Crna Gora odbija da vodi slučaj u kome treba da dodijeli državljanstvo djeci iz istopolne zajednice - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Miloš Knežević iz Centra za građansko obrazovanje.
Kako ističe, Sud pravde Evropske unije je donio presudu kojom sve države članice moraju priznati istopolne brakove sklopljene u drugim zemljama Evropske unije.
Dodaje da kad evropske institucije daju određene preporuke po kojima se moraju upravljati ostale članice Evropske unije, to znači da se istopolni brak mora ispoštovati&nbsp;
- Ako je brak na teritoriji Evropske unije negdje sklopljen, sve ostale članice, imale one taj zakon ili ne, odnosno da li imaju životno partnerstvo, da li imaju izjednačenu bračnu zajednicu, oni taj brak moraju ispoštovati. U Crnoj Gori gledamo i posmatramo šta će naše institucije sistema uraditi u sljedećem periodu, iz razloga što se bliži ta famozna 2028. godina kad po najavama koje sad imamo postajemo punopravna članica EU - naveo je Knežević.
Samim tim, prema njegovim riječima, kao članica EU naše zakonodavstvo i naše poštovanje zakona se mora uskladiti sa pravnim tekovinama.
Podsjeća da pred crnogorskim institucijama nije priznat istopolni brak, ali ni djeca iz tog braka.&nbsp;
- Država Crna Gora mora da prizna da su oni djeca koja žive u istopolnoj zajednici i na taj način oni priznaju zajednicu, a dešava se upravo stvar da oni imaju brak i taj brak se dalje mora ispoštovati što mi trenutno u zakonu nemamo. Ono što je kritično u crnogorskom zakonodavstvu je da ispolna zajednica u ovom momentu predstavlja jednu vanbračnu zajednicu koju većinsko stanovništvo u Crnoj Gori ima. Ne bih išao u domen izmjene Porodičnog zakona u dijelu roditeljstva, za to će doći vrijeme, treba sačekati, ali prevashodno čak nama ni Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola ne daje i ne dozvoljava pun korpus prava koje isti zakon propisuje - rekao je Knežević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3p18VlAEooQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Knežević: Crna Gora odbija da vodi slučaj u kome treba da dodijeli državljanstvo djeci iz istopolne zajednice

Kolektivna ćutnja donosilaca odluka u vezi sa incidentom na Zabjelu, u kojem su učestvovali strani i crnogorski državljani, bila je izuzetno opasna, jer u takvim situacijama ne smije da bude neutralnosti. Ta ćutnja, odsustvo osude, izostanak demantovanja bilo čega, u tom momentu je djelovalo kao potvrda da su građani u pravu. To za Antenu M kaže Miloš Knežević iz Centra za građansko obrazovanje, osvrćući se u emisiji Mentalna higijena na sukob dvije grupe muškaraca, koji je za posljedicu imao otvorene izlive mržnje prema državljanima Turske u Crnoj Gori.
- Iz svega navedenog možemo zaključiti da građani i te kako jesu bili dezinformisani, ali ne samo kroz medije, već i kroz kombinaciju različitih političkih poruka koje su kreirane od Beograda, odakle je krenulo sve to, sav taj haos, odakle se generalno i kreira političko mnjenje vlasti u Crnoj Gori, onda je nastavak bio taj lokalni populistički narativ i izostanak brze institucionalne reakcije i, na kraju, dio medija je dodatno huškao građane i podsticao netrpeljivost. Mi već dugo živimo u društvu koje je duboko podijeljeno, a sada je ovo eskaliralo tako da možemo svi da vjerujemo da nažalost živimo u društvu koje samo po sebi vjeruje da se nasiljem i otvorenim ksenofobnim rješavanjem problema sve to može nama lako podvući kao odbrana tradicije, što je sve samo ne upravo to- naglašava Knežević.
Ističe da DF i njima slične partije zastupaju diskurs odbrane tradicije - odbrane tradicionalnih vrijednosti u Crnoj Gori, odbrane od svega što je tuđe, od svega što je za njihovo političko poimanje, njihovo sociološko-psihološko poimanje stvarnosti njima daleko.
- S druge strane imamo političku strukturu koju okuplja PES, i oni su već u više navrata pokazali da njima fali dosta političke edukacije, da njima fali da razumiju uopšte šta je politika,šta je vođenje jednog društva, prevashodno ovdje mislim i na premijera Milojka Spajića, i oni podliježu tom populizmu, tom prividnom, maskiranom dodvoravanju javnosti, da kratkoročnim akcijama koje su danas za sjutra, oni misle da će na taj način da se dugo pozicioniraju na političkoj sceni u Crnoj Gori, a upravo kombinacije tog populizma i jedne radikalne struje, desničarske, dovodi do ogromne konfuzije građana, a s druge strane do ogromne želje da njihovi simpatizeri urade upravo ovo što su uradili sad, a to je da samoinicijativno osnuju nekakvu gardu koja će sama da rješava probleme. U tom momentu znamo svi šta se dešava u tako anarhičnoj situaciji u jednom društvu, i ono što treba da nas ne brine je da je ovo samoinicijativno kupranje građana koje je bilo nakuškano od strane i ovih populista i ovih radikalnih struja, upravo nama opomena da ako smo ovo sad uradili prema turskim državljanima, da treba da se samo zapitamo koja je sljedeća grupa zbog koje će se okupiti- poručio je Knežević.

Knežević: Ksenofobno rješavanje problema ne može biti odbrana tradicije

Odluka premijera Milojka Spajića da jednostrano suspenduje bezvizni režim za Tursku, u trenutku kada se u posljednjih 48 sati bilježe napadi na turske državljane u Crnoj Gori, samo je dodatno produbila atmosferu netrpeljivosti i društvene polarizacije, ocijenio je Miloš Knežević koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje.
Knežević smatra da takav potez ne predstavlja izraz državničke odgovornosti, već impulsivan odgovor koji podstiče narative o kolektivnoj krivici, što, kako navodi, može imati dugoročno negativne posljedice po crnogorsko društvo.
- Umjesto da se tenzije smiruju, Vlada i premijer Spajić ih ovim potezom dodatno pojačavaju, stvarajući utisak da se čitava zajednica drži odgovornom za pojedinačne incidente. Takva politička kratkovidost lako se može pretvoriti u širi društveni problem, koji bi mogao pogoditi i druge manjinske i doseljeničke zajednice u Crnoj Gori - smatra Knežević.
On ističe da se postavlja pitanje može li Vlada sada uopšte kontrolisati posljedice takve odluke i dodaje da Crna Gora mora kroz svoje institucije dati jasan odgovor na eskalaciju nasilja — odlučno i bez kalkulacija.
- Posebno zabrinjava činjenica da se određeni narativi o Turcima i Turskoj uvoze sa strane, a brojke i poruke koje se plasiraju, prema svemu sudeći, dolaze iz centara moći u Beogradu. To se, nažalost, sada preliva i na domaće donosioce odluka, stvarajući utisak da se čeka kako će Beograd reagovati i koje će instrukcije poslati, kako bi se sve riješilo - kazao je Knežević.
On smatra da prvi korak crnogorske Vlade mora biti jasno distanciranje od govora mržnje i podsticanja nasilja, uz konkretne reakcije policije i tužilaštva na sve napade koji su se već dogodili.
- Država koja ne kontroliše retoriku nasilja rizijuje da izgubi kontrolu nad samim nasiljem. To, nažalost, već vidimo kroz formiranje takozvanih ‘narodnih garda’ koje patroliraju ulicama Podgorice. Upravo je zadatak institucija da smire tenzije, zaštite sve strane državljane koji borave u Crnoj Gori i pokažu da je vladavina prava jedini okvir u kojem se ovakve situacije rješavaju - poručuje Knežević.

Knežević: Stvara se utisak da se čekaju odluke Beograda kako riješiti situaciju, narativ o Turcima i Turskoj uvezen sa strane

Pitali smo Miloša Kneževića iz Centra za građansko obrazovanje što bi mijenjao kada bi bio gradonačelnik Podgorice 24 sata, a njegov prvi odgovor je bio: ljude koji rade u gradskoj upravi - na osnovu rezultata.
- Ali pošto naša gradska uprava uopšte ne radi, i rezultati su jako vidljivi, možemo vrlo lako napraviti zamjene, smjene, promjene i sve ostalo - rekao je Knežević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNBW__7sD3P%2F%3Figsh%3DMWFrbjVnZWc3aXhiYg%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Svi oni, kako je rekao, osluškuju tokom kampanje, ali se po sijedanju u fotelju sve zaboravi.
- Vrlo glasno zagovaram to da se Ministarstvo sporta i mladih razdijeli i da imamo resor mladih, instituciju koja je neophodna jednoj od najranjivijih grupa... Svi podaci pokazuju da nam mladi odoše iz države - rekao je on.

1084x550

Knežević bi, da ima priliku, kao gradonačelnik Podgorice prvo promijenio ljude u gradskoj upravi

Sve se vrti u krug, konstantno se pričaju &nbsp;iste priče, ponavljaju se problemi sa kojima se suočavamo i oni vuku određenu dozu tog pesimizma, ali postoji ta mala iskra u našem narodu i ti određeni pojedinci i pojedinke koji stvari pomjere, i to sluti na nadolazeći val promjena - &nbsp;rekao je u Ljetnjem programu, na Televiziji E, Miloš Knežević iz Centra za građansko obrazovanje.&nbsp;
Građanski aktivizam podrazumijeva čest nastup pred kamerama, kaže Knežević, da se kažu stvari koje neko i ne želi da čuje, a opet da djeluju na svijest građana.
Da ima mogućnost da kaže samo jednu rečenicu koju bi čuo cijeli grad, kaže Knežević, to bi bila poštapalica &nbsp;,,saberite se”.
- Stvarno je potrebno, najprostije moguće rečeno, to je stvar koju možemo da kažemo i cjelokupnom društvu i donosiocima odluka, onako narodski, iz srca, građanski, mislim da je vrijeme da se malo presaberemo i vidimo šta smo i gdje smo - poručio je Knežević.
Na globalnom nivou je stanje, kako kaže, puklo, pa je neophodno presabiranje mišljenja, djelovanja, &nbsp;sveobuhvatnog sagledavanja kako se stvari rješavaju.
Kaže da je u početku svog građanskig aktivizma bio veliki pesimista, koga je, kako kaže, ,,spucao” realizam, a kako su došle određene promjene u društvu opet je postao pesimista.&nbsp;
- Tinja u meni još uvijek to da nije ovo kraj, ne može se baš ovako sve završiti. Sve se vrti u krug, konstantno pričamo iste priče, negdje se i ponavljam sa svojim izjavama, jer ponavljam probleme sa kojima se suočavamo i oni vuku određenu dozu tog pesimizma, ali postoji ta mala iskra u našem narodu i ti određeni pojedinci i pojedinke te pomjere sa mjesta, pomisliš evo ga taj momenat, sad treba nakačiti taj val promjena - zaključio je Knežević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Di_UR8wBGGFc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Knežević: Mislim da je vrijeme da se malo presaberemo

LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori i dalje žive pod pritiskom straha, tišine i sistemske nepravde - kazao je koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje Miloš Knežević u susret Međunardnom danu borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT) koji se obilježava 17. maja.
U ovoj nevladinoj organizaciji podsjećaju da svjedočimo sve češćem nasilju u javnom prostoru, naročito na društvenim mrežama, gdje govor mržnje prolazi bez ikakvih posljedica.&nbsp;
- Fizički napadi, prijetnje i uznemiravanja LGBTIQ+ osoba često ostaju neprocesuirani ili završe sa simboličnim i nesvrsishodnim kaznama. Tako se šalje poruka da je nasilje nad LGBTIQ+ osobama društveno prihvatljivo - istakao je Knežević.
Iza pravno uređene i obojene fasade se, kako dodaje, krije surova realnost u kojoj su prava LGBTIQ+ osoba sistematski zanemarena.&nbsp;
- Krivični zakonik Crne Gore predviđa kazne za govor mržnje, ali se ove odredbe rijetko primjenjuju. Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje diskriminaciju po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, ali su institucije pasivne i sankcije izostaju. Ovakva praksa obeshrabruje LGBTIQ+ osobe da prijave nasilje, uz direktno podsticanje nasilnika da nastave sa širenjem mržnje - kazao je Knežević.
Istovremeno, kako je rekao, Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, koji je stupio je na snagu 2021. godine, do danas nije usaglašen sa zakonodavnim okvirom.&nbsp;
- Vlada nije pokrenula, a Skupština usvojila set zakona i podzakonskih akata čime je blokirana primjena. Preciznije, nijesu sprovedene potrebne izmjene u svih 27 zakona i 14 podzakonskih akata, pa tako LGBTIQ+ osobe nemaju mogućnost da uživaju puni obim prava koji im ovaj zakon garantuje. Nacrt Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja daleko je od skupštinske procedure, a ignorisanjem ovog pitanja vladajuće političke strukture poručuju da su standardi i kriterijumi ravnopravnosti u Crnoj Gori postavljeni tako da LGBTIQ+ osobe ostaju nevidljive, obespravljene i institucionalno ignorisane - naglasio je Knežević.&nbsp;
Sve ovo, prema njegovim riječima, naglašava nedostatak političke i institucionalna volja da se postojeći zakoni unaprijede, novi donesu, a svi dosljedno primjenjuju.
&nbsp;- Posebno brine položaj LGBTIQ+ djece i mladih, koji najčešće trpe nasilje tamo gdje bi trebalo da budu najsigurniji – u svojim porodicama. Odbacivanje, emocionalno i fizičko zlostavljanje, pritisak da žive u laži i institucionalna tišina su svakodnevica o kojoj se i dalje ćuti. Odrastanje u ovakvom okruženju ima dalekosežne posljedice – na mentalno zdravlje, obrazovni uspjeh, zapošljavanje i društvenu uključenost. Umjesto da razvijaju svoje talente i doprinose zajednici, mladi LGBTIQ+ ljudi bivaju marginalizovani i osuđeni na socijalnu izolaciju - rekao je Knežević.
&nbsp;Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT) je moć zajednica.&nbsp;
- Na žalost, LGBTIQ+ zajednica u Crnoj Gori je i dalje u fazi preživljavanja umjesto da živi. Dok institucije odbijaju da prepoznaju nasilje kao sistemski problem, dok tužilaštva štite nasilnike i škole ćute, a politički akteri se distanciraju - zajednica je sve ranjivija, sve tiša, sve iscrpljenija. Zato je jako važno i na današnji, ali i svaki drugi, dan insistirati na posvećenoj primjeni zakona jer bez toga nema pravde, a moć zajednice se temelji na odgovornosti na odgovornosti institucija - poručio je Knežević.

1250x600

Knežević: LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori i dalje žive pod pritiskom straha, tišine i sistemske nepravde

Imamo momenat da određene političke strukture, koje treba da preuzmu odgovornost za desavanja koja su bila, upućuju, takođe, govor mržnje, ne neodređeni, nego vrlo direktan, i prozivaju kako određenu grupu građana, odnosno studenata - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predstavnik Centra za građansko obrazovanje Miloš Knežević.
Za Crnu Goru je previše to što se desilo na Cetinju za samo dvije i po godine, kaže Knežević, i razumljivo je stanje šoka u kome se, kako kaže, cijelo društvo našlo, ali, naglašava on, maliciozni komentari pokazuju, cijeni on, dozu nemanja empatije.
- Na društvenim mrežama mi živimo jedan govor mržnje svakodnevno. Nama vrlo mala treba da se u državi nešto desi, da se među pojedincima desi, i šta god da se desi mi ćemo da nađemo izduvni ventil, a to su društvene mreže, i tu da kažemo sve što u tom trenutku mislimo - kaže Knežević.
Ako se u javnom prostoru, kaže Knežević, a društvene mreže jesu javni prostor, ističe on, iznese neki sporan stav, dodaje on, to treba da bude apsolutno alarm, naglašava, za institucije sistema.
- Institucije treba da povedu računa, same preispitaju, ili na dojavu drugih lica, &nbsp;da preispitaju o čemu se tu zapravo radi. Zašto je neko dao sebi za pravo tako da reaguje, zašto je neko prijeti na način da će ponoviti isto što se desilo na Cetinju?! Jednostavno, &nbsp;to nemanje empatije, i ta polarizacija u društvu koju mi živimo posljednjih nekoliko godina nas dovodi do toga da mi nemamo kočnica. Ogromna frustracija se javlja u ovom društvu, ogromno nezadovoljstvo svim i svačim, svakodnevnim životima, apsolutno dovodi do toga da smo pali u određenim društvenim kategorijama, u smislu da smo podijeljeni, da toliko mržnje ima u nama, toliko lošeg se dešava, da jednostavno to eskalira i to treba da predstavlja alarm onima koji donose određene politike da se nešto u društvu treba mijenjati. Sa drugi strane imamo momenat da određene političke strukture, koje treba da preuzmu odgovornost za desavanja koja su bila, upućuju, takođe, govor mržnje, ne neodređeni, nego vrlo direktan, i prozivaju kako određenu grupu građana, odnosno studenata, koji su rekli ,,dosta više, hoćemo nešto drugo, hoćemo promjenu određenu, ovako stvarno više ne ide”. S druge strane, napadanje pojedinaca na društvenim mrežama, gdje jednostavno vidimo da upravo ta frustracija, i to nezadovoljstvo seže od običnog građanina, do političkih elita, kako god se oni zvali, gdje oni treba da budu upravo ti koji svojim primjerom moraju da pokažu gdje je granica u komunikaciji, jer sloboda govora se zaustavlja onoga momenta kada vi napadate nekoga &nbsp;i targetirate jednu osobu, &nbsp;ili više njih. Oni moraju da znaju da su oni na toj poziciji upravo ti koji će morati da snose određenu odgovornost, kako za svoje učinke, tako i za ono što društvo priča prema njima. Političke strukture moraju da istrpe kritiku društva, jer moraju da se vrate par koraka unazad jer ih je to društvo dovelo na poziciju na kojoj su, i upravo je to društvo njima dalo mogućnost da nešto mijenjaju u sistemu, da odlučuju za njih u sistemu, i onda kad se dese ovakve stvari apsolutno moraju da povedu računa, i da svojim primjerom &nbsp;daju primjer ostalim građanima u društvu kako se ne smije komunicirati, a kako treba da komuniciraju - istakao je Knežević.
Kad političari u najvišem domu, crnogorskom parlamentu, &nbsp;poručuje Knežević, daju sebi slobodu da izgovaraju određene riječi, da vrijeđaju kolege, ističe on, oni daju tim činjenjem podstrek, cijeni on, političkim simpatizerima.
- Mi nemamo tu mogućnost da učestvujemo.direktno.u radu parlamenta, a sa druge strane imamo tu mogućnost da imamo društvene mreže, i na društvenim mrežama to eskalira i dešavaju se primjeri koje smo imali prethodnih dana. Rezultat svega toga jeste nečinjenje institucija. Kako sankcionisati to, na koji način obaviti taj kontrolni mehanizam na društvenim mrežama, što je nemoguće. Portale i sajtove medijskih kuća smo nekako uspjeli da regulišemo, ali društvene mreže je nemoguće zaustaviti.Institucije treba da shvate za ozbiljno te stvari kada im se prijave, da neko u tom trenutku razmišlja da učini nažao jednoj osobi, jednoj grupi, ili da ne pričamo o nečemu drugo. Kod pojedinaca imamo.upravo to nemanje empatije, sa neadekvatnom medijskom pismenošću, koja nam treba da bude osnov za upotrebu društvenih mreža - zaključio je Knežević.

Knežević: Na društvenim mrežama mi živimo jedan govor mržnje svakodnevno

Pozivam sve građanke i građane Podgorice, Berana i Kotora, da dođu na naš festival, ulaz je slobodan, u Podgorici smo od 10.do 14.decembra, u Kulturno informativnom centru je otvaranje, u Crnogorskoj kinoteci su ostali dani repertoara. U Beranama smo 11. i 12. decembra u okviru Centra za kulturu, a u Kotoru već 12. i 13.decembra u kinu Boka” - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje i direktor festivala Ubrzaj Miloš Knežević.
Uz moto ,,Ispod površine” Centar za građansko obrazovanje organizuje jubilarni 15. crnogorski festival filma pod nazivom Ubrzaj, u Podgorici, Kotoru i Beranama.
Koliki je doprinos festivala Ubzaj govori sama činjenica, kaže Knežević, da festival neometano traje već 15 godina, a koji crnogorskoj publici, dodaje on, na jedan drugačiji način donosi priče o ljudskim pravima.
- U Crnoj Gori postoji dosta problema ljudskih prava, postoji dosta onih koji se mogu identifikovati sa filmovima, &nbsp;i temama, i pričama koje mi tu pružamo, a jednostavno film kao jedan veoma jak medij može itekako da doprinese tom razvoju senzibiliteta kada su u pitanju ljudska prava - rekao je Knežević.
Organizatori se svake godine trude da na Festival donesu aktuelne teme, podsjeća Knežević, koje se tiču ljudskih prava, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, dodaje on,i imaju programe od kojih, kako kaže, ne odustaju godinama unazad.
- To su programi iz oblasti ljudskih prava, tranzicione pravde, LGBTQ prava, prava mladih, koja je važno adresirati. Od 10. do 14.decembra u Podgorici, Beranama i Kotoru, zvanično počinjemo 10.decembra na Međunarodni dan ljudskih prava, i ovo je još jedan doprinos CGO i cjelokupnog tima koji stoji iza festivala Ubrzaj, crnogorskoj publici kad su u pitanju ljudska prava. Što se programa tiče tu će biti 12 novih filmova, premijernih filmova, koji će se prvi put prikazati crnogorskoj publici. Kao što sam rekao ljudska prava, tranziciona, mladi, suočavanje sa prošlošću, širok program i širok spektar filmova koje možemo pogledati - istakao je Knežević.
U okviru Festivala će biti gosti, među kojima je Aleksandar Reljić, objašnjava Knežević, koji će biti gost u sva tri grada, naglašava on i podsjeća da je prošle godine Reljićev film ,, Mamula all inclusive” dobio ogromnu podršku crnogorske publike.
- Odlučili smo da nastavimo saradnju sa Aleksandrom Reljićem, on će crnogorskoj publici ovoga puta predstaviti film ,,Novosadsko sjećanje”, to je nažalost malo teška priča, ali iz 1942.godine kada su mađarski fašisti ubili više hiljada Novosadjana i Novosađanki, i upravo kroz tu priču koliko danas mladi znaju o cijeloj toj priči, a sa druge strane koliko generalno mi kao društvo se bavimo tim ratnim prošlostima. On će biti prikazan u Podgorici, Beranama i Kotoru, i nakon tega razgovaramo sa Aleksandrom Reljićem. Pored toga prikazaćemo i film ,,Milena”, koji je opet da kažem malo skorije ratne prošlosti na Balkanu, koju smo imali, i on donosi priču o paru iz Hrvatske koji se ’95.godine nalazi u jednoj jako teškoj situaciji, bježi iz svoje zemlje, a onda nakon toga gledamo jednu potresnu porodičnu priču, kako zapravo jedno ratno dešavanje donosi strašna iskustva. I sa rediteljem filma ,,Milena”, Željkom Sarićem, ćemo.imati priliku da razgovaramo na ovom festivali, a sa druge strane i film koji prati jednu istinitu priču, dokumentiranu od strane jedne novinarke iz Japana ,, Dnevnici crne kutije”, koja je u Japanu prepoznata kao članica i jaka zagovornica &nbsp;MeTo &nbsp;pokreta , odnosno pokreta ženske solidarnosti, i ona će kroz svoju istinitu priču razgovarati o svim problemima sa kojima se ona našla kao novinarka, kada su određeni napadi vršeni na nju i kako sistem može da zataška te stvari. Upravo nakon projekcije tog filma imaćemo priliku da porazgovaramo malo o medijskoj slici u Crnoj Gori, o slobodi medija, ženskoj slobodi i ravnopravnosti generalno - naglasio je Knežević.
Da nije partnera i međunarodne saradnje, podsjeća Knežević, bilo bi izazovno organizovati jedan festival koji se bavi ljudskim pravima, iz razloga, ističe on, što Ubrzaj nije komercijalni festival.
- Mi nijesmo festival koji prikazuje filmove koji možete pogledati u bioskopu, koje možete naći tako lako na internetu, već upravo kroz tu saradnju sa ostalim festivalima &nbsp;Prava ljudski iz Beograda, Slobodna zona Sarajevo film festivala, &nbsp;a onda i šire, idemo do Holandije i festivala Movies that matter, imamo tu saradnju kroz razgovore sa njima, odnosno šta je to što bi moglo crnogorskoj publici da bude zanimljivo u domenu ljudskih prava. Imamo tu mogućnost da premijerno prikažemo filmove našoj publici - poručio je Knežević.
Sve detalje o filmskom festivalu Ubrzaj, poručuje Knežević, građani mogu naći na sajtu CGO i društvenim mrežama.
- Informacije mogu pronaći na sajtu festivala Ubraj, ubrzaj.me, i zaista pozivam sve građanke i građane Podgorice, Berana i Kotora, da dođu na naš festival, ulaz je slobodan. Samo još jednom da ponovim u Podgorici smo od 10.do 14.decembra, u Kulturno informativnom centru je otvaranje, u Crnogorskoj kinoteci su ostali dani repertoara. U Beranama smo 11. i 12. decembra u okviru Centra za kulturu, u Kotoru već 12. i 13.decembra u kinu Boka - zaključio je Knežević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dmjyz03QktT4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Knežević: ,,Ispod površine” moto 15. jubilarnog filmskog festivala Ubrzaj

Uspješna borba protiv vršnjačkog nasilja ne može biti oslonjena samo na kaznene mjere, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), navodeći da pooštravanje kaznene politike može biti korisno kao dio šire strategije, koja uključuje rehabilitaciju, edukaciju i prevenciju.
Koordinator za razvoj u CGO-u, Miloš Knežević, rekao je agenciji MINA da pooštravanje kazni može biti korisno za najteže slučajeve vršnjačkog nasilja.
- Ali samo kao dio šire strategije koja uključuje rehabilitaciju, edukaciju i prevenciju - naveo je Knežević.
On je istakao da kaznena politika mora balansirati između odvraćanja učinilaca, zaštite žrtava i dugoročnog smanjenja nasilja kroz multidisciplinarni pristup.
- Samim tim, strože kazne mogu djelovati kao efikasan mehanizam odvraćanja, kojim se šalje snažnija poruka potencijalnim učiniocima da nasilje neće i ne može biti tolerisano - rekao je Knežević.
On je istakao da na taj način može doći do sprečavanja ponavljanje takvih incidenata.
Prema riječima Kneževića, pooštravanje kaznene politike može povećati i osjećaj sigurnosti među djecom, mladima i njihovim roditeljima i pružiti bolju zaštitu žrtvama i potencijalnim žrtvama vršnjačkog nasilja.
- Konačno, pooštrene kazne mogu obavezati roditelje i škole na veću odgovornost u prevenciji nasilja - kazao je Knežević.
On je naglasio da sistem kazne treba da bude usmjeren i ka rehabilitaciji učinilaca.
Kako je dodao Knežević, ako se previše ode u kažnjavanje, to može dovesti do stigmatizacije i otežati proces reintegracije maloljetnih učinilaca u društvo, a samim tim to može kreirati i dodatne probleme.
- Uspješna borba protiv vršnjačkog nasilja se ne može osloniti samo na kaznene mjere, iako su one važne - naglasio je Knežević.
On je naveo da je neophodno razumjeti perspektivu djece i mladih koji čine nasilje i raditi na promjeni njihovih stavova i načina razmišljanja, kako bi shvatili da nasilje nije rješenje problema, ali i kakve to negativne posljedice proizvodi.
Knežević je poručio da je neophodno razviti stalni sistem podrške za djecu i mlade žrtve nasilja, stvarajući sigurno i podržavajuće okruženje, u porodici i u školi.
Kako je kazao, podsticanje osjećanja samopouzdanja kod djece i mladih ključno je za njihov oporavak i emocionalni razvoj.
- Takođe, roditelji imaju izuzetno važnu ulogu u ovom procesu - oni treba prvi da prepoznaju promjene u ponašanju svoje djece i pruže im odgovarajuću podršku, kako bi im pomogli da se suoče sa izazovima - istakao je Knežević.
On je dodao da je podjednako važno da djeca i mladi budu svjesni da uvijek mogu potražiti pomoć od odraslih kojima vjeruju, bilo da su to roditelji, nastavnici, ili drugi članovi zajednice.
Knežević je kazao da odrasli moraju pažljivo saslušati djecu i mlade, razumjeti njihove brige i pružiti im smirenu, konstruktivnu podršku, umjesto preuveličavanja problema, ili njegovog minimiziranja.
- Kroz takav pristup, djeca i mladi uče kako da na adekvatan način rješavaju probleme bez nasilja - rekao je Knežević.
On smatra da slučaj u Baru, kada je nožem uboden učenik gimnazije „Niko Rolović“, ukazuje na ozbiljne nedostatke kad je riječ o bezbjednosti u školama.
Prema riječima Kneževića, taj događaj šalje poruku da škole nijesu dovoljno sigurno okruženje za djecu i otvara potrebu preispitivanja mjere kontrole i nadzora.
On je podsjetio da nalazi istraživanja CGO-a o vršnjačkom nasilju i maloljetničkoj delinkvenciji, koje je sprovedeno u junu, ukazuju na ogromnu podršku opšte javnosti za uvođenje instituta školskog policajca, gdje je čak 72 odsto ispitanika bilo za.
- Nasilje među mladima je rastući i sve ozbiljniji problem u Crnoj Gori. Imamo hronični nedostatak preventivnih programa i adekvatne edukacije o nenasilnim oblicima rješavanja sukoba, pa mladi sve češće pribjegavaju nasilnim rješenjima, jer nemaju razvijene socijalne vještine i empatiju - rekao je Knežević.
Kako je kazao, mladi i sami vide nasilje oko sebe, pa je istraživanje pokazulo da skoro 60 odsto njih prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u svojoj školi ili sredini.
- Ti nalazi opominju i na najčešću prisutnost psihičkog i fizičkog nasilja, dok slijede socijalno i digitalno nasilje nasilje i u manjoj mjeri seksualno nasilje - naveo je Knežević.
On je istakao da je sve to i refleksija šireg društvenog konteksta.
Porast agresije među mladima, prema riječima Kneževića, može se vezati sa različitim faktorima, poput društvene nestabilnosti, porodičnih problema, nedostatka podrške i negativnog uticaja medija ili društvenih mreža.
On je kazao da je reakcija barske policije u slučaju nasilja kod gimnazije „Niko Rolović“ primjer efikasnog djelovanja nadležnih organa u kritičnim situacijama.
- Brzo hapšenje osumnjičenih i koordinacija sa Višim državnim tužilaštvom ukazuju na odgovarajuću primjenu zakonskih procedura, što je ključno za pravilnu klasifikaciju djela kao pokušaja ubistva - rekao je Knežević.
Kako je naveo, takva klasifikacija naglašava ozbiljnost incidenta i šalje jasnu poruku da će teška krivična djela biti tretirana sa punom pažnjom pravosudnih organa, čime se postiže ravnoteža između zaštite žrtava i sprovođenja pravde.
Knežević je istakao da je bilo reakcija vlasti nakon incidenta u Baru, ali da da se nijesu temeljno bavile širim problemom koji to nasilje odražava.
- Iako je ovaj slučaj naišao na osudu, nedostaje dugoročna strategija koja bi uključivala prevenciju, edukaciju i jačanje sistema podrške, kako za djecu i mlade koja trpe nasilje, tako i za učinioce - naveo je Knežević.
On je istakao da političari moraju voditi računa o svojoj komunikaciji u javnom prostoru, jer su često njihove izjave, prepirke i javne rasprave pune podjela, netrpeljivosti i govora koji dodatno polarizuju društvo i podstiču agresiju.
- Takva retorika doprinosi stvaranju klime netolerancije i sve češćem govoru mržnje, što ima svoj negativan uticaj i na mlade ljude - rekao je Knežević.

Borba protiv vršnjačkog nasilja ne može se osloniti samo na kazne

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: milos-knezevic