Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je američkom sekretaru za vojsku Danu Driskolu da je spreman da sarađuje sa administracijom američkom predsjednika Donalda Trampa na njenom novom planu za mir u Ukrajini.
Zelenski je u objavi na Telegramu naveo da će ukrajinski i američki timovi da rade na mirovnom planu od 28 tačaka za okočanje rata.
- Spremni smo na konstruktivan, iskren i brz rad - naglasio je Zelenski, prenosi ukrajinski javni servis Suspilne.
Plan predviđa, prema pisanju američkog Aksiosa, velike ustupke Ukrajine, uključujući predaju teritorija koje trenutno kontroliše Rusiji. Međutim, umjesto da ga odmah odbije, Zelenski je, kako piše američki portal, pristao na pregovore, a njegov kabinet je naveo da očekuje razgovor sa predsjednikom Trampom u narednim danima.
Driskol je Zelenskom predao pisanu verziju plana, prema riječima jednog ukrajinskog zvaničnika za Aksios.
Američki izvor je dodao da su se Zelenski i Driskol "dogovorili o agresivnom vremenskom okviru za potpisivanje".
Kabinet ukrajinskog predsjednika saopštio je da je Zelenski "izložio osnovna načela koja su važna za narod" i da su se strane dogovorile da rade na odredbama plana na način koji bi doveo do pravednog završetka rata.
Delegacija Driskola prvobitno je planirala posetu Ukrajini radi razgovora o vojnim tehnologijama i strategiji, prije nego što je Bijela kuća tražila da pomogne "pokretanju pregovora" sa Zelenskim u ime američkog izaslanika Stiva Vitkofa i američkog državnog sekretara Marka Rubija.
Plan, koji su sastavili Vitkof i drugi američki zvaničnici u konsultaciji sa Rusima, izazvao je "šok u Kijevu i evropskim prestonicama" kada je njegov sadržaj otkrio Aksios u utorak. Raniji pokušaj sastanka između Zelenskog i Vitkofa ove nedjelje nije uspio jer američka strana smatra da Zelenski tada nije pokazao ozbiljnu spremnost za angažman.
Međutim, ukrajinski zvaničnik je rekao Aksiosu da je Zelenski bio popustljiviji tokom susreta sa Driskolom.
- Odluka je da se pokuša zajednički rad kako bi mir bio moguć - naveo je zvaničnik.
Vitkof je u četvrtak ujutru u telefonskom razgovoru uvjeravao njemačkog ministra spoljnih poslova Johana Vadefula da je plan "okvir ideja" koji uključuje pozicije Ukrajine i Rusije.
- Vitkof je istakao da Trampova administracija djeluje odgovorno i traži načine za okončanje sukoba u Ukrajini - naveo je američki zvaničnik.
Tokom razgovora s Driskolom, Zelenski je takođe prenio informacije o raketnom napadu Rusije na Ternopolj i dostavio podatke o kompanijama koje proizvode kritične komponente koje i dalje dolaze u Rusiju mimo sankcija, kao i o zemljama porijekla djelova koje Rusija koristi u svojim raketama.
Predsjednik Ukrajine je takođe istakao napore predsjednika SAD Donalda Trampa i njegovog tima u "obezbjeđivanju sigurnosti u Evropi".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zelenski spreman da sarađuje na Trampovom novom planu za mir u Ukrajini

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da se mnogi širom svijeta pitaju i nagađaju zašto je Mađarska izabrana kao mjesto sastanka predsjednika SAD i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina, a da je odgovor jednostavan - Mađarska je jedina u Evropi na stazi mira.
Fides nikada nikome nije držao lekcije ni dok je bio na vlasti, ni dok je bio u opoziciji, napisao je Orban na Fejsbuku, prenosi MTI.&nbsp;
- Nikada nijesmo zatvarali kanale za pregovore - istakao je on. 
 
Rekao je da je teško ubijediti bilo koga u bilo šta ako se sa njim ne razgovara. 
 
- I što je najvažnije, godinama dosljedno i istrajno stojimo na strani mira. Saradnja umjesto konfrontacije, međusobno poštovanje umjesto stigmatizacije. To je put ka miru - rekao je Orban. 
 
On je naglasio da je Mađarska sada zemlja u Evropi u kojoj postoji ozbiljna šansa da pregovori između SAD i Rusije na kraju dovedu do mira i gdje bi čak evropske perspektive mogle da prevladaju. 
 
- Brisel se možda izolovao, ali mi ćemo nastaviti da pregovaramo - dodao je on.

1250x600

1084x550

Orban: Mađarska jedina u Evropi na stazi mira

Predsjednik SAD-a Donald Tramp je upravo na sastanku kabineta u Bijeloj kući izjavio da je sinoć na Bliskom istoku postignut "istorijski uspjeh".
- Okončali smo rat u Gazi i zapravo, u mnogo većim razmjerama, stvorili mir. Mislim da će to biti trajan mir, nadam se vječni mir - rekao je Tramp.
Dodao je da bi preostali taoci trebalo da budu pušteni "u ponedjeljak ili utorak".
- Njihov povratak je komplikovan proces, nalaze se na mjestima gdje ne želite da budete - rekao je on i naglasio da će to biti "dan radosti".
On je potom najavio da će pokušati da otputuje u region: "Idemo u Egipat, gdje ćemo imati potpisivanje. Jedan je već potpisan u moje ime, ali ćemo obaviti formalno potpisivanje."
On je potom govorio o budućnosti Gaze, rekao je da će se ta oblast "polako obnavljati".
- Mislim da ćete vidjeti neke izvanredne zemlje koje dolaze, ulažu mnogo novca i rješavaju stvari. Sve se posložilo da dođe do dogovora. Mislim da je napad na Iran u junu bio jako važan jer, da se to nije dogodilo, oni bi vjerovatno do sada imali nuklearno oružje, više njih, i zato bi, čak i da smo potpisali sporazum, nad njim visio veliki mračni oblak. To ne bi bilo isto - objasnio je Tramp.
Dodao je da vjeruje kako Iran "sada želi da radi na miru".
- Obavijestili su nas i potvrdili da u potpunosti podržavaju ovaj dogovor. Smatraju da je to sjajna stvar. Voljeli bismo da i oni mogu obnoviti svoju zemlju, ali ne mogu da imaju nuklearno oružje - rekao je Tramp.

Tramp tvrdi: Mir stvoren u većim razmjerama, nadamo se vječnom

Ako djelujemo odgovorno i zajednički vještačka inteligencija može postati snaga za mir, a ne prijetnja - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija tokom debate o vještačkoj inteligenciji i međunarodnom miru i bezbjednosti.
On je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, naglasio da nove tehnologije nose ogroman potencijal u jačanju mirovnih misija, ranom upozoravanju i humanitarnom odgovoru, ali i ozbiljne rizike, te da zahtijevaju globalnu odgovornost i partnerstvo. U tom kontekstu je podsjetio da Crna Gora priprema prvu Nacionalnu strategiju za vještačku inteligenciju, usklađenu sa evropskim standardima.&nbsp;
Tokom boravka u Njujorku učestvovao je i na Transatlantskoj večeri koju je, u okviru zasijedanja Generalne skupštine UN, organizovao državni sekretar SAD-a Marko Rubio.&nbsp;
- U razgovorima sa učesnicima, ukazao je na strateški značaj transatlantskog jedinstva za očuvanje bezbjednosti i zajedničkih vrijednosti, naglašavajući važnost kontinuiranog angažmana NATO-a i EU na Zapadnom Balkanu - kazali su u njegovom kabinetu.
Posebno je, kako su naglasili, istakao modernizaciju crnogorskih oružanih snaga i razvoj projekta u oblasti dronova u partnerstvu sa SAD, koji doprinosi kako sopstvenoj, tako i kolektivnoj bezbjednosti Alijanse.&nbsp;
Razgovarano je, kako su kazali, i o ratnim dešavanjima u Gazi, uz naglašen značaj prekida vatre, oslobađanja talaca, nesmetanog humanitarnog pristupa i zaštite civila i civilne infrastrukture, a Ibrahimović je ponovio posvećenost Crne Gore trajnom miru zasnovanom na dvodržavnom rješenju.
- Ibrahimović je podsjetio da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena podršci Ukrajini, kroz humanitarnu i bezbjednosnu pomoć, učešće u NATO misijama i usklađivanje sa svim paketima EU sankcija - zaključili su u njegovom kabinetu.

Ibrahimović: Vještačka inteligencija može postati snaga za mir, a ne prijetnja

Predsjednik SAD Donald Tramp i izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof predstavili su večeras na sastanku s arapskim i muslimanskim liderima plan za okončanje rata u Gazi, prema tri izvora koji su prisustvovali sastanku ili su upoznati s njegovim sadržajem, piše izraelski Kanal 12.
Ovo je prvi put da je Tramp predstavio američki plan za okončanje rata u Gazi od preuzimanja dužnosti u januaru.
Prema jednom izvoru, Tramp je rekao arapskim i muslimanskim liderima da rat mora hitno završiti, napominjući da predstavlja ovaj plan jer svakim danom dok rat traje, Izrael postaje sve izolovaniji u svijetu.
Načela američkog plana uključuju: Oslobađanje svih zarobljenika, trajno primirje, postupno izraelsko povlačenje iz Pojasa Gaze, plan za dan nakon toga uključuje mehanizam upravljanja u Gazi bez Hamasa, sigurnosne snage koje će uključivati ​​i vojnike iz arapskih i muslimanskih zemalja, arapsko finansiranje nove vlade u Gazi i obnova Pojasa, bilo kakvo učestvovanje Palestinske uprave.
Izvor koji je prisustvovao sastanku rekao je da su mnogi od predstavljenih principa bili dio plana "dan poslije" na kojem su radili Trampov zet Džared Kušner i bivši britanski premijer Toni Bler.
Izvori su primijetili da je Tramp tražio podršku arapskih i muslimanskih lidera za ove principe i njihovu predanost da budu dio plana za dan poslije u Gazi.
Arapski lideri predstavili su Trampu nekoliko uslova za podršku njegovom planu: Izrael neće anektirati djelove Zapadne obale ili Gaze, Izrael neće okupirati djelove Gaze, Izrael neće osnivati ​​naselja u Gazi, Izrael će prestati kršiti status quo u džamiji Al-Aksa, humanitarna pomoć Gazi odmah će se povećati.
Dva izvora koja su prisustvovala sastanku rekla su da je Tramp jasno dao do znanja arapskim liderima da neće dopustiti Izraelu da anektira djelove Zapadne obale.
Na kraju sastanka, arapski i muslimanski lideri izrazili su podršku američkim principima i obećali učestvovati u programu za dan poslije.
Arapski zvaničnik koji je prisustvovao sastanku rekao je: "Svi su napustili sastanak puni nade. Prvi put smo osjetili da je na stolu ozbiljan plan. Predsjednik Tramp želi da rat završi. Da ovo strašno poglavlje bude iza nas i da možemo krenuti naprijed prema boljim stvarima u regiji".
Danas je održan sastanak između američkog državnog sekretara Marka Rubia, američkog izaslanika Vitkofa i ministara vanjskih poslova Saudijske Arabije, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta i Jordana kako bi se načela koja je predstavio Tramp pretvorila u detaljniji i praktičniji plan.
Izraelski zvaničnici primijetili su da je premijer Izrael Benjamin Netanjahu uopšteno upoznat s američkim načelima, te da je ministar Ron Dermer nedavno razgovarao o toj temi s Kušnerom i Blerom.
Predsjednik Tramp rekao je arapskim liderima da je sljedeći korak rasprava o planu s Netanjahuom u Bijeloj kući u ponedjeljak kako bi se dobila njegova podrška, prema izvoru upoznatim sa sastankom.

Detalji prve Trampove ponude za mir: Oslobađanje svih zarobljenika, trajno primirje, postupno izraelsko povlačenje iz Pojasa Gaze...

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da će biti potrebno strpljenje da bi se postigao mir u Ukrajini i naglasio da će to biti prilično težak zadatak.
- Niko danas ne bi trebalo da kaže da razgovaramo samo o isporukama oružja - rekao je Merc na kongresu Hrišćansko-demokratske unije u Donjoj Saksoniji i dodao da potencijalni mir u Ukrajini zahtijeva strpljenje.&nbsp;
On je poručio da svi moraju da shvate koliko će taj zadatak biti težak tokom narednih nedjelja ili čak mjeseci.
- Napravili smo prve korake, ali dozvolite mi da vam dam analogiju - nalazimo se na dionici od 10 kilometara i vjerovatno smo prešli tek prvih 200 metara - rekao je Merc, prenosi Tass.

Merc: Teško do mira u Ukrajini - nalazimo se na dionici od 10 km, a prešli smo 200 metara

Predsjednik Rusije Vladimir Putin zahtijeva da Ukrajina odustane od cijelog Donbasa, od želje za pridruživanjem NATO savezu, da ostane neutralna i ne dopusti zapadnim trupama ulazak u zemlju, piše Rojters, pozivajući se na tri izvora upoznata sa razmišljanjem najviših zvaničnika u Kremlju.
Podsjetimo, Putin se u petak na Aljasci sastao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom na prvom rusko-američkom samitu u više od četiri godine. Tokom skoro trosatnog sastanka razgovaralo se o tome kako bi mogao izgledati dogovor o miru u Ukrajini, kažu anonimni izvori za Rojters.
Nakon sastanka sa Trampom, Putin je rekao da se nada da je ovaj susret jedan veliki korak ka dogovoru, ali nijedan od lidera nije otkrio detalje njihovog razgovora.
Kako piše Rojters, Putinovi uslovi da Ukrajina mora predati cijelu oblast Donbas (Donjeck i Lugansk), odustati od članstva u NATO-u, ostati neutralna i zabraniti prisustvo zapadnih trupa na svojoj teritoriji.
Rojters sada otkriva obrise onoga što bi Kremlj želio da vidi u mogućem mirovnom sporazumu kojim bi se završio rat.
Ruski izvori su rekli da je Putin napravio kompromis u vezi sa teritorijalnim zahtjevima koje je iznio u junu 2024, a koji su od Kijeva tražili da ustupi četiri oblasti koje Moskva smatra dijelom Rusije: Donjeck i Lugansk u istočnoj Ukrajini – koje čine Donbas – plus Herson i Zaporožje na jugu.
Putinovi “kompromisi” su navodno, da će zaustaviti liniju fronta u oblastima Herson i Zaporožje, te da će vratiti male okupirane djelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti.
Kijev je te zahtjeve odbacio i nazvao ih ravnom predaji.
U svom novom prijedlogu, ruski predsjednik ostaje pri zahtjevima da se Ukrajina potpuno povuče iz djelova Donbasa koje još kontroliše. Moskva bi zauzvrat zamrzla liniju fronta u Zaporožju i Hersonu i odustala od daljeg prodora prema jugu.
Izvori kažu da je Moskva, kao dio mogućeg sporazuma, takođe spremna da preda male djelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti Ukrajini koje sada kontroliše.
Putin se drži i prethodnih zahtjeva da Ukrajina odustane od svojih ambicija za članstvo u NATO-u, kao i ograničenja ukrajinske vojske i dogovora da se nijedna zapadna vojska neće rasporediti na teritoriji Ukrajine kao dio mirovnih snaga.
<h2>Dombas kao tvrđava</h2>
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova za sada se nije oglasilo o tim prijedlozima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta odbacio ideju povlačenja s međunarodno priznate ukrajinske zemlje kao dijela sporazuma i dodao je da Donbas služi kao tvrđava koja sprječava ruski napredak dublje u Ukrajinu.
- Ako govorimo o povlačenju s istoka, to ne možemo učiniti. To je pitanje opstanka naše zemlje, što uključuje najjače obrambene linije - poruka je iz Kijeva.
Zelenski je dodao i da nije na Rusiji da odlučuje o članstvu u NATO savezu.
O ruskim se prijedlozima još se nijesu oglasili ni iz Bijele kuće, kao ni iz NATO saveza.
Ruske snage trenutno kontrolišu petinu Ukrajine, što je područje veliko otprilike kao američka savezna država Ohio.
Izvori bliski Kremlju ističu da je samit na Aljasci bio najbolja prilika za mir od početka rata jer su se vodile konkretne rasprave o ruskim uslovima, a Putin je pokazao i spremnost na popuštanje.
Jedan od tih izvora kaže da je poruka koja je prenesena Trampu poruka o kompromisu, da je Putin spreman za mir.
Izvori su upozorili da Moskvi nije jasno hoće li Ukrajina biti spremna ustupiti ostatak Donbasa te da će se rat nastaviti ako to ne učini. Takođe je nejasno hoće li Sjedinjene Države priznati ukrajinsku teritoriju koju drži Rusija, dodali su.

Rojters objavio nove Putinove uslove za mir: Zahtijeva da Ukrajina odustane od cijelog Donbasa...

Cetinjanin Duško Glendža demantovao je tvrdnje bivšeg funkcionera bezbjednosnog sektora Milana Paunovića iznesene pred poslanicima Anketnog odbora i kazao da mir i stabilnost na Cetinju nijesu rezultat njegovog djelovanja, već odlučnosti i hrabrosti samih građana.
Paunović je izjavio da je sačuvao mir na Cetinju 1999. godine, u vrijeme kada se Vojska Jugoslavije pod komandom Slobodana Miloševića obračunavala sa neistomišljenicima i patriotama.
Glendža, jedan od Cetinjana koji su se 1999. godine otvoreno suprotstavili Miloševićevom režimu, u izjavi za Televiziju E demantuje Paunovića i otkriva što se tada dešavalo u prijestonici.
Plan Beograda, koji je podržavao i tadašnji premijer Savezne Republike Jugoslavije Momir Bulatović, bio je da se svi koji se suprotstave vojsci budu uhapšeni i odvedeni u vojni zatvor u Nišu. Grupa Cetinjana odlučila je da se organizuje, brani Crnu Goru i suprotstavi se Miloševićevim paravojnim i vojnim formacijama. Među njima je bio i Dušan Glendža koji kaže da je neistina ono što je Paunović govorio pred Anketnim odborom.
- U to vrijeme Milan Vujanović, koji je bio načelnik OB Cetinje, pozvao me u stanicu policije i rekao da je trenutak i da država traži da se formira jedinica koja bi pružila otpor prosrpskim snagama, među kojima je bio najopasniji Sedmi bataljon. Ja sam to odmah uradio i za nekih dva dana uspio sam da okupim oko 200 mojih rođaka, kumova, drugova i prijatelja kojima sam zahvalan dok sam živ jer su u pravo vrijeme i na pravom mjestu bili u odbrani svoje zemlje - istakao je Glendža..
On tvrdi da Paunović nije ubirao simpatije policije i građana, te da ga niko nije doživljavao ozbiljno.
Na Anketnom odboru Paunović je tvrdio da je on taj koji je od Vojske Jugoslavije spasio tadašnjeg vođu Druge pobunjene patriotske grupe na Cetinju Božidara Boba Bogdanovića, za koga je Vojska planirala da ga odvede u Niš. To je, kaže Glendža, još jedna u nizu Paunovićevićevih manipulacija.
- Postojala je druga ekipa mog brata i druga Boba Bogdanovića koji je išao na Lovćen da bi pokušao da očuva naš simbol slobode. Međutim, policija je odigrala svoju igru. Bio je dogovor da Sedmi bataljon ne može ići gore na Lovćen da se ne bi sukobili. Međutim, gospodin Paunović i njegova ekipa su propustili Sedmi bataljon, prebili su našeg brata, a kasnije, oko četiri sata ujutro, zvao me je njegov saradnik i borac, patriota Željko Kaluđerović i rekao što su sve uradili i da moram pod hitno blokirati Lovćensku ulicu da ne bi odveli u Niš njega i još jednog momka koji je bio član DB-a. Ja sam odmah okupio svoju jedinicu. Tom prilikom nijesam obavijestio policiju, tj. Milana Vujanovića o tome, nego smo samoinicijativno otišli i blokirali Lovćensku ulicu - napominje Glendža.
Duško Glendža, koji je učestvovao u patriotskim pobunama protiv režima Slobodana Miloševića, uputio je otvoreno pismo medijima u kojima demantuje tvrdnje Milana Paunovića pred poslanicima Skupštine Crne Gore. Jedino što je očigledno, kaže Glendža, jeste da sve ovo Paunović radi uz pomoć aktuelne vladajuće većine.
T.K.

Glendža: Mir i stabilnost na Cetinju očuvali hrabri građani, a ne Paunović, njega niko nije doživljavao ozbiljno

Američki predsjednik Donald Tramp ublažio je upozorenje državnog sekretara Marka Rubija da je strpljenje Vašingtona u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini pri kraju i nije želio da kaže da li postoji krajnji rok za to.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frubio-ako-nije-moguce-okoncati-rat-u-ukrajini-sad-moraju-da-krenu-dalje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tramp je na današnjoj konferenciji za medije rekao da je Rubio u pravu, ali je pokazao više optimizma oko izgleda za postizanje dogovora - na pitanje kada bi tačno SAD mogle odustati od pokušaja da se dođe do mira, Tramp je rekao da nema određenog roka, ali da želi to brzo da riješe.
- Ako, iz nekog razloga, jedna od dvije strane to veoma oteža, reći ćemo: ‘glupi ste, užasni ste ljudi’ i odustaćemo, ali se nadam da to nećemo morati da uradimo - rekao je Tramp.
On nije želio da kaže da li je spreman da potpuno odustane od pregovora i da li bi, u tom slučaju, nastavio vojno da podržava Ukrajinu.
- I dalje mislim da imamo stvarno dobre šanse da ostvarimo mir - rekao je Tramp.

Tramp: I dalje mislim da imamo dobre šanse da ostvarimo mir u Ukrajini

Sjedinjene Američke Države (SAD) za nekoliko sedmica, a ne mjeseci, znaće da li je Rusija ozbiljna u namjeri da postigne mir s Ukrajinom, rekao je američki državni sekretar Mark Rubio. 
 
- Vrlo brzo ćemo znati po njihovim odgovorima da li su ozbiljni u vezi sa stvarnim mirom ili je to samo taktika odlaganja. Ako je riječ o taktici odlaganja, predsjednik za to nije zainteresovan - rekao je Rubio, na konferenciji za novinare nakon NATO ministarskog sastanka u Briselu, javlja Rojters. 
 
On je dodao i da će, ukoliko Rusija nije ozbiljna u vezi sa mirom, SAD morati da preispitaju svoj stav. 
 
Rubio je kazao i da bi Kopenhagen trebalo da se “usresredi na činjenicu” da stanovnici Grenlanda ne žele da budu dio Danske. 
 
- Grenlanđani će donijeti odluku - dodao je Rubio.

Rubio: Preispitaćemo stav ako Rusija nije ozbiljna u vezi sa mirom

Eksplozija je danas pogodila hotel u dobro čuvanoj oblasti centralnog Kabula, usmrtivši sedam ljudi i ranivši nekoliko drugih, saopštile su vlasti afganistanske prijestonice.
Portparol kabulske policije Khalid Zadran rekao je da se hotel nalazi u komercijalnom naselju Šahr-e-Nau, koje obuhvata velike poslovne zgrade, trgovačke centre i ambasade. Ova četvrt se smatra jednom od najsigurnijih u Kabulu.
Video snimci podijeljeni na društvenim mrežama prikazivali su krhotine rasute po ulici ispred hotela i dim koji izlazi iz velikog otvora nastalog na prednjem dijelu zgrade hotela.
- Do sada smo primili 20 ljudi u našu bolnicu - naveo je Dejan Panić, direktor afganistanskog predstavništva humanitarne organizacije EMERGENCY, u saopštenju.
On je naveo da se među povrijeđenima nakazi i jedno dijete.
- Među ranjenima su četiri žene i jedno dijete… Nažalost, sedam ljudi je već bilo mrtvo po dolasku - &nbsp;kazao je Panić.
Nije bilo trenutnih informacija o uzroku eksplozije. Vlasti su saopštile da istražuju incident.
Talibani su preuzeli kontrolu nad ratom razorenim Afganistanom 2021. godine i obećali da će uspostaviti sigurnost, ali napadi bombama su se nastavili, od kojih je mnoge preuzela lokalna grana militantne grupe Islamska država.

Najmanje sedmoro poginulih u eksploziji u hotelu u Kabulu

Danska neće učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. To je odlučila Vlada ove skandinavske države.
Blumberg javlja da je razlog situacija oko Grenlanda i sve zategnutiji odnos između tamošnjih vlasti i administracije Donalda Trampa koji pokušava da preuzme ostrvo.
- Možemo da potvrdimo da Vlada Danske neće biti predstavljena u Davosu ove nedjelje. Predstavnici danske vlade dobili su poziv ove godine - navodi se u saopštenju.
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp je krajem decembra pokrenuo pitanje pripajanja Grenlanda, uprkos oštrom protivljenju Danske i Evropske unije (EU).
Nakon što je nekoliko evropskih zemalja poslalo malu grupu vojnika na ostrvo, Tramp je najavio da će Danskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Finskoj, Holandiji i Norveškoj uvesti dodatne carine od 10 odsto zbog „opasne igre“, a da će one porasti na 25 odsto u junu ako se pitanje Grenlanda do tada ne riješi.
Svjetski ekonomski forum održaće se u Davosu, u Švajcarskoj, od 19. do 23. januara.

Zbog situacije sa Grenlandom neće učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

U aktuelnim geopolitičkim okolnostima, kada je prvi put u istoriji Evropska unija, zbog Grenlanda, u sukobu sa američkom administracijom, te situacijom u Venecueli i Iranu, teško je očekivati da će se evropske institucije koncentrisati na Crnu Goru i dešavanja u državi - ocijenila je za Antenu M bivša šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.&nbsp;
Ipak, kako je kazala u Drugačijoj radio vezi, unutar institucija EU postoje funkcioneri koji su se zainteresovali za Crnu Goru.
- Mislim da je to najviše što se u ovom trenutku može očekivati i da bi za Crnu Goru bilo od velikog interesa da uspostavi dobru komunikaciju sa onim segmentima unutar Evropske unije i onim pojedincima i dijelovima organizacije koji pokazuju stvarni interes za Crnu Goru - poručila je Pusić.
<h2>Nema napretka bez političkog jedinstva u zapadnim vrijednostima&nbsp;</h2>
Pusić, koja je i članica tink tank organizacije WestBalkanNet, a čiju je analizu u stanju u Crnoj Gori Antena M juče ekskluzivno objavila, ističe da je za ispunjenje ovog cilja neophodno jedinstvo ključnih aktera. Ukoliko je riječ o jedinstvu u podršci suverenosti i samostalnosti Crne Gore, u stavu o odvojenosti crkve od države, o članstvu u EU, o nezavisnom sudstvu, slobodnim medijima, onda to znači napredak Crne Gore, ističe Pusić i dodaje da ipak postoji druga strana medalje.
- Cijeli problem u Crnoj Gori je što u političkim subjektima, prije svega mislim na Demokrate pod Bečićem i DF, koji je sad pod drugim imenom, u koaliciji pod Andrijom Mandićem, ne postoje politički akteri koji de facto podržavaju suverenost i samostalnost Crne Gore. To je trajni problem i po tome se Crna Gora razlikuje od svih drugih država koje su do sada postale članice EU - ističe sagovornica Antene M.
Akteri unutar EU, koji detaljnije prate proces proširenja, uvjerena je Pusić, su postali svjesni činjenice da sa Crnom Gorom, zbog njene lokacije, EU dobija značajnu geopolitičku prednost, ali da je iz istih razloga, na djelu i vrlo snažan interes Vučićevog režima u Srbiji i Putinovog u Rusiji.
- Njihov interes je dvostruk. S jedne strane geopolitički, zbog lokacije Crne Gore, a drugi je mogućnost destabilizovanja kako NATO-a, a tako i same Evropske unije. Moje mišljenje je da Vučićev režim, i ne samo režim već i cijelo društvo u velikoj mjeri, u Srbiji ne može zamisliti da Crna Gora bude članica Evropske unije, a da Srbija ne bude - smatra Pusić.
<h2>Granična policija kao polje političke manipulacije</h2>
Analiza WBN-a, navodi Pusić, jasno ukazuje na veliki problem koji se tiče političkog uticaja na sastav granične policije, što je, kako pojašnjava, u direktnoj vezi sa uvozom birača.
- Na svakim izborima, zavisno od toga koga imate na granici, lakše ili teže ćeteuvoziti autobusima glasače koji će se nakon glasanja vratiti ili u Republiku Srpsku ili u Srbiju. To je jedna priprema za mijenjanje političke volje izražene na izborima u Crnoj Gori, koja de facto više neće reflektovati stavove ljudi koji žive u Crnoj Gori, nego će se, obzirom na relativno mali broj stanovnika i glasača, modelirati po željama u prvom redu Srbije pa onda i Rusije - pojašnjava Pusić.
<h2>Botun - primjer planske destabilizacije države</h2>
Govoreći o situaciji u Botunu, Pusić istče da je to čisti primjer destabilizacije države zarad sprječavanja evropske intregracije.
- Mislim da tu nema nikakve sumnje. Stranke koje su aktivno uključene u organizaciju tih demonstracija i političari kao što su Knežević i Mandić, koji to podržavaju, imaju dugu i vrlo vidljivu i jasnu karijeru opstrukcije napretka Crne Gore prema članstvu EU - podsjeća Pusić.
Naglašava da je važno, dok god postoji većinska podrška građana članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, jasno ukazivati da ovi akteri unutar vladajuće većine rade sve u suprotnosti sa onim što građani žele.&nbsp;
Komentarišući percepciju javnosti u kojoj se Milan Knežević doživljava kao ekstremni radikal, a Andrija Mandić kao dobar momak, Pusić kaže da je riječ o žrtvovanju piona zarad spašavanja važnije i djelotvornije figure.
- Ne treba previše obraćati pažnju na riječi, već mnogo više na djela. Dakle, što ti ljudi rade, a konkretno šta Andrija Mandić, kao predsjednik Parlamenta ali i kao član Savjeta za odbranu i bezbjednost, radi. Posebnu pažnju treba obratiti na odluke tog Savjeta, na inicijative koje se stavljaju na dnevni red Skupštine, a još više one koje se guraju sa strane i ne stavljaju na dnevni red, a trebalo bi - navodi Pusić.
<h2>Opozicija ima respektabilnu podršku - ali se živa ne čuje</h2>
Govoreći o spekulacijama o rekonstrukciji crnogorske Vlade, koja bi podrazumijevala da proruske snage budu zamijenjene proevropskim, Pusić smatra da bi to bio spas u posljednji čas. Ali, kako dodaje, problem je što se proevropska opozicija po ovom pitanju ne oglašava.
- To je stranka koja ima respektabilnu podršku u crnogorskom društvu, a niti je vidite niti je čujete. Da bi oni ušči u takvu jednu koaliciju, morao bi postojati neki pritisak, zahtjev ili inicijativa sa njihove strane. To je jedna stvar. Drugo, prosrpske stranke sa snažnim vanjskim finansiranjem i podrškom iz Srbije i Rusije, ne koriste samo demokratske metode. Ja veoma sumnjam da bi oni dobrovoljno došli i kazali - bilo je lijepo dok je trajalo, mi sad izlazimo iz vlasti, a vi izvolite formirati neku drugu vlast. Dakle, za sve ovo bi trebalo da bude spreman i cijeli bezbjednosni aparat, koji bi morao biti pod kontrolom proevropskih snaga. Svi znamo da u ovom trenutku to nije tako - naglašava Pusić.
<h2>Etnofederalizacija Crne Gore smrtonosno opasna za opstanak države</h2>
U emisiji je bilo riječi i o aktivnostima manjinskih partija koje participiraju u Vladi, a koje svjesno ili ne, idu na ruku procesu etnofederalizacije Crne Gore, što je dalje u saglasju sa ciljevima koje je postavio prosrpski blok partija, a koje je u formi zahtjeva nedavno saopštio lider DNP-a Milan Knežević.
Na pitanje da li je realno da u velikosrpskom naumu o etnofederalizaciji Crne Gore, Albanci i naročito Bošnjaci, mogu računati da na dugi rok opstanu njihove enklave unutar, na taj način preuređene Crne Gore, Pusić naglašava da bi to bilo smrtonosno opasno za opstanak države.
- Ne mogu računati na to. Prvo, to je smrtonosno opasno za opstanak Crne Gore kao države. To zadire i uvijek će zadirati u arhitekturu države. Najbolji primjer je Dodik i Republika Sprska. Konačno, to je apsolutno protiv interesa pripadnika tih zajednica, ali kratkoročno u interesu lidera koji ih u ovom trenutku vode ili su dio vlasti - poručuje Pusić.
Takvim aranžmanom lideri postaju, navodi Pusić, bog i batina u svojoj zajednici.
- Građani tih malih zajednica više nijesu ravnopravni i ne podliježu zakonima i institucijama države Crne Gore. Na ovaj način takve zajednice postaju taoci njihovih lidera - zaključila je Pusić.

Pusić: Rekonstrukcija Vlade posljednja šansa za Crnu Goru

Međunarodni monetarni fond (MMF) podigao je prognozu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini, istakavši prilagođavanje firmi i privrede ublaženim američkim carinama i kontinuirana ulaganja u vještačku inteligenciju.
Svjetska ekonomija bi, prema najnovijim MMF-ovim prognozama, u ovoj godini trebalo da poraste 3,3 odsto. U oktobru je MMF prognozirao rast aktivnosti 3,1 odsto.
Tempo rasta trebalo bi da se zadrži na nivou iz prošle godine, uz blago podignutu procjenu prošlogodišnje stope rasta, za 0,1 procentni poen, prenosi Hina.
MMF očekuje ravnomjeran rast i u narednoj godini, po stopi od 3,2 odsto.
- Smatramo da je rast svjetske ekonomije i dalje prilično otporan - rekao je novinarima glavni ekonomista MMF-a Pjer-Olivije Gurinšas.
On je dodao da su prognoze za prošlu i ovu godinu bolje nego što su bile u oktobru 2024. godine, prije pobjede Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima.
- Dakle, moglo bi se reći da se svjetska ekonomija oporavlja od trgovinskih i carinskih poremećaja iz prošle godine i postiže bolje rezultate nego što smo očekivali, prije nego što je sve počelo - napomenuo je Gurinšas.
Firme su se, prem njegovim riječima, prilagodile višim američkim carinama preusmjeravanjem lanaca snabdijevanja, a Vlade su neke namete snizile trgovinskim sporazumima. Kina je pak preusmjerila izvoz na druga tržišta.
U eurozoni u cjelini, ekonomska aktivnosti trebalo bi ove godine da porasti 1,3 odsto, pokazuju podaci MMF-a.
MMF zimi i ljeti objavljuje samo prognoze za vodeće svjetske ekonomije, grupe i regije.

Tag: mir