog kabineta.
- Istakao je očekivanje da će se novi saziv Evropske komisije od samog početka dodatno posvetiti politici proširenja, posebno kada je u pitanju Crna Gora, jer je to način da se pokaže da se svaki napredak prema zaslugama adekvatno nagrađuje, kao i da se oživi nada u evropsku perspektivu svih država kandidata - naveo je u saopštenju.

Lajčak Milatoviću: Politički akteri da se ujedine oko evropskog napretka Crne Gore

Mogućnost da Crna Gora 2028. godine postane članica Evropske unije je realistična, ocijenio je specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak tokom sastanka sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem.
Ivanović i Lajčak razgovarali su danas na marginama Bledskog strateškog foruma. Tom prilikom Ivanović je zahvalio Lajčaku na kontinuiranom zalaganju na afirmaciji evropske budućnosti Zapadnog Balkana i dodao da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena ispunjavanju obaveza iz evropske agende.
Lajčak je naglasio da je, u tom smislu, od ključne važnosti da Crna Gora nastavi sadašnji momentum, kao i da ostane fokusirana na prioritetni cilj - članstvo u EU.
On je čestitao Crnoj Gori na dobijanju IBAR-a i istakao da je napredak koji Crna Gora ostvaruje prepoznat u Evropskoj uniji i zemljama članicama i da predstavlja podsticaj za zemlje kandidate za članstvo iz regiona.
Na sastanku je razgovarano i o aktuelnim regionalnim prilikama.

Tamara Klikovac

Ivanović-Lajčak: Realistična mogućnost da Crna Gora 2028. godine postane članica EU

The Judicial Council today acknowledged the termination of the judicial office of Vesna Moštrokol, a judge of the Court of Appeal of Montenegro. As stated in the announcement by the Judicial Council, this was done at her personal request.
Moštrokol presided over the panel of judges of the Court of Appeal tasked with rendering a decision in the „State Coup“ case following an appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office (SSPO).
In addition to Moštrokol, the panel consisted of the rapporteur, Judge Zorica Milanović, and panel member Judge Predrag Tabaš.
Earlier, the SSPO had proposed in its appeal that the first-instance judgment of the High Court in Podgorica in this case be upheld.
A special panel of the High Court in Podgorica, presided over by Judge Zoran Radović, delivered a judgment on 12 July 2024, acquitting all defendants of the criminal offences of forming a criminal organization, attempted terrorism, and attempted terrorism by incitement. The charges alleged that on the day of the parliamentary elections, 16 October 2016, the defendants intended, through the use of violence and an armed incursion, to enter the Parliament of Montenegro and proclaim the victory of the Democratic Front.
Towards the very end of 2025, a session of the Court of Appeal was held regarding the appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office against this decision of the High Court.
At that session, the judgment was read out acquitting the leaders of the former political alliance Democratic Front, Milan Knežević and Andrija Mandić, former commander of the Serbian Gendarmerie Bratislav Dikić, and ten other individuals of charges related to an attempted terrorist attack on the day of the parliamentary elections on 16 October 2016.
The panel at that session, held on 23 December 2025, was presided over by Judge Moštrokol.

Vesna Moštrokol, Presiding Judge in the „State Coup“ case, resigns

Američki predsjednik Donald Tramp posjetiće Svjetski ekonomski forum (WEF) u Davosu, u Švajcarskoj, u srijedu i četvrtak, usred rastućih tenzija s evropskim partnerima oko Grenlanda, rekao je ministar finansija SAD-a Skot Besent.
- Bila je ovo naporna godina, a predsjednik će biti ovdje u srijedu i četvrtak kako bi sumirao godinu i govorio o svojim razmišljanjima za budućnost - rekao je Besent novinarima na marginama godišnjeg okupljanja u švajcarskom alpskom odmaralištu.
Naglasio je da će Tramp poslati poruku da „Amerika na prvom mjestu“ ne znači samo Amerika, navodeći da će američki predsjednik pokazati „kako izgleda američko liderstvo u svijetu“.
Besent je odbacio sugestije da je Trampov pritisak na Grenland motivisan njegovom javnom težnjom za Nobelovom nagradom za mir, nazvavši to „potpunom patkom“. Kazao je da predsjednik Grenland smatra „strateškom imovinom“ za Ameriku i da neće „prepustiti… bezbjednost hemisfere nikome drugom“.
U pismu objavljenom u ponedjeljak, Tramp je norveškom premijeru Jonasu Garu Storeu rekao da se više ne osjeća obaveznim da se isključivo fokusira na mir nakon što je „vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir“, te je ponovio zahtjeve za američku kontrolu nad Grenlandom.
Samoupravna danska teritorija privukla je Trampovo interesovanje zbog strateškog položaja, ogromnih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog ruskih i kineskih aktivnosti.
Govoreći o potencijalnoj evropskoj odmazdi na Trampovu subotnju najavu uvođenja carina od 10 odsto na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Holandije i Finske, počevši od 1. februara, koje bi se povećale na 25 odsto u junu, Besent je rekao da bi takav potez bio „veoma nerazuman“.
- Mislim da bi svi trebalo da vjeruju predsjedniku na riječ - dodao je.
Davos je neformalni naziv za godišnji sastanak WEF-a koji se održava u Švajcarskoj, a riječ je o velikom globalnom skupu na kojem politički lideri, čelnici globalnih kompanija, akademici i javne ličnosti raspravljaju o ekonomskim, geopolitičkim i društvenim pitanjima.

Tramp dolazi u Davos usred tenzija s Evropom oko Grenlanda

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je odbio poziv predsjednika SAD-a Donalda Trampa da bude dio Odbora za mir, nadnacionalnog tijela koje bi, prema ideji Vašingtona, trebalo rješavati sukobe širom svijeta.
Tramp je pozivnice poslao širom svijeta, uključujući i predsjednika Rusije Vladimira Putina, a većina lidera još nije poslala odgovor.
Ipak, francuski predsjednik je odlučio odgovoriti te je odbio Trampov poziv da učestvuje u ovom odboru.
Makronova odluka je, najvjerovatnije, donesena između ostalog i zbog sukoba evropskih zemalja i Trampa u vezi s Grenlandom, kojeg američki predsjednik želi pripojiti SAD-u.
Podsjetimo, Tramp je Odbor za mir zamislio kao svojevrsnu zamjenu za Ujedinjene nacije, odnosno kao nadnacionalno tijelo koje bi posredovalo u konfliktima širom svijeta.
Pozivnice su, zasad, dobili lideri Poljske, Rusije, Slovenije, Izraela i Francuske, ali je Makron jedini odgovorio do sada.
Nije poznato kako bi Odbor za mir tačno djelovao i na koji način bi provodio svoje odluke. Ove detalje Bijela kuća tek treba da objavi.

Tramp dobio prvu odbijenicu: Makron ne želi biti dio njegovog Odbora za mir

Potpredsjednik Bošnjačke stranke i poslanik Jasmin Ćorović oštro je osudio pjevanje četničkih pjesama kojima se glorifikuju ratni zločinci Pavle Đurišić i Dragoljub Mihailović.
- Da ponovimo, Pavle Đurišić i Dragoljub Mihailović su zločinci, saradnici okupatora i simboli jedne pogubne ideologije, koja je u krajnjem dovela do katastrofalnih posljedica, ubistava i razaranja. Svako veličanje lika i djela ovih zločinaca najoštrije osuđujem - navodi Ćorović.
Posebnu štetu djelovanja ovih pojedinaca i generalno četničkog pokreta su, kako ističe, osjetili pripadnici bošnjačkog/muslimanskog življa u drugom svjetskom ratu, kao i kasnije kroz raspad SFRJ.&nbsp;
- Ali, posljedice djelovanja četničkog pokreta osetili su i drugi narodi pa i brojni Srbi. Nažalost, ova retrogradna i nazadna ideologija i danas ima svoje sljedbenike. Crna Gora takođe, nije imuna na ovu bolest. Bilo mi je žao danas gledati mlade ljude, ali i one starije koji su na pravoslavni praznik “Bogojavljanje” na Morači u Podgorici pjevali četničke pjesme “Izvidnica Pavla Đurišića” i “Sve su straže đenerala Draže”, glorifikujući ratne zločince i ideologiju krvi i tla - navodi Ćorović.&nbsp;
Pita se kakve veze ima plemenito pravoslavlje koje se vodi univerzalnim idejama ljubavi i mira sa ideologijom etničkog čišćenja, ubijanja i istrebljenja.&nbsp;
- Kako se u vezu uopšte može dovesti najznačajnija biblijska poruka “ljubi bližnjeg svoga” sa djelovanjem Pavla Đurišića? I po čemu je to on zaslužan da se veliča baš na jednom vjerskom prazniku? Umjesto javljanja Boga, javile su se fašističke pjesme i zle poruke. I to nije prvi put. To je postala praksa. Pitam sve te mladiće a i vjerska lica kojima ne smetaju ovakve pjesme, slavi li se pravo ako se ne slavi ljubav nego mržnja - rekao je Ćorović.
Pita "umije li ovaj narod uopšte da se veseli ne mrzeći".&nbsp;
- Ili samo kroz mržnju prema drugom se može osjetiti slavlje i radost? &nbsp;Kakvo je to slavlje? Pravo ili krivo? Ko to zapravo iskrivljuje pravoslavlje? I sluđuje ovaj narod? I dokle? Kako god, svim iskrenim vjernicima čestitam pravoslavni praznik “Bogojavljanje” uz žal zbog ovakvog reagovanja. A onima koji još uvijek ne znaju šta pravoslavlje zaista jeste, želim da im se umjesto Pavla i Draže javi Bog - poručio je Ćorovića.&nbsp;

Tag: miroslav-lajcak