Širom Sjedinjenih Američkih Država organizovani su protesti nakon smrtonosnog ranjavanja Alexa Prettija, kojeg su upucali federalni agenati za imigraciju u Minneapolisu — što je drugi slučaj takvog ubistva u manje od tri sedmice. Prema izvještajima, Alex Pretti (37), medicinski tehničar i specijalista intenzivne njege, bio je ubijen tokom velike federalne operacije nadzora i provođenja imigracionih zakona. Njegova smrt je izazvala nacionalnu reakciju i demonstracije u više gradova, uključujući Minneapolis, New York i San Francisco.&nbsp;
Porodica Prettija u subotu naveče objavila je saopštenje u kojem ističu da im je slomljeno srce, ali i da su veoma ljuti zbog načina na koji su vlasti opisale slučaj — navodeći da su američki predsjednik Donald Trump i njegovi zvaničnici predstavili Alexa kao naoružanog napadača koji je prišao službenicima američke granične patrolе. Prema porodici, takve tvrdnje su netačne i povrijeđuju sjećanje na njihovog sina. – Odvratne laži o našem sinu koje je iznijela administracija su nedopustive i odvratne. Alex definitivno nije držao pištolj kada su ga napali federalni agenti — rekao je član porodice i dodao da je Alex imao telefon u ruci i pokušavao je zaštititi drugu osobu pogođenu od suzavca. Porodica moli da se prenese istina o njihovom sinu — bio je dobar čovjek i posvećen pomaganju drugima.&nbsp;
Dvoje svjedoka ubistva izjavilo je pod zakletvom da Pretti nije mahao oružjem kada je prišao federalnim agentima tokom protesta u subotu. Prema ovim izjavama, on je u ruci držao svoj mobilni telefon i pokušavao je pomoći drugoj osobi nakon što su je agenti oborili na zemlju.&nbsp;
Nakon ubistva, Ministarstvo domovinske sigurnosti objavilo je fotografiju pištolja, za koji su zvaničnici tvrdili da je pronađen na licu mjesta, i nazvalo ga oružjem napadača, ali snimci i izjave svjedoka dovode u pitanje tvrdnje federalnih službi i izazivaju zahtjeve javnosti za nezavisnom istragom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Roditelji muškarca ubijenog u SAD-u bijesni na vlast: Iznijeli su odvratne laži, on je bio dobar čovjek

Vlasti Mineaopolisa saopštile su da je 37-godišnji Amerikanac Aleks Džefri Preti ubijen u tom gradu od strane federalnog agenta. Ubijeni Aleks Preti bio je medicinski radnik na odjeljenju intenzivne njege u bolnici Ministarstva za boračka pitanja, a članovi njegove porodice saopštili su da je iskreno brinuo o ljudima i da je bio izuzetno uznemiren zbog imigracionih mjera predsjednika Donalda Trampa u njegovom gradu.&nbsp;
Na mrežama se pojavio i snimak u kome navodno jedan od agenata uspijeva da oduzme oružje Pretiju prije nego su zapucali na njega.
Otac ubijenog mladića istakao je da je on učestvovao u protestima nakon ubistva Rene Gud od strane službenika američke imigracione i carinske službe 7. januara.
- Duboko mu je bilo stalo do ljudi i bio je veoma uznemiren onim što se dešavalo u Mineapolisu i širom Sjedinjenih Država sa ICE, kao što su milioni drugih ljudi uznemireni. Mislio je da je užasno otimati djecu i tek tako hvatati ljude po ulicama. Brinuo se za te ljude i znao je da je to pogrešno, pa je učestvovao u protestima - dodao je otac ubijenog, Majkl Preti, prenijela je agencija AP.
Mineapolis već nekoliko nedjelja potresaju protesti zbog prisustva Imigracione i carinske službe (ICE) i njihove brutalnosti prema stanovništvu.
Nasilna smrt Aleksa Pretija dogodila se tri nedjelje nakon smrti Rene Gud, takođe 37-godišnje Amerikanke, koju je u istom gradu ubio agent ICE.
Prema podacima Ministarstva za nacionalnu bezbjednost SAD (DHS), muškarac ubijen danas bio je naoružan poluautomatskim pištoljem i „nasilno se opirao, prije nego što ga je agent, plašeći se za svoj život, upucao“.
Guverner Minesote Tim Volc osudio je „strašnu pucnjavu“ federalnih agenata.
Šef policije Mineapolisa Brajan O’Hara (Brian) izjavio je na konferenciji za novinare da je ubijeni čovjek stanovnik Mineapolisa, da posjeduje važeću dozvolu za vatreno oružje i da nije poznat policiji.
Roditelji su potvrdili da je Preti bio državljanin SAD, rođen u Ilinoisu. Kao i Gud, sudski zapisi pokazali su da nije imao krivični dosije, a njegova porodica je rekla da nikada nije imao nikakve interakcije sa organima reda osim nekoliko saobraćajnih prekršaja.
U nedavnom razgovoru njegovi roditelji, koji žive u Koloradu, rekli su mu da bude oprezan kada protestuje.
- Razgovarali smo sa njim prije otprilike dvije nedjelje, složili smo se da treba da protestuje, ali da ne treba da radi ništa glupo“, rekao je Majkl Preti.&nbsp;
- I on je rekao da to zna. Znao je to - dodao je otac ubijenog muškarca.
Gradonačelnik Mineapolisa Džejkob Frej pozvao je danas američkog predsjednika Donalda Trampa da okonča operacije ICE u gradu.

Žrtva federalnih agenta u Mineapolisu Aleks Preti bolničar intenzivne njege

Pentagon je naredio oko 1.500 aktivnih vojnika da budu spremni za moguću intervenciju u Minesoti, gdje savezne vlasti sprovode veliku operaciju sprovođenja imigracionih zakona, rekla su u nedjelju dvojica odbrambenih zvaničnika.
Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti vojnih planova, naveli su da su dvije pješadijske jedinice 11. vazdušno-desantne divizije američke vojske dobile naređenje da se pripreme za raspoređivanje. Jedinica je bazirana na Aljasci i specijalizovana je za djelovanje u arktičkim uslovima.
Jedan odbrambeni zvaničnik rekao je da su vojnici u pripravnosti da budu poslani u Minesotu ako predsjednik Donald Tramp aktivira Zakon o pobuni, rijetko korišteni zakon iz 19. vijeka koji mu omogućava da angažuje aktivnu vojsku u ulozi policije.
Ovaj potez dolazi samo nekoliko dana nakon što je Tramp zaprijetio da će upravo to učiniti kako bi ugušio proteste protiv njegove imigracione ofanzive.
U saopštenju poslanom imejlom, glavni portparol Pentagona Šon Parnel nije negirao da su naređenja izdata, te je poručio da je vojska "uvijek spremna da izvrši naređenja vrhovnog komandanta ako bude pozvana".
Televizija EjBisi njuz (ABC News) prva je objavila ovu informaciju.
Tramp je u četvrtak na društvenim mrežama poručio da će aktivirati zakon iz 1807. godine "ako korumpirani političari Minesote ne budu poštovali zakon i ne zaustave profesionalne agitatora i pobunjenike da napadaju patriote iz ICE-a, koji samo pokušavaju raditi svoj posao".
Dan kasnije je, čini se, povukao prijetnju, rekavši novinarima u Bijeloj kući da trenutno nema razloga da ga primijeni.
- Ako bi mi bio potreban, koristio bih ga. Vrlo je moćan - rekao je Tramp.
On je više puta tokom oba svoja mandata prijetio da će aktivirati Zakon o pobuni. Godine 2020. tako je prijetio da će ga koristiti kako bi ugušio proteste nakon što je Džordž Flojd ubijen tokom policijske intervencije u Mineapolisu, a posljednjih mjeseci prijetio je da će ga iskoristiti i protiv imigracionih protesta.
Zakon je posljednji put aktivirao predsjednik Džordž Buš 1992. godine kako bi ugušio nerede u Los Anđelesu nakon oslobađajuće presude četvorici bijelih policajaca optuženih za premlaćivanje Rodnija Kinga.
Guverner Minesote Tim Volc, demokrata i česta meta Trampove kritike, pozvao je predsjednika da odustane od slanja dodatnih trupa.
- Uputio sam direktan apel predsjedniku: Spustimo tenzije. Prekinite ovu kampanju odmazde. Ovo nismo mi - poručio je Volc prošle sedmice na društvenim mrežama.

1250x600

1084x550

Tramp prijeti u vlastitoj državi: Vojska stavila 1.500 vojnika u pripravnost za moguću intervenciju u Minesoti

Američko ministarstvo odbrane, odnosno Ministarstvo rata - kako ga je preimenovao Donald Tramp, naredilo je da se oko 1.500 aktivnih pripadnika oružanih snaga pripremi za moguće raspoređivanje u saveznoj državi Minesoti, objavio je Vašington post u nedelju, pozivajući se na vojne zvaničnike.
Vojska je stavila jedinice u stanje pripravnosti u slučaju da nasilje u saveznoj državi Minesota eskalira, izvještava Vašington post.
Pentagon se sprema za raspoređivanje oružanih snaga pošto je američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio da će aktivirati Zakon o pobuni ako zvaničnici u toj savezoj državi ne zaustave napade demonstranata na pripadnike Službe za imigraciju i carinu (ICE).
- Ne budu li se korumpirani političari Minesote pridržavali zakona i ne spriječe li profesionalne agitatore i pobunjenike da napadaju patriote iz ICE, koji samo nastoje da rade svoj postao, aktiviraću Zakon o pobuni - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži u četvrtak.
Ni Pentagon ni Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
Demonstracije i neredi u Minesoti eskalirali su pošto je u gradu Mineapolisu u toj saveznoj državi agent ICE ubio ženu Rene Nikol Gud.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDaractenus%2Fstatus%2F2012645725562085753%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2012645725562085753%7Ctwgr%5E9d7af6d57c6e818a513f8a92b5f650cfeb1f42a7%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tramp najavio aktiviranje Zakona o pobuni, 1.500 vojnika spremno za slanje u Minesotu

Zvaničnici američke savezne države Minesota saopštili su da su pokrenuli vlastitu istragu o ubistvu američke građanke koju je u srijedu u Mineapolisu upucao agent Službe za imigraciju i carinu (ICE).
Rene Nikol Gold (37), majka troje djece, ubijena je tokom pojačanih imigracionih racija koje je sprovodila administracija američkog predsjednika Donalda Trampa.
Kako prenosi Anadolija, lokalna tužiteljka i državni tužilac najavili su zajedničku istragu kako bi prikupili i sačuvali dokaze u vezi sa slučajem.
Zvaničnici su naveli da su bili u stalnom kontaktu nakon što je FBI povukao saradnju, kao i da su zajedno tražili put naprijed koji bi omogućio transparentnost potrebnu građanima Minesote.

Minesota pokreće istragu o ubistvu koje je počinio američki agent za imigracije

Gradonačelnik grada Čamplina u američkoj Minesoti izjavio je da su dvoje državnih zastupnika, zajedno sa svojim supružnicima, upucani u svojim domovima u subotu ujutro, javlja američka agencija Asošijejted pres.
Ubijena je kogresmenka iz Demokratske stranke Melisa Hortman te njen muž, a upucani su senator Džon Hofman, takođe član Demokratske stranke, te njegova supruga.&nbsp;
Informacije je potvrdio gradonačelnik Rajan Sabas.
Hortman i njen suprug upucani su u Bruklin Parku, dok su Hofman i njegova supruga upucani u Čamplinu.
Osoba upoznata sa slučajem rekla je za Associated Press da istražitelji vjeruju da se osumnjičeni možda predstavljao kao policajac.&nbsp;
Izvor je rekao da inspektori još rade na utvrđivanju motiva napada te da su i dalje u ranoj fazi istrage.
Guverner Minesote Tim Volc rekao je da je napad bio isplaniran.
Hofman, demokrat, prvi put je izabran 2012. godine. Vodi Hoffman Strategic Advisors, konsultantsku firmu.&nbsp;
Hortman je bila demokratska liderka Predstavničkog doma američkog Kongresa i bivša predsjednica ovog tijela.

SAD: Ubijena kongresmenka i njen muž, ranjeni senator i njegova supruga

Civili u Ukrajini su zbog stalnih ruskih napada izloženi zimskoj hladnoći, kazao je papa Lav pozivajući na okončanje sukoba koji je počeo ruskom invazijom u februaru 2022. godine.
- Dugotrajna neprijateljstva imaju sve ozbiljnije posljedice za civile. Pozivam sve da pojačaju napore kako bi se ovaj rat okončao - rekao je papa ukazujući na patnje civila u Ukrajini.
Kardinal Pjetro Parolin, najviši vatikanski diplomatski zvaničnik, kazao je u srijedu da je papa Lav među svjetskim liderima koji su &nbsp;pozvani da se pridruže Odboru za mir američkog predsjednika Donalda Trampa.
Lav, koji je prvi papa iz Sjednienjenih Amerčkih Država, a ujedno i kritičar Trampove politike, trenutno razmatra taj poziv, dodao je Parolin.
- Papa je primio poziv i razmatramo šta nam je činiti. Mislim da će trebati određeno vrijeme za razmatranje prije davanja odgovora - dodao je papa.
Odbor za mir prvobitno je bio zamišljen za okončanje sukoba u Pojasu Gaze, ali Tramp je rekao da će imati znatno šira ovlašćenja i rješavati sukobe na globalnom nivou.&nbsp;
Dok su neke zemlje, poput Izraela i Egipta prihvatile poziv, niz drugih izrazio je oprez, a diplomate upozoravaju da bi to moglo naštetiti radu Ujedinjenih nacija.

Papa upozorava da civili u Ukrajini pate, poziva na okončanje rata

Zloupotreba privatnosti Mirjane Pajković nije „skandal", već čin rodno zasnovanog nasilja u kojem se intimnost žene koristi kao sredstvo javne diskreditacije i društvene stigmatizacije. Takve prakse pokazuju koliko je žensko tijelo i dalje izloženo političkim i društvenim obračunima, navedeno je u saopštenju Studija roda Univerziteta Crne Gore (UCG).
Oni su najoštrije osudili nasilno iznošenje privatnog života Pajko u javni prostor, kao i napade i prijetnje upućene novinarki Vijesti Jeleni Jovanović.
Kako se ističe, ovi postupci predstavljaju ozbiljno kršenje ljudskih prava, dostojanstva i bezbjednosti žena u javnom i digitalnom prostoru.
Dodaju da posebno zabrinjavaju napadi na Jovanović, koja uprkos pritiscima i pokušajima zastrašivanja profesionalno i odgovorno obavlja svoj posao.&nbsp;
- Napadi na nju nijesu izraz slobode govora, već pokušaj njenog ućutkivanja i podrivanja prava javnosti na informisanje. Novinarke koje se bave osjetljivim temama posebno su izložene rodno motivisanim napadima upravo zbog svog profesionalnog integriteta - naveli su iz UCG-a.&nbsp;
Podvlače da studije roda podsjećaju da su pravo na privatnost i zaštita od rodno zasnovanog nasilja garantovani međunarodnim konvencijama, uključujući Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i Istanbulsku konvenciju.
- Zahtijevamo hitno uklanjanje sadržaja kojima se nezakonito zadire u privatnost pojedinki, institucionalnu zaštitu žrtava digitalnog i rodno zasnovanog nasilja, kao i jasnu i nedvosmislenu osudu napada na novinarke od strane nadležnih institucija. Ovo nijesu „afere", već nasilje. Nije riječ o privatnim pričama, već o javnoj odgovornosti i odbrani osnovnih ljudskih prava - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Studija roda UCG: Slučaj Pajković izložen političkim i društvenim obračunima

Glavni grad Grenlanda, Nuuk, suočio se s velikim nestankom električne energije nakon što su jaki vjetrovi izazvali problem u prijenosu struje, saopštila je državna elektroprivreda, dok arhipelag na Arktiku pokušava da se nosi s posljedicama krize podstaknute teritorijalnim ambicijama američkog predsjednika Donalda Trampa.
Oko 22.30 časova u subotu (00.30 po Griniču, nedjelja), korisnici društvenih mreža počeli su da prijavljuju iznenadni nestanak struje koji se dogodio u isto vrijeme, prenio je grenlandski list Sermitsijak.
Elektroprivreda je na Fejsbuku objavila da su snažni vjetrovi u glavnoj hidroelektrani Buksefjord izazvali „grešku na prenosnoj liniji“ te da rade na obnavljanju napajanja pomoću rezervnog postrojenja.
Neki djelovi grada zabilježili su i probleme s vodosnabdijevanjem, kao i s internet konekcijom, navodi Sermitsijak.
Do 3.30 u nedjelju, struja je vraćena za 75 odsto stanovništva grada, koji broji oko 20.000 ljudi, saopštila je elektroprivreda u ažuriranju, pozivajući građane da štede energiju dok se sistem ponovo pokreće.
Nestanak struje uslijedio je nakon što je vlada objavila brošuru s uputstvima za pripremu u slučaju katastrofe, u kojoj je Grenlanđanima preporučeno da obezbijede dovoljno pitke vode, hrane, ljekova, tople odjeće i alternativnih sredstava komunikacije za najmanje pet dana.
Vlada je naglasila da ta uputstva ne znače da je kriza neposredna. Ipak, Grenland, poluautonomna teritorija Danske, posljednjih sedmica je u središtu geopolitičke pažnje zbog eskalirajućih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da prisvoji ostrvo. Tramp je djelimično popustio tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u Švajcarskoj, tvrdeći da je isključio mogućnost nasilnog zauzimanja Grenlanda. On i generalni sekretar NATO-a Mark Rute navodno su se saglasili oko „dugoročnog“ okvira za budući sporazum koji bi uključivao Grenland i Arktik, rekao je predsjednik.
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen izjavio je da je mnogo detalja navodnog sporazuma nejasno, uključujući i to da li će Tramp tražiti kontrolu nad teritorijama blizu američkih vojnih baza, kako sugerišu neki izvještaji.
- Ne znam šta je u tom sporazumu ili dogovoru o mojoj zemlji - rekao je Nilsen.

Grenland ide iz problema u problem: Jaki vjetrovi doveli do nestanka struje

&nbsp;Seniorsko pojedinačno prvenstvo Crne Gore u džudou okupilo je u Podgorici 100 takmičara iz 20 klubova, saopšteno je iz Džudo saveza.
Po dva prvaka Crne Gore imaju džudo klubovi Ibar, Onogošt, Akademik i Monte tatami, a po jednog Ljubović, Nenad Sinanović, Ipon, Champion, Straševina i Milenijum.
U muškoj konkurenciji zlatna odličja osvojili su Matej Milić (Ljubović, do 60), Emil Sinanović (Nenad Sinanović, 
do 66), Jusuf Nurković (Ibar, do 73), Jahja Nurković (Ibar, 
do 81), Stevan Nikčević (Onogost, do 90), Aleksandar Tomić (Akademik, do 100) i Stefan Kovinić (Monte Tatami, preko 100).
Titule prvaka u ženskoj konkurenciji osvojile su 
Marija Simić (Ippon, do 48), Milana Stevanović (Monte tatami, do 52), Tamara Gardašević (Akademik, do 57), Nataša Jeftić (Champion, do 63), Andrijana Šutović (Straševina, do 70), Teodora Vlahović (Milenijum, do 78) 
i Jovana Mrvaljević (Onogošt, preko 78).
Takmičenje je održano u sportskoj dvorani Osnovne škole "Novka Ubović“.

Tag: minesota