Najnoviji izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru predstavlja brutalno otvoren obračun sa ekonomskom politikom Vlade Crne Gore.
Iza fasade samozadovoljnih saopštenja Ministarstva finansija o "stabilnosti i otpornosti ekonomije", MMF otkriva zabrinjavajuću sliku: ekonomija koja usporava, inflacija koja ponovo raste, fiskalna disciplina koja se raspada, i spoljna neravnoteža koja dostiže opasne nivoe. Dok Vlada Crne Gore objavljuje trijumfalističke poruke, međunarodne finansijske institucije upozoravaju na strukturne probleme koji se godinama akumuliraju kao rezultat nesposobnosti i populizma, ocijenio je za "Dan" ekonomski analitičar Miloš Vuković.
– Najgori pokazatelj ekonomske neodgovornosti sadašnje Vlade je drastično pogoršanje fiskalnih pokazatelja. MMF projekcija da će se budžetski deficit proširiti sa 2,9 odsto BDP-a u 2024. na 3,6 odsto BDP-a u 2025. godini. Ovo predstavlja potpuni obrnuti trend od perioda fiskalne konsolidacije koji je uslijedio nakon pandemije kovida-19. Vlada je u 2024. godini sistematski urušavala fiskalnu stabilnost države. Umjesto strukturnih reformi koje bi osigurale dugoročnu održivost javnih finansija, Vlada je odabrala put kratkoročnog i neodrživog populizma: povećanje plata u javnom sektoru bez reforme javne uprave, širenje socijalnih programa bez unapređenja sistema ciljanja pomoći i kapitalne projekte upitne ekonomske vrijednosti motivisane prije svega političkim kalkulacijama – kazao je direktor Fideliti konsaltinga.
Posebno je, kako je istakao, alarmantna činjenica koju MMF eksplicitno navodi: "Zakon o fiskalnoj odgovornosti Crne Gore nije dosljedno poštovan u praksi".
– Ovo priznanje od strane MMF-a otkriva fundamentalnu istinu o načinu na koji Vlada upravlja državnim finansijama – zakoni postoje na papiru, ali se u praksi sistematski krše jer Vlada neometano vodi politiku fiskalne ekspanzije u najgorem mogućem trenutku – naglasio je Vuković.
Dalje je naveo da je MMF izuzetno eksplicitan u ocjeni dugoročne fiskalne pozicije Crne Gore: "Do 2035. godine, Crna Gora će trebati 5–6 odsto BDP-a u dodatnim resursima za pokriće pritisaka iz starenja stanovništva, obaveza vezanih za odbranu i klimatskih promjena".
– No, Vlada ne samo da ne priprema zemlju za ove izazove, već aktivno pogoršava fiskalnu poziciju kroz neodgovorne politike. Umjesto da se vrši reforma penzionog sistema i javne uprave, ovi problemi su ignorisani. Međutim, u izvještaju je jasno navedeno da je Ministarstvo finansija zatražilo tehničku podršku MMF-a za obuzdavanje rashoda i reformu javne uprave. Cijena ove fiskalne neodgovornosti biće plaćena u narednim godinama kada će buduće generacije morati da saniraju budžetske deficite kroz drastične rezove programa ili povećanje poreza – poručio je Vuković.
Kao najalarmantniji nalaz MMF-a, istakao je dramatično pogoršanje spoljnotrgovinske pozicije Crne Gore. MMF projektuje da će se deficit tekućeg računa naglo proširiti na oko 18 odsto BDP-a u 2025. godini.
– MMF je precizan u ocjeni: "Tekući račun se procjenjuje kao značajno slabiji od nivoa opravdanog ekonomskim fundamentima i poželjnim politikama". Drugim riječima, deficit tekućeg računa nije rezultat privremenih eksternih šokova već posljedica loših ekonomskih politika koje vodi Vlada. Objašnjenje ove situacije je jednostavno: Vlada podstiče domaću potrošnju kroz ekspanzivnu fiskalnu politiku i rast plata koji nije potkrijepljen rastom produktivnosti, što direktno vodi rastu uvoza i pogoršanju tekućeg računa. Istovremeno, turizam, tradicionalni generator deviznog priliva, pokazuje znake stagnacije, a Vlada nije uspjela da diverzifikuje ekonomiju dalje od turizma i nekretnina. Ovakav deficit tekućeg računa predstavlja egzistencijalnu prijetnju. Bez adekvatnog priliva stranih direktnih investicija, Crna Gora će morati da finansira deficit kroz zaduživanje, što će dodatno povećati ionako visok javni dug i otežati servisiranje budućih obaveza – ocijenio je on.
<h3>Skraćeno radno vrijeme je ekonomski populizam</h3>
MMF upozorava da bi "moguće uvođenje skraćenog radnog dana moglo smanjiti ponudu rada i dodatno ograničiti rast produktivnosti".
– Ova mjera, koju Vlada promoviše kao progresivnu socijalnu politiku, u realnosti predstavlja još jedan primjer ekonomskog populizma koji ignoriše strukturne slabosti crnogorske ekonomije. Crna Gora već ima problem sa niskom stopom zaposlenosti, visokom stopom neformalne ekonomije i stagnirajućom produktivnošću. U takvim uslovima, smanjenje radnog vremena bi dodatno smanjilo proizvodni kapacitet ekonomije i pogoršalo ionako loše pokazatelje produktivnosti. Umjesto da radi na reformama koje bi povećale produktivnost (obrazovanje, digitalizacija, unapređenje poslovnog okruženja, smanjenje birokratije), donosioci odluka se bez pardona usuđuju da "slome" mikro, mala i srednja preduzeća – naveo je Vuković.
Vuković je istakao da MMF konstatuje dramatičan povratak inflatornih pritisaka, te da je inflacija porasla na 4,9 odsto u septembru 2025. godine.
– Ovaj skok inflacije nije rezultat eksternih faktora već direktna posljedica ekspanzivne politike plata koju vodi Vlada. MMF eksplicitno upozorava da "inflatorni pritisci ponovo se javljaju, djelimično vođeni rastom plata". Vlada je u predizbornom periodu sistemski povećavala plate u javnom sektoru bez obzira na produktivnost, što je stvorilo pritisak na privatni sektor da prati ta povećanja. Rezultat je spirala plata i cijena koja erodira kupovnu moć građana, posebno onih na fiksnim primanjima poput penzionera – rekao je Vuković.
MMF, kako je naveo, takođe upozorava da "veza između rasta plata i produktivnosti mora biti čvrsto ponovo uspostavljena".
– Ovo je diplomatski način da se kaže ono što ekonomisti odavno znaju: crnogorska Vlada je dozvolila da plate rastu mnogo brže od produktivnosti, što u srednjem roku vodi gubitku konkurentnosti, porastu inflacije, i pogoršanju vanjskotrgovinske pozicije – poručio je direktor Fideliti konsaltinga.
Kako je kazao, MMF predviđa da će "domaće cijene električne energije porasti kako se domaća karbonska cijena usklađuje sa cijenom EU sistema trgovanja emisijama (ETS)".
<h3>Usvajamo EU zakone, ali ih ne primjenjujemo</h3>
MMF kao prioritet navodi "jačanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i operacionalizaciju nezavisnog Fiskalnog savjeta".
– Problem je što Fiskalni savjet, premda predviđen zakonom još prije nekoliko godina, nikada nije postao operativan. Ovo je simptomatično za širi obrazac ponašanja jer Vlada formalno usvaja zakone i institucije koje zahtijevaju međunarodne institucije i EU, ali ih u praksi ne implementira ili aktivno sabotira njihovo funkcionisanje. Rezultat je fasada institucionalnog okvira iza koje stoji politička realnost potpune arbitrarnosti u vođenju ekonomske politike – ocijenio je Vuković.
– Ovo predstavlja ogroman fiskalni i socijalni šok za koji Vlada nije pripremila niti građane, niti privredu. Povećanje cijena električne energije će direktno pogoditi najsiromašnije građane koji već sada imaju problema da plaćaju račune. Istovremeno, energetski intenzivne industrije će se suočiti sa dramatičnim povećanjem troškova što će ugroziti njihovu konkurentnost i može dovesti do zatvaranja pogona i gubitka radnih mjesta. Privreda će trošak povećanja cijene struje prebaciti na građane, što će dovesti do povećanja inflacije, što u krajnjem pogoršava životni standard građana – pojasnio je Vuković.
MMF preporučuje da bi "unapređenje praksi upravljanja javnim investicijama povećalo ekonomski rast i efikasnost kapitalnih rashoda".
– Iza ove formulacije krije se surova realnost: Crna Gora hronično loše upravlja javnim investicijama, sa projektima koji sistematski kasne, prekoračuju budžete, i ne postižu projektovane rezultate. Vlada nema transparentan sistem prioritizacije kapitalnih projekata zasnovan na ekonomskoj analizi troškova i koristi. Umjesto toga, projekti se biraju na osnovu političkih kriterijuma. Rezultat je infrastruktura upitnog kvaliteta, projekti koji ne doprinose produktivnosti ekonomije i ogromno rasipanje javnih resursa – tvrdi Vuković.
<h3>Ugrožavanje CBCG vodi ka lošim ishodima</h3>
MMF naglašava da "za nastavak obezbjeđivanja finansijske stabilnosti, operativna nezavisnost Centralne banke mora biti očuvana".
– Ova opomena nije slučajna jer postoje indicije da Vlada pokušava da utiče na odluke Centralne banke. Istorija pokazuje da ugrožavanje nezavisnosti centralnih banaka uvijek vodi ka lošim ishodima – inflaciji, finansijskim krizama i gubitku kredibiliteta svih aktera – zaključio je direktor Fideliti konsaltinga.
Izvještaj MMF-a, kako je naveo, predstavlja opominjuću sliku ekonomske politike Vlade Crne Gore.
– Iza optimističke retorike i samozadovoljnih saopštenja krije se realnost: fiskalna disciplina se rapidno raspada, spoljne neravnoteže rastu, finansijski rizici se akumuliraju, a dugoročni izazovi se ignorišu. Strukturne reforme se odlažu. Fiskalna pravila se krše. Nezavisne institucije se marginalizuju. Dugoročna održivost se žrtvuje za kratkoročne političke poene. MMF je bio diplomatski ali jasan u svojoj poruci: sadašnja ekonomska politika nije održiva i mora se promijeniti. Pitanje je da li će Vlada uvažiti ove savjete ili će nastaviti da vodi zemlju prema ekonomskoj krizi koja će biti mnogo bolnija i skuplja za saniranje nego preventivne mjere koje bi trebalo preduzeti danas. Građani Crne Gore zaslužuju odgovornu ekonomsku politiku zasnovanu na dugoročnoj održivosti, a ne populističkim mjerama i kratkoročnim kalkulacijama – zaključio je Vuković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Vuković: Ekonomija usporava, inflacija raste, fiskalna disciplina se raspada

Budžet je otkrio da Vlada sprovodi vrstu inflatornog reketa i da je državi bolje što je građanima gore.
To je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenio ekonomski analitičar i izvršni direktor „Fidelity Consulting-a“ Miloš Vuković.&nbsp;
- Izvještaj MMF-a je bio jedan od najgrubljih izvještaja od 2020. godine, a kojim je konstatovano da ekonomska politika i fiskalna strategija nijesu ništa valjale. Mislim da će im biti teško da inflantorni budžet nastavi da pumpa jer građani neće imati novca da plate osnovne namirnice - naglasio je Vuković.
On je citirao izvještaj MMF-a u kojem se navodi da se, pored ostalog, očekuje da će domaće cijene električne energije porasti, ali i nekretnina.
- Rastuće cijene nekretnina pozivaju na analizu novih rizika... Praviće se novi pritisak - kako na stanovništvo tako i na privredu. Fiskalnu strategiju kojom su se hvalili treba zanemariti i praviti novu - istakao je Vuković.
Napravljena je, podvlači on, ekonomska situacija koja se kosi sa osnovnim ekonomskim postulatima i fundamentima.
Istakao je da su Ministarstvo finansija i Vlada tražili tehničku pomoć od MMF-a uključujući reforme državne službe - da im pomogne oko rashoda i plata u javnoj upravi.
- Mislim da postoji i ranija boljka javne uprave...Tehnička pomoć koju su tražili je indikator da će se morati dogoditi nešto za javnu upravu jer nemaju gdje da režu troškove - naveo je Vuković.
On je podsjetio da izjave zvaničnika iz maja 2023. godine da će se smanjiti neproduktivna potrošnja za 200 miliona, te poručio da je ona zapravo povećana za 100 i nešto miliona.
- Od 200 miliona koliko će prihodi budžeta rasti, 180 miliona ide u novu potrošnju. Budžet je za rashodnu stranu 180 miliona veći, a 120 ide u kapitalni budžet - dodao je Vuković.
Ocijenio je da je premijer Milojko Spajić ispunio obećanje da su cijene veće kod nas nego u Švajcarskoj.
- Čestitamo što je životni standard po pitanju namirnica gori nego u Švajcarskoj - poručio je on.
Kapitalni budžet, prema njegovim riječima, izgleda kao presipanje iz šupljeg iz prazno.

Vuković: Budžet otkrio da Vlada sprovodi vrstu inflantornog reketa i da je državi bolje što je građanima gore

Evropska komisija je u najnovijem izvještaju jasno i nedvosmisleno poručila - Crna Gora ne vodi fiskalnu politiku, već fiskalnu improvizaciju, ocijenio je za Antenu M ekonomista i osnivač Fidelity Consultinga Miloš Vuković. 
 
U Izvještaju je, ukazuje on, jasno navedeno da je država trajno oslabila prihodovnu osnovu, povećala potrošnju i otvorila vrata novom talasu dugova, uz upozorenje da novousvojene mjere ne obezbjeđuju usklađenost sa fiskalnim pravilima niti stvaranje fiskalnih rezervi. &nbsp;
- Posebno zabrinjava činjenica da ključna institucija za kontrolu javne potrošnje, Fiskalni savjet, ni nakon nekoliko godina nije operativan - naglašava Vuković.
Komisija, dodaje, ukazuje da se odluke o budžetu i investicijama donose ad-hoc, bez metodologije i bez analiza, dok državna preduzeća ostaju izvor trajnog fiskalnog rizika za građane.
- Program Evropa sad 2 u izvještaju je po prvi put indirektno označen kao populistička mjera koja smanjuje prihode i povećava troškove države. Rezultat je jednostavan: manje novca za zdravstvo, obrazovanje i penzije, a više dugova koje će vraćati buduće generacije - kaže Vuković. 
 
Evropska komisija dalje konstatuje da Crna Gora trenutno nema kredibilan budžetski proces, što, kako ocjenjuje Vuković, potkopava povjerenje u javne finansije. 
 
- Kasno usvajanje budžeta blokiralo je kapitalne projekte, a javnost nema jasan uvid u to kako se troši novac građana. Na kraju, treba odati priznanje Evropskoj komisiji koja je rekla glasno ono što se ovdje uporno pokušava sakriti: vrijeme fiskalne improvizacije je prošlo, čeka nas stezanje kaiša - zaključio je Vuković.

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

Vuković: EK označila program Evropa sad 2 kao populističku mjeru i jasno poručila da nas čeka stezanje kaiša

Nepromišljeno i neplansko vođenje fiskalne politike 44. Vlade, tokom čijeg mandata se Crna Gora zadužila 773 miliona eura, pri čemu tim sredstvima nijesu finansirani kapitalni projekti, već tekuća potrošnja čini da izgledi crnogorske ekonomije u godinama koje slijede budu sve nepovoljniji, ocijenio je ekonomista i osnivač Fidelity Consultinga Miloš Vuković.
On je, gostujući u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M, skrenuo pažnju na to da se građanima, čiji standard je sve lošiji, informacije koje se tiču njihovog životnog standarda predstavljaju na pogrešan način, tako da se umjesto upozorenja čuju uglavnom obećanja i najave projekata koji se nikada ne realizuju. Posebno problematičan je način na koji se komunicira o zaduživanju države.
- Mislim da je većina građana jako tužna kad uzme kredit. Jedino u Crnoj Gori Vlada, kad se zaduži – oni to slave, oni uzbuđeno pričaju: "zadužili smo se" - naglasio je on.
Komentarišući činjenicu da ne samo da se ne podudara način na koji je Vlada tumači komentare Međunarodnog monetarnog fonda, suprotno onome što je njihov sadržaj, Vuković je naglasio da je to slučaj i sa onim što Vlada najavi u strateškim dokumentima i onim što ispuni.
- MMF će dati taj, mislim, vrlo zanimljiv izvištaj. Moram reći da od budžeta očekujem, iako ne znam kako će da ga slože, pod broj jedan, složiće ga, ali ponovo će da se malo igraju brojevima. Daću vam jedan podatak – recimo da je strategijom o upravljanju javnim dugom bilo predviđeno da se u 2025. zadužimo 450 miliona na ino tržištu. To je usvojeno u decembru 2024. U martu smo se zadužili 850 miliona. Toliko o poštovanju strategija, politika i drugih stvari. Mislim da su promašili iznos doprinosa za PIO za sigurno 50 miliona eura u odnosu na fiskalnu strategiju, jer već sad vidimo da ovoj godini doprinosi ne prate ovaj tempo. Porez na dobit će takođe biti manji od onoga u fiskalnoj strategiji, izdaci za zdravstvo i za penzije će biti značajno veći nego ove godine i ja ne vidim kako oni misle da odrade budžet, da ga izbalansiraju na način da se uklope u pravila. Ono što ću reći je da od šest pravila, shodno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti – oni su budžetom za 2025. godinu prekršili pet - navodi Vuković.
Posebno se osvrnuo na činjenicu da je u istom danu kada su na investicionoj konferenciji najavljena ulaganja u vrijednosti od tri milijarde eura poljoprivrednik, proizvođač milijeka, bio primoran da prospe sve što je proizveo, jer ne postoji mogućnost otkupa. Prema riječima Vukovića, ukoliko se taj trend nastavi, doći će do potpunog uništavanja sjevernog regiona i poljopprivrede koja se u njemu razvija.
- I zaista mislim da je vrijeme da se političari bave tim malim stvarima, svakodnevnim stvarima, od kojih zavisi život svih nas, jer što više proizvode domaći proizvođači, nama će biti jeftinije. Zašto? Zato što nema posrednika, ne postoji druga, treća ruka, nego od proizvođača sve ide direktno na police. Ono na što stvarno apelujem je da se poveća agrobudžet, da barem nešto krene da se proizvodi više u Crnoj Gori, jer ovakav odnos uvoza i izvoza je jedan od najgorih u Evropi. Ali to je ono što pogoduje Vladi zapravo, jer je dvije trećine PDV-a uvoznog, koji se odmah naplaćuje. Dakle, Vladi odgovara što veći uvoz, da bi imala veći PDV - naglasio je Vuković.
Prema riječima sagovornika Antene M biće neophodno uraditi rebalans budžeta za tekuću godinu.
- Ostalo je samo jedno – tekući prihodi su veći od tekućih rashoda. Mislim da će iduće godine i to da se desi, jer kao što vidimo što su oni uradili ove godine – zdravstvu su dali manje nego što im je traženo, tako da sad, 15. oktobra, zdravstvo nema para da poplaća dugovi. Znači, imate dva i po mjeseca da platite dugove, što će povećati rashode, a s druge strane imaćete i fond PIO. Mislim da će morati da se radi rebalans, zato što bez obzira na to koliko se oni igraju budžetskom rezervom, moraće da se radi rebalans da bi makar izdaci za penzije bili u skladu sa zakonom, tako da očekujem još veće izdatke - precizirao je Vuković.
Uzrok ovakvih rezultata Vuković vidi u nekvalitetnim strateškim dokumentima.
- Moram reći da će fiskalna strategija, koja je prošle godine donešena, ostati upamćena kao dokument koji će se izučavati u narednom periodu na svim fakultetima. Mislim da će biti studija slučaja na svim fakultetima širom svijeta, zato što je u toj fiskalnoj strategiji predviđeno povećanje akciza za domaću proizvodnju jedinog finalnog proizvoda koje ova država ima, a to je vino. Imate problem sa izvozom, imate problem sa proizvodnjom i što vi radite, jedinog domaćeg proizvođača, Plantaže, koji je u vlasništvu države, a koji je dužan 15 miliona eura – ima poreski dug koji treba da reprogramirate ili napravite nešto s njim – vi njega opterećujete akcizom. Meni ta mjera govori da oni apsolutno nijesu uzeli širi društveni i širi ekonomski kontekst, nego su samo uzeli neku Excel tabelicu, sabrali to – to će nam donijeti prihod i zato će i drugi morati da plate - pojasnio je Vuković.
Ovakvo vođenje fiskalne politike, kako naglašava, uzrok je sve veće nejednakosti.
- Istraživao sam bazu podataka Svjetske banke, od 1960. godine, otkad se mjeri za sve države svijeta, nigdje se nije desilo ovo što se kod nas desilo – da imate povećanje, ovako značajno, plata i penzija, a da nejednakost poraste. Što to govori? Da je građanima dato nešto, ali da su cijene skočile mnogo više nego što su skočile plate - istakao je on.
Način na koji su, bez povećanja produktivnosti, povećavane plate i penzije, prema Vukovićevoj ocjeni izazvao je kontraefekat.
- Oni kažu "mi smo ispravili nepravdu", ja kažem – vi ste iskrivili pravdu - zaključio je Vuković.

Vuković: Jedino Vlada CG slavi kad se zaduži, rebalans budžeta neizbježan

Vuković: Bez reformi slijedi urušavanje penzionog sistema i pad standarda

Protiv Opštine Ulcinj vodi se otvorena kampanja jer nijesu savili kičmu pred ovakvim nastupom državne vlasti i pokazali su da su ujedinjeni - ocijenio je izvršni direktor Fidelity consultinga Miloš Vuković govoreći o sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Sve se, kako je rekao, radi po paf-paf metodi iza zatvorenih vrata.
- A kako bi se stvorio institucionalni pritisak na sve one koji misle drugačije od njih. U tome su nadmašili one koji su bili na vlasti prije 2020. godine. To je indikativno, a način na koji se vlast opravdava nije viđen u crnogorskoj istoriji - rekao je Vuković za A plus.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.5095%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Frakocevic-netransparentnost-nedovoljna-komunikacija-i-sadrzaj-samo-neki-od-razloga-zbog-kojih-necemo-podrzati-sporazume-sa-uae&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vuković ocjenjuje da je pritisak premijera Milojka Spajića nastavak kampanje koja se vodi protiv lokalne uprave.
- Tako su se dijelile fotografije po mrežama i u medijima kako je Velika plaža zapuštena i prljava. Spajića boli protivljenje lokalne zajednice - rekao je Vuković.
Vuković smatra da Alabar sada sprovodi krizni PR po medijima i sanira štetu.
- Premijer je uveo Ulcinj u cijelu priču. U pitanju je manipulativna i spinerska kampanja protiv svih ljudi koji su ukazali na greške u koracima koje je Vlada uradila. Napomenuo bih da ovdje niko od nas nije protiv investicija, Alabar jeste kredibilan investitor, ali je Vlada upropastila cijelu ovu priču - kazao je Vuković.
Spajića je nazvao “usputnim premijerom”, uz poruku da neće odustati od podrške svim ljudima koji su protiv ovog sporazuma.
- Što bi se reklo - ćeraćemo se još. Usputni premijer nas je samo napunio dobrom energijom. Izlazili smo na crtu i mnogo moćnijem režimu. Spajić će se suočiti sa ljudima kojima se ne lomi kičma sa njegovim prijetnjama. Ignorisanje ovih ljudi vodi do sveopšteg bunta - poručio je Vuković.
Vuković tvrdi da Vlada planira da otvori firmu koja će biti kopi-pejst modela Beograd na vodi.
- Tu će 33 odsto vlasnik biti država, a 67 odsto će biti u vlasništvu firme Alabara. Država se tu neće ništa pitati - zaključio je Vuković.

Vuković: Spajić je usputni premijer, sad se vrši pritisak na sve koji misle drugačije

Izvršni direktor konsultantske kompanije Fidelity consulting Miloš Vuković je, komentarišući Sporazum Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kazao da je posrijedi perfidna igra koja se zove "puštanje PDV-a".
- Izvadio sam podatke iz Poreske uprave. Oporezivi promet u 2024. je 327 miliona eura u Ulcinju, prihod je u 2023. bio preko 200 miliona eura, dobit firmi u skupu Opštine preko 16 miliona eura... Jasno je zašto su pustili informaciju da je domaći PDV sedam miliona eura, a nisu stavili da postoji PDV pri uvozu koji je najmanje duplo veći od PDV u zemlji. Nemojte sumnjati da je ovo nastavak perfidne igre da se Ulcinj napravi gorim nego što jeste - ocijenio je Vuković na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Ovo je, ističe on, nastavak brutalnog kršenja crnogorskih zakona. Pitao je zašto se ide u hitnu proceduru kad projekta za Veliku plažu nema u fiskalnoj strategiji gdje nisu predviđene pare za njega.
- Ako nema fiskalne procjene, kako je premijer rekao da će Ulcinj godišnje imati 50 miliona prihoda. Rekao je još goru stvar - da će zemlja imati 500 do 700 miliona eura godišnje od dividendi... To se neće desiti - naveo je Vuković.
On pita i kako premijer zna da projekat iznosi 35 milijardi eura zbog čega se izbjegava tender, ako projekat još ne postoji.
- Premijer ne zna lokaciju u Crnoj Gori, a zna dvije van države... - konstatuje Vuković.
Vuković je poručio predstavnicima Opštine Ulcinj da nisu sami da će stati u njihovu odbranu.
- Branićemo vas kao što smo branili sebe. Ovo je jedan od najvećih udara na jednu opštinu. Ujedinili ste se kao zajednica i jasno rekli da ne želite da se investicija sprovodi na ovaj način - istakao je Vuković.
On je zatražio da se sporazumi ne usvoje i da se o njima pregovara i dogovara.
- Odbranili smo veliki broj lokacija, odbranićemo i ovu. Možda nismo dovoljno jaki, možda nemamo toliko para, ali imamo nešto što drugi nemaju - a to je srce i ljuba prema Velikoj plaži, Ulcinju i Ulcinjanima - zaključio je Vuković.

Tamara Klikovac

Vuković: Nastavak perfidne igre da se Ulcinj napravi gorim nego što jeste, odbranićemo Veliku plažu

Imajući u vidu dokazanu ranjivost crnogorske ekonomije u vremenima krize očekuje nas izuzetno teška godina, posebno u kontekstu usložnjavanja globalnih ekonomskih i bezbjednosnih prilika - ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika vlasnik i izvršni direktor konsultantske kompanije Fidelity consulting Miloš Vuković.
Prema njegovim riječima, naša ekonomija okrenuta je potrošnji, pa nije teško zaključiti da će u 2025. dodatno usporiti ukoliko SAD, kao najveća ekonomija svijeta, uđu u recesiju, a evropske države povaćaju budžete na odbranu koje će finansirati iz smanjene potrošnje i zaduženja po visokim kamatama.
<h2>Možemo očekivati dodatno povećanje poreza, akciza, naknada...</h2>
- Ukoliko ovo usporavanje ekonomije bude značajnijeg intenziteta, možemo očekivati dodatno povećanje poreza, akciza, naknada kako bi se popunila velika rupa u budžetu zbog izostanka planiranih prihoda. Zanimljiv je i nedavni SIGMA izvještaj za 2024, koji ukazuje na sporu i neefikasnu implementaciju reformi javne uprave, naročito u oblasti upravljanja ljudskim resursima i koordinaciji javnih politika - kaže Vuković.
Kako ukazuje, uočene su i značajne slabosti u digitalizaciji, fiskalnoj odgovornosti te u nadzoru i kontroli rada institucija, uključujući i nedovoljnu podršku nadzornim organima od strane Parlamenta.&nbsp;
- Lokalnim samoupravama prijeti finansijska nestabilnost zbog prezaduženosti i loše naplate prihoda. Stoga, smatram da ekonomskoj politici Crne Gore ne treba paf-paf već pristup tri puta mjeri jednom kroji - upozorava Vuković.
Najproblematičnijim stavkama u budžetu smatra one koje su u njemu trebale da budu, ali ih ipak nema.
- Da pojasnim: direktor Fonda za zdravstveno osiguranje je izjavio da nedostaje oko 80 miliona eura za pokrivanje svih izdataka koje će FZO imati u ovoj godini. Dodatno, u budžetu nedostaje još najmanje 20 miliona eura izdataka za Fond PIO. Samo ove dvije cifre će se morati naći u budžetu kroz rebalans, što znači da će deficit budžeta biti veći od onoga koji je planiran. Dodatno bih izdvojio nizak kapitalni budžet u odnosu na BDP, koji nije dovoljan da u značajnoj mjeri investiciono „zavrti“ ekonomsku aktivnost u zemlji. Nedostaje i implementacija čuvenog obećanja o smanjenju neproduktivne potrošnje za 200 miliona eura - podsjeća Vuković.&nbsp;
Kako dodaje, to nije jedino neispunjeno obećanje.
- Minimalna plata nije 700 eura, prosječna penzija nije 600 eura, nema radnog vremena od sedam sati, nema pune zaposlenosti, nema famoznog kalkulatora koji je obećavao povećanje svih plata za 25 odsto. U konačnom, građani shvataju da su bili obmanuti nerealnim obećanjima za koje su oni koji su ih izgovarali znali da neće biti moguće ispuniti ih - rekao je Vuković.
<h2>Ekonomski mazohizam koji će se izučavati kao studija slučaja&nbsp;</h2>
Vuković smatra da uspješna turistička sezona djelimično hoće “izvući “ situaciju kao i godinama ranije, ali ukazuje i da se ne koristi potencijal koji imamo za proširenje sezone na 12 mjeseci.
- Zanimljivo je da je fiskalnom strategijom, koja je imala za cilj da zbrda-zdola opravda neodrživo smanjenje doprinosa za PIO, predviđeno povećanje broja turista za osam odsto godišnje. Ne samo da nema rasta od 8%, već imamo pad broj turista za oko četiri odsto. Dodatno, više nego udvostručiti PDV za sektor koji generiše 30 odsto BDP-a (sa sedam na 15 odsto), zbilja predstavlja čin ekonomskog mazohizma koji će se izučavati kao studija slučaja na fakultetima širom regiona - tvrdi Vuković.
<h2>Pad cijena moguć tek kada se smanje cijene na globalnom nivou</h2>
Komentarišući rast cijena u Crnoj Gori, Vuković naglašava da su tri komponente uticale na to - snažna uvozna zavisnost, koja ima najveći uticaj na rasta cijena, visoki troškovi poslovanja, za što je odgovorna Vlada i inflacija, koja je nastala zbog povećanja zarada, a koja je, kako tvrdi, imala najmanji uticaj na ukupnu inflaciju.
- Resursi Vlade i trgovaca su, dakle, limitirani, zbog čega je jedino moguće rješenje njihov dogovor. Ipak, treba biti realan i ne očekivati spektakularna sniženja sve dok cijene na globalnom nivou ne budu niže - naglašava Vuković.&nbsp;
<h2>Čekaju nas nova zaduženja</h2>
Na osnovu svega rečenog, smatra da će Vlada svakako morati ići u zaduženje radi refinansiranja starih kredita i zaduženja za nove investicije, ali, kako dodaje, po većim kamatama.&nbsp;
- Ovdje se postavljaju dva laka pitanja za svakog domaćina. Prvo, ako stari dug refinansirate po skupljima kamatama pri čemu ste mogli da snizite pomenuti dug, da li se domaćinski ponašate prema svom imanju? Drugo, da li možete finasirati ozbiljnije investicije sa kamatama od pet do šest odsto? Svaki dobar privrednik će vam reći da je to izuzetno teško i da investicije ne mogu tako biti isplative sa tolikim kamatnim stopama. Dodatno, planirana zaduženja neće biti dovoljna da pokriju nove izdatke za odbranu, ukoliko se ona povećaju sa dva na pet odsto BDP-a, a što iznosi dodatnih 220 miliona eura godišnje, kojih sada nema u projekcijama - ističe Vuković.&nbsp;
<h2>Prosječna penzija od 600 eura – najveća prevara u crnogorskoj ekonomskoj istoriji</h2>
Vuković podsjeća i da je premijer Milojko Spajić obećao (i nalijepio na bilborde) da će prosječna penzija u februaru iznositi 600 eura što se nije dogodilo.&nbsp;
- Naravno, svi smo znali da prosječna penzija u februaru ne može iznositi 600 eura, ali to nije spriječilo propagandiste da nas do skoro ubjeđuju da će biti 600 eura. Sada, kada su javno obavljeni podaci o prosječnoj penziji koja iznosi 520 eura, imamo dobro poznati muk, kako bi javnost zaboravila na ova obmanjujuća obećanja.Posebno bih se osvrnuo na prevarene penzionere koji su 30-40 godina uredno uplaćivali doprinose za penzije i sada su dočekali da imaju iste penzije kao oni koji imaju nižu stručnu spremu od njih i uplaćivali su 15 godina doprinose. Zaista mislim da je navedena prevara jedna od najvećih u crnogorskoj ekonomskoj istoriji - zaključuje Vuković.

Vuković: Građani shvataju da su obmanuti, ne treba nam paf-paf već pristup "tri puta mjeri, jednom kroji"

Premijer Milojko Spajić trebalo je javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta (o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena) da nazovete sramnom - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
<h2>Komunikacija sa akademskom zajednicom</h2>
Panel diskusija na Ekonomskom fakultetu “Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021/ 2013” organizovana da bi se razjasnile premijerove nedoumice u vezi sa analizom univerzitetskih profesora o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena, pokazala je više kontradiktornosti čovjeka koji vodi Vladu. Na to je premijeru prvi skrenuo pažnju dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović, a u kontradiktornosti se uvjerili oni koji su panel diskusiju pratili. Među njima je bio izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
- Prije desetak dana premijer je analizu Ekonomskog fakulteta nazvao sramnom. Na panel diskusiji je rekao da se slaže sa zaključcima iz analiza, a osporio je ono što u analizi, zapravo, i ne piše. Bili smo začuđeni. Na jednoj strani smo imali smo elaboraciju profesorice Maje Baćović, koja je dala ubjedljive argumente da određene stvari iz programa Evropa sad 1 podstiču inflaciju u određenom obimu, i ona nije presudna. Sa druge strane, imali smo neozbiljno izlaganje premijera, koji je non-stop profesorima uskakao u riječ. To je izgledalo kao da su ljudi iz Vlade u kafani i prekidaju profesore dok iznose argumente - opisuje Vuković.
Smatra da je panel diskusija pokazala da su argumenti bili apsolutno na strani profesora Ekonomskog fakulteta koji su radili analizu, koja se Spajiću nije dopala.
- Moram da kažem da sam malo razočaran, jer je premijer trebalo javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta da nazovete sramnom - rekao je Vuković.
<h2>Inflacija, uzroci, analize...</h2>
Očigledno nezadovoljstvo građana zbog visokih cijena u trgovinama Vlada i trgovci moraju rješavati za istim stolom. Treba, kaže, Vuković sagleadti uzroke, napraviti analize i vidjeti do koje granice se cijene mogu spustiti. Podjeća da su brojne međunarodne institucije u izvještajima za Crnu Goru ukazivale na faktore koji dovode do rasta inflacije.
- Međunarodni monetarni fond je u izvještaju za Crnu Goru, za maj 2024. godine, naveo da bi politike smanjenja doprinosa za fond PIO dovele do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije, a povećanje plata do veće inflacije. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj je u izvještaju za Crnu Goru za 2024. navela da veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Evropska komisija je u izvještaju za 2023. navela da dok globalne cijene roba i usluga imaju značajan uticaj, veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Hrvatska narodna banka, takođe, navodi da je u njihovom slučaju povećanje penzija i plata u javnom i privatnom sektoru dovelo do povećanja inflacije. Centralna banka Crne Gore u dijagnostičkoj analizi inflacije za 2023. navodi: “...možemo zaključiti da je efekat ove programske reforme (misli se na Evropu sad 1) na inflaciju prisutan, ali ograničen”. Renomirane svjetske, evropske i domaće institucije jasno demantuju premijera. Niko nije rekao da je povećanje plata i penzija presudno uticalo na inflaciju, nego su njene komponente. Ono što se kod nas desilo je klasična inflacija tražnje - objašnjava Vuković.
<h2>Budžet i udar na najranjivije</h2>
Vlada je dva puta, u dva dana, mijenjala plan budžeta. Prvo je prikazan realan godišnji deficit od 278 miliona, a potom prepravljen u 391 milion eura.
- Mislim da će deficit biti blizu te sume od 391 milion. Zašto? Zato što u ovu sumu od 278 miliona eura deficita nije ušlo 80 miliona, koje će nedostajati Fondu za zdravstveno osiguranje, što je rekao i sam direktor te institucije. To će morati da se uradi narednim rebalansom budžeta. Zatim, obaveze za Fond PIO su potcijenjene za iznos od 15 do 20 miliona. U planu budžeta se jasno vidi da neke stvari nisu dobro složene - kaže Vuković.
No, napominje Vuković, posebno zabrinjava plan Vlade u odnosu na najranjivije kategorije društva.
- Vlada je krenula da smanjuje budžete najranjivijim kategorijama društva. Izmjenama i dopunama Zakona o profeiosnalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, budžet za taj fond je sa 35 miliona i 900 hiljada eura, koliko je bio prošle godine, smanjen na 24 miliona i 927 hiljada. Dakle, za više od 10 miliona eura su smanjili izdatke za najranjivije kategorije društva, osobe sa invaliditetom, koje ionako teško nalaze poslove. Ograničiti ih, kao i poslodavce da zapošljavaju ljude sa invaliditetom, predstavlja ozbiljan alarm da sa budžetom i javnim finansijama nešto nije u redu, kad su krenuli od najranjivijih da smanjuju troškove - poručio je Vuković.
Objašnjava da najveći dio novca za koji se Crna Gora zadužuje ide za refinansiranje, a otežavajuća okolnost je što su i kamate skuplje.
- 2019. godine zaduženje je bilo 3,5 odsto. Sada ćemo se zadužiti po kamatnoj stopi između 4,5 i 5,5 odsto. To nije dobar signal, jer će nam izdaci za kamate biti mnogo veći. To je trend koje se očekuje u narednom periodu. Crna Gora se ove godine mora zadužiti za nekih 900 miliona eura. Podsjetiću da je Fiskalnom reformom predviđeno da rupa u fondu PIO bude 400 miliona eura. Ta rupa se vrlo teško može nadoknaditi. U narednom periodu očekujem stvaranje novih nameta, kako građanima, tako i privredi - upozorava izvršni direktor Fidelity consultinga.
Biće, kaže, izazvono nositi se i sa geopolitičkim dešavanjima.
- Očekuje se povećanje izdvajanja za odbranu. Crna Gora je na dva odsto BDP-a, a traži se 3,5 do 5 odsto izdvajanje za odbranu, ako želimo da ostanemo dio NATO-a, odnosno, između 100 i 200 miliona eura. To je novac koji nigdje nije planiran. Mislim da će biti posebno interesantno kako će Vlada naći novac za te namjene. Predviđam povećanje nameta privredi i građanima - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqqm_wPyGdtQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Zabrinjava plan Vlade da smanji budžet najranjivijim kategorijama, Spajić trebalo javno da se izvini

Evropska komisija je rekla da crnogorski budžet krši Mastriške kriterijume, da deficit treba da bude tri posto, a veći je od toga, te da da odnos javnog duga i BDP-a mora biti ispod 60 posto. Prijedlog budžeta je fiskalno neodgovoran, inflatoran, potrošački - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, izvršni direktor Fidelity consulting-a Miloš Vuković.
U vladinom Prijedlogu budžeta za 2025.godinu nedostaje program Evropa sad 2 onakav kakav je, kako kaže, obećan građanima Crne Gore.
&nbsp;- Podsjetiću da je bila obećana plata 700 eura, nama je minimalna plata 600 eura. Podsjetiću građane da je obećana puna zaposlenost četiri posto, ona je sada skoro 11. Podsjetiću da je bila obećana prosječna penzija 600 eura, a ona nije tolika. Takođe, da su trebali da smanje neproduktivne troškove za 200 miliona eura, oni ne da se nijesu smanjili, nego su se povećali. Umjesto da Vlada kupi kanadera, kako je premijer obećao da će da nađe sredstva, u avgustu mjesecu kad je bila ljetnja sezona, oni planiraju da kupe avion za vožnju funkcionera. Umjesto da kupe avion za To Montenegro, koji, kako vidimo, nema puno svojih letjelica, oni kupuju avion za potrebe vožnje visokih funkcionera - rekao je Vuković.
Robnih rezervi, koje su procijenjene na 22 miliona eura, podsjeća on, nema, niti, kako kaže, čuvene premijerove firme za dostavu.
&nbsp;- Već svjedočimo inflaciji, ili epidemiji obećanja, koja kad treba da sprovedete vidimo da ona nijesu efektuirana, i onda se posle ljute na nas, koji to malo pratimo, i kad mi kažemo okej vi ste tada obećali to, mi smo tada znali da to što ste obećali ne može da se desi i oni sad pokušavaju da nas ubijede, ne samo nas nego i sve građane Crne Gore, da zapravo nijesu oni obećali ono što jesu, nego ovo što su sad isporučili - naveo je Vuković.
Podsjeća i da nema obećane optimizacije javne uprave, da raste broj ugovora o djelu. Neproduktivna potrošnja raste, a rastu, kaže i tekući izdaci.
<h2>Može dogoditi da cijeli sjever dođe na Velje brdo i da ostane još prostora</h2>
- Projekat Velje brdo, takođe, najavljen, sa 10.000 stanova, da je to jedan grandiozan projekat i sad imamo podizanje uloga. Premijer je prije neki dan rekao da neće biti 10.000, nego 15.000 stanova, za ljude u stanju potrebe po cijeni od 1.000 &nbsp;eura po kvadratnom metru, da će još 5.000 biti prodato na komercijalnosti. Pričamo o naselju u Podgorici koje može da primi, tehnički, 80.000 ljudi. Podsjetiću vas, sad sam gledao rezultate popisa, Podgorica ima nekih 180.000 stanovnika, pa Nikšić sa 65.000. Znači, Velje brdo bi moglo da bude druga najveća opština u Crnoj Gori - objašnjava Vuković.
Dodaje da Vlada strateški loše promišlja, jer na sjeveru postoji osam opština, Andrijevica, Kolašin, Mojkovac, Žabljak, Pljevlja, Šavnik, Plužine, Gusinje, gdje živi samo 55.000 ljudi.
- To su opštine u kojima postoji najdublja demografska starost. Dakle, sjever demografski nestaje, ljudi se iseljavaju, oni koji su ostali su sve stariji i stariji. I šta Vlada radi, ona u Podgorici, koja je već povećala broj stanovnika sa 160.000 na 180.000 stanovnika, pravi novo naselje koje može da primi 80.000 ljudi. Tehnički se može dogoditi da cijeli sjever dođe na Velje brdo i da ostane još prostora - naglasio je Vuković.
Smatra da prvo treba graditi na sjeveru jer, ako se nastavi dosadašnji trend, svi će doći da žive u Podgoricu, a sjever će, kako kaže, postati potpuno depopulisan.
<h2>Fiskalna strategija još nije usvojena&nbsp;</h2>
&nbsp;- Dužan sam javno izvinjenje premijeru i Vladi, jer sam stalno pričao da kalkulator Evropa sad 2 ne postoji i ne radi, zapravo, postoji, ali samo za funkcionere, jer su oni rekli da će svima biti povećane plate 25 posto, a na kraju se ispostavlja da će biti povećane na 30 posto, ali samo za jedan ili dva posto ljudi. Ogroman broj ljudi u Crnoj Gori je prevaren tim kalkulatorom koji je maknut sa sajta. Ne sporim da treba nekim ljudima povećati plate, ne 50 nego, i 100 posto, ljudi koji iznose određene procese. Ali, zbilja povećavati plate ljudima koji su tu namješteni politički, koji nijesu prošli nikakve selekcije, već im je partijska knjižica bila ključ da dođu do visokih položaja, zbilja mislim da nije primjereno, dok građanima, onima koji rade u javnom i privatnom sektoru, plate povećane svega pet posto, kroz Fiskalnu strategiju - istakao je Vuković.&nbsp;
Povećanje potrošnje za nekih 50 ili 100 milona su mandatorni troškovi, smatra on, i oni se moraju platiti. Upozorava i da postoji velika neizvjesnost kod naplate prihoda.
&nbsp;- S jedne strane &nbsp;imate 100 posto obaveznog troška, koji je porastao za milijardu eura zadnje četiri godine, a s druge strane prihode koji su uslovljeni velikim inflatornim pritiskom na sve građane. Povećane su cijene stanova za duplo, inflacija je skočila za nekih 40, 50 posto, kamate su takođe visoke, i na kraju kad izvagate taj porast plate i porast ovih drugih troškova, imate da je kupovna moć građana manje više ista kao prije pet godina. Definitivno je trebalo nešto uraditi sa rashodnom stanom budžeta, jer, podsjetiću, priča oko Fiskalne strategije, koja je krovni dokument u ekonomskoj politici Crne Gore, bila je jedna potpuno netransparentna, zato što metodološki nije dobro urađena - naglasio je Vuković.
Za pripremu strateškog dokumenta i međuresorske konsultacije, podsjeća on, trebalo je formirati stručnu radnu grupu, a za Fiskalnu strategiju prvi put, nije bilo formirane radne grupe.
- Imamo jednu čudnu situaciju, da Fiskalna strategija, koja nije još usvojena, iz koje proizlaze ovi paketi poreskih rasterećenja, kroz smanjenja poreza na doprinose, oni su usvojeni, a krovni dokument koji to reguliše još nije usvojen. Jedna stvarno velika konfuzija. I ono što je kao šlag na torti je izvještaj Evropske komisije, ja ću citirati: ,,Srednjoročni plan prihoda i rashoda, ove Vlade nije kredibilan”. Da to pokušam da prevedem vama kao novinarki, ne biste prenijeli nekredibilan izvor, e tako nas Evropska unija posmatra - poručio je Vuković.
U Fiskalnoj strategiji, kako podsjeća, planirani su prihodi od turizma povećani za osam odsto svake godine, a već ove godine je zabilježen je pad od četiri odsto.
Suficit u budžetu, objašnjava Vuković, nastaje kad se ne realizuju stavke iz kapitalnog budžeta, ove godine je kapitalni budžet planiran na 240 miliona, a biće, kako kaže, manje od 200 miliona.
- Kapitalni budžet je nedovoljan! Podsjetiću da je 2009.godine bio oko šest posto BDP-a, a ove godine je svega tri posto, tako da sam stvarno očekivao snažniji investicioni zamah, ali jednostavno nije Vlada napravila adekvatan kapitalni budžet zato što se projekti, teorijski, postavljaju na maksimalne iznose, a onda imamo da se od tog iznosa realizuje 5, 10,15, 20 posto, i onda se svake godine, što se kaže, preliva iz jednog kapitalnog budžeta u drugi - rekao je Vuković.
<h2>Neko ipak prati sve što rade&nbsp;</h2>
Kada bi se Crnoj Gori ponovio na primjer covid kao 2020.godine, bili bi, kaže on, u istoj i možda još težoj situaciji, što govori da se ekonomija nije diversifikovala. Stopa najniže nezaposlenosti nije istorijska, poručuje on, jer je niža bila 2008.godine.
- Niko ovdje ne kritikuje neke dobre stvari koje se rade, ja prvi. Ali, kad vidim da se neke stvari namjerno, svjesno spinuju, i namjerno se pokazuju boljim nego što jeste, kao što je ovo reći, istorijski najniža stopa nezaposlenosti. Ili je neznanje, ili je svjesno plasiranje informacija građanima koji ne prate ove stvari. Epidemija i inflacija iznošenja netačnih informacija, neistina, da li je svjesno ili nesvjesno, zbilja ne znam, ali kad ovako posmatramo set ovih, već dvadesetak izjava, koje isključuju jedna drugu, ili je dan ili je noć, ili je crno ili je bijelo. Imate bukvalno, kako da kažem, istinu protiv neistine. Moj savjet je da se malo ozbiljnije bave analizom podataka i plasiranjem informacija u javnost, jer neko prati sve što rade - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVZHF2iRA7UY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Svjedočimo inflaciji ili epidemiji obećanja

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: milos-vukovic