&nbsp;Crna Gora je u novoj fazi investicija u energetiku, digitalnu infrastrukturu, agrobiznis i transport, saopštila je vršiteljka dužnosti direktora Agencije za investicije Mirjana Kojić.&nbsp;
&nbsp;- Sigurno da Crna Gora ulazi u novu fazu kada je riječ o privlačenju investicija - kazala je Kojić za Radio Crne Gore.
&nbsp;Ona je dodala da je poziv zvaničnika EU da se ulaže sada potvrda da je Crna Gora pouzdan partner posvećen održivom razvoju i evropskom putu, prenosi portal RTCG.&nbsp;
&nbsp;Statistika pokazuje da ulaganja članica EU iz godine u godinu rastu, pa su za pola decenije premašila milijardu EUR. Za investiranje, prema riječima Kojić, Crnu Goru preporučuje i liberalna investicione politika, te konkurentne poreske stope.
&nbsp;Ona je navela da se sa razgovora o potencijalu prešlo na priču o konkretnim ulaganjima u Crnu Goru, što je pokazala konferencija pod nazivom Pametan rast, zelena budućnost, približavanje investicija.
&nbsp;- Crna Gora je od ove sedmice bogatija za devet memoranduma o saradnji između domaćih i evropskih kompanija. Također dobila je i investicionu deklaraciju, te četiri strateška projekta - rekla je Kojić.
&nbsp;Ona smatra da je poziv predsjednice Evropske komisije (EK) Ursule fon der Lajen da se u Crnu Goru ulaže sada potvrda da je u pitanju pouzdan partner.
- To je poruka koja je i te kako značajna, posebno u ovom trenutku, i politički i ekonomski. Jednostavno je potvrda da se Crna Gora prepoznaje kao pouzdan i ozbiljan partner unutar evropske zajednice država - rekla je Kojić.
&nbsp;Ona je dodala i da zvanična statistika potvrđuje da ulaganja iz članica EU svake godine rastu, tako da zauzimaju sve značajnije mjesto i predstavljaju osnov ekonomskog rasta Crne Gore.&nbsp;
&nbsp;- Samo u prošloj godini priliv stranih direktnih investicija iz 27 članica EU iznosio je 249 miliona eura, što je gotovo 28 odsto ukupnih ulaganja. Ako pogledamo i širi period od 2020. do prošle godine ukupne investicije iz EU su 1,39 milijardi eura ili više od 31 odsto svih stranih direktnih investicija u tom periodu - kazala je Kojić.
&nbsp;Ona smatra da je crnogorski poslovni ambijent unaprijeđen, liberalan i oslikava strateški pravac i institucionalnu podršku investitorima.&nbsp;
&nbsp;- Tako da imamo jednostavan poreski okvir, slobodu kretanja kapitala, jednak tretman za domaće i strane investitore, što nije slučaj samo u Crnoj Gori, nego i mnogim zemljama u regionu - navela je Kojić.
&nbsp;Tokom konferencije u Luštici potpisani su memorandumi o realizaciji konkretnih projekata u energetici, digitalnoj infrastrukturi, agrobiznisu i održivom transportu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora u novoj fazi investicija iz EU

Savjet Agencije za investicije imenovao je na juče održanoj sjednici Mirjanu Kojić za direktoricu ove institucije, saznaje nezvanično portal Standard.
Iako njeno imenovanje tek treba da potvrdi Vlada Crne Gore, odluka Savjeta agencije može biti kontroverzna, jer je Kojić po vokaciji prevoditeljka italijanskog i francuskog jezika i veći dio svoje radne karijere je provela upravo na prevodilačkim poslovima.
Profesionalni profil Kojićeve prema javno dostupnim podacima, teško se može dovesti u vezu sa poslovima privlačenja i vođenja investicija, zbog čega je portal Standard poslao pitanja Mirjani Kojić, u kojima su tražili da se izjasni povodom njenog imenovanja i na osnovu kojih referenci je imenovana i u Agenciji za investicije Crne Gore, kao i na koji način i od koga je bila imenovana na mjesto Generalne sekretarke Italjansko-srpske privredne komore.
Uz, za obavljanje ovako važne funkcije, spornih profesionalnih referenci, dodatnu kontroverzu izaziva i nezvanična informacija da je Kojić povezana sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, koji, prema nezvaničnim saznanjima ima ključni uticaj na njeno imenovanje.
Ovo inače nije prvi put da je Vuković povezan sa kadrovskim rješenjima u Agenciji, jer je ranija direktorica, njegova kuma Snežana Đurović, prema nezvaničnim informacijama, uz njegovu podršku nastavila karijeru u Londonu, gdje je imenovan na vrlo unosnu poziciju članice borda Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), sa mjesečnom platom od 15 hiljada funti.
Što se profesionalih referenci Mirjane Kojić tiče, ona je po obrazovanju prevoditeljka za italijanski i francuski jezik, a najveći dio dosadašnje karijere vezan je upravo za prevodilačke i koordinatorske poslove u različitim institucijama i organizacijama. Radila je kao prevoditeljka za Italijansku ambasadu u Podgorici, Ministarstvo ekonomije i OEBS, kao i za više međunarodnih organizacija i projekata. U Podgorici je bila angažovana i kao profesor italijanskog jezika na Univerzitetu Donja Gorica.
Njeno prvo ozbiljnije iskustvo povezano sa privredom je ono u Italijansko-srpskoj privrednoj komori u Beogradu, gdje je obavljala funkciju Generalne sekretarke, a ranije i menadžerke za komunikacije i finansije. Posljednje dvije godine zaposlena je u Muzičkom centru Crne Gore, u sektoru za međunarodnu saradnju i kao na većini prethodnih poslova, nema direktne veze sa investicijama.
Njeno imenovanje s razlogom postavlja pitanje, da li ovakva biografija može da bude adekvatna preporuka za vođenje institucije, koja bi trebalo da bude ključni motor privlačenja stranih ulaganja u Crnu Goru, jer veze između prevodilačkih i kulturnih angažmana i funkcija direktorice Agencije za investicije nisu očigledne, posebno u trenutku kada zemlja bilježi pad direktnih stranih investicija, koje su pale sa 214 miliona na 198 miliona u prvih šest mjeseci ove godine.
Ukoliko Vlada potvrdi njeno imenovanje, ostaje da se vidi na koji način će javnosti obrazložiti ovakvo kadrovsko rješenje u vrlo delikatnom trenutku u kom se nalazi ekonomija Crne Gore, koja je uveliko zavisna od investicija i turizma.

KONTROVERZNO IMENOVANJE: Prevoditeljka italijanskog i bivša Generalna sekretarka Italijansko-srpske privredne komore na čelu Agencije za investicije?

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: mirjana-kojic

Crna Gora u novoj fazi investicija iz EU

KONTROVERZNO IMENOVANJE: Prevoditeljka italijanskog i bivša Generalna sekretarka Italijansko-srpske privredne komore na čelu Agencije za investicije?

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO