Budžet Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za 2026. godinu iznosi 282 miliona eura. U toj godini biće obezbijeđeno dovoljno sredstava za redovne i pravovremene isplate. Finansijski plan je pažljivo pripremljen, uz realne projekcije, što daje stabilnu osnovu za izvršavanje svih obaveza.
To je u razgovoru za Portal ETV kazao ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, odgovarajući na pitanje da li građani treba da brinu hoće li u 2026. godini biti dovoljno sredstava za socijalna davanja, koliko je novca predviđeno budžetom za ovu namjenu i da li su ta sredstva dugoročno fiskalno održiva.
Budžet Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za 2026. godinu iznosi 282 miliona eura.
„U toj godini biće obezbijeđeno dovoljno sredstava za redovne i pravovremene isplate“, rekao je ministar.
<h2>Demografski izazovi prijete dugoročnoj održivosti</h2>
Govoreći o demografskim izazovima, ministar je kazao da su, sa aspekta demografske politike, svjesni izazova sa kojima se Crna Gora suočava, a koji prijete dugoročnoj održivosti društvenog i ekonomskog razvoja.
„Svjesni smo izazova sa kojima se Crna Gora suočava, a koji prijete dugoročnoj održivosti društvenog i ekonomskog razvoja“, kazao je Gutić.
Negativni prirodni priraštaj, kontinuirani pad nataliteta, starenje stanovništva, iseljavanje mladih i radno sposobnih lica, pražnjenje ruralnih i pograničnih područja, naročito u sjevernom regionu, kao i rastuće regionalne razlike u populacionim potencijalima, zahtijevaju sveobuhvatan i koordinisan pristup na državnom nivou. Kako kaže, demografske promjene su spore, a problemi sa kojima se danas suočavamo rezultat su višedecenijskog zanemarivanja ovog pitanja.
„Zbog toga ne možemo očekivati rezultate u kratkom roku, ali možemo i moramo postaviti temelje za dugoročne, održive rezultate“, naveo je on.
Prema njegovim riječima, formiranjem Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije napravljen je važan iskorak, jer sada postoji resor čija je osnovna uloga da povezuje sektore i postavi demografiju kao razvojni prioritet. Jedan od ključnih razloga zašto efekti demografskih mjera do sada nijesu bili dovoljno vidljivi jeste to što je institucionalni okvir bio fragmentiran. Demografija je po svojoj prirodi međusektorska oblast – oblikovana je stanjem i politikama u obrazovanju, tržištu rada, zdravstvu, stanovanju, javnim finansijama i regionalnom razvoju. Ako ne postoje snažni mehanizmi koordinacije, svaka pojedinačna politika ostaje parcijalna i ograničenog dometa.
„Demografska politika ne može biti politika jednog ministarstva, ona mora biti prioritet Vlade“, istakao je ministar.
<h2>Nacionalna demografska strategija kao ključni prioritet</h2>
Ministar je naglasio da je Direktorat za demografiju formiran prije svega šest mjeseci i da se trenutno nalaze u fazi uspostavljanja sistemskog okvira i pripremnih aktivnosti za izradu Nacionalne demografske strategije, što predstavlja strateški prioritet Ministarstva.
„Ministarstvo je započelo detaljan i inkluzivan konsultativni proces sa svim relevantnim akterima, kako bi strategija obuhvatila sve ključne aspekte demografskog razvoja. U planu su sveobuhvatne mjere usmjerene na podsticanje rađanja, regulaciju migracionih tokova, unapređenje uslova za život starijeg stanovništva i smanjenje regionalnih razlika“, poručio je on.
Cilj je kreiranje održivih politika koje će doprinijeti stabilizaciji i revitalizaciji demografske slike Crne Gore, u skladu sa najvišim standardima i potrebama građana.
Sa druge strane, svjesni su složenosti demografskih promjena i činjenice da nijedna mjera populacione politike ne daje trenutne rezultate, već se planiraju i sprovode kao dugoročne, sinhronizovane i sveobuhvatne.
„Demografska politika mora biti državna politika, a ne povremena inicijativa“, podvukao je on.
Demografski izazovi sa kojima se suočava Crna Gora dugoročni su i kompleksni. Upravo zato zahtijevaju jasnu političku posvećenost, kontinuitet i koordinaciju na nivou Vlade.
„Bez stavljanja demografskih pitanja u sam vrh državnih prioriteta, nijedna pojedinačna politika neće dati željene rezultate“, kazao je Gutić za Portal ETV.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gutić za Portal ETV: Građani da ne brinu, ima novca za socijalna davanja

Na adresu Podgoričanke koja od februara prošle godine odbija da preda kćerku ocu, jer je, kako tvrdi djevojčica, fizički zlostavljao dok je boravila kod njega, zbog čega dijete odbija kontakt sa njim, stigao je izvještaj Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, prema kojem komisija ovoga resora nije ustanovila bilo kakve propuste u radnjama Centra za socijalni rad, čiji je tim u oktobru prošle godine sudu preporučio da starateljstvo preuzme otac, nakon čega je majka zahtijevala hitno preispitivanje rada ovog tima. - Riječ je o sistemskom ignorisanju nasilja nad djetetom. Ovo je novi pokušaj institucionalnog prikrivanja činjenica i svjesno prećutkivanje ključnih dokaza koji jasno ukazuju na nasilje nad djetetom - kategorična je ova Podgoričanka u izjavi za Portal ETV. <h2> ADMINISTRATIVNE MANIPULACIJE</h2> Posebno, ističe ona, zabrinjava činjenica da je u potpunosti ignorisano sudsko vještačenje od 10. novembra prošle godine, sačinjeno po nalogu Osnovnog suda u Podgorici. - U tom nalazu se izričito navodi da dijete pokazuje visok nivo straha i anksioznosti na pomen kontakta sa ocem, da ga doživljava kao izvor prijetnje i da odbija svaki kontakt zbog konkretno opisanih oblika nasilja. Izostavljanje ovog vještačenja nije propust – to je svjesna odluka – smatra ona. Ističe da „dijete nije saslušano, nije obavljena stručna procjena njenog emocionalnog stanja u skladu sa zakonom, a njen glas je u potpunosti ignorisan, čime su grubo prekršeni domaći propisi i međunarodne obaveze države“. - Umjesto zaštite djeteta, institucije pokušavaju da administrativnim manipulacijama stvore privid „saradnje“ i „najboljeg interesa djeteta“, dok se u stvarnosti legitimiše nasilje. Ovo nije pojedinačni slučaj neznanja ili greške. Ovo je obrazac institucionalnog ponašanja kojim se nasilnik štiti, a dijete izlaže dodatnoj traumi. Odgovornost za ovakvo postupanje snose konkretna imena i funkcije, i ta odgovornost više ne može biti skrivena iza kolektivnih potpisa i fraza, u konkretnom ministra Damira Gutića kao nadležnog ovom organu – izričita je ona. Ogorčena je što sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Jelena Anđelić, iako, kako kaže, raspolaže nalazom sudskog vještaka od 19. novembra prošle godine, angažovanog po nalogu suda u drugom predmetu, nije donijela nijednu privremenu mjeru zaštite djeteta, zanemarujući, kako kaže, zakon i međunarodne propise koji to izričito zahtijevaju u ovakvim situacijama. - U nalazu se jasno navodi da dijete odbija kontakt sa ocem, pokazuje izražen strah i anksioznost pri njegovom pomenu, nema razvijen osjećaj sigurnosti niti emocionalnu vezu sa ocem i navodi konkretne oblike nasilja. Umjesto zaštite djeteta, sud, odnosno sutkinja Anđelic u konkretnom je promptno reagovala isključivo po zahtjevu oca, donoseći mjeru zabrane napuštanja Crne Gore za dijete, i to je na snazi, čime je brutalno prekršen princip najboljeg interesa djeteta – naglašava naša sagovornica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010608014_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010608014_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"><figcaption>Tim Centra za socijalni rad istrajava da preda ocu dijete koje ne želi kontakt sa njim</figcaption></figure>  <h2>ZANEMARIVANJE ZAKONA</h2> Uvjerena je da se ne može govoriti o propustima, već da se radi o „institucionalnom skandalu sa direktnim posljedicama po bezbjednost djeteta“. - Nečuveno je da jedna sudija Osnovnog suda ne reaguje u porodičnom predmetu sa ciljem zaštite djeteta, nego štite konstantno korist i interes oca, uprkos jasnim dokazima o nasilju, gdje kako sam i ranije navela - imamo nalaze vještaka, fotografije povreda, nalaze, izjave njegovog strica i majke u video-audio formi koji govore o tome na koji način je tuče, a sve to je dostavljeno i ODT i Osnovnom sudu Podgorica i nalazi se u spisima svih predmeta – dodaje ona. Ministar Gutić, smatra naša sagovornica, s obzirom na to da je potpisao izvještaj Ministarstva, „snosi direktnu institucionalnu odgovornost za postupanje organa koji su, uprkos jasnim i nedvosmislenim nalazima sudskog vještaka, stali na stranu nasilnika, a ne djeteta“. - Uprkos dokumentovanom strahu djeteta, odbijanju kontakta sa ocem, povišenoj anksioznosti i navodima o konkretnim oblicima nasilja, Ministarstvo kojim rukovodi Gutić dalo je mišljenje kojim se faktički legitimiše oduzimanje djeteta majci, ignorišući osnovne principe zaštite djece, Konvenciju o pravima djeteta i Istanbulsku konvenciju, a posebno ignorišući i bez ikakvog pominjanja nalaze vještaka i ostale relevantne dokaze. Time je Ministarstvo postalo aktivni saučesnik u institucionalnom nasilju, a ne organ zaštite, čime je dijete dodatno izloženo riziku, strahu i retraumatizaciji. Ovo više nije pitanje stručne greške – ovo je svjesno preuzimanje odgovornosti za posljedice koje mogu nastati po dijete, uz potpuno zanemarivanje zakona i međunarodnih obaveza Crne Gore – kategorična je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010608018_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010608018_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>Pred Osnovim sudom u Podgorici pokrenuto više postupaka</figcaption></figure>  <h2> ZAVRŠILA U ZATVORU </h2> Portal ETV prati slučaj ove mlade žene, koja je, čak, 24. oktobra prošle godine, završila i u zatvoru u Spužu, u sedmom mjesecu rizične trudnoće. Uhapšna je po nalogu sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković. U zatvoru je trebalo da provede 15 dana, ali je Ministarstvo pravde, 3. novembra, postupajući po zahtjevu njenog advokata Stefana Jovanovića, naložilo da bude puštena na slobodu zbog trudnoće. Sutkinja Hrković je u maju prošle godine donijela odluku da mora predati kćerku ocu, u vremenskim periodima kako je to precizirano sudskom presudom i naložila zatvorsku kaznu u slučaju da ne postupi po odluci. Dok je bila u zatvoru sud je u dva navrata pokušao da prisili djevojčicu da ide kod oca, što je ona odbijala, uz plač. Podgoričanka je po izlasku iz zatvora podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Hrković zbog povrede prava na slobodu i sigurnost iz čl. 25 Ustava Crne Gore i čl. 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima, ugrožavanja zdravlja, jer je bila u rizičnoj trudnoći sa dokumentovanim krvarenjem, te kršenja prava djeteta na zaštitu i stabilnost iz čl. 3 Konvencije o pravima djeteta (UN). U prijavi je upozorila na nehumano postupanje institucija prema njenoj djevojčici. - Tokom i nakon lišenja slobode, nastavljeno je izvršenje nad djetetom iako dijete kategorično odbija kontakt sa ocem uz težak emocionalni i fiziološki odgovor (plač, drhtavica, uriniranje), što potvrđuju dopisi CSR (Centar za socijalni rad) od 28.10, 30.10. i 31.10. 2025 – piše u prijavi. Osim protiv sutkinje Hrković i policijskih funkcionera i službenika, krivčnu prijavu podnijela je i protiv bivšeg supruga i njegove advokatice, kao i službenika Centra za socijalni rad. <h2> SOCIJALNO IGNORIŠE ALARMANTNO UPOZORENJE</h2> A Centar za socijalni rad u aktu kojim sudu predlaže ograničenje roditeljskog prava Podgoričanki, konstatuje činjenicu da djevojčica iskazuje strah i odbijanje kontakta s ocem – „dijete pokriva oči rukama“, „odbija komunikaciju“, „plače i ponavlja da ne želi“. Tim Centra, međutim, ocjenjuje da je majka odgovorna za to što dijete odbija kontakt sa ocem?! S druge strane, psihologica Radmila Stupar Đurišić, dostavila je 10. novembra prošle godine, nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju. Ona je izvještaj uradila po nalogu sutkinje Hrković. U mišljenju je precizirano da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“. Piše i da djevojčica „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, te da „pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“. Psihološkinja je konstatovala i da djevojčica „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“. Psihološkinja je u nalazu decidirana i da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106080112_76a261047d6391884b4f7ebc9ea8cf307cc37f3f17f1f9c4e220784500032e65.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106080112_76a261047d6391884b4f7ebc9ea8cf307cc37f3f17f1f9c4e220784500032e65" data-rendition-name="original" width="1196" height="1650" loading="lazy" alt="Unicef u izvještaju upozorava da i dalje postoje izazovi u pogledu učinkovitog sprovođenja Konvencije o pravima djeteta"><figcaption>Unicef u izvještaju upozorava da i dalje postoje izazovi u pogledu učinkovitog sprovođenja Konvencije o pravima djeteta</figcaption></figure>  <h2>INTERES ĐECE SAMO „NA PAPIRU“</h2> U izvještaj UNICEF-a za 2024. o stanju dječijih prava u Crnoj Gori piše da „i dalje postoje izazovi u pogledu učinkovitog sprovođenja Konvencije o pravima djeteta (engl. skr. CRC), prvenstveno zbog slabog okvira odgovornosti, nedostatka sistematskog praćenja postojećih zakona i strategija, kao i nedovoljnih tehničkih kapaciteta i finansija u oblasti prava djeteta“. U poglavlju Zaštita djece od svih oblika nasilja upozorava se da „nekoliko uzastopnih izvještaja EU za Crnu Goru naglašava zabrinutost u vezi s rodno zasnovanim nasiljem i nasiljem nad djecom i ukazuje na sveukupno slab institucionalni odgovor i dostupnost usluga“. Vladina Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2025 – 2029 precizno definiše da je „nasilno disciplinovanje: Metoda disciplinovanja djece koja počiva na fizičkom (tjelesnom) kažnjavanju i/ili psihološkoj agresiji“. Fizičko kažnjavanje se, piše u tom dokumentu, definiše kao „protresanje, udaranje ili pljuskanje djeteta po šakama/rukama/nogama, udaranje po zadnjici ili drugim djelovima tijela čvrstim predmetom, pljeskanje ili udaranje šakom po zadnjici, udaranje ili šamaranje po licu, glavi ili ušima, te ponavljano batinanje što je moguće veće jačine“. Tjelesno kažnjavanje, precizira se u Strategiji je, „svako kažnjavanje u kojem se primjenjuje fizička sila i namjerava nanijeti neki stepen bola ili neprijatnosti, koliko god lakog“. Precizira se i institucionalno zlostavljanje koje se definiše kao „maltretiranje djece od strane sistema moći i dešava se u ustanovama gdje se djeca nalaze ili se mogu naći“. U Vladinom dokumentu se ističe i da je značajan novitet u izmijenjenom i dopunjenom Porodičnom zakonu „bliže definisanje i propisivanje upotrebe najboljeg interesa djeteta u svim postupcima koji ga se tiču, definisanje obaveze da se djetetu omogući da izrazi svoje mišljenje i učestvuje u postupcima na način primjeren djetetu i bez rizika od viktimizacije u pravosudnom sistemu, što se, između ostalog, omogućava uvođenjem lica za podršku tokom trajanja postupka, te propisivanje definicije djeteta koja je usklađena s definicijom iz Konvencije o pravima djeteta i uvođenje eksplicitne zabrane tjelesnog kažnjavanja djece, kao i mogućnost da dijete podnese tužbu za zaštitu svojih prava“. U Strategiji se ukazuje i da „postoje društvene i rodne norme kojima se nasilno ponašanje prihvata kao prirodno i odvraćaju od traženja pomoći“, a citiraju se i izvodi iz Izvještaja GREVIO za Crnu Goru 2018, pored ostalog da „društvene norme u pogledu fizičkog kažnjavanja djece u porodicama i dalje opstaju“. - Postoji snažno poštovanje prema tradicionalnoj porodici, između ostalog, i kod stručnih radnika zaduženih za intervencije u porodici – konstatovano je u izvještaju GREVIO. U Strategiji Vlade se upozorava da „sektor socijalne i dječje zaštite, i pored brojnih obuka, još uvijek ima poteškoća u reagovanju na pojavu nasilja nad djecom“.

Kaćuša Krsmanović

Majka uvjerena da je namjerno ignorisan nalaz da dijete oca doživljava kao prijetnju

Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Uprava za statistiku potpisali su danas sporazum o saradnji, s ciljem jačanja institucionalne podrške kreiranju i praćenju demografskih, porodičnih i socijalnih politika u Crnoj Gori, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Sporazum su, u prostorijama Ministarstva, potpisali ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić i direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović.
Kako je saopšteno, saradnja dvije institucije obuhvatiće oblasti demografije, porodice, migracija i socijalne politike, a poseban fokus biće na podršci planiranju, izradi i praćenju sprovođenja Nacionalne demografske strategije Crne Gore za period 2027–2037. godine.
Sporazumom je predviđeno i zajedničko učešće u pripremi i objavljivanju analiza, publikacija, studija i izvještaja iz navedenih oblasti, uz razmjenu podataka i stručnih znanja. Dokument je zaključen na neodređeno vrijeme.
Ministar Damir Gutić ocijenio je da sporazum predstavlja važan korak ka odgovornijem oblikovanju javnih politika.
- Potpisivanjem Sporazuma o saradnji sa Upravom za statistiku postavljamo čvrst institucionalni temelj za izradu i praćenje demografskih politika u Crnoj Gori. Ova saradnja omogućava kvalitetniju razmjenu podataka, zajedničke analize i snažniju podršku izradi Nacionalne demografske strategije 2027–2037. Pouzdani i uporedivi podaci su preduslov za odgovorne i efikasne politike- kazao je ministar Gutić.

Portal ETV

1084x550

Gutić sa Pejovićem: Postavljamo čvrst institucionalni temelj za izradu i praćenje demografskih politika u Crnoj Gori

Odluka Vlade o obeštećenju porodica civilnih žrtava ratova nosi dubok humanitarni i društveni značaj i predstavlja važan korak ka suočavanju s prošlošću i obnovi povjerenja u institucije, saopštili su iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. 
 
Vlada je donijela odluku o isplati jednokratne novčane pomoći porodicama žrtava deportacije izbjeglica 1992, tragičnih događaja u Štrpcima 1993. i bombardovanja u Murinu i Tuzima 1999. godine. 
 
Odlukom je, kako su naveli iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, predviđena isplata pomoći u iznosu od 100 hiljada EUR po porodici, raspoređeno u dvije godine – po 50 hiljada EUR u ovoj i narednoj. 
 
Iz tog Vladinog resora su rekli da su inicirali i pripremili tu mjeru kroz odgovoran i predan rad. 
 
- Ova mjera nosi dubok humanitarni i društveni značaj i predstavlja važan korak ka suočavanju s prošlošću i obnovi povjerenja u institucije- kazali su iz Ministarstva. 
 
Oni su istakli da je istovremeno riječ o činu institucionalnog priznanja i nastojanju da se ispravi višedecenijska nepravda prema porodicama koje su godinama bile izvan sistema podrške i zaštite.

MSSD: Odluka Vlade predstavlja važan korak ka suočavanju s prošlošću i obnovi povjerenja u institucije

Danas je održan sastanak ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića i ministra javne uprave Maraša Dukaja, a tema sastanka bila je usaglašavanje novog Zakona o lokalnoj samoupravi sa propisima iz nadležnosti Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, s posebnim fokusom na gradualnu, odnosno asimetričnu decentralizaciju, koja se uvodi kao jedno od ključnih unaprjeđenja u okviru reforme sistema lokalne samouprave.
Ministar Gutić naglasio je važnost usklađivanja reforme sa sistemom socijalne zaštite, kako bi građani u svim dijelovima Crne Gore imali jednak pristup socijalnim i porodičnim uslugama. - Osiguravanje dostupnosti i kvaliteta socijalnih usluga na lokalnom nivou ključno je za unaprjeđenje životnih uslova, posebno ranjivih grupa. Stoga je važno da novi Zakon o lokalnoj samoupravi pruži adekvatan okvir za sprovođenje socijalnih politika- kazao je ministar Gutić.
Ministar Dukaj je istakao da reforma lokalne samouprave ima za cilj jačanje kapaciteta opština i unaprjeđenje kvaliteta usluga za građane, uz prilagođavanje rješenja specifičnim potrebama različitih sredina.&nbsp;
- Asimetrična decentralizacija omogućava efikasniju i prilagođeniju podršku opštinama, čime se poboljšava kvalitet života građana i jača lokalna demokratija- naglasio je ministar Dukaj.
Zaključeno je da će dva ministarstva nastaviti saradnju u cilju usklađivanja Zakona o lokalnoj samoupravi sa oblastima koje se tiču reforme.&nbsp;
Sastanku su prisustvovali državna sekretarka u Ministarsvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Mersida Aljićević, v.d. sekretara Edmir Kalač, načelnica Direkcije za razvoj usluga Ivana Šuković, kao i državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Dragiša Janjušević i v.d. generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu Nina Blažić.

1250x600

Gutić sa Dukajem: Neophodno usaglasiti Zakon o lokalnoj samoupravi pruži adekvatan okvir za sprovođenje socijalnih politika

Neadekvatna pomoć i podrška u kriznim situacijama imaju za posljedicu umanjenje kvaliteta života i smanjenu sposobnost aktivnog učešća u društvu, a to može rezultirati društvenom izolacijom i nezaposlenošću, što je praćeno finansijskim problemima koji iz toga često proističu, kazala je državna sekretarka Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Mersida Aljićević na osnivačkoj Skupštini Komore psihologa Crne Gore.
Svjedoci smo, dodala je Aljićević, da je posljednjih godina izraženo prisustvo problema mentalnog zdravlja, koji se indirektno odražava na fizičko zdravlje pojedinaca, a izraženo je i nezadovoljstvo građana zbog neadekvatne podrške u prevazilaženju kriznih situacija i saniranju teškoća psihološke prirode.
Aljićević je istakla da su nerijetko poslove psihologa obavljale osobe koje nemaju adekvatnu stručnu spremu, zbog čega je izostajala adekvatna zaštita mentalnog zdravlja, kao i prevencija razvoja problema.
- Očekujemo da će se, nakon što se usvojio Zakon o psihološkoj djelatnosti, urediti ova oblast, na način što će korisnici dobijati blagovremenu i adekvatnu stručnu podršku u oblasti zaštite mentalnog zdravlja, a što će spriječiti uvećanje troškova za liječenje posljedica nadekvatnih tretmana - dodala je Aljićević.
Razlozi za donošenje zakona, prema njenim riječima bili su: osiguranje kvaliteta psiholoških usluga, zaštita javnih politika socijalne zaštite, zaštita djece, zaštita javnog zdravlja i sigurnosti korisnika usluga, odnosno osiguranje dostupnih, blagovremenih, sigurnih i kvalitetnih usluga psihologa svim kategorijama građana kojma su potrebne takve usluge.
- Ovim zakonom uređuju se uslovi i način obavljanja psihološke djelatnosti, kontrola kvaliteta stručnog rada, nadležnosti Komore psihologa Crne Gore, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje ove djelatnosti. Psihološka djelatnost obavlja se u skladu sa Etičkim kodeksom psihološke djelatnosti i standardima psihološke struke koji obuhvataju primjenu stručno i naučno provjerenih saznanja, metoda, instrumenata, tehnika i postupak - precizirala je ona.
Aljićević je čestitala psiholozima osnivanje Komore, ističući značaj koji ovaj događaj ima za dostojanstvo profesije, zaštitu članova, zakonitost i ugled psihološke djelatnosti na teritoriji Crne Gore.

Aljićević: Umanjenje kvaliteta života posljedica neadekvatne pomoći i podrške u kriznim situacijama

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić održao je danas sastanak, sa članovima porodica žrtava rata i predstavnicima nevladinih organizacija (NVO), na kojem je dogovoreno da Vlada preuzme obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Oni su dodali da su članovi porodica žrtava rata i predstavnici NVO su kroz svoje prijedloge uzele učešće u izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.&nbsp;
Tokom sastanka, ministar je saslušao zabrinutosti i prijedloge učesnika koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava. Posebno je naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.
- Vaša iskustva su ključna za pronalaženje pravednih i održivih rješenja. Ministarstvo će nastaviti dijalog kako bismo osigurali zaštitu prava porodica žrtava na najbolji način - poručio je Gutić.
S obzirom na to da je u načelu postignuta saglasnost na predloženi tekst izmjena i dopuna zakona, Ministarstvo ostaje posvećeno, kako su istakli, otvorenom i transparentnom dijalogu sa svim relevantnim akterima, s ciljem obezbjeđivanja pravednih i održivih rješenja.

Vlada će preuzeti odgovornost za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić bio je u radnoj posjeti ustanovama socijalne i dječje zaštite JU Centar „Ljubović“ i JU Zavod „Komanski most“, saopšteno je iz ovog Ministarstva.
Ovom prilikom Gutić je održao sastanak sa direktoricom JU Centra „Ljubović“ Ninom Delević i istakao opredjeljenje Ministarstva za unaprjeđenje kvaliteta života djece i omladine koja se nalaze u institucionalnom smještaju, kao i za podršku stručnom osoblju koje radi sa ovom ranjivom kategorijom.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, razgovarano je o aktuelnim izazovima sa kojima se ova ustanova suočava, uključujući potrebu za dodatnim kadrovskim i finansijskim resursima, modernizacijom infrastrukture i implementacijom novih programa podrške djeci i mladima.
U razgovoru sa direktoricom JU Zavoda „Komanski most“ Nedom Vukotić, ministar Gutić je poručio da će Ministarstvo u narednom periodu intenzivno raditi na jačanju kapaciteta ove i drugih ustanova sistema socijalne i dječje zaštite, sa posebnim fokusom na unapređenje uslova za djecu i omladinu sa teškoćama u razvoju i problemima u ponašanju.
On je posebno istakao da će podrška institucijama koje brinu o najranjivijim kategorijama djece ostati jedan od ključnih prioriteta Ministarstva koje izuzetno cijeni napore rukovodstva i zaposlenih u ovim ustanovama i izražava zahvalnost na njihovom predanom radu i zalaganju za dobrobit djece, te ponavlja svoju spremnost da u saradnji sa svim relevantnim akterima doprinese izgradnji društva koje pruža jednake šanse za svako dijete.
Sastancima su prisustvovale državna sekretarka Mersida Aljićević i v.d. direktorice Direktorata za razvoj i praćenje pružanja usluga Amela Orahovac.&nbsp;

Gutić: Podrška institucijama koje brinu o najranjivijim kategorijama djece među ključnim prioritetima

Za tuđu njegu i pomoć je prošle godine izdvojeno 30 miliona eura, dok je za povlastice na putovanja izdvojeno čak oko sedam miliona eura - podaci su Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji.
Iz ovog resora su za Antenu M pojasnili da povlasticu za putovanja koristi oko osam odsto građana koji na nju imaju pravo. Navode da od nešto više od 29.000 korisnika dodatka na tuđu njegu i pomoć drugog lica, te oko 3.000 korisnika lične invalidnine, pravo na povlastice koristi samo oko 2.800 korisnika, s tim da svi ne koriste svih 12 vožnji.
Za tuđu njegu i pomoć, prema komparativnim podacima, 2015. godine izdvojeno je oko devet miliona eura, dok je za povlastice za putovanja opredijljeno oko milion i po eura.
Antena M je juče pisala o tome kako, prema podacima Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, u Crnoj Gori ima oko 30.000 korisnika tuđe njege i pomoći, što je duplo više u odnosu na 2015.
Antena M navodi da podaci izazivaju sumnju u opravdanost dodjele ove pomoći, te se postavlja pitanje da li su svi prijavljeni korisnici ispunjavali zakonske kriterijume ili je došlo do zloupotreba i nepravilnosti u procesu odobravanja ovog prava, za koje država godišnje izdvoji oko 30 miliona eura. Tu, kako dodaju, sumnjama u zloupotrebe nije kraj.
Korisnici tuđe njege i pomoći osim novčanog iznosa od 89 eura mjesečno imaju pravo i na druge povlastice, kao što je povlašćena vožnja, odnosno popusti u javnom prevozu. Korisnici tuđe njege imaju pravo na 12 mjesečnih besplatnih vožnji na teritoriji Crne Gore, koje im nakon dostavljanja potrebne dokumentacije refundiraju Centri za socijalni rad.&nbsp;
Antena M je u saznanju da postoje zloupotrebe u korišćenju ovog prava, na način što osobe borave više dana u drugom gradu gdje svakog dana uzimaju potvrde o ostvarenom putovanju. Prema njihovim saznanjima, na taj način pojedini građani uzimaju refundaciju novca i od 800 do 900 eura - iako putovanja nijesu ostvarili.
Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije su na pitanje da li su upoznati sa ovom vrstom zloupotreba odgovorili potvrdno.
- Ministarstvo je upoznato sa pojedinim oblicima zloupotreba, ali nije bilo upućenih zahtjeva za konkretne primjere. U svakom slučaju, nadležni centri za socijalnu rad takve zahtjeve mogu odbiti u okviru upravnog postupka na koja rješenja stranke imaju pravo žalbe, s tim da do sada ni jedna žalba po tom pitanju nije podnijeta. Centri imaju mogućnost da svaku sumnju na zloupotrebe prijave inspekciji socijalne i dječije zaštite, neposredno ili preko Ministarstva - navode u odgovorima dostavljenim Anteni M.&nbsp;
Kako kažu planirano je i donošenje novog Zakona o povlastici na putovanje osoba sa invaliditetom.
- Formirana je radna grupa koju čine članovi iz nadležnih organa i predstavnika nevladinih organizacija. Preciziraće se pojedine odredbe zakona, odnosno otkloniti postojeće pravne praznine koje mogu dovesti do zloupotrebe prilikom ostvarivanja i korišćenja prava - kažu iz Ministarstva socijalnog staranja.&nbsp;
Smatraju da su eventualne zloupotrebe samo izuzetak, a ne pravilo, te da će se novim zakonskim rješenjima i to spriječiti.

Za tuđu njegu i pomoć lani izdvojeno 30 miliona eura, za povlastice na putovanja oko sedam miliona eura

Crna Gora, prema podacima Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, ima oko 30.000 korisnika tuđe njege i pomoći, što je duplo više u odnosu na 2015. godinu. U odnosu na broj stanovnika najveći broj korisnika te vrste državne pomoći u decembru 2023. imao je Mojkovac, gdje je svaki sedmi stanovnik primao tuđu njegu, a za njim su Rožaje gdje je u odnosu na 2015. broj korisnika u decembru porastao gotovo četiri puta, pokazale su brojke koje je Antena M dobila putem zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama. Prema zakonu, pravo na dodatak za njegu i pomoć ima osoba kojoj je zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih i senzornih oštećenja ili promjena u zdravstvenom stanju neophodna njega i pomoć. Brojke nam govore i da je najveći rast u dodjeli ove vrste pomoći bio za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, kada su za samo 10 mjeseci pravo na tuđu njegu ostvarila 7.202 nova korisnika. Podaci do kojih je došla Antena M, izazivaju sumnju u opravdanost dodjele ove pomoći, te se postavlja pitanje da li su svi prijavljeni korisnici ispunjavali zakonske kriterijume ili je došlo do zloupotreba i nepravilnosti u procesu odobravanja ovog prava, za koje država godišnje izdvoji oko 30 miliona eura. U januaru 2015. godine broj korisnika tuđe njege i pomoći iznosio je 10.069. Broj je u narednim mjesecima ubrzano rastao, pa su u decembru iste godine 14.022 korisnika ostvarivala to pravo. U decembru 2016. taj broj je opet porastao i iznosio je 15.183, ali je u decembru 2017. smanjen na 14.086. Rast kreće ponovo od 2018. kada je broj korisnika uvećan za preko dvije hiljade i iznosio je 16.391. 2019. dolazi do novog rasta od preko dvije hiljade korisnika – na 18.715. Godinu kasnije, u decembru, 2020. taj broj dostiže 19.270. Podsjetimo, u avgustu 2020. dolazi do promjene vlasti, kada je za premijera došao Zdravko Krivokapić, čijoj je Vladi izglasano nepovjerenje u februaru 2022. U decembru 2021. broj korisnika tuđe njege je ostao na gotovo istom nivou kao 2020. - 19.379.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_b91dbc0fd48145de0d82836dff965d84b5b8f0bbe508ad3da1521b8f06894c79.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126071132_b91dbc0fd48145de0d82836dff965d84b5b8f0bbe508ad3da1521b8f06894c79" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  Nakon Krivokapića, funkciju premijera preuzeo je Dritan Abazović koji je na toj poziciji, većinom u tehničkom mandatu, bio do jeseni 2023. Najveći skok u broju korisnika ove vrste pomoći je zabilježen upravo u periodu od decembra 2022. do oktobra 2023. Tako je u decembru 2022. bilo 22.896 korisnika, dok je u oktobru 2023. (do kada je Abazović bio na funkciji premijera) taj broj dostigao rekordnih 30.098, što je uvećanje od 7.202 korisnika za svega 10 mjeseci! U decembru je taj broj iznosio 30.148. Vladu Crne Gore je, podsjetimo, u novembru 2023. preuzeo Milojko Spajić, a broj korisnika se do juna ove godine neznatno smanjio, pa je u šestom mjesecu (do kada imamo podatke) iznosio 29.745. <h2>U kojim opštinama je zabilježen najveći rast broja korisnika tuđe njege i pomoći?</h2> Analizirajući dobijene podatke po opštinama, najveći rast broja korisnika je zabilježen u Opštini Rožaje, gdje je 2015. bio 701 korisnik dok je u decembru 2023. bilo 2677 osoba koje primaju ovu vrstu državne pomoći, što je gotovo četiri puta više. Poređenja radi, prema posljednjem popisu iz 2023. u tom gradu živi 23.184 osoba, što znači da je svaka deveta osoba u decembru bila korisnik tuđe njege i pomoći. Podaci za jun 2024. godine govore da je broj smanjen na 2.462.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_6ed7d5c8d7e99e496f2d1102a924c1d4cc9810bf9aaa54e27c15fb7488a40439.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241126071132_6ed7d5c8d7e99e496f2d1102a924c1d4cc9810bf9aaa54e27c15fb7488a40439" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  Veliki rast proteklih godina zabilježio je i Mojkovac. Broj onih koji su u Mojkovcu 2015. primali tuđu njegu iznosio je 394, dok je u decembru 2023. to pravo ostvarilo 948 građana. Ako uzmemo u računicu podatak da je u gradu na Tari na popisu prošle godine bilo 6.728 građana, ispada da je svaka sedma osoba primala tuđu njegu i pomoć koja iznosi 89 eura. Da paradoks bude veći broj stanovnika Mojkovca u odnosu na popis iz 2011. je opao za oko 2.000, ali je zato broj korisnika tuđe njege rapidno porastao. Brojke govore i da je ove godine broj korisnika ovog prava značajno opao, pa je u junu iznosio 684. U Beranama je u decembru to bila svaka deseta osoba, na Cetinju i u Pljevljima svaka jedanaesta, u Gusinju dvanaesta osoba… Kada je posrijedi Glavni grad, svaka 30-ta osoba ostvaruje to pravo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_b4bd9574cd1a461e6b87ce9d31ac58c22e54567dc2195ae17608b8f765c4fedd.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241126071132_b4bd9574cd1a461e6b87ce9d31ac58c22e54567dc2195ae17608b8f765c4fedd" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  <h2>Koliko se novca izdvaja za tuđu njegu?</h2> Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, a koje potpisuje ministar Damir Gutić, 2015. je za ovu namjenu potrošeno 8.963.700,16, dok je u 2023. izdvajanje za tu namjenu bilo preko 30 miliona. U tabeli možete pogledati kako je izdatak za tu vrstu državne pomoći rastao iz godine u godinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_18387b6b4ee0fc444b2611d213c5ea8c2aebd0146bde8f63489a013c62f274fc.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241126071132_18387b6b4ee0fc444b2611d213c5ea8c2aebd0146bde8f63489a013c62f274fc" data-rendition-name="original" width="293" height="452" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  <h2>Ko ima pravo na korišćenje tuđe njege i pomoći?</h2> Pravo na dodatak za njegu i pomoć ima osoba kojoj je zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih i senzornih oštećenja ili promjena u zdravstvenom stanju neophodna njega i pomoć, a pravilnikom su jasno propisane medicinske indikacije. To su teška oštećenja lokomotornog sistema poput gubitka ili potpune neupotrebljivosti ruke ili noge, oštećenja i bolesti centralnog i perifernog nervnog sistema kao što su epilepsija, cerebralna paraliza, multipla skleroza. Zatim duševne bolesti i psihički poremećaji gdje spadaju trajni poremećaji ličnosti, oštećenja organa i organskih sistema, bolesti i oštećenja gastrointestinalnog sistema. Pod medicinskim indikacijama je propisano i teško oštećenje sluha i govora, teško oštećenje vida poput gubitka oba oka i gluvosljepoća od 90 odsto. Na kraju spiska su i ozbiljne bolesti srca i krvnih sudova, ali i neoplazme. Za ostvarivanje ovog prava nijesu od uticaja prihodi, već upravo samo medicinske indikacije koje su propisane podzakonskim aktom. Stoga podaci do kojih je došla Antena M, izazivaju ozbiljnu sumnju u opravdanost dodjele ove pomoći u navedenim brojkama, te se postavlja pitanje da li su svi prijavljeni korisnici ispunjavali zakonske kriterijume ili je došlo do zloupotreba i nepravilnosti u procesu odobravanja ovog prava, za koje država godišnje izdvoji oko 30 miliona eura.

Postoji li u Crnoj Gori ozbiljna zloupotreba prava na “tuđu njegu i pomoć” za koju se godišnje izdvaja oko 30 miliona?

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: ministarstvo-socijalnog-staranja-brige-o-porodici-i-demografije