Ministar bez portfelja u Vladi Crne Gore, Milutin Butorović, kazao je u emisiji “Budimo budni – pitajte Vladu” na RTCG, da u potpunosti podržava inicijativu za uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela.
- Femicid kao posebno krivično djelo ili kao jedan oblik krivičnog djela teško ubistvo svakako podržavam i mislim da je to potreba našeg društva i jedan civilizacijski iskorak da se odužimo svim našim ženama. One to zaslužuju i mislim da smo kao društvo danas mnogo bolji nego što smo bili prije - kazao je Butorović.
On je podsjetio da je Crna Gora 2023. godine Izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika dobila jedan od najstrožijih zakona o nasilju nad ženama, kao i da se nasilje više ne tretira kao prekršaj, već kao krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.
Upitan o mogućnosti uvođenja kazne doživotnog zatvora za ovo krivično djelo, Butorović je kazao da postoje argumenti za i protiv, ali i da je 40 godina zatvora dovoljno dug period.
- Ono što bi možda bilo bitno je ukinuti mogućnost ublažavanja kazne nakon određenog perioda. Dakle, ako se izvršilac krivičnog djela osudi na 40 godina da nema mogućnost pomilovanja u bilo kom periodu -predložio je ministar.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti smanjena granice za dobijanje biračkog prava od navršenih 16 godina života, Butorović kaže da je u praksi sve moguće.
- Pravo da biramo i budemo birani jedno od temeljnih političkih prava koja su zagarantovana Ustavom Crne Gore. Dakle, da bi jednu takvu izmjenu imali moramo imati dvotrećinsku većinu u Skupštin - istakao je Butorović.
Kada je u pitanju praksa evropskih država, on je kazao da takva praksa postoji jedino u Austriji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Butorović: Podržavam uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela

Nezaposlenost u Crnoj Gori je na istorijskom minimumu. Zarade su na istorijskom maksimumu. Tako danas, pet godina nakon smjene vlasti, izgleda slika trižišta rada i sistem zarada - naveo je ministar bez portfelja Milutin Butorović.
Kako navodi u saopštenju, kada se osvrnemo na 2019. godinu, "vidimo sliku tržišta rada koja je bila daleko nepovoljnija nego danas".
- Podsjetimo se, minimalna zarada je tada iznosila svega 193 eura, a od jula 2019. bila je povećana na 222 eura. Prosječna neto zarada u Crnoj Gori kretala se oko 510–520 eura, dok su prava radnika, makar na papiru zagarantovana, u praksi često bila zanemarena. Nije se tako davno (da bi nas sjećanje potpuno izdalo) radilo za minimalac, bez plaćenih prekovremenih sati, bez poštovanja prava na nedjeljni i godišnji odmor, a nerijetko i bez doprinosa i osiguranja - rekao je Butorović.
Danas, u septembru 2025. godine, kako ističe, situacija je bitno drugačija.
- Stopa nezaposlenosti iznosi 9,03 odsto, dok je prije godinu bila 11,07 odsto. To znači da smo za godinu dana smanjili nezaposlenost za više od 5.000 ljudi. Posebno je značajno da je preko Zavoda za zapošljavanje ove godine zaposleno više od 7.400 osoba, što potvrđuje da tržište rada funkcioniše aktivno i transparentno - rekao je Butorović.
Ključna razlika, prema njegovim riječima, nije samo u brojkama.
- Danas radnici ulaze u radne odnose sa znatno jačom zaštitom svojih prava - od plaćenog prekovremenog, preko sigurnijih ugovora, do poštovanja odmora. Minimalna zarada je sada znatno viša nego 2019. Prosječna neto plata u Crnoj Gori prema podacima MONSTAT-a za maj 2025. iznosi 1.014 eura, dok je bruto oko 1.208 eura. To znači da su prosječne zarade porasle za gotovo 500 eura u odnosu na 2019. godinu - kazao je Butorović.
No ipak, kako dodaje, ne treba zatvarati oči pred činjenicom da i dalje imamo izazove.
- Gotovo dvije trećine nezaposlenih na birou čeka posao duže od tri godine, a među njima dominiraju žene. To je polje na kojem moramo dodatno raditi. I isto tako nesporno u poređenju sa periodom od prije samo pet–šest godina, danas imamo vidljiv napredak: zarade su veće, prava su stvarna, a radnici nisu prepušteni samovolji poslodavaca - naveo je Butorović.
Sve u svemu, kako ocjenuje, napredak je očigledan.&nbsp;
- Ne samo u statistici, nego i u svakodnevnom životu svih građana. Danas pojedinac u Crnoj Gori ima posao koji garantuje dostojanstvo i otvara perspektivu – a to je najveći kapital koji jedna država može imati - zaključio je Butorović.

Butorović: Duplirane zarade i rekordna nezaposlenost

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuje da u najglomaznijoj Vladi Crne Gore, koja u tome obara rekorde i u širim međunarodnim razmjerama, za mnoge članove nije jasno koja su im zaduženja i mjerljivi učinci, ali je jasno da su brojni, često izmišljeni, resori tu samo da se izbalansiraju stranačke kvote. Stoga CGO stavlja pod lupu neke od najilustrativnijih primjera, a u ovom osvrtu – ministra bez portfelja, Milutina Butorovića.
CGO ukazuje da pozicija ministra bez portfelja, ili resor bez resora, nije nepoznata praksa u organizaciji izvršne vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;
- Više Vlada kojima je rukovodila Demokratska partija socijalista (DPS) koristilo je taj mehanizam, a tu praksu je kratko prekinuo nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić, da bi ona bila nastavljena u 43. Vladi Dritana Abazovića, koja je imala dva ministra bez portfelja, a zatim i kroz rekonstrukciju 44. Vlade Milojka Spajića u kojoj je među 32 člana Vlada i jedan ministar bez portfelja - navedeno je u saopštenju CGO-a.
CGO je od svojih prvih prijedloga organizacije Vlade, iz 2016. godine, zagovarao koncept malobrojne, kompaktne i učinkovite Vlade, kao i da Crnoj Gori treba Zakon o Vladi i davao brojne i konstruktivne komentare u pravcu konačnog oblikovanja tog zakonskog teksta. U tom okviru, nema mjesta za ministra bez portfelja, iako se, na žalost, to predviđa i posljednjom dostupnom verzijom nacrta ovog zakona.
- Trenutno poziciju ministra bez portfelja, ili kako se navodi i ministra zaduženog za odnose sa Skupštinom Crne Gore, obavlja Milutin Butorović. Kada znamo da sve ministre bira Skupština i da su joj svi jednako odgovorni u domenu svojih resorsa, javnosti ostaje nejasno, a možda i ovom ministru, koji je to opis njegovog posla - ističe se u saopštenju CGO-a.
Uvidom u zvanične aktivnosti na sajtu Vlade, od 32 člana Vlade, u CGO-u kažu da ministar bez portfelja ima ubjedljivo najmanje zabilježenih aktivnosti, a sve one, za ovih devet mjeseci njegovog mandata, staju na jednu stranu.
To uključuje dvije čestitke – jednu za dan Opštine Nikšić i drugu vjernicima islamske vjeroispovjesti za Bajram, jednu najavu gostovanja na Javnom servisu RTCG i jedno reagovanje na medijski članak vezan za njegove zarade.&nbsp;
- Pored ovog, zvanično je imao još pet aktivnosti: dva sastanka - sa ambasadorkom Republike Francuske u Crnoj Gori, An Mari Maske, i sa Snežanom Đurović iz Agencije za investicije, zatim kritičku reakciju na jednu od nacionalističkih objava Daria Vraneša, predsjednika Opštine Pljevlja, kao i najavu da će Vlada podnijeti Skupštini zahtjev da se raspravlja na vanrednoj sjednici o Budžetu 21. januara - ističe se u saopštenju.
Posebnu je pažnju u javnosti izazvala njegova peta zvanična aktivnost - &nbsp;službeni put u Brisel radi sastanka sa ambasadorom Crne Gore u Misiji pri EU, Petrom Markovićem. U CGO-u podsjećaju da je Marković svega nekoliko dana uoči odlaska Butorovića u Brisel boravio u Crnoj Gori, u okviru konsultacija na koje je premijer Spajić pozvao sve ambasadore.&nbsp;
- Čini se da je Butorović cijenio da ga ne može dovoljno sadržajno upoznati sa radom Vladom u Crnoj Gori, a što je bio jedini razlog te posjete shodno platformi putovanja i njenim zaključcima usvojenim na 71. sjednici Vlade, već da je zbog toga potrebno dotaći belgijsko tlo uz prisustvo generalnog sekretara Vlade i njegove zamjenice i tri dana tamo boraviti o trošku građana i građanki Crne Gore. Znači, dva zvanična sastanka, jedan službeni put, dvije čestitke, jedno reagovanje i jedna najava su aktivnosti ministra bez portfelja, uz napomenu da nema dostupnih informacija o učincima nijedne aktivnosti - navode u CGO-u.
U CGO-u dodaju i da je zarada ministra bez portfelja za mart 2025. godine iznosila 1737.51 eura u netu iznosu, uz brojne prateće beneficije, od kabineta i osoblja, preko zaduženja automobil marke Mercedes E280 registarskih oznaka PGCG297 Generalnog sekretarijata Vlade, koji je nekoliko mjeseci i lično vozio (novembar i decembar 2024. i januar 2025. godine) prelazeći dnevno i do 288km na relaciji Podgorica-Nikšić-Podgorica.&nbsp;
Isto vozilo je, prije novembra i nakon januara, zaduživao referent u Generalnom sekretarijatu Vlade, a u CGO-u kažu da putni nalozi ukazuju da je relacija ista kao kada je Butorović upravljao vozilom, sa istom, sličnom ili nepoznatom pređenom kilometražom, pa je pretpostavka da je i u tom periodu navedeno vozilo korišćeno za prevoz ministra uz vozača.
CGO je ponovo pozvao donosioce odluka da prekinu sa praksom stvaranja skupih i nefunkcionalnih funkcija koje služe samo partijskim trgovinama.
- Institucionalna odgovornost i racionalno upravljanje javnim sredstvima zahtijevaju da se u Zakonu o Vladi precizno definišu nadležnosti, a pozicije bez jasnih mandata, kao što je ministar bez portfelja, konačno i zakonski ukinu. Građani i građanke Crne Gore zaslužuju Vladu koja radi za njih, a ne na njihov račun - zaključuju u CGO-u.

CGO: Butorović - ministar bez zadatka, odgovornosti i učinka

Sporazum sa Ujedinjenom Arapskim Emiratima (UAE) trebalo bi da bude usvojen 20. maja, kada će o tom važnom dokumentu poslanici raspravljati u Parlamentu, kazao je ministar bez portfelja, zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore, Milutin Butorović u emisiji "Budimo budni - pitajte Vladu“ na Prvom programu Televizije Crne Gore.
Vjeruje, kako kaže, da ni opozicija više neće imati argumente protiv ovog ugovora, te da očekuje da će se pitanje oko sporazuma naći na dnevnom redu ove ili naredne sedmice, jer je predlog za to već poslat Parlamentu.
Na pitanje kako komentariše pismo o Sporazumu sa UAE evropske komesarke za proširenje EU Marte Kos, te da li ga vidi kao podršku ili kritiku, Butorović kaže da ne bi ulazio u to da li je u pitanju podrška ili kritika.
- Ali ono što svakako primjećujemo je da su oni potvrdili što smo mi govorili a to je da se sporazum ne kosi sa pravom EU, niti se kosi sa Sporazumom o pridruživanju, tako da smo samo dokazali i građanima i opoziciji da radimo ispravno i transparentno, a da će biti transparentno sve ono što slijedi. Komesarka je rekla da će nam pomoći u primjeni sporazuma koji će naknadno uslijediti - navodi Butorović.
Komentarišući atmosferu na političkoj sceni kada je u pitanju Sporazum sa UAE on kaže da postoje dva aspekta koja se moraju uzeti u obzir i to politički i onaj koji se odnos na NVO sektor.
- Politički aspekt se odnosi na sitno politikanstvo i strogo partijske interese jer jednistavno je doređenim opozicionarima možda krivo da oni ovakve ugvore nijesu uspjeli da predstave građanima države. Civilni sektor sam uvijek shvatao tako da oni dolaze sa konstruktvinim predlozima i smatram njihove kritike dobronamjernim. Ono što im imam reći je da dok je 44 Vlada na snazi i Milojko Spajić na njenom čelu ne treba da brinu - naveo je Butorović.
Nije želio da komentariše ni to što je poslanik DPS-a Nikola Rakočević ocijenio da ovaj sporazum ne treba našoj državi.
- Ne volim da tumačim tuđe rečenice ali Crnoj Gori su svi kredibilni investitri potrebni jer država ima i veliko prirodno bogatstvo i resurse i mi kao mala država ne možemo u djelo da sprovdemo veliki projekat sami. Bitno je da su investitori kredibilni i da žele da podignu ekonomiju na zdravim i realnim osnovama kao i da nemamo lažna obećanja i sumnjive investicije - istakao je Butorović.

Butorović: Sporazum sa UAE trebalo bi da bude usvojen 20. maja

U Skupštini Crne Gore nastavljena je posebna sjednica u okviru koje ministri odgovaraju na poslanička pitanja, ali su se predstavnici građana u parlamentu prvobitno osvrnuli na jučerašnje lokalne izbore u Nikšiću.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović kazao je da su jučerašnji lokalni izbori u Nikšiću protekli u fer i korektnoj atmosferi, onako kako to zaslužuju i Nikšić i Herceg Novi.
- Da čestitam budućem gradonačelniku Herceg Novom, da čestitam novom-starom gradonačelniku Nikšića Marku Kovačeviću, a onima koji su postigli slabiji rezultat da se malo bolje potrude i promijene kampanju ne daju rezultate - rekao je Đurović.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vladimir Bakrač zahvalio je građanima Nikšića koji su ukazali povjerenje toj partiji.
- To je samo obaveza PES-u da kao, nadam se, budući konstituent vlasti u Nikšiću bude korektiv i da zajedno radimo na boljitku samog grada i građana - rekao je Bakrač.
Poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković Kuč zahvalila je građanima Nikšića na istinskoj pobjedi kojoj su im omogućili u tom gradu, sa osvojenih 16 mandata.
- DPS je samostalno u Nikšiću najjača partija. To što će vjerovatno uslijediti neprirodne koalcije koje očigledno potiru one koji se lažno predstavljaju kao crnogorska, evropska i građanska opcija, to nije naš problem. To je samo ustvari naš izazov koji nas očigledno jača. Još nisam vidjela da neko slavi svoju pobjedu a ustvari je u procesu nestajanja. To vidim radi Pokret Evropa sad - kazala je Vuković Kuč.
Ne mogu, kako ističe, slaviti kada jedan od kandidata izađe na debatu i kaže da nosilac liste DPS-a Boris Muratović može biti samo dobar predsjednik u Rožajama.
- I što će poslije te izjave neko njega podržati za predsjednika opštine. Zbog toga možemo samo plakati - naglasila je Vuković Kuč.
Ministar bez portfelja Milutin Butorović, kom je Vuković Kuč postavila poslaničko pitanje kako komentariše to što je opoziciji onemogućeno da postave pitanja premijeru Milojku Spajiću tokom premijerskog sata, kazao je da nije saglasan, te da je politika PES-a evropska i građanska.
- Ako je iko pomogao Kovačeviću da ima bolji rezultat na izborima, onda je to DPS sa retorikom koju je imala u kampanji, kao i neki drugi savezi - kazao je Butorović.
Vuković Kuč je konstatovala da oni samo brane građansku i evropsku Crnu Goru.
- I da je sreće razgovarali bi sa onima koji dijele građanske i evropske vrijednosti - istakla je Vuković Kuč.
Dodaje da su se u Pokretu Evropa sad "prepolovili" rezultatom na izborima.
- Jeste li vi svjesni šta vam se dešava? Vi nestajete. Od izbora 2023, kada ste predstavljali progresivnu snagu koja nije imala političku prošlost, koja je imala perspektivu - vi ste je toliko prodali, stavljajući se u zagrljaj Andriji Mandiću. Jednostavno vas je progutao. DF vas guta od izbora do izbora. Vi ste se prepolovili u Nikšiću, u Podgorici u koaliciji sa Demokratama nijeste imali rezultat kakav dolikuje stranci koja ima premijera. Šta ste doživjeli u Budvi i u Kotoru? Kakvu pobjedu vi slavite - upitala je Vuković Kuč.
Ocijenila je i da ih demantuje stvarnost, dodajući da su se sinoć kroz Nikšić vijorile i neke nacionalističke zastave.
- Da sam u pravu vidjećete i na snimku đe se vidi predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš u Beogradu na kom kaže da Crna Gora nije njegova matična država. Vi to podržavate svuda i kažete da ste za evropske i građanske vrijednosti - niste - istakla je Vuković Kuč.

Butorović: Ako je iko pomogao Kovačeviću da ima bolji rezultat na izborima onda je to DPS; Vuković Kuč: Progutao vas je Mandić

Odluka Vlade Crne Gore da ministar bez portfelja Milutin Butorović, koji se od stupanja na dužnost nije oglašavao, otputuje sa svitom u Brisel kako bi tamo razgovarao s ambasadorom Crne Gore, povod je za analizu 44. Vlade – što su im ingerencije, što čine, zašto mnogih nema u javnosti.&nbsp;
Trebalo je da Vlada objavi platformu posjete Milutina Buturovića ambasadi Crne Gore u Briselu da mnogi prvi put čuju za tog ministra. Ali nije on jedini član ove mastodontske 44. Vlade Crne Gore za kojeg javnost maltene ne zna da postoji.
Naprotiv. Kabinet od 32 člana, prema javno dostupnim informacijama, iza Indije i Šri Lanke treći po brojnosti u svijetu, prepun je partijskih uhljeba u čiji rad javnost nema gotovo nikakvog uvida.
A neslužbeno se najavljuje i rekonstrukcija koja bi mogla iznjedriti još kojeg ministra.
Ovakva Vlada sastavljena prvenstveno radi zadovoljenja partijskih apetita, a tek onda da upravlja državom, suočena je s problemom preklapanja resora i zaduženja koje je otišlo toliko daleko da ni u organizovanijem društvu ne bi bilo lako utvrditi ko tu što radi i što je tačno čiji djelokrug.
<h2>Ko se s kim preklapa</h2>
U resoru bezbjednosti su tri člana Vlade: Aleksa Bečić, potpredsjednik zadužen za „bezbjednost, odbranu, borbu protiv organizovanog kriminala i unutrašnju politiku“ i ministri odbrane Dragan Krapović i unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Kako je cio resor pripao jednoj partiji – Demokratskoj Crnoj Gori (DCG) – nijesu očita preklapanja iz prostog razloga što je potpredsjednik Vlade istovremeno i stranački šef ministrima kojima oduzima ingerencije. Ipak, sadržaj objava na Portalu Vlade, koje predstavljaju presjek djelovanja svakog potpredsjednika i ministra, pokazuju da od rekonstrukcije 80% aktivnosti Alekse Bečića čine slanje prigodnih čestitki i telegrama saučešća, protokolarni sastanci i saopštavanje političkih stavova koji nemaju nikakve veze s dužnošću koju u Vladi obavlja.
Ministri ovog resora ostaće upamćeni slavom koju su stekli u 44. Vladi – Krapović zabranom načelniku Generalštaba sopstvene države generalu Zoranu Lazareviću da obavlja dio svojih dužnosti, a Šaranović podizanjem tužbe protiv Vlade čiji je član i protivzakonitom nabavkom policijskih vozila.
Sva trojica su netragom nestala iz javnosti početkom godine dok su studenti građani protestima iskazivali nezadovoljstvo djelovanjem policije i vlasti povodom višestrukog ubistva na Cetinju.
Resor pravde dijele ministar Bojan Božović iz Pokreta Evropa sad (PES) i Momo Koprivica iz DCG, potpredsjednik Vlade zadužen za „politički sistem, pravosuđe i antikorupciju“. Ministar uglavnom radi ono što mu je u opisu radnog mjesta, dok potpredsjednik Koprivica djeluje kao da je sam institucija zalazeći u ingerencije Poreske uprave, Uprave policije, Tužilaštva, Državne revizorske institucije… Ulogu crnogorskog Eliota Nesa, koju je sebi dodijelio, sprovodi istražujući arhive, pišući krivične prijave i zatim tretirajući svoje nalaze kao Sveto pismo.
Najveća gužva je u resoru ekonomije i razvoja gdje se natiskalo čak pet članova Vlade. Tu su Nik Đeljošaj iz Albanske alternative (AA), potpredsjednik Vlade zadužen za „ekonomsku politiku“ i ministar „ekonomskog razvoja“, drugi potpredsjednik Milun Zogović, iz Demokratske narodne partije (DNP), čije su zaduženje „infrastruktura i regionalni razvoj“ te ministri Damjan Ćulafić iz DCG, zadužen za „ekologiju, održivi razvoj i razvoj Sjeverne regije“, Ernad Suljević iz Bošnjačke stranke (BS), zadužen za „nacionalno-investicioni razvoj i saradnju s nevladinim organizacijama“ i Simonida Kordić iz Nove srpske demokratije (NSD) kao ministarka turizma – naše najvažnije privredne grane.
Dok Nik Đeljošaj djeluje uglavnom kao potpredsjednik Vlade zadužen za ekonomiju i ministar ekonomije, a Simonida Kordić kao ministarka turizma, preostalo troje članova Vlade, koji dijele ovaj resor, djeluju parcijalno u odnosu na formalni djelokrug.
Milun Zogović gleda da se ne miješa mnogo u svoj posao. U javnosti uglavnom zastupa politiku svoje partije plasirajući teme o srpskom jeziku, povlačenju priznanja Kosova i sl. Od dvadesetak njegovih aktivnosti registrovanih na portalu Vlade u ovih gotovo osam mjeseci samo četiri su direktno vezane za njegovu dužnost u Vladi.
Damjan Ćulafić je imenovan u Vladu s pozicije potpredsjednika Opštine Berane nakon što je propao dogovor NSD i DCG da on i dotadašnji predsjednik opštine Vuko Todorović na pola mandata zamijene mjesta. Neposredno po preuzimanju dužnosti proslavio se kada je prilikom analize učinka Vlade u III kvartalu imao najslabiji rezultat s realizovanih samo 20% obaveza. Od tada djeluje gotovo isključivo u oblasti zaštite životne sredine dok je drugi dio funkcije „održivi razvoj i razvoj Sjeverne regije“ mrtvo slovo na papiru. U javnosti ga gotovo i nema kao ni ministra Ernada Suljevića zaduženog za „nacionalno-investicioni razvoj i saradnju s nevladinim organizacijama“.
Konkretnom temom razvoja, koji se pominje u nazivima zaduženja čak četiri člana Vlade, tu i tamo se bave Nik Gjeloshaj i Ernad Suljević i to uglavnom plasirajući ideje i lijepe želje. Ne i rezultate. Rezultati razvojne politike 44. Vlade su kao legendarno čudovište iz Loh Nesa. Raspreda se da postoji i da su ga neki čak i vidjeli, ali za te priče nema nikakvih dokaza. Ozbiljan svijet u to, naravno, ne vjeruje.
Resor energetike podijeljen je prošlogodišnjom rekonstrukcijom vlade kako bi bili namireni partijski apetiti. Rezultat su zasebna ministarstva. Jedno je Ministarstvo energetike koje čeka ministra nakon prelaska Saše Mujovića, člana PES-a, na dužnost gradonačelnika Podgorice, a drugo je Ministarstvo rudarstva nafte i gasa, koje vodi Admir Šahmanović iz BS. Slično je resor saobraćaja i pomorstva podijeljen na saobraćaj, na čelu s Majom Vukićević iz DNP-a, i pomorstvo koje vodi Filip Radulović iz PES-a. Ove podjele, međutim, nijesu donijele nikakav vidan napredak. U oblasti rudarstva, nafte i gasa imamo nekoliko novih zakona iz evropske agende, ali još niko ne zna kakva je vizija energetske politike ove Vlade. Ključne politike iz oblasti saobraćaja plasira premijer, dok rukovođenja sektorom energetike nema od početka kampanje za izbore u Podgorici.
Obrazovanje i nauku dijele ministarka obrazovanja, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović iz PES-a i Budimir Aleksić iz NSD-a, potpredsjednik Vlade zadužen za „obrazovanje, nauku i odnose s vjerskim zajednicama“. Dok profesorica Jakšić Stojanović radi svoj posao, mršavi učinak Budimira Aleksića, najslabiji u inače slaboj vladi, svodi se na sastanke, dominantno s političkim predstavnicima Srba. Jedan od boljih pokazatelja odnosa u Vladi dogodio se prilikom razrješenja direktorice podgoričke Gimnazije Slobodan Škerović koji je inicirala ministarka, a resorni potpredsjednik javno izrazio podršku direktorici prozivajući pri tome savjetnicu predsjednika Vlade i „dukljanske fanatike i bojovnike“.
Gužva je i u resoru vanjske i evropske politike koji dijele PES i BS. Tu su dva potpredsjednika Filip Ivanović zadužen za „vanjske i evropske poslove“, Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade „za međunarodne odnose“ i ministar vanjskih poslova, te ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Preklapanje nadležnosti nije donijelo nikakav napredak ili korist u oblasti u kojoj Crna Gora prolazi kroz turbulentno razdoblje odnosa sa susjedima tokom kojeg je primila dvije protestne note država s kojima se graniči i tokom kojeg su tri državna zvaničnika proglašena nepoželjnim u jedinoj državi EU koja nam je susjed. U oblasti evropskih integracija, gdje je Crna Gora realno dok EU nije počela da se bavi odnosima sa SAD, imala šansu da ostvari konkretan napredak, imamo višak forme, a manjak sadržine. Trojac koji je zadužen za naše evropske integracije bombarduje javnost diplomatskim aktivnostima. Na tom planu nema dana bez fotografije rukovanja s nekim važnim evropskim zvaničnikom, ali smo morali da sačekamo početak marta da ministarka Gorčević objavi djelimičan spisak konkretnih aktivnosti koje su realizovane u okviru procesa integracije Crne Gore u Evropsku uniju i da Vlada donese i objavi odluke o ažuriranju članstva devet pregovaračkih radnih grupa.
Mediji tradicionalno ostaju uskraćeni za relevantne informacije iz ove oblasti čak i kada pitaju – od toga da li smo odustali od kandidature za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti, do prekjučerašnje objave da smo od Albanije izgubili trku za domaćina Regionalne kancelarije Evropskog parlamenta.
PES i BS preklapaju se u resoru socijalne politike koji dijele ministarka za rad, zapošljavanje i socijalni dijalog Naida Nišić i ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić. Udvojene dužnosti ni ovdje, kao ni u ostalim slučajevima, nijesu donijele nikakav vidan napredak ili kvalitet.
Preostalo je devet ministara koji ne dijele nego u potpunosti kontrolišu resor kojim su zaduženi i jedan ministar bez portfelja.
<h2>Đe su neki ministri</h2>
Za pojedine od preostalih ministara svjedočimo, ne ulazeći u pitanje kvaliteta rješenja, makar kontinuiranim javnim aktivnostima poput ministara finansija, zdravlja, javne uprave i poljoprivrede. Za neke od preostalih ne znamo ni da postoje.
Kolektivna karakteristika 44. Vlade Crne Gore premijera Milojka Spajića je nedostatak osjećaja odgovornosti i ubjeđenost da mogu činiti što im je volja. Najočitiji su primjeri Danila Šaranovića koji ne vidi ministarsku odgovornost za višestruko ubistvo počinjeno početkom godine na Cetinju, Vladimira Jokovića, koji odbija da sprovede odluku suda u jednim imenovanju insistirajući da imenuje kandidata kojeg je on naumio, i Slavena Radunovića koji je od iznajmljivanja djelova crnogorskih plaža napravio sprdnju i prostor za manipulacije.
Prosječan ministar danas u Crnoj Gori ne smatra da je odgovoran građanima. On zna da je na dužnosti u Vladi isključivo zahvaljujući tome što je njegova politička partija dio trulog kompromisa koji je izrodio postojeću vladajuću koaliciju. Zato mnogi izbjegavaju javnost. Javnost znači odgovornost, kritiku i potencijalnu konfrontaciju. Sve to su preduslovi za kvalitet koga nema bez odgovornosti, bez kritike i bez sukoba ideja. Ali kvalitet ovdje nije cilj.

Kako većina ministara izbjegava javnost: Ćuti, dok traje – traje

Vlada će sjutra uputiti zahtjev Skupštini Crne Gore da se vanredna sjednica održi 21. januara - kazao je ministar bez portfelja zadužen za odnose sa parlamentom Milutin Butorović.
On je, kako se navodi u saopštenju, kazao da žali zbog činjenice da Budžet usljed opstrukcija opozicije nije usvojen na vrijeme.&nbsp;
- Već sjutra ćemo uputiti zahtjev Skupštini kako bismo pokušali da obezbijedimo usvajanje budžeta tokom januara, jer je to jedini način da se garantuje isplata uvećanih penzija i srazmjernih penzija - poručio je Butorović.
Osim Zakona o budžetu Vlada će, kako je najavio, predložiti parlamentu da se u dnevni red vanredne sjednice uvrste između ostalog i prateći zakoni koji se tiču srazmjernih penzija i nastavka evropskog puta Crne Gore.
- Naš prijedlog će biti da se sjednica održi 21. januara i vjerujemo u konstruktivan odnos opozicije kako bi se ovaj najvažniji Zakon za našu državu usvojio na zadovoljstvo svih naših građana, posebno penzionera - zaključio je Butorović.

Butorović: Vlada podnosi zahtjev Skupštini da o budžetu raspravlja 21. januara

Objava predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša predstavlja nedopustivu i direktnu provokaciju koja ozbiljno ugrožava multietnički sklad u Pljevljima - ocijenio je ministar bez portfelja Milutin Butorović.
- Korišćenje simbola koji se povezuju s ideologijama podjela, mržnje i zločina nije samo neprihvatljivo, već i nedopustivo za bilo kojeg javnog funkcionera, a posebno za onoga ko je dužan biti simbol jedinstva i glas svih građana – bez obzira na njihovu vjeru, naciju ili političko uvjerenje - kategoričan je Butorović.
Ovakvo, kako je rekao, društveno neodgovorno ponašanje koje unosi nemir među građane Pljevalja jasno pokazuje da Vranešu nije stalo do građana koje bi trebalo da predstavlja.
- Već da je spreman da podgrijava retoriku podjela i mržnje zarad svojih sitnih političkih interesa. Njegovi postupci nisu samo moralno nedopustivi, već i politički opasni jer direktno podrivaju temeljne vrijednosti Crne Gore – demokratsku jednakost, međunacionalno povjerenje i civilizacijske vrijednosti koje dijelimo kao evropsko društvo - ističe Butorović.
Crna Gora, prema njegovim riječima, ne smije i neće biti talac političara koji veličaju ideologije koje pripadaju najmračnijim poglavljima istorije.&nbsp;
- Ovakvi postupci predstavljaju uvredu za sve građane naše zemlje i sramotu za Pljevlja koja su primjer suživota i tolerancije. Pozivam sve institucije, političke subjekte i građane da jasno osude ovaj čin i da ne dozvole da ovakvo ponašanje postane prihvatljivo u javnom i političkom diskursu. Vrijeme je da odgovorni snose posljedice za svoje postupke – ne samo moralne, već i političke i pravne - poručio je Butorović.
Crna Gora je, kako zaključuje, zemlja mira, jednakosti i zajedništva, a ne platforma za retrogradne ideologije i nacionalističke provokacije.

Butorović o Vraneševoj objavi: Za ideologije mržnje nema mjesta u Crnoj Gori

Ministar bez portfelja u Vladi Crne Gore, Milutin Butorović, sastao se sa direktoricom Agencije za investicije Crne Gore, Snežanom Đurović sa kojom je razgovarao o mogućnostima bliže saradnje sa zakonodavnom granom vlasti, u kontekstu kreiranja povoljnijeg pravnog okvira za investitore i olakšavanja procedure ulaganja.&nbsp;
Đurović je naglasila važnost sinergije, kako bi se ubrzali procesi donošenja zakonskih rješenja koja podstiču investicije u ključnim sektorima.
Butorović je istakao važnu ulogu Agencije za investicije kroz pružanje stručnih predloga i inicijativa, oslanjajući se na najbolje svjetske prakse, kako bi se privukli pouzdani investitori.
- Vlada ulaže maksimalne napore da unaprijedi poslovni ambijent, a sa novom Fiskalnom strategijom, između ostalog, nakon smanjenja poreskog opterećenja na rad postaće zemlja sa najnižim troškovima na zarade u Evropi. Sve ove aktivnosti preporučuju Crnu Goru kao pouzdanu investicionu destinaciju. Naša je obaveza da u saradnji sa Parlamentom učinimo još više - poručio je ministar.
Tokom sastanka, dogovoreno je da se intenzivira zajednički rad na projektima koji su od strateškog interesa za ekonomiju Crne Gore, uz kontinuiranu razmjenu informacija i inicijativa sa Vladom i Skupštinom Crne Gore.
Obije strane izrazile su spremnost da nastave aktivan dijalog kako bi se osigurao predvidiv i održiv rast i razvoj investicionog okruženja.
&nbsp;

Butorović-Đurović: U saradnji sa Skupštinom unaprjeđivati investicioni ambijent

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: milutin-butorovic