Nedavno je podnio ostavku – nakon toga je saslušan u tužilaštvu. Dejan Vukšić, savjetnik predsjednika države koji je pred Novu godinu napustio tu funkciju, dao je u subotu izjavu Centru bezbjednosti Kotor, saznaje Televizija E.&nbsp; Nakon što je Vukšić saslušan, na potezu je Tužilaštvo koje treba da cijeni osnovanost tri krivične prijave koje je protiv njega podnijela Mirjana Pajković direktorica Direktorata za zaštitu i unapredjenje ljudskih prava i sloboda. DUGOTRAJNI SUKOB Privatni sukob dvoje državnih službenika, Vukšića, koji je kao direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost trebao da štiti sigurnost države i Pajković, koja bi trebalo da se bavi zaštitom ljudskih prava kulminirao je krajem prošle godine. Direktorica Direktorata za zaštitu i unapredjenje ljudskih prava i sloboda u krivičnoj prijavi optužila je tadašnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića da joj je prijetio, zloupotrebljavajući službeni fiksni telefon kabineta predsjednika, a na svojim društvenim mrežama objavila je uvrjedljive i prijeteće poruke koje joj je slao. Policiji su podnešene tri krivične prijave, posljednja 5. januara zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja, fotografije na kojoj je Pajković. Nije do sada bilo reakcije tužilatva... PRIJAVA O VUKŠIĆEVIM ZLOUPOTREBAMA U prijavi se Pajković poziva i na Vukšićevu izjavu iz jula prošle godine za Televiziju Adria.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260118230112_e04bae95040b7e8f980044c8f78ac2f6e92df45492dd7cdfb05c08757798bf0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260118230112_e04bae95040b7e8f980044c8f78ac2f6e92df45492dd7cdfb05c08757798bf0f" data-rendition-name="original" width="981" height="696" loading="lazy" alt="PRIJAVE ZA SADA BEZ REAKCIJE: Naslovnica krivične prijave SDT-u koju je podnijela Mirjana Pajković"> <figcaption>PRIJAVE ZA SADA BEZ REAKCIJE: Naslovnica krivične prijave SDT-u koju je podnijela Mirjana Pajković(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Gdje se prikupljao taj kompromitujući materijal, to nije materijal koji je kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela, možda neki ljudi ne bi prosto željeli da im se znaju neke lične stvari, znate kakva je javnost oni će to malo kritički, neće da kažu pusti to što je ovaj nezakonito pribavio nego daj da ja vidim što si ti tamo radio, iako ne pričamo o stvarima koji su predmet izvršenja krivičnog djela, nego su razne stvari bile i montirane - kazao je Vukšić za tu televiziju u julu prošle godine. Očito je, kako tvdri Pajković, da dugogodišnji advokat, kasnije čelnik ANB-a i savjetnik predsjednika Milatovića pokušao da – nezakonito, a svjestan postupaka – iskoristi informacije koje je, po prirodi službe, dobijao kao čelnik Agencije.&nbsp; BRUKA U DRŽAVNOM VRHU Dejan Vukšić je od juna 2023. godine do kraja decembra 2025. godine, kada su objavljene kompromitirajuće poruke, obavljao funkciju savjetnika za bezbednost i odbranu Predsjednika države. Prethodno je od decembra 2020. godine do maja 2022.godine bio na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Pajković vjeruje da je položaj direktora Agencije iskoristio i određenim tehničkim sredstvima došao do pismene dokumentacije koja je zvanično bila uništena, a koja je kompromitujuća i nije predmet krivičnog djela. - Dejan Vukšić raspolagao nezakonito prikupljenim kompromitujućim materijalom koji je pribavio dok je bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, što i sam priznaje u emisiji, te da je istim prijetio meni kako bi izazvao ponašanje koje njemu odgovara. Prijetio mi je uništenjem karijere i gubitkom pozicije u državnoj instituciji. Sumnjam da je zloupotrebom autoriteta koji je imao medju službenicima neovlašćeno pribavljao podatke o mom kretanju, dok su službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost vršili nadzor nad drugim licem, i poruke koje sam razmenjivala sa tadašnjim ministrima i direktorima - navodi se u krivičnoj prijavi Pajković. SKANDAL BEZ KRAJA&nbsp; Da nije sve u uvrjedljivim i ponižavajućim ličnim porukama dvoje državnih službenika - koji bi trebalo da budu uzor a ne predmet skandala - pokazuju i navodi iz prijave protiv Vukšića u kojima Pajković navodi da je u novembru prošle godine predala kandidaturu kod presjednika države za Zaštinicu ljudskih prava i sloboda. - Služba Predsjednika države nije dala saopštenje ko su prijavljeni kandidati niti prilikom objavljivanja izabranog kandidata ko su još bili prijavljeni kandidati, čime je javnost neopravdano ostala uskraćena za informaciju i davanje podrške. Isto ukazuje da je Presjednik države bio doveden u zabludu očigleno od strane svog Savjetnika da nijesam dobar kandidat. Sumnje su potvđene njegovim nezakonitim, neovlašćenim izjavama u medijima - piše u krivičnoj prijavi. Podsjetimo, nakon što je Pajković objavila prijeteće poruke koje joj je Vukšić, savjetnik predsjednika za medije rekao da je ona bliska Kavačkom klanu i da radi za mafiju. Nepoznato je kako neko ko je bio na čelu najvažije službe za nacionalnu bezbjednost nije znao da mu intimni prijatelji rade za mafiju sve dok se nijesu počeli javno obračunavati, baš kao što je nepoznato kako je u očima Mirjane Pajković najveći gospodar Crne Gore, kako je u jednoj anketi nazvala Vukšića, stigao do progonitelja I neprijatelja. . Ili je, jednostavno, želja za funkcijama I moći pokvarila idilu među dva državna službenika?!&nbsp;

Marija Arnautović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vukšić saslušan u Kotoru nakon tri prijave Pajković, još se čeka potez tužilaštva

Doskorašnji savjetnik predsjednika Crne Gore Dejan Vukšić saopštio je da je danas bio u policiji kako bi dao izjavu povodom prijave koju je protiv njega podnijela direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.&nbsp;
- Bez obzira na to što smatram da je imenovanać faktički izvršila više krivičnih djela i da je povezana sa kavačkom kriminalnom strukturom, zbog čega sam protiv iste početkom godine podnio krivičnu prijavu, imajući u vidu da sam joj uputio neprimjerene riječi koje nijesu odraz mog vaspitanja, iz moralnih razloga podnosim ostavku na mjesto savjetnika Predsjednika - kazao je na mreži Iks.&nbsp;
Ovu situaciju će, kako je istakao, rješavati sam, bez da o tome izvještava bilo koga.&nbsp;
- Zahvaljujem se Predsjedniku na ukazanom povjerenju i saradnji - zaključio je Vukšić.&nbsp;

Portal ETV

Vukšić: Podnio sam ostavku iz moralnih razloga; Pajković povezana s kavačkom kriminalnom struktorom

Koliko sam upoznata, najnovije izmjene krivičnog zakonika će upravo sadržati i ovu novinu, novinu krivičnog djela femicida, i iskoristila bih priliku da naglasim da je jako važno da razumijemo sta znači krivično djelo femicid, to nije bilo koje ubistvo, i svako ubistvo žene, ne treba banalizovati pravne norme. To je upravo ono ubistvo koje je proizašlo iz same uloge koju je određena zena imala u jednoj porodici, ili partnerskom odnosu, odnosno da je ona bila viktimizovana upravo zbog te same njene uloge u porodici - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokatica Mirjana Pajković.
Zbog nasilja u porodici u prvih 11 mjeseci 2024.godine izrečeno je ukupno dvije godine i mjesec zatvora.&nbsp;
Postavlja se pitanje da li su to djela sa blagim posljedicama, kaže Pajković, jer kada se govori o djelima nasilja u porodici postoji specifičnost u vidu olakšavajućih i otežavajućih okolnosti.&nbsp;
- Olakšavajuće okolnosti su kada je neko porodičan, kada neko ima djecu, kada brine o toj djeci, kada brine o porodici, kada obezbjeđuje egzistenciju. Kada vi učinite djelo upravo protiv te porodice postavlja se pitanje da li se to može gledati kao olakšavajuća okolnost. A sa druge strane je opet negdje obaveza i suda da donese odluku koja je pravilna, i koja je svrsishodna, odnosno koja neće preći u neko prekoračenje, odnosno koja neće izazvati neželjene i nepotrebne posljedice, jer mislim da se ovdje vodi najviše računa o tom egzistencijalnom momentu i o daljoj brizi o porodici, koju sam počinilac ima - rekla je Pajković.
Uslovne se osude, kako objašnjava, ne mogu izreći za teska krivicna djela, kao ni licima koji su povratnici.
- Ja ne bih zanemarivala snagu uslovnih osuda, posebno iz razloga dugog perioda provjere, koji obično ide godinu ili dvije. Period od dvije godine može da bude relevantan pokazatelj da li se neko lice zaista pokajalo, da li je sklono ponavljanju vršenja krivičnih djela, ili je to bio jedan izolavani incident, jedan izolovani slučaj, i da je ta uslovna osuda postigla svoju svrhu, a to je da je pomogla da taj pojedinac bude koristan dio zajednice, a ne da ponovo vrši ista, ili slična krivična djela - istakla je Pajković.
Inkriminisanje krivičnog djela femicida, kako ističe, jeste neophodno zbog loše statistike, ali je to i preporuka međunarodnih relevantnih adresa.
- Koliko sam upoznata, najnovije izmjene krivičnog zakonika će upravo sadržati i ovu novinu, novinu krivičnog djela femicida, i iskoristila bih priliku da naglasim da je jako važno da razumijemo sta znači krivično djelo femicid, to nije bilo koje ubistvo, i svako ubistvo žene, ne treba banalizovati pravne norme. To je upravo ono ubistvo koje je proizašlo iz same uloge koju je određena zena imala u jednoj porodici, ili partnerskom odnosu, odnosno da je ona bila viktimizovana upravo zbog te same njene uloge u porodici - zaključila je Pajković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DwqeC2OtCq1g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Neophodno je inkriminisanje krivičnog djela femicid

Advokatica Mirjana Pajković kazala je da mjera obaveznog liječenja ne smije biti zamjena za zatvorsku kaznu izrečenu za počinjena krivična djela protiv polne slobode.
- Praksa koja je nama dostupna, na čitanje, na uvid, na nešto sa čim se mi susrećemo u radu, jeste da, nažalost, žrtve budu dovedene u takvo psiho emocionalno stanje da &nbsp;nijesu sposobne da pruže otpor, odnosno da se zloupotrijebe njihove emocije i povjerenje za vršenje tako svirepih krivičnih djela. To je jedna specifična težina, i koliko god da su predviđene velike kazne, vjerujem da postoji uvijek prostor da te kazne budu i strožije - kazala je Pajković u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E.
U Registru počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode djece, poznatim kao Registar pedofila nalaze se 103 osobe, pet više nego što ih je bilo 15. avgusta prošle godine, kada je ova evidencija uspostavljena. Iz Klinike za psihijatriju su kazali da, prema njihovim evidencijama, nije zabilježena nijedna intervencija koja bi se odnosila na tretman, ili liječenje pedofila.&nbsp;
Prilikom zasnivanja radnog odnosa, kaže Pajković, poslodavci najčešće traže ljekarsko uvjerenje, nekad i izvod iz kaznene evidencije.
- Ukoliko je izrečena mjera obaveznog liječenja licu, trebalo bi da to pokaže u samom izvještaju, takođe i ako se radi o pravosnažno osuđenom licu, to će biti evidentirano kroz kaznenu evidenciju. Postoji i mehanizam traženja potvrde da li se protiv konkretnog lica vodi krivični postupak, tako da postoje određeni zakonski mehanizmi, ali ja lično ne bih to stavljala na slobodnu volju, već smatram da to treba biti obaveza, obzirom na senzitivnost i ozbiljnost posla kojim se određeno lice bavi, koje se u svom radu susreće i sa radom sa djecom - rekla je Pajković.
Zakonom je predviđeno da mjere obaveznog liječenja, objašnjava ona, ne mogu biti kraće od godinu dana, niti duže od deset godina.
Rehabilitacija i resocijalizacija su dio Krivičnog zakonodavstva i za djela seksualnog zlostavljanja djece i Pajković ih tumači kao pozitivno dat mehanizam.
- Takve mjere mogu biti date nakon izdržavanja kazne, jer je vrlo važno da ne dođemo u zamku da se na račun zdravstvenog stanja upravo izbjegavaju zatvorske kazne. To ne bi bilo dobro, najgore po pravo, pravdu, i po pravnu sigurnost, generalno, &nbsp;bi bilo da se izriču mjere koje nijesu funkcionalne i &nbsp;ne daju efekte. Samo izricanje mjere ne znači da se one sprovode, i da one mogu dati konkretan efekat, a kasnije pooštravanje tih mjera predstavlja jednu određenu komplikaciju samim pravosudnim organima, i u tom smislu treba biti vrlo oprezan - istakla je Pajković.
Nakon izdržavanja kazne lica koja su osuđena za seksualno zlostavljanje djece postoje mehanizmi koje regulišu nadzor osoba upisanih u registar krivičnih djela.
- Postoje mehanizmi koji se tiču i Krivičnog zakonika i Zakona o radu. Pored niza krivičnih djela koja su propisana Krivičnim zakonikom, a tiče se djela protiv polne slobode, postoji jedno krivično djelo koje pogađa, odnosno targetira upravo ona lica koja rade sa djecom, odnosno ona lica koja su u nekom položaju autoriteta u odnosu na djecu, i to je krivično djelo obljuba zloupotrebom položaja, i tu se upravo misli na počinioce krivičnog djela kada je slučaj sa nastavnicima, vaspitačima, trenerima, pa biće i roditeljima, u smislu očuha i maćehe, odnosno da su to bilo koja lica kojima su djeca povjerena na čuvanje, vaspitanje, treniranje, učenje, odnosno da su to osobe koje imaju određeni autoritet nad djetetom, a zapravo su žrtve, u ovom konkretnom slučaju djeca, u nekom podređenom položaju. Zakonodavac ovdje propisuje strožije kazne u odnosu na krivično djelo obljuba nad maloljetnikom, i kao poseban mehanizam izriče se zabrana obavljanja djelatnosti poslova koji u svom radu sadrže i rad sa djecom - naglasila je Pajković.
Ona podsjeća da Zakon o radu propisuje da je smetnja za zasnivanje radnog odnosa ukoliko je neko određeno lice osuđeno na krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje tih poslova, a konkretno se navode i djela iz polne slobode.
Kod krivičnih djela gdje postoji odnos potčinjenog i autoriteta, podsjeća Pajković, nije potrebno da postoji sila i prinuda, i to je, kako navodi, teška specifičnost tog krivičnog djela.&nbsp;
- Praksa koja je nama dostupna, na čitanje, na uvid, na nešto sa čim se mi susrećemo u radu, jeste da, nažalost, žrtve budu dovedene u takvo psiho emocionalno stanje da &nbsp;nijesu sposobne da pruže otpor, odnosno da se zloupotrijebe njihove emocije i povjerenje za vršenje tako svirepih krivičnih djela. To je jedna specifična težina, i koliko god da su predviđene velike kazne, vjerujem da postoji uvijek prostor da te kazne budu i strožije - zaključuje Pajković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxyoKvsT-CsM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Mjera obaveznog liječenja ne smije biti zamjena za zatvorsku kaznu

U prethodnih deset godina iznos alimentacije, u najčešćem broju slučajeva, iznosi oko 67 eura. Iznos alimentacije ne smije biti manji od 15 posto od zarade. Ukoliko uzmemo u obzir minimalnu zaradu u Crnoj Gori, iznos je negdje oko 70 eura, i zakonom se predviđa da ona može ići do 50 posto od same plate. Ono jeste važno u sudskom postupku uvijek naglasiti jeste da je roditelj dužan da djetetu omogući životni stil kakav i sam uživa - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, advokatica Mirjana Pajković.
<h1>Bračna i vanbračna zajednica nijesu izjednačene&nbsp;</h1>
Jedna od grešaka u shvatanju pravnih normi je, kaže Pajković, široko rasprostranjeno shvatanje da su bračna i vanbračna, kako navodi, zajednica izjednačene.
- Bračna i vanbračna zajednica su izjednačena po pitanju prava djece, i po pitanju zajedničke imovine. Međutim, kada dođe do sporova pred sudom, vrlo često se jave problemi u samom dokaznom postupku. Jedan od primjera je kada se osporava trajanje vanbračne zajednice, a došlo je do sticanja zajedničke imovine. Dešava se u praksi da se taj period početka vanbračne zajednice vezuje sa rađanjem djeteta, sa tim datumom, a da to baš u realnosti nije tačno, da je vanbračna zajednica mnogo duže trajala, nego što možemo da dokažemo da zaista jeste, i to pravi određene smetnje u dokaznom postupku u smislu podjele imovine - rekla je Pajković.
Advokatica preporučuje i savjetuje da se na zaključivanje braka pred matičarem ne gleda kao &nbsp;samo formu, ili, kako kaže, običan papir, već je to važan dokument, koji, kako navodi, mnogo pomaže &nbsp;u ostvarivanju građanskih prava.
<h2>Sporazumni razvodi nijesu dobro rješenje u praksi&nbsp;</h2>
U prethodnoj godini je u Crnoj Gori razvedeno 775 brakova i mnogo je faktora koji utiču na toliki procenat razvoda, kaže Pajković, ali ako su razvodi rješenje za izbjegavanje problema, i eskalacija, kako kaže, bolje je pristupiti razvodu.
- Ono što sam primjetila u skorijoj praksi, pred sudovima, jesu neki sporazumni razvodi brakova, koji su vrlo, po meni, problematični, koji nijesu u interesu lica koja se razvode, niti u interesu samog djeteta…U praksi ti sporazumni razvodi braka su dogovor supružnici dogovore oko povjeravanja djeteta, gdje oni kažu da će zajedno vršiti roditeljsko pravo, ali da se samo odredi mjesto, odnosno adresa, na kom će djeca boraviti, i to najčešće bude na adresama majke. Obzirom da je po sporazumu sud donese odluku na osnovu tog zajedničkog prijedloga. Međutim, to nije dobro rješenje u praksi, prije svega zbog tog djeteta, ali ni zbog jednog, ni zbog drugog roditelja, jer kada je sve na dobrovoljnoj osnovi, kada vi nemate zakonom predviđenu obavezu, zbog nekad loših međuljudskih odnosa među roditeljima, izostane to davanje imentacija, izostane taj doprinos u izdržavanju i pomaganju oko djeteta, a nemate pravni mehanizam da to prinudnim putem sprovedete - naglasila je Pajković.
Supružnici mogu zajedno predati prijedlog za razvod braka sudu, objašnjava Pajković, sa potpisima oba supružnika, praksa je da i ti sporazumi budu ovjereni od strane notara, navodi ona, i oni po pravilu idu po hitnom postupku, i vrlo brzo se o tome, kako kaže, odlučuje.
<h2>Žene da ne dozvole manipulaciju ekonomskim momentom&nbsp;</h2>
U dodjeljivanju starateljstva nad djetetom treba biti vrlo oprezan, savjetuje Pajković i preporučuje ženama da ne dozvole manipulaciju, kako kaže, ekonomskim momentom.&nbsp;
U sudu, u toku dodjeljivanja starateljstva, poručuje Pajković, presudne moraju biti lične kompetencije kojima, kako kaže, raspolaže roditelj.
- Može se &nbsp;čuti u javnosti, i stiče se utisak da nekada žene ostaju u nekvalitetnim brakovima, zbog straha od te ekonomske zavisnosti. Naravno da je bitna okolnost da li jedan od roditelja ima riješeno stambeno pitanje, ili da li ima riješeno poslovno pitanje, ali, složićete se sa mnom da ne možemo tumačiti da li je neko &nbsp;dobra, ili manje dobra majka u odnosu samo na to da li živi u iznajmljenom stanu, ili otplaćuje kredit, ili živi u svom stanu. Jesu važni momenti, ali odluka se ne smije zasnivati samo po tom osnovu - istakla ja Pajković.
Roditelj da omogući djetetu životni stil kakav i sam uživa 

Visina alimentacije se određuje na osnovu samih potreba djeteta, objašnjava Pajković, u odnosu na to da li dijete ima dodatne potrebe u finansiranju, u smislu edukacije, navodi ona, ili dodatne zdravstvene zaštite.
Lično primanje djeteta ne može biti razlog, ističe advokatica, i ne može biti osnov, dodaje ona, za određivanje manje alimentacije.
- U prethodnih deset godina iznos alimentacije, u najčešćem broju slučajeva, iznosi oko 67 eura. Iznos alimentacije ne smije biti manji od 15 posto od zarade. Ukoliko uzmemo u obzir minimalnu zaradu u Crnoj Gori, iznos je negdje oko 70 eura, i zakonom se predviđa da ona može ići do 50 posto od same plate. Ono jeste važno u sudskom postupku uvijek naglasiti jeste da je roditelj dužan da djetetu omogući životni stil kakav i sam uživa. Tu treba obratiti pažnju i na neke određene manipulacije koje se javljaju u toku samih procesa, da možda neko lice se zvanično ne vodi kao zaposleno, da ne možete vi da uđete u trag njegovih primanja, recimo samim izvodima na osnovu plate, ali svakako može se ući u trag jednom životnom stilu koji uživa, i mislim da je to ono čime, između ostalog, se treba voditi prilikom odlučivanja o visini alimentacije - zaključila je Pajković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-wEvk1JnA6E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Alimentacija u Crnoj Gori najčešće iznosi 70 eura

Direktorat za zaštitu i unapređenje ljudskih prava, u ime Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, naravno, intenzivno radi na četiri, izuzetno važna zakona, koji se bave dominantno antidiskriminacionim politikama i zaštiti ljudskih prava - &nbsp;kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predstavnica Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
To su, kaže, Zakon o prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Zakon o zabrani diskriminacije i Zaštiti jednakosti i usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu sa ostalim zakonima koji su u primjeni u Crnoj Gori.
Dan ljudskih prava je važno obilježavati, ali isto tako, ističe ona, važno je na ljudskim pravima raditi, kako kaže, svakog dana.
- Današnji dan je jedna svojevrsna prilika da i mi izvijestimo &nbsp;o dosadašnjem postignućima, da izvijestimo o budućim planovima, i da mapiramo izazove sa kojima se susrećemo u radu - rekla je Pajković.
Ministarstvo manjinskih i ljudskih prava Dan ljudskih prava obilježava radno, poručuje Pajković, i sa velikim intenzitetom rada, dodaje ona, na zakonodavnom okviru.
- Sve svoje resurse smo usmjerili na zakonodavni okvir, jer smatramo da je to najbolji odgovor države na važnost ljudskih prava, kako ih poštuje, štiti i unapređuje - poručila je Pajković.
Stopa poštovanja ljudskih prava ide u progresivnom smjeru, smatra Pajković, iako je bilo trendova, kako kaže, vraćanja unazad.
- Svako vrijeme nosi izazove sa kojima je potrebno se suočiti brzo i pravovremeno, ali mogla bih da kažem da zaista težimo tim međunarodnim standardima, da je to neki realan cilj, cilj koji nam je blizu, i da, zaista, sve ono što radimo na polju zaštite i unapređenja ljudskih prava, nas čini relevantnim partnerima međunarodnih adresa, i relevantnim saradnicima. Želim da vjerujem da mi možemo biti i od pomoći drugima, da i oni sami u nama vide partnere da prevaziđu neke svoje izazove, sa kojima se susreću - istakla je Pajković.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava radi progresivne i inovativne stvari, podsjeća Pajković, i to je razlog zašto se često susreću, kako kaže, sa nerazumijevanjem i neprihvatanjem.
- Susrećemo se sa izazovima u našem radu, i odgovaramo na pravi način, činjenicama, argumentovano i stručno, i vjerujemo u svoje rezultate - naglasila je Pajković.
Politike Ministarstva su antidiskriminacione, objašnjava Pajović, i politike jednakosti, te se u svom radu zalažu, ističe ona, da Crna Gora bude društvo u kome svaki pojedinac ima osnove da izrazi svoj pun potencijal, kako navodi, u okviru vladavine prava.
- Vrlo vodimo računa upravo o tim ranjivim kategorijama društva, bilo da se to odnosi na položaj žena, položaj lica sa invaliditetom, položaj romske populacije, LGBT populacije, &nbsp;ili manjinskih naroda. U svakom slučaju vodimo računa o tim višestrukim elementima diskriminacije, jer određene kategorije društva se, nažalost, susreću i sa tom višestrukom &nbsp;diskriminacijom - rekla je Pajković.
Romska i egipćanska populacija imaju probleme, objašnjava Pajković, po pitanju ekonomske diskriminacije, naglašava ona, &nbsp;kao i diskriminacije po pitanju obrazovanja, a nerijetko se prepliće i, kako navodi, višestruka diskriminacija.
- Kod lica sa invaliditetom posebno su ugrožene kategorije žena i djevojčica, one su posebno prepoznate u toj oblasti. LGBT populacija je susreće sa jednim bučnim dijelom populacije, koji imaju nerazumijevanje i neprihvatanje, i ja smatram da to nije veliki broj ljudi, ali postoje neki stereotipi koji su vrlo glasni. Različiti su izazovi u odnosu na različite kategorije. Rodna ravnopravnost je jedan veliki izazov, koji mijenja svoje oblike. Trudimo se da obuhvatimo sve oblasti društva i damo konkretne odgovore - istakla je Pajković.
Suzbijanje netolerancije i govora mržnje, kako u javnom tako i u online prostoru, podsjeća Pajković, je zadatak Ministarstva za manjinska i ljudska prava, s posebnim akcentom, kako navodi, na Zakon o zabrani diskriminacije i zaštiti jednakosti.
- Zakon o zabrani i zaštiti jednakosti u svojim normama predviđa kao nedozvoljeno, kažnjivo i ponašanje koje treba sankcionisati upravo u dijelu govora mržnje - naglasila je Pajković.
Planovi Ministarstva manjinskih i ljudskih prava su veliki i ambiciozni, objašnjava Pajković, a u isto vrijeme su, kako navodi, jako realni.
- S ponosom mogu da kažem da Direktorat za zaštitu i unapređenje ljudskih prava, u ime Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, naravno, intenzivno radi na četiri, izuzetno važna zakona, koji se bave dominantno antidiskriminacionim politikama i zaštiti ljudskih prava. To je Zakon o prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Zakon o zabrani diskriminacije i Zaštiti jednakosti i usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu sa ostalim zakonima koji su u primjeni u Crnoj Gori - zaključila je Pajković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ddf1NZWk72ik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Važno je svakoga dana raditi na ljudskim pravima

Pravo na pravično suđenje jedno je od osnovnih ljudskih prava. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim.
&nbsp;To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E kazala direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, ona upozorava da bi trebalo voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i praksi poštovanja ljudskih prava. Nosioci javnih funkcija dužni su, napominje ona, da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija, kao i položaj lica u postupku.
Iz ugla poštovanja ljudskih prava, podjseća Pajković, pretpostavka nevinosti jedno je od osnovnih prava, kojim se obezbjeđuje pravo na pravično suđenje.
- Pravo na pravično suđenje jeste jedno od osnovnih ljudskih prava, koje se štiti kako Ustavom tako i međunarodnim konvencijama i deklaracijama. Mislim da je ispravno, i da će se i većina građana složitit sa mnom, da je u redu kreirati mišljenje na osnovu zvaničnih stavova institucija, koji su nadležni za donošenje odluka, u konkretnim slučajevima. Prije svega mislim na sudove i tužilaštva. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim. Imajući u vidu da tužilaštvo vodi postupke na osnovu sumnji, i na osnovu onoga što oni čine nama dostupnim, mislim da je ispravno kreirati stavove na osnovu toga - kaže Pajković.
Smatra da je važno, kako kaže, na koji način se ti stavovi iznose. Pajković navodi da se Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, pored ostalog, bavi antidiskriminacionim politikama.
- Pomenula bih Zakon o zaštiti diskriminacije i zabrani jednakosti, koji kao diskriminaciju, pored ostalog, i propisuje da je to upotreba određene terminologije, određenih riječi, određenog rječnika, u stilu stigmatizacije, u cilju ocrnjivanja i eventualnog dovođenja u nepovoljni položaj određenog lica. Kada govorimo o diskriminaciji, pored samog povrijeđenog dobra, lica prema kome se ta diskriminacija odnosi, ona može biti i šireg karaktera. Dakle, može uticati i na druga lica koja su indirektno diskriminisana, odnosno, koja trpe posljedice diskriminacije, samo zbog toga što su na neki način povezana sa osobom koja je predmet govora mržnje, stigme ili diskriminacije - navela je Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, napominje Pajković, treba voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i pozitivnih praksi poštovanja ljudskih prava. Podsjeća da postoji zakonska regulativa koja propisuje da su nosioci javnih funkcija dužni da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija i položaj lica u postupku.
- Dosta obraćamo pažnju na slobodu govora, koja ne treba da se suzbija. Kritička misao treba da bude ohrabrena, jer kritika može da bude sa pozitivnom namjenom, kako bi se ispravila pogrešna ponašanja. Ali, veoma je važno da se napravi linija između slobode govora i govora mržnje - naglasila je Pajković.
Podsjeća da javni funkcioneri uživaju imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost zbog javno izgovorene riječ. Napominje da to ne treba zloupotrebljavati.
- Vrlo je važno da, ukoliko nema krivične i materijalne odgovornosti, sve ono što javno izgovorimo, a naročito nosioci javnih funkcija, ima posebnu težinu, samim tim posebnu odgovornost na sliku društva u kojem živimo” - poručila je Pajković.
Komentarišući prijedlog Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, čijim usvajanjem bi se pomjerila granica pritvora sa tri na pet godina, pez prava žalbe, Pajković kaže da kada se unapređuje zakonodavni okvir ne treba da izostane međuresorna saradnja. Vjeruje da će pravosudni organi imati priliku da iznesu svoje stavove i mišljenja.
- Sve što radimo, radimo da bude u saglasju sa standardima Evropske unije, sa međunarodnim standardima, u saglasju sa poštovanjem ljudskih prava. Za sve važne akte infofmišemo i tražimo mišljenje Evropske komisije. Sigurna sam da će i u ovom slučaju biti tako. Iskreno, kada se donose neke važne odluke za društvo, nemoguće ih je posmatrati samo iz jednog, uskog ugla. Primjera radi, ako biste mene, iz krajnje ljudskog ugla pitali, rekla bih da je pritvor jedna krajnja i ekstremna mjera, koja se primjenjuje samo u izuzetnim okolnostima. Ali, sve odluke koje se donose moraju se gledati na nivou generalnog zakonodavnog okvira. Ne možemo gledati da zaštitimo samo jednu stranu, jednu grupu, jedno pravo, već moramo štititi i pravni sistem, i vladavinu prava, i bezbjednost društva, i ljudska prava, ili eventualno zdravlje - kaže Pajković.
Odgovarajući na pitanje da li će Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava imati zvaničan stav u vezi sa prijedlogom Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, Pajković kaže da će iz te institucije imati konkretan odgovor, u skladu sa sa konvecijskim pravima i deklaracijama o zaštiti ljudskih prava.
Govoreći o tome koliko se u Crnoj Gori poštuju ljudska prava kada je riječ o policijskim, tužilačkim i sudskim aktivnostima, spektakularnim hapšenjima uz medije, Pajković navodi da posljedice mogu biti velike, ukoliko postoje nehumana, nečovječna postupanja i elementi torture.
- Posljedice su i pred zadovoljenjem pravde, kao i kasnije u naknadama štete, što bi u konačnom iziskivalo velike troškove državi i pravnu nesigurnost. Ako imamo u vidu kolike su posljedice zbog nepoštovanja ljudskih prava od strane policije ili tužilaštva, mislim da nema dileme da država ne može imati nikakav interes od pogrešnih postupanja. Što se tiče samog postupka hapšenja, odnosno obezbjeviđanja da neko osumnjičeno lice pristupi nadležnim organima, mišljenja sam da se organi policije apsolutno rukovode time da postupak sporovedu na zadovoljavajući način, u skladu sa njihovim procedurama - navela je Pajković.
Kakav će to način biti, dodaje, umnoge zavisi od ličnosti koja je osumnjičena, koja treba da se sprovede, kao i od težine krivičnog djela, interesa i interesovanja javnosti za same procedure.
- Vjerujem da se u postupanju vode tim principima. A, ako imamo u vidu da, ako se ne varam, trenutno u policiji nedostaje više od hiljadu službenika, mislim da nema apsolutno ni prostora, ni energije za bilo kakvom senzacijom i da, možda, neki od tih postupaka učine više atraktivnim, nego što je sama suština i namjera - zaključila je Pajković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgaIraguuxY0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Jedino su sudovi nadležni da nekog proglase krivim

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: mirjana-pajkovic