Stanje na političkoj sceni u Crnoj Gori u susret izborima biće veoma turbulentno, ocijenio je za TVCG profesor Miloš Bešić.
Ne iznenađuje ga odluka poslanika Nikole Janovića da napusti DPS, navodeći da je dugo pokazivao neslaganje s partijom. Bešić dodaje da, ukoliko se Janović odluči na formiranje nove stranke, to neće u velikoj mjeri naštetiti njegovoj bivšoj partiji.
- Osnivanje nove stranke jeste problem, to je posao koji se ne radi lako. Političko tržište u Crnoj Gori je prilično zasićeno već postojećim strankama. Tako da, ukoliko se odluči na takav potez, to će biti veoma izazovno za njega - &nbsp;kazao je Bešić.
Prije Janovića, DPS su napustili Drita Lola i Duško Marković.
Iako odlazak članova nije dobar, Bešić ne smatra da će to bitnije uticati na funkcionisanje stranke.
- Ova osipanja u DPS-u nisu od strane onih aktera koji bi mogli da izazovu ozbiljan pad rejtinga DPS-a ili da naruše integritet DPS-a kao partije - &nbsp;dodao je on.
Bešić ističe da postoje turbulencije i u drugim partijama, što ukazuje na složen period koji predstoji.
- Vidimo da je gospodin Šćekić napravio partiju i doveo u ozbiljan problem SNP. Postoje neslaganja između gospodina Kneževića i Mandića. Veliki broj aktera ima različite ambicije, želje i energiju, pa ćemo u dinamici između partija i budućih koalicija svjedočiti prilično turbulentnoj situaciji - rekao je profesor.
Turbulencijama u odnosima između pojedinih aktera svjedočimo i u vezi izgradnje kolektora u Botunu.
Bešić, međutim, smatra da oštre riječi između predsjednika države i lidera DNP-a neće proizvesti veće posljedice.
- Sukob s gospodinom Milatovićem mislim da je mnogo manje važan od posljedica ponašanja gospodina Kneževića u odnosu na vladu kojoj pripada. Kad je riječ o Milatoviću i Kneževiću, ne mislim da će to proizvesti ozbiljne političke posljedice - kazao je Bešić.&nbsp;
Za razliku od odnosa s Milatovićem, Bešić ističe da su mnogo važnije razlike između Milana Kneževića i Nove srpske demokratije Andrije Mandića, koje su u posljednje vrijeme sve vidljivije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Bešić: Odlazak Janovića neće bitnije uticati na funkcionisanje DPS-a

Vlast u Crnoj Gori je mnogo stabilnija nego što na prvi pogled izgleda, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić.
On kaže da, iako se pojedine partije parlamentarne većine ponašaju kao da nijesu u Vladi, suštinske nestabilosti nema.
Aktuelna neslaganja unutar vlasti kada je riječ o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, ne bi trebalo da bude tačka razdora, navodi Bešić.
- Ostaće problem, i ja iskren da budem, ne vidim lako rješenje ovog problema, osim da to bude neka vrsta majorizacije. Dakle, da se jednostavno dominantan stav sprovede u djelo, bez obzira na posljedice. To će vjerovatno da proizvede neke dodatne konflikte između političkih aktera. Moje lično uverenje je da naprosto tu treba sa stanovišta autoriteta država da kaže svoje, država mora da bude država, javni interes je ispred partijskog ili partijskih interesa - kazao je Bešić.
S druge strane, dodaje smatra da treba provjeriti sve sa ekološke tačke gledišta, da država ni na koji način ne smije da ugrozi bezbjednost jednog jedinog građana u Zeti ili bilo gdje.

Bešić: Vlast u Crnoj Gori mnogo stabilnija nego što se čini

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić jako dobro zna da je situacija upravo onakva kako je to predstavljeno i u rezultatima ispitivanja javnog mnjenja koje je sproveo CEDEM.
To je ocijenio profesor Miloš Bešić, komentarišući Mandićev stav kako su "rezultati PES-a i DPS-a zamijenjeni".
- On jako dobro zna da je situacija upravo ovakva kako to govore i podaci iz istraživanja. I njemu jako prija kapacitet koji ima u vlasti da poveća podršku. Ali njegov strah je da PES to ne prozri - istakao je Bešić za TVCG.
On smatra kako PES ima nominalan pad, ali i da, sa njegove tačke gledišta, istovremeno ima i rast u odnosu na početak godine.
Bešić navodi i da Demokratska partija socijalista zadržava stabilan rejting zahvaljujući snažnoj organizaciji i jasno definisanoj bazi birača.
- DPS ima solidan, snažan procenat, kod njih se podrška ne mijenja. Pitanje je na koji način skorija dešavanja mogu uticati na njihov rejting - po mom mišljenju ne mogu puno uticati - rekao je Bešić.

500x500

Bešić: Mandić jako dobro zna da nema 'zamjene rezultata', skorija dešavanja neće mnogo uticati na rejting DPS-a

Petronije Ponjavić iz Beograda je veći dio života proveo na ulici, protestujući.
Svjedok je 9. marta 1991, studentskih demonstracija 1996/1997, 5. oktobra 2000, aktuelnih studentskih protesta – i svega između što se dogodilo.
- Bio sam i na onim studentskim demonstracijama 1968, kao maturant Učiteljske škole - kaže 75-godišnji Ponjavić uz osmijeh u razgovoru za BBC na srpskom.
U dugoj buntovničkoj karijeri, kaže, doživio je mnogo toga.
- Bilo je i pendreka i nečega mnogo jačeg, šmrkova, gumenih metaka, zaista dramatičnih situacija. Nazivali su me i raznim imenima, govorili mi da sam izdajnik, strani plaćenik - prisjeća se on.
Danas je ponovo na ulicama i to zbog pada nadstrešnice Željezničke stranice u Novom Sadu 1. novembra, kada je poginulo 15 ljudi.
Podržava blokade i proteste studenata koji traže da se utvrdi odgovornost za novosadsku tragediju.
Reakcije vlasti na demonstracije prije 30 godina i danas su „skoro identične“, smatra.
- Samo otvorene policijske torture nema, radi se podmuklije - dodaje kratko.
Vrlo je teško porediti ranije proteste i današnje – kontekst je drugačiji, vrijeme se promijenilo, generacije su potpuno drugačije, samim tim i reakcije vlasti, kaže Miloš Bešić, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
- Iako se danas govori o protestima studenata, ako pogledate ko sve na njih dolazi vidjećete da su to zapravo opštenarodni protesti, a da studenti samo kanališu ogromnu količinu negativnog naboja prema vlasti. Oni su ta neka udarna pesnica - kaže Bešić za BBC na srpskom.
Kao što su se demonstranti ranije okupljali oko opozicionara, poput Zorana Đinđića i Vuka Draškovića, danas to rade oko „kolektivnog liderstva studenata“, dodaje.
- Reakcije vlast Slobodana Miloševića i Srpske napredne stranke (SNS) imaju nekih sličnosti, ali se i razlikuju u stepenu represije, metodama i u nivou propagande koju koriste - ističe Bešić.
<h2>O pendrecima i kontramitinzima</h2>
Tog 9. marta 1991, beogradskim ulicama defilovali su tenkovi.
Status jednog od najpoznatijih datuma u modernoj istoriji Srbije, taj dan dobio je zbog prvih velikih demonstracija protiv Slobodana Miloševića, nekadašnjeg predsjednika Srbije i SR Jugoslavije.
Protestom na prepunom Trgu republike, demonstranti predvođeni Draškovićem, nekadašnjim liderom opozicionog Srpskog pokreta obnove (SPO), tražili su ostavke generalnog direktora Televizije Beograd – današnje Radio-televizije Srbije – i ministra policije Radmila Bogdanovića.
Policija je odgovorila suzavcima, pendrecima, vodenim topovima i oklopnim vozilima.
U sukobima je poginulo dvoje ljudi, a Drašković je uhapšen.
Na kraju dana na ulice su poslati i tenkovi Jugoslovenske narodne armije (JNA), što Ponjavić naziva „zaista groznim prizorom“.
Skup narednog dana bio je kod Terazijske česme, ka kojoj je iz Studentskog grada na Novom Beogradu krenula velika grupa studenata.
Međutim, na Brankovom mostu sačekala ih policija – opet suzavci i pendreci.
Velikih studentskih protesta bilo je i tokom zime između 1996. i 1997. godine i to zato što Miloševićeva Socijalistička partija Srbije (SPS) nije željela da prizna poraz na izborima u Beogradu, Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu i brojnim gradovima.
Policija je u međuvremenu i dalje tukla.
Ponjavić pamti kako je policija na Brankovom mostu konjicom rastjerala demonstrante, kada je i „Zoran dobio po leđima“, oslovljavajući nekadašnjeg premijera Đinđića samo po imenu.
Tada su zajedno bježali ka Zelenom vencu, što mu je, kako kaže, „najbliži susret sa njim.“
- Upadali su i na fakultete, ozbiljno prebijali studente - ističe Miodrag Gavrilović, jedan od lidera tih protesta, a danas potpredsjednik DS-a, za BBC na srpskom.
- Danas je toga manje jer je situacija drugačija… Više ljudi posmatra i sve se može vidjeti - navodi on.
Ipak, dodaje, neke stvari se ponavljaju.
Te 1996, prisjeća se, Nezavisni pokret studenata (NZS), negodovao je zbog prekida nastave na fakultetima, kao i aktuelna neformalna organizacija „Studenti koji žele da uče“.
- Pravi se kontramiting studenata na studente, to je potpuno besmisleno - kaže Gavrilović.
Kontramiting podrške Slobodanu Miloševiću održan je na beogradskom Ušću i 11. marta 1991. i to u organizaciji Pokreta žena za očuvanje Jugoslavije, dok je tokom kontramitinga 1996. došlo do sukoba učesnika dva skupa.
Od početka protesta zbog pada nadstrešnice, Srpska napredna stranka je održala nekoliko mitinga, od kojih su najveći bili u Sremskoj Mitrovici i Jagodini.
Da je SNS u padu, smatra Bešić, vidjelo se i po „prilično neuspješnom kontramitingu“ iz 2023. godine, tokom protesta Srbija protiv nasilja, organizovanih poslije masovnih ubistava u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ i selima oko Mladenovca.
- To je bio prvi indikator da njihovo biračko tijelo nema snage, energije i želje da brani vlast za koju glasa i tada je sve krenulo regresivno. Sve ostalo je samo pitanje scenarija, a nesrećna nadstrešnica je samo okidač da akumulirano nezadovoljstvo eskalira - ocijenio je Bešić.
<h2>O „štapu i šargarepi“</h2>
Otvorena represija samo izaziva kontra efekat, čega je aktuelna vlast svesna, pa toga nema, smatra Bešić.
- Ali ako prođemo kroz mali istorijat reakcije vlasti na ove proteste, prvi metod je bilo nasilje nad studentima Fakulteta dramskih umjetnosti, jer su mislili da to treba da se uguši u startu, a što je proizvelo kontra reakciju - kaže Bešić.
Studenti Fakulteta dramskih umjetnosti napadnuti su 22. novembra, tokom skupa „Zastani, Srbijo“.
Među napadačima studenti su tada identifikovali nekoliko lokalnih zvaničnika i pripadnika vladajuće Srpske napredne stranke.
- Da nije bilo tog nasilja, pitanje je u kom pravcu bi se sve dalje dešavalo, jer su tada na čelo došli studenti i protesti su eksponencijalno rasli - kaže profesor FPN-a.
Kao jedan od ključnih trenutaka smatra skup na Slaviji 22. decembra.
- Kada su vidjeli frapantan broj ljudi koji se pojavio, krenulo se sa ponudama – klasična štap i šargarepa strategija. Šaka straha, prijetnjom ili nasiljem, pa šaka ponuda i benefita - ističe Bešić.
Predsjednik Vučić studentima je predstavio plan povoljnih stambenih kredita, istovremeno tvrdeći da su svi njihovi zahtjevi ispunjeni – što studenti negiraju – dok je „istovremeno preko medija išla serija verbalnih napada protiv njih“, kaže Bešić.
U međuvremenu su dvije studentkinje povrijeđene kada je na njih tokom protesta naletio automobil, a jedna je pretučena bejzbol palicama u Novom Sadu.
Poslije tog incidenta, za koji se sumnjiči grupa momaka izašlih iz SNS prostorija – i koji su kasnije privedeni – premijer Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku.
Za sve napade odgovorni su medijski tekstovi i nastupi predstavnika vlasti kojima se targetiraju studenti, kaže Boris Kojčinović, student blokiranog Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, za BBC na srpskom.
<h2>O medijima i „stranim plaćenicima“</h2>
"Upravo u času kada se neoustaški specijalci pripremaju za odlučujući napad na Knin, neka nevidljiva ruka je ovdje usred Beograda pokrenula mehanizam za razbijanje Srbije".
Tim riječima je u martu 1991, kada je rat u Hrvatskoj već bio u zamahu, akademik i nekadašnji potpredsjednik SPS-a Mihailo Marković opisao tadašnje proteste.
Slične poruke i izjave sa televizora i novinskog papira često su se mogle čuti tokom 1990-ih.
Uz propagandu protiv spoljnog neprijatelja, medijska kontrola u Srbiji tog doba bila je usmjerena i ućutkavanju glasova unutar zemlje, piše Reno de la Bros, profesor Univerziteta u Remsu.
- Kada nisu ignorisane, akcije opozicije se poistovjećuju sa činovima izdaje Srbije - dodaje De la Bros u izvještaju „Politička propaganda i projekat "Svi Srbi u jednoj državi"“, napisanom na zahtjev Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
Milošević se tako pita da li je u demonstracije „umiješana strana ruka“, kao i da je cilj svega „rušenje mira i demokratskih institucija“ u režiji onih koji „žele da iznutra pocijepaju i zavade ljude u Srbiji“.
- Da se srpski narod bavi međusobnom svađom, umjesto da ostvaruje preporod i blagostanje, a da na vlast dođe marionetski režim koji bi bespogovorno sprovodio tuđe naloge - rekao je Milošević.
Mira Marković, njegova supruga, u nedjeljniku Duga piše da će se „vrlo brzo saznati ko je učestvovao u finansiranju“ pojedinih stranaka i medija, kao i „ko je bio plaćen da svoju zemlju pretvori u koloniju“.
- Živi ili mrtvi, nije važno, oni koji su to učinili neće umaći sudu istorije… Naravno, žalosno je što će njihovi potomci neizbježno da nose žig sramote - piše Marković.
Gavrilović iz opozicionog DS-a kaže da je danas „sve isto“.
- Nekada su nas nazivali stranim plaćenicima i domaćim izdajnicima, govorili da radimo za tuđe interese, što se do danas nije promijenilo - dodaje.
Govoreći o aktuelnim protestima, predsjednik Vučić je više puta izjavljivao da su finansirani iz inostranstva, a sve sa ciljem smjene vlasti.
- Pozivam ove djevojke, momke, koji se tuku oko tih para za moje rušenje, to što im daju malo spolja, malo iznutra, da bi mene rušili – nemojte, djeco, da se tučete oko toga - izjavio je u videu objavljenom 5. decembra na njegovim društvenim mrežama.
Studenti su često bili i na meti prorežimskih medija, koji su objavljivali njihove lične podatke, poput ličnih karti i pasoša, nazivajući pojedine i „antisrpski nastrojenim“.
- To na mene lično ne utiče, a mislim ni na moje kolege. Smatramo da smo mnogo veće patriote nego što su oni ikada bili ili će ikada biti - kaže student Kojčinović.
Vlast, kako kaže, sukobe iz prošlosti i „stvari koje su ljudima poznate“, pokušava da „spinovanjem nakači studentima“.
- Zato govore da proteste vode hrvatske obavještajne službe, razne nevladine organizacije, (kosovski premijer) Aljbin Kurti, (opozicionar) Dragan Đilas, na šta su sve studenti, rekao bih, odgovarali vrlo mudro. Nisu se uplašili, sve to su izvrnuli na šalu i još jače nastavili dalje - rekao je Kojčinović.
Većina tih tvrdnji vlasti nije se dugo zadržala u medijima, poput navodnih namjera o otcjepljenju Vojvodine, kao i potenciranja gdje je sve u svijetu korišćena crvena šaka – simbol protesta i slogana „ruke su vam krvave“.
Jedan od odgovora predstavnika vlasti bilo je i iscrtavanje crvenog srednjeg prsta na parolama i društvenim mrežama.
Prema posljednjem izvještaju Fridom hausa, međunarodne organizacije koja se bavi ljudskim pravima i promocijom demokratije, Srbija je zabilježila najveći pad u posljednjih deset godina.
Jedan od razloga pada je i stanje u medijma, na koje vladajuća stranka vrši pritisak, čija se sloboda podriva i koji su puni „propagande i lažnih vijesti“, ističu.
<h2>O čekanju i odugovlačenju</h2>
Petronije Ponjavić ukazuje na još jedan način kako vlasti reaguju na proteste – čekanjem.
- Još su Milošević i Mira Marković sa strane posmatrali naše demonstracije i govorili to će da utihne, da nestane - prisjeća se.
Brojni protesti poslije 2012. i dolaska Srpske napredne stranke na vlast – od 1 od 5 miliona, preko Srbija protiv nasilja, pa onih tokom epidemije korona virusa, do skupova zbog rušenja u Savamali – jednostavno su se vremenom ugasili.
- Čekanje je strategija svih vlasti. To u praksi znači da se ponaša liberalno i radi na tome da protesti postanu sastavni dio demokratskog folklora, govoreći: "Evo, ljudi izlaze na ulicu, nema problema, samo prijavite protest i šetajte koliko vam je volja" - dodaje Bešić.
I da, svi ti raniji protesti su se ugasili, ali su se dešavali „u potpuno drugačijem političkom, ekonomskom i društvenom kontekstu“, kada je SNS bio jači, dodaje.
- Ta strategija je tada mogla da prođe. Čini mi se da je količina energije i negativnog naboja prema vlasti sada suviše jaka da bi ona mogla da računa na tu strategiju - ističe profesor Fakulteta političkih nauka.
Zahtjevi iz 1996, dodaje Gavrilović, bili su drugačiji od današnjih u tome što su „potpuno politički“ – da se priznaju rezultati izbora – dok studenti ističu samo traže utvrđivanje odgovornosti za pad nadstrešnice.
- Na protestima 1996. smo imali i neke zakonske rokove do kojih su poslije izbora opštine morale da budu konstituisane. Danas toga nema, a kada rokovi ne postoje vlasti se trude da maksimalno isrcpe demonstrante - kaže on.
Kojčinović jedan od razloga odugovlačenja vidi i u tome da se vlast našla na „nepoznatom terenu“.
- Od starta nisu znali šta da rade i kako da reaguju. Trebalo im je vremena da prvo shvate kako su se mladi u toj mjeri pokrenuli i ujedinili, a onda i kako plenumi funkcionišu i kako može bez vođe sa kojim može da se pregovara. To u praksi znači da nema načina da se do studenata dopre i uguši naš bunt - kaže student Filozofskog u Novom Sadu.

Od 9. marta do blokada: Kako je vlast u Srbiji odgovarala na studentske proteste

Koliko znam niko se nije obratio Venecijanskoj komisiji. Sve vrijeme mi je izgledalo da je opcija sa Venecijanskom komisijom više bila na nivou pregovora nego ozbiljna ponuda, mada nije isključeno da se to i desi - poručio je profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) Srđan Darmanović komentarišući trenutnu političku situaciju i navode za moguće konsultacije Venecijanske komisije za rješenje krize unutar parlamenta koja je nastala neustavnim razrješenjem doskorašnje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Iako su u parlamentarnoj većini rekli da su spremni da u ovom pitanju posreduje Venecijanska komisija za sada od toga, kako je ukazao i Dramanović, nema ništa.
On je objasnio je da Venceijnska komisija, u tom slučaju, ima dvije mogućnosti da reaguje.
- Ako se bude tražio hitan odgovor, onda bi hitno reagovala, ili bi se čekala redovna sjednica - sredinom marta - naveo je Darmanović gostujući na Televiziji Crne Gore.
Ukoliko zahtjev stigne, kaže on, izvjesno je da će doći do određene reakcije.
- Venecijanska komisija uvijek štiti Ustav i ustavnost zemlje. Ne pamtim da je nekad dala neke preporuke na uštrb Ustava neke zemlje - istakao je Darmanović.
<h2>Ne bi bilo pitanje je li ispunjen uslov za smjenu - nego kršenje Ustava</h2>
Profesor na FPN BG Miloš Bešić istakao je da bi to značilo nesposobnost naših institucija da riješe stvar.
- Očigledno da je konflikt došao do te mjere da blokira ukupan politički, a posebno parlamentarni život. Ja mislim da je to vrlo prihvatljivo rješenje i mislim da je i dalje na stolu - poručio je Bešić.
Naglasio je da smatra da Venecijanska komisija radi ono što radi svaki pismeni pravnik, gleda da li je prekršen Ustav.
- Ne bi bilo upućeno pitanje da li je sutkinja Đuranović ispunila uslove za penziju nego da li je prekršen Ustav ili nije. U toj situaciji bi odlučili kako bi odlučili. Međutim, kako god da odluče to bi razriješilo to pitanje i ovu institucionalnu krizu. Nije mi jasno zašto to već nije poslato Venecijanskoj komisiji i zašto se nijesu opredijelili sami akteri - kazao je Bešić.
Bešić je prokomentarisao da građani Crne Gore nemaju više isti entuzijazam kao prije 20 godina kada je u pitanju članstvo u EU.
<h2>Pitanja sa Hrvatskom ne mogu biti riješena brzo</h2>
Upitan koliko je realno da Crna Gora u nekom skorijem periodu riješi sva pitanja sa Hrvatskom, Darmanović odgovara da se to ne može desiti brzo.
- Ne tako brzo svakako, mi smo na sva ta pitanja koja su postojala sa Hrvatskom od ranije, dodali jedno u kojem nikada nije bilo problema, a to su dobrosusjedski odnosi - naglasio je Darmanović.
Napomenuo je da smo mi saveznici u NATO i da je Hrvatska bila veliki zagovornik ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
- Mi smo jednim nepromišljenim ali ciljanim aktom odnosno Rezolucijom o Jasenovcu gurnuo prst u oko susjednoj državi - naglasio je Darmanović.
Hrvatskoj je, kaže, u izrazitom nacionalnom interesu da Crna Gora postane članica EU.
- Oni su djelovali jako promišljeno, tačno su izabrali oblast u kojoj nas nijesu podržali za zatvaranje poglavlja. Oni su mogli da spriječe sve, ali nijesu, već su od četiri poglavlja tri propustili, i to je bila poruka: mi vas i dalje podržavamo, ali su nas blokirali na dobrosusjedskim odnosima - ocijenio je Dramanović.

Darmanović: Niko se još nije obratio VK, ako bi se tražio hitan odgovor - tako bi i reagovala

Dogovor između liste Budva naš grad i Demokratske partije socijalista (DPS) najlogičniji je scenario za formiranje stabilne vlasti u Budvi nakon vanrednih lokalnih izbora, ocijenio je metodolog Miloš Bešić.
On je kazao da su izbori u Budvi pokazali gotovo identičan odnos snaga, kao i u maju.
Bešić je istakao da nije promijenjeno ni to da politički akteri treba da pregovaraju skoro na identičan način kao što su morali pregovarati nakon majskih izbora.
- Mislim da bi ovog puta politički akteri trebalo da pokažu dodatan nivo odgovornosti, jer izbori služe za razrješavanje političke krize - rekao je Bešić Agenciji MINA.
On je rekao da izbori u Budvi, ipak, ne rješavaju političku krizu, već da se ona mora riješiti dogovorom i razgovorom između partnera.
Kako je kazao, političi akteri moraju da shvate da mogu da ponavljaju izbore još mnogo puta, a da će se dešavati isti ishod.
- Ili će politički akteri napraviti neki dogovor, ili će se ići na neku vrstu prinudne uprave, jer je ovakva situacija jednostavno neodrživa - naveo je Bešić.
Govoreći o rješenjima za formiranje vlasti, Bešić je kazao da hipotetički i logički postoje tri rješenja.
- Prvo rješenje je da se dogovore liste Za budućnost Budve (ZBBD) i Budva naš grad Nikole Jovanovića - rekao je Bešić, navodeći da bi dogovor između te dvije liste riješio problem, ali da je to najmanje vjerovatno rješenje.
On je kazao da je drugo rješenje da jedna od te dvije liste napravi koaliciju sa DPS-om, za šta, kako je dodao Bešić, ne bi isključio listu Budva naš grad.
Prema riječima Bešića, treće rješenje je da jedna od te dvije liste napravi koaliciju sa svim ostalima, jer je to uslov za 17 mandata.
- Za ZBBD je to gotovo nemoguće, jer Evropski savez na to neće pristati. Prema tome, treća varijanta bi bila da Jovanović sa svima ostalima, osim ZBBD i DPS-om napravi aranžman - objasnio je Bešić.
Kako je rekao, to je moguće brojčano, ali je to jedna vrlo nestabilna vlast sa 17 mandata, jer u složenoj strukturi većina zavisi od jednog mandata ili jednog aktera.
Bešić je kazao da bi, sa stanovišta političke stabilnosti, najprihvatljivije bilo prvo ili drugo rješenje.
- Broj jedan se vjerovatno neće desiti, jer je suviše veliki animozitet između te dvije liste, a već rješenje broj dva je najrealnije. Drugim riječima, najrealnije je da Jovanović napravi koaliciju sa DPS-om - naveo je Bešić.
On je, govoreći o tome koliko je realno da vlast u Budvi bude formirana, rekao da su sada veći razlozi da vlast ne bude formirana nego nakon majskih izbora, jer su „produbljeni rovovi“.
Kako je naveo, poruka je da se izbori mogu ponavljati koliko god, ali da će politička konstalacija snaga biti manje-više ista.
Prema riječima Bešića, alternativa pravljanju vlasti ne postoji.
- Zato, odsustvo alternative je najsnažniji argument da se vlast formira bez obzira na njihove stavove i razlike o kojima govore - dodao je Bešić.
Govoreći o razlozima za loš rezultat PES-a na jučerašnjim izborima, on je naveo da je ta stranka napravila loš rezultat i na izborima u maju, kada je osvojila sedam odsto glasova birača.
Bešić je istakao da se državni izbori mogu odigrati na državnoj, političkoj platformi, dok je za lokalne veoma važna dobra lokalna organizacija.
- Lokalna organizacija i uopšte organizacija PES-a je jako loša na lokalu svuda. Nemate organizaciju, nemate lične kontakte ljudi iz vaše organizacije sa glasačima, i u toj konstalaciji vi nećete napraviti dobar rezultat - naveo je Bešić.
On je kao drugi razlog zašto je PES napravio loš rezultat još u maju, naveo postojanje liste Nikola Jovanovića.
- Podsjetiću vas, PES je samostalno na prethodnim parlamentarnim izborima u Budvi uzeo 20-24 odsto. Ali na tim izborima nije bilo liste Jovanovića. Prema tome, nema sumnje da je veliki broj glasača PES-a zapravo glasao za listu Jovanovića - rekao je Bešić.
On smatra da je treći razlog lošeg rezultata PES-a u Budvi lista Đorđa Zenovića, koji je bio nosilac liste Demokrata na prethodnim izborima, a koji je osvojio podršku šest odsto birača.
- Realni gubitak između ta dva izborna ciklusa je dva odsto, što nije toliko strašno. Jednostavno, Zenović je, kao prethodni nosilac liste Demokrata, povukao šest, sedam odsto - naveo je Bešić.
On smatra da rezultati izbora u Budvi ne mogu uticati na pregovore o formiranju vlasti u Podgorici.
Bešić je naveo da je DPS svojevremeno u Budvi dobijao 75 odsto glasova.
- U Budvi je lokalističko-klijentalistički model vrlo razvijen. Vi to ne možete da preslikate ni na državu, ni na Podgoricu. Prema tome, ne mislim da će to da uticiti na Podgoricu, pa i na državni nivo na bilo koji način - kazao je Bešić.
Na pitanje kakav bi odnos snaga bio ako bi došlo do ponavljanja izbora u Podgorici, Bešić je ocijenio da bi lista Jakova Milatovića sigurno uzela manje nego što je na septembarskim izborima.
- Pitanje je da li bi uopšte Pokret za Crnu Goru išao sa URA-om, jer je URA očigledno veliki gubitnik te koalicije. URA je na prethodnim parlamentarnim izborima sama uzela 6,8 hiljada glasova, a sada sa Milatovićem 8,6 hiljada. To URI ne odgovora i verovatno bi izašla sama - naveo je Bešić.
Prema njegovoj procjeni, na ponovljenim izborima u Glavnom gradu URA bi uzela četiri do šest odsto glasova, što je znatno više odbornika nego što sada imaju.
- Mislim da bi najveći gubitnik bila lista Milatovića, jer oni nemaju ni solidnu organizaciju i ne mogu ni na koji način biti zadovoljni rezultatima izbora. Dakle, oni bi definitivno uzeli manje”, rekao je Bešić.
Pitanje je, dodaje, da li bi DPS uzeo više.
- Ali bi vjerovatno odbranio rezultat od 30 odsto. Dok, u situaciji dodatnog razočarenja ove anti-DPS 30. avgustovske većine, mogu da idu i preko toga - rekao je Bešić.
On je dodao da je to pitanje i u situaciji velike izlaznosti.
- Kad bi se vratili anti-DPS glasači, koji su nesumnjivo ovog puta apstinirali u nemaloj mjeri, razočarani sukobima u anti-DPS bloku, onda bi mogao i PES da profitira - kazao je Bešić.
On je rekao da bi “DPS bio na svom ili jači, PES sa Demokratama na svom ili jači, a URA bi fiktivno bila jača, a u suštini bi bila slabija, jer u procentima to ne bi bio bilo ubjedljivo.
- Najveći gubitik bi bio Pokret za Crnu Goru, jer njihovi glasači definitivno nijesu zadovoljni rezultatom i kapacitetima koje su napravili na predhondim izborima - ocijenio je Bešić.
Na pitanje da li je nakon izbora u Budvi i Pidgorici doveden u pitanje legitimitet vlasti na državnom nivou, on je odgovorio potvrdno.
- U Budvi ne, ali izbori u Podgorici jesu djelimično delegitimisali vlast, odnosno doveli u pitanje legitimitet Vlade sa stanovišta rejtinga partija koje je čine, ali su u velikoj mjeri delegitimisali i predsjednika Crne Gore, koji je sa URA-om osvojio 8,6 hiljada glasova, a 70 hiljada u drugom krugu predsjedničkih izbora - naveo je Bešić.
On je kazao da je parlamentarna većina za sada stabilna, i da će vjerovatno biti još par godina.
- Vidjećemo kakvi će biti efekti programa Evrope sad 2, ali i neki koraci ka Evropskoj uniji i ekonomske reforme koje se najavljuju, koji mogu hipotetički da pomognu u tom rejtingu. Ali oni imaju stabilnu većinu, vjerovatno još par godina, do 2027. - rekao je Bešić.
Na pitanje da li bi, kada bi sad bili održani parlamentarni izbori, rezultati bili slični kao rezultati izbora u Podgorici i Budvi, on je kazao da definitivno niko ne bi imao većinu, već bi se moralo posegnuti ka koalicionim angažmanima.
- Sasvim je sigurno i da bi DPS uzeo vjerovatno više nego na prethodnim parlamentarnim izborima. Pokret za Crnu Goru, koji u Podgorici nije pokazao nekakav kapacitet, imao bi još slabiji, a šta bi se dešavalo sa PES-om i Demokratama je veliko pitanje - rekao je Bešić.
Prema njegovim riječima, PES će uvijek imati bolje rezultate na državnom nego na lokalnom nivou.
- Tako da ostaje otvoreno pitanje tog rejtinga, ali sasvim sigurno je da bi te izbori pokazali da i dalje morate da pravite neke koalicione aranžmane, da niko ne bi imao sa partnerima nekakvu apsolutnu vlast - dodao je Bešić.
Na pitanje da li postoji bojazan da bi u slučaju da se sada organizuju parlamentarni izbori imali scenario kao u Budvi, on je rekao da postoji.
- Ali meni se čini da Vlada sada ima stabilnu podršku i da će vremenom raditi na jačanju, a opozicija će raditi na slabljenju njihovog autoriteta, i to je nešto što je normalan parlamentarni život - rekao je Bešić.

Bešić: Za stabilnu vlast najlogičniji dogovor liste Budva naš grad i DPS-a

Formiranje vlasti u Glavnom gradu neće biti lako - ocijenio je profesor Miloš Bešić.
On je za Radio Televiziju Crne Gore rekao da je dogovor teško očekivati - imajući u vidu odnose među strankama. Zbog toga ne isključuje mogućnost da i Podgoricu, kako je rekao, čeka budvanski scenario - tj. novi izbori.
- Gotovo mjesec i po nakon izbora u Podgorici jasno je da ti izbori nijesu donijeli ništa novo, a pitanje je i da li će. Oni koji su imali ucjenjivački kapacitet i od kojih je zavisilo fomiranje vlasti i sada su u istoj situaciji. Prema tome, postavlja se pitanje kakva je uopšte bila svrha održavanja ovih izbora - ocijenio je on.
Iako su iz više partija najavili da pripremaju platforme za pregovore o formiranju vlasti, Bešić kaže da je teško prognozirati kako će ti pregovori teći imajuću u vidu odnose između pregovarača.
- Ono što je teško zamislivo, gotovo nezamislivo, jeste formiranje vlasti između Pokreta za Podgoricu i Pokreta Evropa sad zajedno s koalicijom ‘Za budućnost Crne Gore’. Ono što je eventualno za očekivati jesu pregovori između Pokreta za Podgoricu i DPS-a. DPS kao pobjednik izbora ima pravo da traži da bude prvi akter u formiranju vlasti - kazao je Bešić.
Pitanje je, međutim, poručuje Bešić, da li će to biti prihvatljivo, budući da je, kako navodi, u Crnoj Gori ustanovljena praksa da oni akteri koji imaju mnogo manje glasova, ali od kojih zavisi vlast, zahtijevaju mjesto gradonačelnika.
- Mislim da ta praksa više ne može da funkcioniše jer veliki akteri to neće da prihvate. I iskren da budem, u situaciji kakva jeste najlogičnije moguće rješenje je budvanski scenario i da možemo očekivati nove izbore - zaključuje Bešić.
Konačni rezultati izbora u Podgorici proglašeni su 30. oktobra, kada je počeo da teče rok od 60 dana za konstituisanje novog parlamenta.

Bešić: Teško do dogovora u Podgorici, ne isključujem budvanski scenario

Izlaznost je nešto manja, ne bih rekao dramatično - ocijenio je prof. dr i metodolog Miloš Bešić na Televiziji Vijesti.
On je kazao da je redovna izlaznost oko 59 do 60 odsto, te da je očekivao oko 57 odsto da bude izlaznost.
Komentarišući da je manji procenat u odnosu na 2022. godinu, kada je izlaznost bila oko 69 odsto, smatra da su to različiti politiki konteksti.
Smatra da je razlog niske izlaznosti kampanja, sa negativnim tonovima i sukobima aktera sa raznih strana.
- Podižete motiv kod vlastitih glasača, kod svih koji su bliski partijskom tkivu, ali kod ljudi koji ne prati politike kroz tenzije proizvodite efekat da ljudi govore da neće da učestvuje u ovom - naveo je Bešić.
Istraživanja su, podsjeća, pokazivala da bi lista Pokret Evropa sad i Demokrate i Demokratske partije socijaliste bile pata-pata.
- Smanjena izlaznost trebalo bi da ide u prilog DPS-u. S druge strane, to što je ujutru zabilježena najmanja izlaznost bila ne ide u prilog DPS-u - rekao je Bešić dodajući da ova partija ima najdisciplovanije biračko tijelo.
- Brojevi govore o vrlo ujednačenom rejtingu između ove dvije liste. Vrlo solidan rezultat imala je lista Za budućnost Podgorice, oko 17 odsto. Najviše varijacije bilo je za listu Jakova Milatovića i Građanskog pokreta URA, od 10 do 14 odsto, a biće vrlo zanimljivo da vidimo što će biti sa malim listama - zaključio je Bešić.

1250x600

1084x550

Bešić: Izlaznost nešto manja, ne bih rekao dramatično

Fond za zaštitu depozita (FZD), ni dva mjeseca nakon što je raspisan drugi konkurs, nije izabrao novog direktora, iako je svih 11 prijavljenih kandidata ispunilo uslove, a sjednica Upravnog odbora na kojoj se odlučuje o izboru još nije zaključena.
Istovremeno, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) vodi postupak povodom prijave koja se odnosi na zakonitost imenovanja Vojina Vlahovića za direktora FZD 2021. godine, koji je i jedan od kandidata na aktuelnom konkursu, pišu Vijesti.&nbsp;
Prvi konkurs za izbor direktora Fonda raspisan je u septembru, ali je poništen jer nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova, nakon čega je novi konkurs objavljen krajem oktobra.
Predsjednik Upravnog odbora FZD, Borko Božović, objasnio je da je sjednica tog tijela, na kojoj se odlučuje o izboru direktora, i dalje je otvorena i da bi trebalo da bude nastavljena/zaključena narednih dana.&nbsp;
- Za odlučivanje po tom pitanju, za Upravni odbor ne postoji zakonski ili drugi formalni rok. Svakako, u interesu institucije je da se proces okonča ranije ukoliko je to optimalno i iz ugla drugih okolnosti relevantnih za donošenje ove odluke. U međuvremenu, Fond posluje redovno, sa direktorom kome je istekao mandat, ali koji prema članu 12 Statuta Fonda nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora - rekao je Božović Vijestima.
On je dodao da je svih 11 kandidata ispunilo uslove drugog konkursa.
Mandat je dosadašnjem direktoru Fonda, Vojinu Vlahoviću, istekao 3. oktobra, ali on shodno članu 12 Statuta nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora.
Jedan od kandidata Mladen Bojanić je 24. oktobra uputio dopis ASK-u u kojem je tražio da se ispita imenovanje Vlahovića na toj poziciji 2021. godine. Bojanić tvrdi da je na osnovu dokumentacije koju je dobio Vlahović nezakonito imenovan 2021. i traži od ASK-a da ispita da li ove nezakonitosti ugrožavaju javni interes, odnosno upućuju na postojanje korupcije.&nbsp;
Vlahović je ocijenio tendencioznim i neosnovanim Bojanićeve navode o navodnom ugrožavanju javnog interesa i upućivanju na postojanje korupcije, te da ih sa indignacijom odbacuje.
- Prijava je primljena 27. oktobra. ASK je postupio po prijavi, traživši izjašnjenje relevantne institucije, kao i odgovarajuću prateću dokumentaciju, koja je i dostavljena 18. decembra. Trenutno je postupak u fazi sprovođenja - kazali su iz Agencije.

Još nema odluke o direktoru FZD

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić, reagovao je povodom pjevanja pjesama u čast četničkih vojvoda tokom proslave Bogojavljenja na Sastavcima u Podgorici, poručivši da vjera nikada ne smije biti sredstvo podjela i netrpeljivosti.
Fejzić je u objavi na mreži X naglasio da bi svaki vjerski skup koji ne baštini poštovanje prema drugima i drugačijima bio lišen svoje suštine i smisla.
– Svaki skup Islamske zajednice koji ne bi baštinio poštovanje prema drugima i drugačijima bio bi lišen istinskog uspjeha i svrhe. Vjera je nepresušno vrelo ljubavi, a nikada izvor mržnje; ona nas uči da u različitostima tražimo mudrost, a ne pakost – poručio je reis Fejzić.
Njegova poruka dolazi u kontekstu sve izraženijih društvenih tenzija, uz jasan apel da se vjerski i javni prostori čuvaju od govora mržnje i istorijskog revizionizma, te da se vjera dosljedno živi kao prostor dijaloga, uvažavanja i mira.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRifatFejzic%2Fstatus%2F2013341366072275000&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Reis Fejzić: Vjera ne smije biti izvor mržnje, već poštovanja i ljubavi

Predsjednica Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj, Emina Čolović Kajević, reagovala je &nbsp;povodom jučerašnjeg plivanja za časni krst u Podgorici, tokom kojeg su, kako navodi, učesnici pjevali pjesme koje šire mržnju i vrijeđaju temeljne vrijednosti crnogorskog društva.
U saopštenju ističe da događaj, koji se javnosti predstavlja kao vjerski i tradicionalni čin, pokazuje da je „nit mržnje u Crnoj Gori ne samo razvijena, već puštena da buja do granica potpunog besramlja“.
– Toliko da se čovjek više ne zna treba li da se zgražava ili da u nevjerici posmatra ono što nam se danas, uz gromoglasni amin srpske okupacione crkve, javno servira kao vjera, tradicija i čojstvo – navodi Čolović Kajević.
Ona u reagovanju poručuje da je poruka onih koji su pjevali već jasna, i da, kako kaže, „nijesu sve stigli da izgovore naglas“, dodajući da se iza takvih nastupa krije otvorena netrpeljivost i istorijski revizionizam.
Čolović Kajević navodi i da je, prema njenim riječima, među učesnicima bilo malo onih koji su rođeni u Crnoj Gori, te da je riječ uglavnom o ljudima koji su se doseljavali tokom ratova devedesetih.
– Danas nama, rođenima u Crnoj Gori, objašnjavaju ko smo, što smo i koliko smijemo da postojimo u sopstvenoj zemlji – ističe ona.
U zaključku poručuje da „pjesma uvijek govori najviše – i o onima koji je pjevaju, i o onima koji ih blagosiljaju“, naglašavajući da ovakve pojave zahtijevaju jasan i odlučan društveni odgovor.

Čolović Kajević: Pjesma mržnje pod plaštom vjere

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obezbijedilo je sredstva za isplatu naknada učenicima koji pohađaju dualni oblik obrazovanja za decembar 2025. godine.
Za učenike prvog i drugog razreda dualnog obrazovanja u školskoj 2025/2026. godini obezbijeđeno je ukupno 60.834,28 eura. Mjesečna naknada za učenike prvog razreda iznosi 87,60 eura, dok učenicima drugog razreda pripada 131,40 eura.
Kako je saopšteno, u skladu sa Zakonom o stručnom obrazovanju, škola može realizovati stručno obrazovanje u cjelini ili organizovati teorijski dio u školi, a praktično obrazovanje ili njegov dio kod poslodavca. U slučaju da se praktično obrazovanje realizuje u cjelini kod poslodavca, odnosno u dualnom obliku obrazovanja, prava i obaveze učenika i poslodavca uređuju se individualnim ugovorom o obrazovanju, koji zaključuju poslodavac i roditelj učenika.
Učenik ima pravo na naknadu tokom trajanja individualnog ugovora o obrazovanju kod poslodavca. Sredstva za isplatu naknada za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok se za treću godinu obrazovanja naknade isplaćuju iz sredstava poslodavca.

Tag: milos-besic