Prošlo je nekoliko dana od izazivanja ekološke katastrofe u Pljevljima, koja i dalje traje, a od nadležnih i odgovornih ni traga ni glasa, navodi se u saopštenju koje &nbsp;potpisuje Miloš Čelanović, generalni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza.
- Menadžment EPCG i resorna ministarstva spavaju dok se otrovna magla u Pljevljima ne raziđe. Izgleda da se čeka jak sjeverni vjetar da bi se odgovorni oglasili- kazao je Čelanović.&nbsp;
Čelanović upozorava &nbsp;da i dalje nemamo odgovore na pitanja da li je na TE Pljevlja ugrađen sistem za filtraciju sumpornih čestica.&nbsp;
- Ako ovaj sistem filtracije nije ugrađen ili ne funkcioniše, ko je dao instrukcije da se TE pusti u rad i sa kojim razlogom? Da li je tačno da se žuri sa puštanjem u pogon TE Pljevlja kako bi se koliko-toliko umanjili nagomilani minusi u poslovanju EPCG, a koji se mjere desetinama miliona eura? Da li je tačno da će TE Pljevlja i pored uloženih nekoliko desetina miliona eura moći samo djelimično biti puštena u rad, a ne u punom kapacitetu? Da li će zbog ovoga biti ugroženo poslovanje u Rudnika uglja Pljevlja- pita Čelanović.&nbsp;
Sve su ovo, ističe, pitanja na koja građani Crne Gore, a posebno Pljevalja očekuju hitne odgovore.
- Od milijarde iz Japana došli smo do toga da je ugroženo poslovanje dva najveća privredna subjekta u Pljevljima, da je ugroženo kako zdravlje tako i egzistencija građana Pljevalja ali i Crne Gore! Milojko, Mićo, neko od 30-ak ministara?…da li se čujemo- zaključio je Čelanović.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Čelanović: Menadžment EPCG i resorna ministarstva spavaju dok se otrovna magla u Pljevljima ne raziđe

-Demokrate konstantno u sukobu sa zakonom - poručuje generalni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Čelanović.
Dvije riječi koje nikako ne idu “ruku pod ruku” su Demokrate i DRI, dodao je on.&nbsp;
- Nesposobno rukovodstvo Kotora dobilo i potvrdu da nisu sposobni da upravljaju gradom. Deset godina nesposobni da napišu strateški dokument razvoja Kotora- kazao je Čelanović.
Deset godina, kako j dodaao, &nbsp;političkih previranja, političke korupcije, trgovine odbornicima i foteljama.&nbsp;
- Više od godinu dana nezakonite vlasti, partijskog zapošljavanja dobilo je svoj epilog. I da se jasno zna, za ovakvo stanje su odgovorni i svi oni koji su dali podršku nezakonitom predsjedniku i koji učestvuju u ovom diletantskom upravljanju Kotorom! - &nbsp;zaključio je Čelanović.&nbsp;

Čelanović: Više od godinu dana nezakonite vlasti u Kotoru dobilo je svoj epilog

Ministarstvo unutrašnjih poslova je sinoć narušilo kotorsku karnevalsku tradiciju - ocijenio je generalni sekretar Socijaldemokrata i predstavnik Evropskig saveza Miloš Čelanović.
-- Na čelu MUP-a je partijski kolega predsjednika opštine. Sigurno će sada predsjednik opštine "zategnuti” i zatražiti odgovornost svojih partijskih kolega - istakao je Čelanović.
Prema njegovim riječima, sve se ovo dešava jer vladajuća većina u kontinuitetu pokušava ugušiti građanske slobode!
&nbsp;- Sramno - zaključio je Čelanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcelanovicmilos%2Fstatus%2F1951958997852098579%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čelanović: Sramno, MUP narušio kotorsku karnevalsku tradiciju

Vlada Crne Gore će nas zadužiti za još jedan enorman iznos od 900 miliona eura, a kako tvrde sve zbog vraćanja starih dugova i kapitalnih investicija, saopštio je Miloš Čelanović, predstavnik Evropskog saveza i generalni sekretar SD-a.
&nbsp;- S obzirom na to da prispjeli dug iznosi 500 miliona eura i da ni jedan euro od ovog zaduženja neće otići u tekuću potrošnju jer je naša ekonomija samoodrživa, zamoliću predsjednika Vlade Crne Gore Miloja Spajića, da objavi taksativno navedene kapitalne projekte i iznose koji ih prate, a koji će se realizovati iz ostatka zaduženja u iznosu od 400 miliona eura. Može i onaj vaš da vam napravi tabelu!- poručio je Čelanović na mreži X.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcelanovicmilos%2Fstatus%2F1897947338368250350%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čelanović: Vlada će nas zadužiti za još jedan enorman iznos od 900 miliona eura

Miloš Čelanović, generalni sekretar SD-i nosilac liste Evropskog saveza u Kotoru obratio se na mreži X Vladimiru Jokiću, dosadašnjem predsjedniku kotorske opštine, povodom krize izbornog procesa u tom gradu.
- Zar nije jedino logično rješenje bilo da, kao što ste i najavili u jednom obraćanju, ponovimo izbore na dva biračka mjesta i okončamo izborni proces kako to dolikuje Kotoru- poručio je Čelanović.
Ovako, istakao je Čelanović, izabrali ste pijačnu politiku i doveli do blokade grada.
&nbsp;- A kad smo kod pijačne politike, s obzirom na to kako se ovih dana kupuju i prodaju odbornici u Kotoru predlažem vam da održite sjednicu na pijaci-subota je pravi termin, pijačni dan u Kotoru- zaključio je nosilac liste ES-a u Kotoru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcelanovicmilos%2Fstatus%2F1896605679953248294%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čelanović Jokiću: Izabrali ste pijačnu politiku i doveli do blokade grada

Bojkot trgovinskih lanaca je poruka, naravno trgovcima, ali isto toliko i vama - poručio je generalni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Miloš Čelanović reagujući na izjavu poslanika vladajućeg Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića da se nada da očekuje od trgovačkih lanaca da čuju poruku građna.
Jedini koji poruke ne čuju su, podvlači Čelanović, njihova politička grupacija.
- Jer gospodine Čarapiću, ne cijenu nekog proizvoda, pored trgovačkih marži, utiče na desetine drugih faktora, kao što su visina akciza (koje samo rastu iz godine u godinu), visina svih vrsta poreza, carina, takse, zarade zaposlenih, putna infrastruktura itd - ukazao je Čelanović.
Za skoro sve navedene faktore, osim trgovačkih marži, odgovornost je, dodaje on, na onima koji upravljaju državom.
- Tako da, gospodine Čarapiću, više slušajte građane, a manje Andriju Mandića - zaključio je Čelanović.

Čelanović Čarapiću: Bojkot trgovinskih lanaca je poruka i vama - isto koliko i trgovcima

Pokušavajući da poistovjete djelovanje opozicije u Parlamentu i djelovanje združenih snaga odbornika Demokratskog fronta, Demokrata, Pokreta Evropa sad, Ministarstva unutrašnjih poslova i bezbjednosno interesantnih lica, PES je još jednom pokazao da je bezlična politička grupacija čija je uloga da pokriva sva nepočinstva DF-a i Demokrata, a sve pod plaštom 450 &gt; 250 - ocijenio je generalni sekretar Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Miloš Čelanović.
On je, komentarišući saopštenje Pokreta Evropa sad u kojem su, kako je naveo, pokušali da poistovjete djelovanje opozicije u crnogorskom Parlamentu i djelovanje združenih snaga odbornika DF-a, Demokrata, PES-a, MUP-a i bezbjednosno interesantnih lica u SO Budva, upitao zbog čega je saopštenje ove partije u najmanju ruku sramno.
On je naveo razloge zbog kojih se ove dvije situacije ne mogu poistovjećivati.
- Da djelovanje opozicije u državnom Parlamentu i gore pomenute družine nije i nikada neće biti isto, govore sljedeće činjenice: 
1. U državnom parlamentu, djelovanje opozicije stiglo je kao reakcija na ustavni puč, odnosno nakon što su političke partije vlasti, uključujući i PES, odlučile da suspenduju Ustavni sud i same donose odluke umjesto ove institucije. 2. U državnom Parlamentu isključivo djeluju poslanici kojima to i pripada, jer u plenarnoj sali je poslanicima mjesto, dok je u sali lokalnog parlamenta Budve najmanje bilo odbornika. 3. Dok su kriminalci vršljali zgradom budvanskog Parlamenta, policije nije bilo ni na vidiku (ni ćirilične ni latinične), iako je juče bilo više od 20 prijava po istom slučaju. 4. Budva je klasičan primjer autokratije, bezakonja i bahatosti! I nije, nažalost, prvi primjer da vladajuća garnitura uz pomoć kriminalnih struktura pokušava onesposobiti lokalni parlament. 5. Budva je pokazatelj kako vi, gospodo iz PES-a, a zajedno sa sada već tradicionalnim koalicionim partnerima iz DF-a i Demokrata, zamišljate izbore i smjenu vlasti. Naime, imamo izbore, pa ako izgubimo, ucijenićemo nekog. Ako ni to ne uspije, blokiraćemo skupštinu, grad, uradićemo sve što treba (ispod najniže granice ljudskog dostojanstva) samo da ostanemo još malo na vlasti. 6. I na kraju, ali ne i manje važna razlika: u plenarnoj sali državnog 
parlamenta nije se mogao osjetiti miris roštilja i koljenice - nabrojao je Čelanović.

Čelanović: PES još jednom pokazao da im je uloga da pokrivaju sva nepočinstva DF-a i Demokrata

Nakon što je Opštinska izborna komisija (OIK) u Kotoru jutros, većinom glasova, odlučila da se glasanje na dva biračka mjesta ne ponavlja, nosilac liste Evropskog saveza Miloš Čelanović u razgovoru za Antenu M kaže da se izjašnjavanje desilo u čudnim okolnostima.
- Prema mojim informacijama, predstavnik jedne liste koja je do sada glasala za ponavljanje izbora, tražio je da ima zamjenu na ovoj sjednici. Ta zamjena je naimenovana juče i zamjena je glasala protivno odluke Državne izborne komisije. Sve su to jako čudne okolnosti koje možda insinuiraju na neku vrstu korupcije, ali vrijeme će pokazati šta se sve dešava. Takođe je upućena žalba Državnoj izbornoj komisiji - poručuje Čelanović.
On navodi da će u narednih nekoliko dana odlučiti o daljim potezima ES-a.
Predsjednik kotorskog DPS-a Neđeljko Moškov kaže da odlazeća vlast teži da se u Kotoru desi šavnički scenario.
On podsjeća kako je predsjednik SO Kotor Vladimir Jokić prije dva dana kontaktirao funkcionere DPS-a kako bi se dogovorili o datumu održavanja izbora na dva izborna mjesta.
- Mi smo uporno pokušavali da se obratimo nadležnim institucijama koje sve ovo gledaju skrštenih ruku i dalje da se obraćamo. Kakav će biti ishod to još uvijek ne znamo, ali definitivno oni pribjegavaju šavničkom scenariju da ovaj grad bude potpuno blokiran. Ne samo što ćemo podnijeti prigovor DIK-u, nego čak razmišljamo o tome da podnesemo krivične prijave koje će biti obrazložene protiv ljudi koji su danas glasali protivno zakonu - kazao je Moškov.

Čelanović o odluci OIK: Sumnjamo na korupciju; Moškov: Razmišljamo o podnošenju krivičnih prijava

Apelujem na sve institucije koje se bave izbornim procesom da što prije riješe sve dileme u vezi sa ponavljanjem izbora na dva biračka mjesta kako bismo izbore priveli kraju i na osnovu izbornih rezultata što prije dobili novi sastav lokalne vlasti koja će biti spremna uhvatiti se u koštac sa problemima koje tište naše sugrađane - poručio je nosilac liste Evropskog saveza na lokalnim izborima u Kotoru Miloš Čelanović.
Problem đačkog prevoza je, prema njegovim riječima, problem o kojem građani grada kakav je Kotor ne bi smjeli ni da razmišljaju, a kamoli da on predstavlja sastavni dio života naših najmlađih i njihovih roditelja&nbsp;
- Grad svjetske kulturne baštine, grad koji ponosno nosi renome jednog od najrazvijenijih u Crnoj Gori, pa i mnogo šire, grad sa budžetskim sredstvima poput Kotora prosto ne smije imati ovakve vrste problema, a ima ih i to ne mali broj - naveo je Čelanović.
I pored ugovora koji je potpisan između gradskih vlasti i autoprevoznika đački prevoz, kako je istakao, praktično ne postoji.
- Roditelji, odnosno njihova djeca godinama svako jutro plaćaju autobuske karte redovne autobuske linije i pored uplaćenih mjesečnih pretplata za djački prevoz. Za učenike često nema mjesta u autobusima i primorani su da se snalaze kako ne bi kasnili u školu. Dosadašnja pristup ovom problemu je blago rečeno bio amaterski i pokazuje nebrigu lokalnih vlasti prema gradjanima Kotora - zaključio je Čelanović.

Čelanović: Što prije privesti kraju izbore u Kotoru, moramo hitno rješavati probleme građana

Nosilac liste Evropskog saveza za lokalne izbore u Kotoru Miloš Čelanović zadovoljan je rezultatima lokalnih izbora u tom gradu.
- Dobar rezultat Evropskog saveza u Kotoru! Hvala svim građani na ukazanom povjerenju - istakao je Čelanović u saopštenju.
On je rekao da su građani poručili da žele promjene na lokalnom nivou.
- Nakon debakla parlamentarne većine očekujemo i vanredne parlamentarne izbore - poručio je Čelanović.

Čelanović: Građani poručili da žele promjene u Kotoru, očekujemo i vanredne parlamentarne izbore

Najstariji podaci o pripadanju Polimlja državi Duklji nalaze se u Ljetopisu popa Dukljanina (Sclavorum Regnum – Kraljevstvo Slovena). U Ljetopisu je zapisano da je kralj Hvalimir državu podijelio sinovima: Petrislavu, Dragimiru i Miroslavu. Zeta je pripala Petrislavu, Travunija i Zahumlje Dragimiru, a Podgorje Miroslavu. Podgorje (lat. Submontana) je imalo 11 županija: Onogošt, Morača, Komarnica, Piva, Gerico, Netusini, Guisemo, Com, Debreca, Neretva i Rama. Više istoričara navodi da je županija Guisemo u stvari Gusinje i da je ta županija vjerovatno obuhvatala Gornje Polimlje. Pop Dukljanin navodi da je jednom prilikom Miroslav, vladar Podgorja, krenuo da posjeti starijeg brata, zetskog vladara Petrislava i da ga je, dok je plovio Skadarskim jezerom, zadesila oluja u kojoj je poginuo. Nakon toga je Petrislav pripojio Podgorje Zeti. Petrislavov prijesto i državu naslijedio je njegov sin Vladimir, koga pop Dukljanin naziva blaženim (svetim) kraljem. S obzirom na to da je dukljanski sveti kralj Vladimir vladao krajem X i početkom XI vijeka (ubijen 22. maja 1016.), izvjesno je da je tada dukljanskoj državi pripadala i oblast oko izvorišta Lima. Vjerovatno je pri kraju Petrislavove, a sigurno na početku Vladimirove vladavine i Raška, kao vazalna oblast, postala dio dukljanske države, tako da se sa sigurnošću može reći da je Duklja tada ovladala Polimljem. Trag o tome postoji kod vizantijskog hroničara-istoričara Jovana Skilice. On u svom djelu „Kratka istorija“ (Synopsis Historion) navodi da je Vladimir (gr. Βλαδιμηρὸς) vladao „Trim(b)alijom i obližnjim oblastima Srbije“. Skilica je naziv Trim(b)alija koristio kao sinonim za Duklju, dok je pod „obližnjim oblastima Srbije“ vjerovatno podrazumijevao Rašku.
Vladimira je na prevaru ubio makedonski car Jovan Vladislav u Prespi 1016., a potom je vizantijski car Vasilije II 1018. godine uništio makedonsko carstvo. Vizantija je Duklji nametnula vazalni status, a Srbiju (Rašku) je pretvorila u svoju provinciju. Pop Dukljanin navodi da se tadašnji dukljanski vladar zvao Dobroslav, dok se u vizantijskim izvorima naziva Stefan Vojislav. On je u drugoj polovini 1030-ih uspio da zbaci vizantijsku vlast, a potom je pobijedio vizantijsku vojsku u dvije bitke, 1040. i 1042. godine. Obnovio je državnu nezavisnost i sigurno je da su se tada u okviru dukljanske države nalazili: Zeta s Podgorjem, Travunija i Zahumlje. Istoričar Sima Ćirković ističe da je nakon Barske bitke Vojislav postao samostalan, da je nametnuo svoju vlast od Bojane do Neretve i da se Vojislavov uticaj povremeno „širio na oblasti Srba nastanjenih dublje u unutrašnjosti balkanskog kopna“. Istoričarka Jovanka Kalić navodi da je dukljanska država tada obuhvatila i „ono što obično nazivamo raškim zemljama“. Za ovo ne postoje direktni dokazi. Ukoliko se prihvate ove pretpostavke da je Stefan Vojislav nakon Barske bitke 1042. godine uspio da od Vizantije osvoji barem dio Srbije, onda se sa sigurnošću može reći da je Polimlje tada bilo sastavni dio dukljanske države i granična oblast prema Raškoj.
Nakon smrti Stefan Vojislava, vrhovni vladar je bila njegova žena, dok su njihovi sinovi imali udione oblasti. Suparništvo je dovelo do sukoba između njih, što je iskoristila Vizantija da povrati kontrolu nad Raškom. Iz sukoba petorice Vojislavovih sinova, Mihailo je izašao kao pobjednik i postao je dukljanski kralj. Kada je učvrstio vlast Mihailo je nastojao da proširi svoju državu. Pop Dukljanin navodi da je Mihailov najstariji sin Vladimir sa braćom uspio da zauzme Rašku i da je nakon toga Raškom vladao Mihailov sin Petrislav. Ovo je vjerovatno bilo krajem 1060-ih i početkom 1070-ih. Pri kraju Mihailove vladavine Vizantija je opet uspjela da povrati Rašku, ali je Mihailov sin i nasljednik kralj Bodin uspio da oko 1083. ponovo zauzme Rašku u kojoj je, kako navodi pop Dukljanin, postavio dva župana sa svoga dvora, Vukana i Marka. Oni su mu položili zakletvu vazalstva. Do kraja XI vijeka Raška je, kao osvojena oblast, ostala pod dukljanskom kontrolom, a istoričar Vladimir Ćorović ističe da je Bodin od Raške napravio običnu pokrajinu Zete. Ova dešavanja nesumnjivo ukazuju na to da je Polimlje tokom većeg dijela XI vijeka bilo pod vlašću dukljanskih vladara i da je vjerovatno bilo pogranična oblast prema Raškoj oko koje se Duklja borila sa Vizantijom. Osim narativnih izvora, o tome svjedoče i ostaci (pre)romaničke arhitekture.
Postoji predanje da je kralj Mihailo Vojislavljević sagradio crkvu rođenja Presvete Bogorodice (Bogorodica Bistrička) u manastiru Voljavac kod Bijelog Polja, na desnoj obali Lima, uz današnju granicu Crne Gore i Srbije. Istoričar umjetnosti Ivan Stevović ističe da je ova crkva po arhitekturi slična crkvi Sv. Mihaila u Stonu, za koju se dominantno vjeruje da je kralj Mihailo sagradio ili obnovio i da je u toj crkvi sačuvan njegov ktitorski portret. Istoričar umjetnosti Vojislav Korać je zaključio da stonska crkva pripada ranoj (prvoj) romanici, koja se još naziva mediteranska ili ravenska romanika. U arhitektonskom smislu ona je slična crkvi Sv. Tome u selu Kuti kod Zelenike (Herceg Novi) iz druge polovine XI vijeka za koju istoričarka umjetnosti Meri Zornija navodi da je najvjerovatnije privatna vladarska zadužbina nekog od članova dukljanske vladajuće dinastije Vojislavljevića. Po arhitektonskim i skulpturalnim elementima njima su slične crkva Sv. Stefana u Sušćepanu iznad Igala, najstarija od tri crkve benediktinskog manastira na poluostrvu Ratac kod Bara, benediktinski manastir Sv. Petra u Bogdašićima (na Gradcu) i crkva Sv. Đorđa kod Podgorice. Njihov nastanak ili obnova se uglavnom vezuju za XI vijek, odnosno za period vladavine dukljanskih kraljeva. S obzirom na sličnost s ovim hramovima, vjerovatno je i da crkva Bogorodice Bistričke potiče iz tog perioda. No, među istoričarima dominira stav da je ovu crkvu sagradio raški (srpski) veliki župan Stefan Nemanja krajem XII vijeka, jer se Nemanja kao darodavac ove crkve spominje u povelji njegovog unuka kralja Vladislava, ali to nije dokaz ktitorstva. Crkva je sagrađena u romaničkom stilu, što odudara od stila Nemanjinih zadužbina. Osim toga, dok je s braćom dijelio vlast, Nemanja je kao udionu oblast u Raškoj posjedovao Toplicu, Ibar i Rasinu do Morave, odnosno istočne djelove Raške i nije vladao Polimljem. U Toplici je tada sagradio manastir Sv. Nikole i crkvu Sv. Bogorodice.
Krajem 1180-ih fokus Nemanjine politike je bio u Pomoravlju i Povardarju, a njegov centar je bio u Nišu. Tada je, kao vrhovni vladar, odnosno veliki župan, sagradio crkve Sv. Pantelejmona u Nišu i Sv. Đorđa u Skoplju. Nemanjine zadužbine su i Bogorodičina crkva u Studenici (oko 40 km sjeverno od Raške) i Sv. Đorđa (Đurđevi Stupovi) kod Novog Pazara. Nemanjin sin Rastko (Sava) u Žitiju Svetog Simeona Nemanje je popisao zadužbine svog oca (manastire koje je sam sazdao) i među njima nema crkve Bogorodice Bistričke. To je dodatni dokaz da ona nije izvorna Nemanjina zadužbina. Romaničku Bogorodičinu crkvu u Voljavcu Stefan Nemanja je samo darivao, a možda je dijelom obnovio. Istoričarka umjetnosti Jelica Ilić je ukazala na njenu prvobitnu pripadnost benediktinskoj arhitekturi. S obzirom na to da crkva manastira Voljavac potiče iz prednemanjićkog perioda, a po karakteristikama pripada (pre)romaničkom primorskom graditeljstvu, vjerovatno je ona zadužbina dukljanskih vladara.
Iz dukljanskog perioda, odnosno iz XI vijeka potiče i trikonhosna crkva Sv. Jovana u Zatonu kod Bijelog Polja, ali su ostaci prvobitne crkve uništeni izgradnjom nove početkom XXI vijeka. Po gradnji je bila slična trikonhalnoj crkvi na ostrvu Tophala u Skadarskom jezeru. Njen trikonhalni plan je sličan spomenicima (crkvama) preromanske arhitekture sa istočnojadranskog primorja. Istoričar umjetnosti Vojislav J. Đurić ističe da je crkva u Zatonu slična starohrvatskim crkvama Sv. Nikole kod Nina i Sv. Krševana na Krku s kraja XI vijeka. Ovoj grupi hramova pripada i crkva Sv. Petra u Bijelom Polju. Iako dominira stav da je ovu crkvu sagradio knez Miroslav, brat velikog župana Stefana Nemanje, istoričarka umjetnosti Tatjana Koprivica ukazuje na to da njena starija faza potiče iz preromaničkog perioda, odnosno između IX i XI vijeka. Istoričar umjetnosti Tomislav Marasović navodi da je crkva Sv. Petra u Bijelom Polju tipološki srodna s crkvom Sv. Nikole (Mikule) u Velom Varošu u Splitu iz druge polovine IX vijeka. Istoričar umjetnosti Vojislav Korać je istakao da crkva Sv. Petra u Bijelom Polju ne liči na prve raške crkve, već da je kasnije prilagođena raškom graditeljstvu, dok je istoričarka umjetnosti Jovanka Maksimović istakla da su u crkvi Sv. Petra pronađeni djelovi skulpturalnog kamenog ukrasa sa preromanskim stilskim osobinama. Izgleda da se ktitorstvo kneza Miroslava odnosilo isključivo na obnovu ili dogradnju prvobitne crkve Sv. Petra. Izvjesno je i da se u svim (pre)romaničkim crkvama u dukljanskoj državi bogoslužilo po rimskom obredu.
Na osnovu narativnih izvora i arhitektonskih i umjetničkih odlika ovih crkava može se reći da je područje današnjeg Bijelog Polja s okolinom bilo dukljanski centar u Polimlju u drugoj polovini XI vijeka i da je tek nakon osvajanja Stefana Nemanje u ovome dijelu Polimlja počeo da se širi raški (srpski) politički, kulturni i vjerski uticaj.

Dukljansko nasljeđe u Polimlju

Fond za zaštitu depozita (FZD), ni dva mjeseca nakon što je raspisan drugi konkurs, nije izabrao novog direktora, iako je svih 11 prijavljenih kandidata ispunilo uslove, a sjednica Upravnog odbora na kojoj se odlučuje o izboru još nije zaključena.
Istovremeno, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) vodi postupak povodom prijave koja se odnosi na zakonitost imenovanja Vojina Vlahovića za direktora FZD 2021. godine, koji je i jedan od kandidata na aktuelnom konkursu, pišu Vijesti.&nbsp;
Prvi konkurs za izbor direktora Fonda raspisan je u septembru, ali je poništen jer nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova, nakon čega je novi konkurs objavljen krajem oktobra.
Predsjednik Upravnog odbora FZD, Borko Božović, objasnio je da je sjednica tog tijela, na kojoj se odlučuje o izboru direktora, i dalje je otvorena i da bi trebalo da bude nastavljena/zaključena narednih dana.&nbsp;
- Za odlučivanje po tom pitanju, za Upravni odbor ne postoji zakonski ili drugi formalni rok. Svakako, u interesu institucije je da se proces okonča ranije ukoliko je to optimalno i iz ugla drugih okolnosti relevantnih za donošenje ove odluke. U međuvremenu, Fond posluje redovno, sa direktorom kome je istekao mandat, ali koji prema članu 12 Statuta Fonda nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora - rekao je Božović Vijestima.
On je dodao da je svih 11 kandidata ispunilo uslove drugog konkursa.
Mandat je dosadašnjem direktoru Fonda, Vojinu Vlahoviću, istekao 3. oktobra, ali on shodno članu 12 Statuta nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora.
Jedan od kandidata Mladen Bojanić je 24. oktobra uputio dopis ASK-u u kojem je tražio da se ispita imenovanje Vlahovića na toj poziciji 2021. godine. Bojanić tvrdi da je na osnovu dokumentacije koju je dobio Vlahović nezakonito imenovan 2021. i traži od ASK-a da ispita da li ove nezakonitosti ugrožavaju javni interes, odnosno upućuju na postojanje korupcije.&nbsp;
Vlahović je ocijenio tendencioznim i neosnovanim Bojanićeve navode o navodnom ugrožavanju javnog interesa i upućivanju na postojanje korupcije, te da ih sa indignacijom odbacuje.
- Prijava je primljena 27. oktobra. ASK je postupio po prijavi, traživši izjašnjenje relevantne institucije, kao i odgovarajuću prateću dokumentaciju, koja je i dostavljena 18. decembra. Trenutno je postupak u fazi sprovođenja - kazali su iz Agencije.

Još nema odluke o direktoru FZD

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić, reagovao je povodom pjevanja pjesama u čast četničkih vojvoda tokom proslave Bogojavljenja na Sastavcima u Podgorici, poručivši da vjera nikada ne smije biti sredstvo podjela i netrpeljivosti.
Fejzić je u objavi na mreži X naglasio da bi svaki vjerski skup koji ne baštini poštovanje prema drugima i drugačijima bio lišen svoje suštine i smisla.
– Svaki skup Islamske zajednice koji ne bi baštinio poštovanje prema drugima i drugačijima bio bi lišen istinskog uspjeha i svrhe. Vjera je nepresušno vrelo ljubavi, a nikada izvor mržnje; ona nas uči da u različitostima tražimo mudrost, a ne pakost – poručio je reis Fejzić.
Njegova poruka dolazi u kontekstu sve izraženijih društvenih tenzija, uz jasan apel da se vjerski i javni prostori čuvaju od govora mržnje i istorijskog revizionizma, te da se vjera dosljedno živi kao prostor dijaloga, uvažavanja i mira.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRifatFejzic%2Fstatus%2F2013341366072275000&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Reis Fejzić: Vjera ne smije biti izvor mržnje, već poštovanja i ljubavi

Predsjednica Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj, Emina Čolović Kajević, reagovala je &nbsp;povodom jučerašnjeg plivanja za časni krst u Podgorici, tokom kojeg su, kako navodi, učesnici pjevali pjesme koje šire mržnju i vrijeđaju temeljne vrijednosti crnogorskog društva.
U saopštenju ističe da događaj, koji se javnosti predstavlja kao vjerski i tradicionalni čin, pokazuje da je „nit mržnje u Crnoj Gori ne samo razvijena, već puštena da buja do granica potpunog besramlja“.
– Toliko da se čovjek više ne zna treba li da se zgražava ili da u nevjerici posmatra ono što nam se danas, uz gromoglasni amin srpske okupacione crkve, javno servira kao vjera, tradicija i čojstvo – navodi Čolović Kajević.
Ona u reagovanju poručuje da je poruka onih koji su pjevali već jasna, i da, kako kaže, „nijesu sve stigli da izgovore naglas“, dodajući da se iza takvih nastupa krije otvorena netrpeljivost i istorijski revizionizam.
Čolović Kajević navodi i da je, prema njenim riječima, među učesnicima bilo malo onih koji su rođeni u Crnoj Gori, te da je riječ uglavnom o ljudima koji su se doseljavali tokom ratova devedesetih.
– Danas nama, rođenima u Crnoj Gori, objašnjavaju ko smo, što smo i koliko smijemo da postojimo u sopstvenoj zemlji – ističe ona.
U zaključku poručuje da „pjesma uvijek govori najviše – i o onima koji je pjevaju, i o onima koji ih blagosiljaju“, naglašavajući da ovakve pojave zahtijevaju jasan i odlučan društveni odgovor.

Tag: milos-celanovic