Crnogorsko društvo nezavisnih književnika(CDNK), jedina književna organzacija iz Crne Gore koja je punopravni član Evropskog savjeta pisaca u Briselu, čiji su članovi najafirmisaniji savremeni crnogorski književnici, dobitnici brojnih nacionalnih i međunarodnih priznanja, od pobjede kleronacionalističke Moleban revolucije, 30. avgusta 2020. godine, nije dobilo ni jedan euro iz državnog budžeta. Tvedi predsjednik CDNK, književnik Milorad Popović.
Zato ovih godina nijesu bili u mogućnosti obavljati redovne djelatnosti - organizovanje književnih programa, publikovanje knjiga, međunarodnu razmjenu, kao i plaćanje godišnje članarine ESP-u.
- Diskriminacija CDNK i ostalih organizacija i asocijacija iz crnogorskog kulturnog kruga, te stvaralaca koji ne pripadaju režimu, ili nijesu u kolaboraciji sa vladajućom velikosrpskom ideologijom, ogleda se u svim bitnim domenima političke, kulturne, ekonomske i medijske javne sfere. Diskrecionom odlukom fizijatrice Tamare Vujović, aktuelne ministarke kulture, CDNK je faktički isključen iz kruga reprezentativnih strukovnih udruženja, jer su iz komisija Ministarstva, koja su u domenu strukovnih udruženja, bez obrazloženja uklonjeni naši članovi. O nezakonitoj odluci Ministarstva kulture, u vezi ukidanja statusa CDNK-u reprezentativnog strukovnog udruženja, dosad nijesmo obaviješteni, zvanično ni nezvanično!- tvrdi Popović.
Prema njegovim riječima, sadašnja diskriminacija i segregacija kulturnih stvaralaca, prevashodno nacionalnih Crnogoraca, umnogome je nalik metodama fašističkog režima Franciska Franka u odnosu na pripadnike katalonske i baskijske nacije.
“- panski diktator i njegovi saradnici su takođe hapsili političke protivnike, najavljivali njihova aretiranja u državnom parlamentu, sprovodili sistematsku kulturnu i jezičnu obespravljenost. Svi oblici fašizma, klasični i hibridni, nepopravljivo su zloćudni i nekontrolisani, jer njegova priroda se hrani strahom i zbunjenošću onih koje ugnjetavaju. Ova ideologija je posebno maligna i razarajuća u sferi kulture jer uopštava, izjednačava, čak preferira amaterizam i trivijalnosti u odnosu na najviše duhovne i estetske vrijednosti i domete. Štoviše, često se služi najopskurnijim metodama u oblikovanju kulturne scene, čije je biće nježno i neotporno na brutalnosti- upozorava Popović.
Prije nekoliko dana, dodaje, CDNK se imao prilike suočiti s “doista nečuvenom bestidnošću i moralnim sunovratom hibridnog režima”, koji je, kako kaže, 2023. godine za ministarku izabrao nekvalifikovanu osobu, “bez ikakvog znanja ili afiniteta za specifičnosti kulturnog stvaralaštva”, kako bi se, upozorava, ubrzalo razaranje crnogorske nacionalne kulture, svim pa i najprizemnijim kriminalnim metodama.
- Naime, CDNK se prijavio na konkurs Ministarstva „ Jačanje strukovnih udruženja u kulturi“. Naš projekat je zadovoljavao sve tražene formalne kriterijume, pa su ministarka i njeni saradnici izbacili – narodski govoreći ukrali! – jedan dokument iz naše aplikacije! Tako su zbog tobožnje nepotpune dokumentacije eliminisali CDNK iz kruga udruženja koja su dobili grant Ministarstva, kako bi ubrzali potpunu marginalizaciju i gašenje ovog udruženja pisaca. CDNK o ovom kriminalnom činu Ministarstva kulture posjeduje sve dokaze: urednu dostavu dokumentacije, uključujući elektronske i štamparske tragove, kao i potvrde nadležnih organa o registraciji i štampanju materijala, sa kovertom za hard copy, kao i internu komunikaciju- tvrdi Popović.
Zbog, kako kaže, počinjene kriminalne radnje, odnosno svjesne namjere da nanese štetu i obespravi jedno udruženje pisaca, koje se svjetonazorski protivi “aktuelnoj fašizaciji društva i posvemašnjoj diskriminacije crnogorske kulture i nacije”, CDNK će, ističe, pokrenuti krivični postupak protiv odgovornih osoba iz Ministarstva kulture pred nadležnim sudom.
- Premda smo svjesni da su pravosuđe i policija topuzine za disciplinovanje i inkriminaciju protivnika režima. Jer, da bi se zaštitila osnovna prava kulturnih asocijacija i stvaralaca u Crnoj Gori, nužno se principijelno, mnogo snažnije i organizovanije nego dosad, suprostavljati nadirućem fašizmu. CDNK poziva demokratske političke stranke u Crnoj Gori, građanske asocijacije, organizacije za ljudska prava, da javno i energično protestuju protiv kriminalne diskriminacije CDNK i ostalih kulturnih asocijacija i umjetničkih stvaralaca, jer je to dio obuhvatnog velikosrpskog projekta zatiranja crnogorske kulture i nacije, temeljnih demokratskih vrijednosti i građanskog bića Crne Gore. CDNK će se povodom kulturne i nacionalne diskriminacije kulturnih udruženja, umjetnika i pisaca u Crnoj Gori, obratiti i međunarodnim organizacijama za ljudska prava, Evropske unije i Ujedinjenih nacija, Savjetu pisaca Evrope i međunarodnom PEN centru- poručuje Popović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Popović: Kriminalna diskriminacija CDNK, podnijećemo krivičnu prijavu protiv Ministarstva kulture

(Odlomak iz knjige "Lovćenski feniks")
Za početak preispitivanja političkog djelovanja prozapadnih suverenista nužno je otvoriti unutrašnji dijalog, bez predrasuda i međusobnih optuživanja: staviti na sto sve opcije i dileme, kritički sagledati što je to dosad napravljeno dobro ili loše, na koji način i s kim nastaviti borbu za suverenu Crnu Goru i za nacionalni opstanak. U tom unutrašnjem dijalogu, prije svega je važno da ne bude tabu tema, i da sektaški, stranački ili privatni interesi, ne zamućuju ionako mutnu vodu. No, najteže se odreći stečenih ili usvojenih zabluda. U ovom času, nažalost, dominantna većina suverenista ne razumije uzroke sadašnjeg stanja, i ima iluziju da će se, samo po sebi: u povoljnijim međunarodnim okolnostima ilizbog grešaka parlamentarne većine, preokrenuti stvari u njihovu korist.
Ovo stanje svijesti suverenističke elite sugeriše, i kad bi im se neki slučajem posrećilo da ponovo preuzmu poluge moći upravljanja državom, da ne bi suštinski ništa mijenjali. To jest, i dalje bi se trudili ugađati na svaki način centrima i institucijama koje hrane velikosrpski nacionalizam, pokušavajući ga ponovo pacifikovati, i paralelno nastaviti s javnim diskursom afirmisanja multinacionalnih, građanskih, prozapadnih vrijednosti.
Duh oportunizma i ideološke dezorjentacije, u ovom času potpune velikosrpske dominacije, koja gotovo nesmetano vrši kulturno, nacionalno i političko preoblikovanje Crne Gore, stvaranja od nacionalnih Crnogoraca građane drugog reda, takoreći se normalizuje.Crnogorci se polako navikavaju na svakakva nepočinstva i poniženja, od svakodnevnih nekažnjivih javnih vrijeđanja na nacionalnoj osnovi: do toga da u državnoj upravi, pogotovo na odgovornim mjestima, ne može doći nacionalni Crnogorac, govornik crnogorskog jezika i poštovalac CPC.
Kulturne organizacije i umjetničke esnafske institucije koje afirmišu crnogorsku nacionalnu tradiciju i kulturu, u međuvremenu su ostale bez državne potpore, to jest, minimalnih sredstava za rad. U ovom času ne postoji nijedna struktura koja bi na neki način koordinirala sve važne društvene, kulturne i političke segmente, koje su 2006. godine pobijedile nas referendumu za nezavisnost.Vlasti, odnosno ideološki centri, koji su pripremili promjenu 2020. godine, notornim metodama ucjene i korupcije, produbili su i nepovjerenje između političkih stranaka koje većinski predstavljaju Crnogorce i onih političkih subjekata koje su osnovane da štite interese manjinskih zajednica. Takođe, ne postoji ni minimalna koordinacija suverenističkih stranaka i organizacija iz zemlje sa predstavnicima udruženja dijaspore, iz Evrope, Sjeverne i Južne Amerike, koji većinom podržavaju nezavisnu, građansku i multinacionalnu Crnu Goru.
Kad je jedan biološki organizam smrtonosno napadnut obično ima dvije reakcije: potpuno se preda ili se svim silama bori da preživi. Crnogorski kulturni i politički subjekti nastaviće se urušavati, ili će se trgnuti iz dosadašnje letargije, shvatiti što su dosad krivo radili, i s novim entuzijazmom krenuće u preispitivanje, prekompoziciju suverenističke opcije, nakon obuhvatne analizepostojećeg stanja. U tom smislu, neophodna je simbolička, propagandna i organizaciona redefinicija referendumskog suverenističkog bloka. Uz postojeće organizacije nužno je formirati Crnogorski kongres, nadstranačku, nadnacionalnu platformu, u koji bi se okupili politički, građanski i kulturni subjekti, iz zemlje i inostranstva.
Crnogorski suverenisti svih političkih i nacionalnih varijeteta, trebaju koristiti iskustva, Katalonaca, Škota, svojevremeno Albanaca s Kosova i Iraca, da bi Crna Gora ponovo postala vidljiva u međunarodnom kontekstu, i izvan oficijelnih struktura notornih diplomatsko-birokratskih institucija. Prvi zadatak u vajnskopolitičkom smislu je osvijetliti bizarnost, koja je nepoznata u modernoj istoriji, da je relativno većinski narod u nominalno suverenoj državi ugrožen, do prijetnji nestankom. Ovo stanje najbolje se može predočiti dokumentovanom prezentacijom ugrožavanja ljudskih prava Crnogoraca.
Stoga se borba za opstojnost crnogorske nacije treba voditi paralelno, na unutrašnjem i vanjskom planu, pa u okviru Kongresa, ili apartno, treba formirati fondaciju za pomoć kulturi i medijima, jer je taj domen od presudnog značaja za očuvanje nacionalne svijesti. Fondacija za kulturu i medije, sve dok se strateški ne preokrene politička situacija, trebala bi biti jedna od glavnih centara otpora. Jer, bez organizovanog otpora velikosrpskoj ideologiji, koja kontroliše barem osamdeset posto medijskog prostora i gotovo sto posto kulturnih resursa, proces asimilacije Crnogoraca i mijenjanja ukupnog političko-nacionalnog karaktera Crne Gore će se ubrzati.
Mediji sekundarno, agresivno, u realnom vremenu, utiču na svijest građana, ali kulturna asimilacija kao metastaza, ponekad i nevidljivo, oblikuje svijest, navike, sistem vrijednosti, estetske i etičke profilacije i nadgradnje. Jedan od ciljeva Fondacije treba biti pokretanje crnogorske Vikipedije, koja bi na relevantan način sveobuhvatno prikazala glavne istorijske, kulturne i političke tokove i ličnosti Crne Gore, i unekoliko parirala velikosrpskom prisvajanju crnogorske tradicije i kulture.
Osnivanje fondacije za kulturu važno je za pomoć određenim kulturnim subjektima i stvaraocima, ali i za kultivisanje naše političke i ekonomske elite, koja uglavnom podupire sport, i ponekad se ukaže na nekoj pozorišnoj premijeri ili otvaranju likovne izložbe.Jer, nezainteresovanost za kulturu, pogotovo za moderne kulturne forme, ima u Crnoj Gori relativno duboku tradiciju, ali i savremene specifičnosti. Prva generacija crnogorskih bogataša, trgovaca stokom i kamataša, među kojima su bili najpoznatiji, Njegošev brat Pero Tomov, veliki vojvoda Mirko, Marko Miljanov, Lazar Sočica, Đoka Mijušković, Mašo Vrbica, familija Matanović, bili su seljačkog porijekla – većina su i živjeli na selu – u stvari su bili ratnička aristokratija. Druga generacija, devedesetih godina 20-og vijeka, uzdigla se takođe u prvobitnoj akumilaciji kapitala stvorenoj u vanrednim okolnostima međunarodnih sankcija i rata u bliskom okruženju. Prva generacija ovdašnjih bogataša u Nikolino vrijeme, kao i oni koji su stekli imetak devedesetih godina, nije imala – za razliku od srpskih bogataša – ideju da bi od dijela toga bogatstva mogli stvoriti neke zadužbine.
Malobrojnoj nacionalnoj i državnoj zajednici, kojoj je ugrožen elementarni opstanak, da bi preživjela i stabilizovala se, osim političke svijesti o svojoj posebnosti, nužna je solidarnost, kolektivna i pojedinačna. Drastično socijalno raslojavanje 90-ih godina, koje je uglavnom bilo posljedica prvobitne akumilacije kapitala u doba međunarodne političke i ekonomske izolacije, dodatno je pospješila opštu kulturnu i moralnu devastaciju. Nova „antibirokratska“ elita koja je pod sloganom „nova razvojna filozofija“,smijenila umirući titoizam, pokazala je potpuno drugo lice u odnosu na svoje prethodnike, premda je izrasla iz istog šinjela. Kako se to obično događa u revolucionarnim prevratima, pogotovo u zemljama s manjkom građanske tradicije, konvertiti su postali veći kritičari socijalističke ideologije i ekonomije od autentičnih anikomunista. Dio bivših socijalističkih omladinaca, nakon samo osam godina,1997. godine, napravili su novi otklon, distanciranja od nacionalizma i ratne politike Slobodana Miloševića.
Otklon Đukanovićeve frakcije od Miloševića, 1997. godine, bio je lišen agresivne nacionalističke retorike: pa je i sporadično pozivanje na slavnu državnost i pretke bilo dozirano, uvijek začinjeno multikulturnim i multinacionalnim diskursom. Ovakav pristup je bio pragmatičan, i jedino moguć u društvu koje kontaminirano nacionalizmom i ksenofobijom – fantazijama o veličini i značaju svog povijesnog usuda – u predreferendumskom vremenu. Ipak, nedostatak nacionalne ideologije nakon 2006. godine, ključni je razlog sadašnjeg ponižavajućeg stanja crnogorske nacije i države.
Fraze o građanskoj državi, evropejstvu, modernizmu, polako su potrošili nepromjenjivost vlasti, stalni skandali – stvarni i izmišljeni – iz domena korupcije: ruinirali su vladajuću strukturu, u onoj mjeri u kojoj je velikosrpski nacionalizam jačao. Suverenistička vlast više nije u sebi nalazila nove idejne i političke pokretače, a tlapnje o građanskim vrijednostima – obojene tipično balkanskom malograđanštinom – svojevrsnim hibridom ljevičarstva i neoliberalizma, sve više su gubile vjerodostojnost i nekadašnju zavodljivost. (Ljevičarska ideologija – u ograničenom vremenskom periodu – ukoliko ima sposobno vođstvo, može biti jednako strasna, borbena i efikasna, koliko i radikalni nacionalizam. No, slom marksističko-ljenjinističkog komunizma devedesetih godina i aktuelno jačanje radikalnog nacionalizma na Zapadu sugeriše da je eros nacionalizma još neuništiv, i sposoban da se transformiše i prilagodi novim uslovima.)
Dakle, u kontekstu sadašnjeg posvemašnjeg društvenog urušavanja važno je osvijetliti jedan tipično crnogorski fenomen: simboličkog ljevičarstva i neoliberalizma. Jedinstvenog spoja tekovina siromašnih gerilaca komunista, postkomunističkih birokrata i njihove elite, koju dominantno čine obožavaoci Titova kulta i samoupravnog socijalizma i prve generacije bogataša, koji su podupirali državnu nezavisnost. Ovaj eklektični svjetonazor, koji je i empirijski kontradiktoran, emocionalno je plitak, intelektualno inferioran, bez postojanog duhovnog uporišta. (Savez postkomunističke plutokratije sa Crkvom – na primjer, u Srbiji, Rusiji, Ukrajini – mnogo je emocionalno dublji i ideološki kompaktniji: jer vezanost bogataške klase i „proleterijata rulje“ slojevitija je, a i dublja, dok religija nudi „carstvo nebesko vjerujućem narodu“, kao nadomjestak za poniženja i patnje onima koji nijesu imali sreću i bogatstvo na ovom svijetu.)
U idealu ovdašnjih Fukujaminih sljedbenika, eminentno kulturološki fenomeni imaju više marketinški, simbolični značaj, koji se praktikuju povodom raznih državnih jubileja, proslava, narodnih zabava. Zato kvazilijevi-neoliberalni koncept može funkcionisati samo dok je na vlasti, ali kad ova politička struktura postane opozicija režimu koji nedemokratskim sredstvima želi uništiti sve ono što je bilo dobro u prethodnom režimu – građansko, multinacionalno društvo – nije samo neprilagođena novim okolnostima, nego je i uplašena: bokserskim rječnikom stalno drži dupli dekung. Oni čekaju da konkretna opasnost prođe, da pažnju vlasti odvuku drugi problemi, ili da oslabi zbog unutrašnjih sukoba.U sadašnjoj opoziciji koja okuplja većinu nacionalnih Crnogoraca, jaka je struja koja u stvari vreba priliku da krene stopama stranaka nacionalnih manjina: da se nekako dokopa dijela vlasti. Vjeruju da bi na taj način – osim što bi se dio njih namjestio na odgovorne funkcije – uspjeli uticati i na politiku režima, a olakšati svojim saveznicima iz sektora biznisa da zadrže svoj status i uticaj.
Dugi period života proveden u vlasti, sa raznim privilegijama, neminovno uzrokuje određene uslovne reflekse, i u tom kontekstu treba razumjeti nesnalaženje suverenista u sadašnjim okolnostima. Jer, u tom iskustvu ideje imaju smisla samo kao argumenti u borbi za moć, a ne kao zamisli na kojima treba istrajavati, kamoli se žrtvovati za njih.
Zato se danas u suverenističkoj javnosti, mnogo češće govori o bjelašima i zelenašima, četnicima i partizanima, nego o političkim suđenjima i progonu Crnogoraca, danas i ovdje. Tako bivši funkcioneri, intelektualci, rijetki građanski aktivisti i borci protiv velikosrpskog nacionalizma, koji se bez dokaza hapse, ili su egzistencijalno, profesionalno i politički diskriminisani, nemaju od koga tražiti ni očekivati pomoć u ostvarivanju svojih ljudskih prava.

Formiranje Crnogorskog kongresa je nužno

Crnogorci su danas najugroženija nacija u Evropi. Pitanje nije samo hoće li Crna Gora biti nezavisna država za pet ili deset godina, nego hoće li Crnogorci uopšte postojati kao nacija - kazao je nagrađivani crnogorski pisac Milorad Popović u podkastu Hrvatska uživo.
To da su Crnogorci najugroženija nacija u Evropi, prema njegovim riječima, nije nova stvar već generacijska.
- S jedne strane imate narod koji nikada nije prelazio nekoliko stotina hiljada stanovnika, ali ima najdužu državotvornu tradiciju na Balkanu. S druge strane, proces dovršetka nacionalnog identiteta nikada nije završen - objašnjava Popović.
U kulturnoj politici, kadroviranju i svakodnevnoj propagandi, kako dodaje, radi se na unižavanju institucija i atributa crnogorske suverenosti. 
- Danas gotovo da ne postoji nijedan nacionalni Crnogorac na državnim funkcijama koji se javno izjašnjava kao govornik crnogorskog jezika ili pripadnik Crnogorske pravoslavne crkve. To je crvena linija - upozorava Popović.
Sve to je, kako je rekao, izvan Crne Gore gotovo nevidljivo.
- Čak i u Hrvatskoj, koja bi, s obzirom na istoriju, geografiju i zajedničke interese, trebalo najbolje da razumje situaciju. U Crnoj Gori postoji hrvatska zajednica koja nestaje - na posljednjem popisu jedva 5.000 Hrvata, uprkos bogatoj baštini Boke kotorske - ističe Popović.
Početkom 1990-ih, kako dodaje, nije "morao Vladi Gotovcu, Draženu Budiši, Marku Veselici, Savki Dabčević-Kučar, Tripalu ili Josipu Ušeniću objašnjavati što se događa u Crnoj Gori". 
- Oni su to intuitivno razumjeli. Crna Gora je mala, ali geostrateški iznimno važna - to je jedini prostor na Jadranu na koji Rusija preko Srbije može pretendirati - ocijenio je Popović.
<h2>Očekivanja</h2>
U intelektualnim krugovima u Hrvatskoj, kako je navela voditeljka podkasta Snježana Nemec, dobro je poznato da su Popović, Jevrem Brković, Sreten Vujović, Dimitrije Popović i drugi crnogorski intelektualci 1991. godine javno stali na stranu Hrvatske protiv srpske agresije te da ste zbog toga bili izloženi ozbiljnoj pogibelji. 
Na pitanje kako danas tumači izostanak interesa političkih i kulturnih krugova u Hrvatskoj, te je li riječ o zaboravu, nezahvalnosti ili prikrivenom uticaju srpske politike, odgovara da je moralni stav u politici relativna stvar.
- Politika je uvijek pitanje interesa. Ako stvari stavimo na racionalnu ravan, mi smo bili protiv napada na Dubrovnik i na Hrvatsku prije svega zbog crnogorskih interesa. Željeli smo nezavisnu Crnu Goru u dobrim odnosima sa svim susjedima, posebno s Hrvatskom. Postoje ogromni zajednički kulturni, istorijski i geografski interesi. Boka i Dubrovnik su jedan prostor, a u širem smislu to su i Crna Gora i Dalmacija - navodi Popović.
Dodaje da je postojao i moralni aspekt.
- Gledati kako Dubrovnik gori, to nijedan normalan čovjek nije mogao ravnodušno posmatrati - ističe Popović.
Smatra da se u posljednjih 30 godina u Crnoj Gori se dogodilo ono što se u stabilnim evropskim državama događa u tri vijeka. 
- Promijenjena su tri državna imena, stalno smo bili na rubu unutrašnjih katastrofa. Mnogi su vjerovali da će nakon povratka nezavisnosti Crna Gora ući u stabilnije razdoblje. Međutim, zbog grešaka političkog vođstva i dijela intelektualne elite, 2020. Crna Gora je pala pred klerikalnom revolucijom iranskog tipa - predvođenom mitropolitom Srpske pravoslavne crkve - rekao je Popović.
Danas je Crna Gora, kako je ocijenio, de facto kolonija. 
- Formalno je članica NATO-a, ali političko vođstvo ili ne želi, ili ne može, ili neće voditi politiku u interesu Crne Gore. Činjenica da su u zatvoru tužitelji koji su otkrili pokušaj državnog udara 2016, dok je osuđeni Andrija Mandić danas predsjednik parlamenta, govori sve - ističe Popović.
<h2>Kultura kao bojno polje</h2>
Posljednjih mjeseci i u Hrvatskoj svjedočimo da je kultura postala poprište ideoloških napetosti, posebno tokom Dana srpske kulture. 
Na pitanje koliko je kulturna scena postala alat ideološke dominacije i je li to dio šire strategije “srpskog sveta” odgovara da vidi prepoznatljiv rukopis koji nije nov.
- Srpski nacionalisti posjeduju jednu vrstu bizantske fleksibilnosti koju Hrvati često ne prepoznaju. Sjetite se da je mitropolit Porfirije godinama boravio ovdje. Tek kad se vratio u Beograd pokazao je svoje pravo lice - veći nacionalista od Amfilohija Radovića. Oni imaju tu sposobnost - ističe Popović.
Milorad Pupovac je, kako dodaje, jedan od najinteligentnijih političara u Hrvatskoj i vrlo dobro radi kad je riječ o srpskim interesima. 
- Uspio je ishoditi četrdesetak kulturnih centara, s budžetom koji je sto puta veći od onoga što dobiju crnogorske institucije u Crnoj Gori. Možda se sve ovo događa i zbog unutrašnjih problema u Srbiji, jer se nacionalisti najbolje okupljaju oko vanjske ugroze. (Aleksandar) Vučić jeste u problemima, a među njegovim oponentima ima manje nacionalista nego među njegovim saveznicima - naveo je Popović.
Vidi "skrivenu lukavost te strukture". 
- Bio bih sklon misliti da su oni liberalni ljudi, ali Pupovčev bliski suradnik Jović ima vrlo nacionalističke poglede kada je riječ o Crnoj Gori. A što se tiče Dejana Medakovića – pročitao sam njegove “Efemerije”, tri knjige, dobro napisane. Bio je veoma obrazovan čovjek, ali pripadao je najmračnijem dijelu memorandumske ideologije. Ne vjerujem da je izabran slučajno. Tražili su reakciju i dobili su je - kazao je Popović.
Cijeli razgovor pogledajte ovdje: 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DK7KGeCD9LV8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Popović: Crnogorci su danas najugroženija nacija u Evropi

Učestali zahtjevi za vraćanje kapele na Lovćenu nijesu samo želja pojedinaca iz srpskog političkog korpusa, već, kako tvrde crnogorski intelektualci, dio šireg projekta urušavanja crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. Istoričari i pisci upozoravaju da su apeli vlastima da se pokrene postupak obnove kapele, simbolički i politički pritisci s ciljem kriminalizacije institucija i ljudi koji podržavaju nezavisnu Crnu Goru.
<h2>Politički pritisci na simbol Crne Gore</h2>
Sinhronizovano, jedan po jedan zahtjev – od izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, legalizacije helikopterom donešene crkve na Rumiji do najave vraćanja kapele na Lovćenu. Nakon poslanika Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku države Jakovu Milatoviću da ih podsjeti, kaže, na višestruku obavezu i dug da pokrenu postupak obnove kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost - naveo je Krivokapić u obraćanju Spajiću i Milatoviću.
Stvarnost je, saglasni su istoričari i intelektualci bitno drugačija - nije u pitanju nikakva obaveza već dio političkog projekta urušavanja crnogorskog identiteta.
Nagrađivani crnogorski pisac Milorad Popović ocijenio je da je zahtjev da se kapela Aleksandra Karađorđevića ponovo postavi na Lovćen &nbsp;dio simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore.
- Ako predsjednik parlamenta krši Ustav i u svojom Kabinetu drži zastavu druge države, ako ministar urbanizma traži da Kotor da se izuzme iz svjetske kulturne baštine to samo po sebi govori u kakvom je stanju duha danas Crna Gora. Traženje da se Aleksandrova kapela ponovo postavi na Lovćen je dio tog simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore, jer Lovćen i Rumija su dvije svete planine crnogorske. Imali smo 2005. godine užasnu devastaciju vrha Rumije. Sad se traži postavljanje kapele na Lovćen, samo ne znam kako to može u jednoj civilizovanoj, pravnoj državi. Postojeći spomenik je dio kulturno-istorijske baštine Crne Gore, djelo Ivana Meštrovića. Misle li da sruše taj spomenik, ili da na njemu naprave neku skalameriju što bi samo po sebe bilo karikaturalno? Ali, s obzirom da danas u Crnoj Gori vlada potpuno bezakonje, da se na svaki način kriminalizuju svi simboli, institucije i ljudi koji su za nezavisnu Crnu Goru, možemo očekivati, ukoliko se ne stvori jedan organizovani otpor od strane političkih stranaka i građanskog društva u Crnoj Gori, da će oni taj monstruozni plan i ostvariti - kazao je Popović za TV E.
Da to jeste naum svjedoče i iz Nove Srpske demokratije Andrije Mandića.
- Ako dodatno želimo da uradimo za Petroviće da pomirimo Crnu Goru i smirimo strasti koje se uvijek razbuktaju tokom nekih datuma kao što je ovo oko Njegoševih dana, onda treba da vratimo Njegoševu kapelu na Lovćen đe joj je i mjesto - poručio poslanik NSD-a Jovan Vučurović na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
<h2>Organizovan napad iz Beograda</h2>
Pisac Milorad Popović vjeruje da je riječ o organizovanom napadu na Crnu Goru koji dolazi iz Beograda.
- Od strane beogradskog štaba postoji plan uništavanja crnogorskog identiteta. Ovo što se tiče dinastije Petrović Njegoš i oko princa, to je samo jedan mali segment i priprema za mijenjanje Zakona o državljanstvu, Ustava Crne Gore i priprema za ponovnu aneksiju Crne Gore Srbiji. Ko to ne vidi, ne vidi ništa ili neće da vidi. Ovo sa mauzolejem je samo jedna kockica u tom planu urašavanja Crne gore i crnogorske nacije - kazao je Popović.
Upravo stranke parlamentarne većine insistiraju i na promjeni Zakona o dinastiji Petrović Njegoš. Poslanici PES-a tražili su da se u zakonu briše riječ "nasilna" ispred "aneksija" tvrdeći da je riječ o pleonazmu i da je svaka aneksija nasilna. To demantuju istoričari i istorijski dokumenti koji svjedoče i o nenasilnim aneksijama.&nbsp;
Poslanici Socijalističke narodne partije otišli su korak dalje pa traže da umjesto "nasilna aneksija" u zakonu stoji "ujedinjenja Crne Gore i Srbije" desilo uz slobodnu volju naroda. &nbsp;

Marija Arnautović

Popović o kapeli na Lovćenu: Potreban organizovan otpor monstruoznom planu kulturološkog i nacionalnog zatiranja Crne Gore

Velikosrpski fašizam, nemoć i zablude suverenista

Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK), koje je od ustanovljenja statusa „istaknuti kulturni stvaralac Crne Gore“ učestvovalo u Komisiji za dodjelu ovog prestižnog zvanja, ove godine je isključeno iz tog tijela.
To je saopštio predsjednik CDNK Milorad Popović ističući da su u radu Komisije učestvovali shodno zakonskim odredbama, a da sada nijesu obaviješteni o novom sazivu Komisije, niti da im je traženo da delegiraju svog predstavnika.
- Povodom afere, to jest, nezakonitosti u posljednjem izboru istaknutih kulturnih stvaralaca, obavještavamo javnost da je ovaj izbor neregularan i zbog toga što Komisija nije radila u punom sastavu - poručio je Popović u saopštenju koje je dostavljeno Portalu ETV.
On je decidan da je ovo kršenje Zakona o kulturi Crne Gore iz notornih političkih motiva: diskriminacije crnogorske književnosti i kulture, koja je sistematski sprovodi u posljednjih pet godina.
<h2>MKM DA SE OBJASNI I PREKINE DISKRIMINACIJU</h2>
Popović je ukazao i da je CDNK jedno od najrelevantnijih strukovnih udruženja iz oblasti kulture i član Evropskog saveza pisaca u Briselu, te da je čak 12 njihovih članova dobilo status istaknutog kulturnog stvaraoca Crne Gore.
- Zahtijevamo od Ministarstva kulture i medija Crne Gore da se javno očituje zbog kojih razloga, na osnovu kojega pravnog akta ili diskrecione odluke, CDNK je isključeno iz Komisije za dodjelu statusa istaknutih kulturnih stvaralaca - poručio je Popović.
CDNK, kako je dodao, zahtijeva od Ministarstva da, shodno Ustavu Crne Gore i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, prekine sistematsku diskriminaciju pisaca, umjetnika i novinara, pripadnika crnogorske nacije.
- Pozivamo prestavnike demokratskih političkih stranaka, subjekte građanskog društva i međunarodne organizacije za ljudska prava, da se javno i principijelno suprotstave velikosrpskom zatiranju crnogorske kulture i nacije - zaključio je Popović.
<h2>ODLUKA BEZ POTVRDE</h2>
Status istaknutog kulturnog stvaraoca ove godine je, pored ostalih, dodijeljen književniku Milutinu Mićoviću koji je u javnosti prepoznat po govoru mržnje, mizoginiji i negiranju crnogorske nacije i identiteta.
Član Komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, reditelj Branko Baletić ranije je saopštio da čitav proces zapravo nije ni završen iako je ovakva odluka Vlade objavljena. On je precizirao da potpis na zapisnik sa sjednice pored njega nijesu dali ni Marko Eraković, Radmila Vojvodić i Tatjana Krkeljić - koje su juče, inače, podnijele ostavke u tom tijelu.
- Trebalo je da se održi finalna sjednica, na kojoj bi se raspravili stavovi svih ljudi oko onoga što se desilo. Nas četvoro, ne znam za ostale članove, insistirali smo na finalnom sastanku na kojem bi se sve razjasnilo i dogovorilo. I dok se zakazivao sastanak, Vlada je objavila da su svih 15 kandidata, uključujući i gospodina Mićovića, stekli pravo na doživotna primanja za najuspješnije stvaraoce, čiji se doprinos Crnoj Gori vrednuje - istakao je Baletić.
Kazao je da im se dva mjeseca nakon završetka sastanaka niko nije obraćao, a da su onda dobili zapisnike o kojima je trebalo da se izjasne u roku od dva dana.
- I to smo ispoštovali. Nas četvoro smo poslali odvojena mišljenja oko svega toga i živjeli smo u nadi da će to biti raspravljeno na toj finalnoj sjednici, jer treba potpisati zapisnike i obrazložiti zaključan stav za svaku ličnost. Mi sada čekamo da vidimo ko je to dao Vladi, zašto je Vlada to tako objavila, a da uopšte ne postoji finalno rješenje, jer smo se mi usprotivili tom glasanju i čitavoj manipulaciji koja je sprovedena - rekao je Baletić ranije.
U svemu ovome je, cijeni on, najvažnije to što je predsjednica komisije Isidora Damjanović drugi put stavila na glasanje slučaj Milutina Mićovića. Zato je decidan da je njena odgovornost najveća.
- U redovnom i prvom glasanju, gospodin Mićović dobio je svega dva glasa, a neophodno je pet glasova da bi on većinski stekao to priznanje. S tim što vam moram reći da mi to predlažemo Vladi, a Vlada, odnosno Ministarstvo kulture i medija daje posljednju riječ. Problem je nastao zbog tvrdnje da se ne može drugi put glasati o istom. Dakle, mi smo u prvom glasanju razmatrali kvalifikacije, odnosno priznanja koja on ima. Tu jeste bilo malih vrjednosnih sudova, ovakvih i onakvih, ali mi smo usvojili to kao relevantno, glasali i on je od osam glasova dobio svega dva, a većina je bila uzdržana - naveo je Baletić cijeneći da je jasno da je neko naredio da se slučaj Mićovića vrati na ponovno razmatranje.
<h2>OSTAVKE I KRŠENJE POSLOVNIKA</h2>
Pošto je javnost burno reagovala na činjenicu da država nagrađuje sopstvene negatore, u Ministarstvu kulture i medija su uputili reagovanje poručujući da je „zlonamjeran svaki pokušaj da se dobitnici statusa kulturnog stvaraoca ili članovi komisije posmatraju kroz podjele na Srbe i Crnogorce“.
Radmila Vojvodić je u zahtjevu za razrješenje iz članstva u Komisiji za dodjelu ove nagrade izrazila neslaganje sa navodima iz upravo tog saopštenja.
- Smatram da je Ministarstvo kulture i medija, kao nadležna institucija, na usvajanje Vladi Crne Gore proslijedila nelegitiman dokument. U tu svrhu skrećem Vašu pažnju na Poslovnik o radu Komisije za utvrđivanju prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, upućujući na član 4, član 9, član 10 i član 17. narečenog Poslovnika. Uz uvid u dostupnu dokumentaciju i korespodenciju o radu Komisije i uvid u ove članove Poslovnika, odnosno načinjena kršenja navedenih poslovničkih procedura, može se lako zaključiti da Komisija nije na propisan način obavila povjereni zadatak - te da je paušalna ocjena o završetku rada Komisije iz aktuelnog saopštenja Ministarstva kulture i medija upućenog javnosti degradirajuća kvalifikacija Komisije kao glasačke mašine - navela je Vojvodić.
Ne zalazeći u pojedinosti netačnosti navoda iz objavljenog saopštenja Ministarstva kulture i medija naglasila je da smatra da je došlo do kompromitacije instituta dodjele statusa istaknuti kulturni stvaralac.
- Te da se potpis, koji sam s povjerenjem deponovala, ne može koristiti na dokumentu Prijedloga Komisije koji nije sačinjen, niti usvojen od strane Komisije. Takođe, molim da me na osnovu ovog zahtjeva razriješite od daljeg učešća, odnosno članstva, u Komisiji - zaključila je Vojvodić.
Krkeljić je, sa druge strane, u ostavci navela da o radu Komisije saznaje isključivo iz medija, ali i takstativno pobrojala kršenje članova Poslovnika u ovom procesu.
- Član 6 stav 1 „Komisija radi i odlučuje na sjednicama, koje saziva Predsjednik Komisije i predlaže dnevni red.“ Nije održana sjednica na kojoj bi bili usvojeni zapisnici i utvrđen konačan predlog, čime je prekršena obaveza iz ovog člana. Član 9 stav 1 alineje 4 i 5 - „pripremi obrazloženje utvrđene liste prijedloga u pisanoj formi“ i „da utvrđenu listu prijedloga sa obrazloženjem dostavi ministru“. Nije pripremljeno obrazloženje utvrđene liste prijedloga, niti je lista prijedloga sa obrazloženjem dostavljena ministru - navela je Krkeljić.
Napominula je da joj nikada nijesu dostavljena obrazloženja za kandidate iz oblasti književnog stvaralaštva i kulturne baštine, te da na ostala nije dala ni saglasnost ni primjedbe. Odsustvo davanja saglasnosti ne može se, kako je podvukla, tumačiti kao prećutna saglasnost.
- Član 9 stav 3 „Obrazloženja iz stava 3 ovoga člana dostavljaju se sekretaru Komisije…“ Bez prethodno pripremljene i utvrđene liste prijedloga ova odredba nije mogla biti sprovedena. Član 11 - „Komisija će nakon razmatranja dostavljenih inicijativa… sačiniti Listu prijedloga koji ispunjavaju uslove za dodjelu statusa.“ Lista prijedloga nikada nije sačinjena - navela je Krkeljić.
Pozvala se i na Član 14 koji predviđa da utvrđenu listu prijedloga potpisuje predsjednik Komisije, a zapisnik sa sjednice svi članovi Komisije.
- Nikada nije održana sjednica na kojoj smo kao članovi potpisali zapisnik. Na osnovu medijskih navoda, stičem utisak da ni predsjedavajući Komisije nije potpisao „utvrđenu listu“, koja uostalom nikada nije bila formalno utvrđena - istakla je Krkeljić.
Član 15 propisuje, kako je navela, da je „Komisija dužna da utvrđenu listu prijedloga sa obrazloženjem dostavi Ministarstvu kulture i medija u roku od sedam dana od dana utvrđivanja.“&nbsp;
- Kako lista nije bila utvrđena, nije mogao ni teći rok od sedam dana - naglasila je Krkeljić.
Član 17, kako je dodala, navodi da se „o radu Komisije vodi se zapisnik… Zapisnik se razmatra i usvaja na narednoj sjednici Komisije, prije prelaska na dnevni red.“&nbsp;
- Posebno ukazujem na kršenje ovog člana u vezi sa zapisnikom sa drugog zasijedanja Komisije od 17. juna 2025. godine, koji sam mejlom zahtijevala, a koji na početku trećeg zasijedanja 23. juna 2025. nije bio dostupan niti smo ga mogli usvojiti. Dakle, sve nepravilnosti u našem radu, a u vezi sa Poslovnikom (nedostatak sjednice, nepotpisani zapisnici, nepostojanje liste i obrazloženja) znače da: - Komisija nije izvršila obavezu iz člana 7 Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac (nije utvrdila prijedlog) - navela je Krkeljić.
Ministarstvo, podvlači ona, nije imalo osnov da postupi po članu 8 Uredbe (jer nema prijedloga koji bi dostavilo Vladi).&nbsp;
- Zbog svega gore navedenog, ne mogu nastaviti sa radom u Komisiji - zaključila je Krkeljić.

Anja Ivanović

CDNK naprasno isključeno iz Komisije za dodjelu statusa istaknutih kulturnih stvaralaca: Proces neregularan i jer nijesu radili u punom sastavu

Neđeljama se piše o spomeniku četničkom koljaču Pavlu Đurišiću, ali se toleriše to što je na čelu Skupštine notorni četnički vojvoda i srpski agent, kazao je u intervjuu za Pobjedu predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika i dobitnik Njegoševe nagrade Milorad Popović.
Popović je kazao da je cilj velikosrpskih nacionalista - od Ilije Garašanina do Andrije Mandića i "bulumente oko njega" nestanak crnogorske nacije i obezdržavljenje Crne Gore.&nbsp;
- I nakon četiri izgubljena rata na prostoru nekadašnje SFRJ, velikosrpski nacionalizam pokazuje žilavost i u Crnoj Gori danas sprovodi istu politiku. Za sada ne ratom, budući da su prije pet godina uspjeli da, uz pomoć srpske i ruske duboke države i prijetnje novim državnim udarom, na izborima osvoje vlast - kazao je, pored ostalog, crnogorski pisac.
Popović je stava da su bezobalni politička glupost i kukavičluk procrnogorske društvene i političke elite, koja vjeruje da će, kako je rekao, patetičnim deklamacijama u parlamentu, banalnostima i opštim mjestima u medijima uspjeti da pobijedi opasnu agenturu, koja je devedesetih godina prošlog vijeka u krvi i zločinu srušila veliku državu "i o jadu zabavila sve njene narode".&nbsp;
- Samo političke kukavice i kalkulanti vjeruju da stikerima i naljepnicama mogu neutralisati provokaciju agenta koji radi protiv interesa sopstvene države. Da u opoziciji ima crnogorske časti i želje za ozbiljnim otporom okupatoru i izdajniku, tu bi sramotu slomili i pokazali da u Crnoj Gori postoji Ustav, da postoje oni koji ga poštuju i koji su spremni da ga brane. Neđeljama se piše o spomeniku četničkom koljaču Pavlu Đurišiću, ali se toleriše to što je na čelu Skupštine notorni četnički vojvoda i srpski agent. Morate biti politički imbecil, pa ne pretpostaviti da će najmoćniji političar u Crnoj Gori podržati podizanje spomenika Đurišiću, Lašiću, Stanišiću, Aleksandru Karađorđeviću, Ratku Mladiću i ostalim koljačima, huljama i herojima te ideologije - ocijenio je Popović.
Prema njegovim riječima, "primitivni lakeji" na vlasti u Crnoj Gori ne odlučuju već, kako je rekao, njihovi vlasnici u Beogradu i Moskvi, prema kojima očito imaju stanovite obaveze.&nbsp;
- Iako je više puta izigrana i prevarena, opozicija nikako da shvati da se ne može pouzdati u riječ Dritana Abazovića, Milojka Spajića i Jakova Milatovića. Ponižavajuće je od njih očekivati da se smiluju i pozovu vas u Vladu. Za vrijeme druge Omer pašine vojne 1862. godine, pripremajući se za odsudnu bitku za odbranu Cetinja, veliki vojvoda Mirko Petrović je na Belvederu izašao pred crnogorsku vojsku. ,,Sve smo izgubili, osim časti“, rekao je. Ušavši u kolaboraciju sa anticrnogorskim režimom, crnogorska politička i intelektualna elita izgubila je - čast. Zahvaljujući njima, Crnogorci su danas najponiženija nacija u Evropi. Ako se ta elita ubrzo ne probudi, Crna Gora i Crnogorci nestaće na najsramotniji način - stava je Popović.
<h2>Plan ,,konačnog rješenja“ Crne Gore sprovode šefovi BIA-e, jereji SPC, Mandić i Bečić</h2>
Popović je konstatovao i da je društvena i politička elita prećutala sudski progon, hapšenje, profesionalno degradiranje, javno sramoćenje bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, specijalnog tuđioca Saše Čađenovića, bivše direktorice ASK-a Jelene Perović i još desetine Crnogoraca i Crnogorki, i tako postala saučesnik u sprovođenju plana ,,konačnog rješenja“ Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp;
- Operativno, taj plan sprovode šefovi BIA-e, jereji SPC, Andrija Mandić i Aleksa Bečić. Stotine crnogorskih građana je mobingovano, diskriminisano, smijenjeno sa poslova u ministarstvima, javnim preduzećima, državnim institucijama, medijima; krše im se ljudska prava, ponižavaju se, egzistencijalno i ekonomski ugrožavaju. Nikada niko iz opozicionog bloka nije stao u njihovu odbranu. To je sramota, užasna sramota! Ako je neka vrsta ugrožena ili osuđena na nestanak, jedini način da se izbori za opstanak je solidarnost. Na tome je opstajala Crna Gora &nbsp;- istakao je on.

Popović: Bavimo se spomenikom četničkom koljaču, a na čelu Skupštine se toleriše četnički vojvoda i srpski agent

Popović: Afera Katnić svjedoči o opasnim namjerama režima; založite se da se bivšem tužiocu omogući adekvatno liječenje

Državne nagrade ne smiju biti trofeji u rukama onih koji tu državu preziru, a njen nacionalni identitet poništavaju

Dok državni vrh i institucije ćute pred ponižavanjem svojih građana, dok se umjetnici privode u susjedstvu zbog javne riječi, a iz poslaničkih klupa sad već hronično i nesmetano targetiraju novinari, istovremeno se najveće državne nagrade dodjeljuju piscima koji negiraju postojanje crnogorske nacije.
U takvom ambijentu, književnik Milorad Popović upozorava da Crna Gora sve više poprima obilježja kolonije razorene iznutra, okupirane spolja, bez otpora i volje za sopstvenim preživljavanjem.
Za Portal Analitika, Popović govori o kulturnoj i političkoj kapitulaciji, strahu koji parališe društvo, nemoći suverenističke elite i nadirućoj velikosrpskoj ideologiji koja, kako kaže, ne skriva više cilj da od Crnogoraca napravi neartikulisanu folklornu zajednicu.
<h2>“Vuković politička budala, ali darovit pjesnik”</h2>
Komentarišući odluku žirija da Trinaestojulsku nagradu ove godine dodijeli i piscu Bećiru Vukoviću, poznatom po kontroverznim političkim stavovima, Popović ne krije ogorčenje.
- Vuković je politička budala i ideološki četnik, ali darovit pjesnik- ocijenio je Popović.
Ipak, smatra da se ovakvim izborom laureata nastoji obesmisliti nagrada i da je ideološko-politički predznak najčešće odlučujući.
- U političkom smislu to je već standard- ukazao je Popović.
Podsjetio je da su prošle godine nagradu dobili Dragan Koprivica iz Demokratske narodne partije i sveštenik crkve Srbije Nikola Marojević.
- U odnosu na Koprivicu koji je univerzalni diletant, Vuković je Vasko Popa- ocijenio je Popović.&nbsp;
<h2>Progon Marunovića čin nezamisliv u civilizovanom društvu</h2>
Osvrnuvši se na nedavno privođenje i deportovanje crnogorskog reditelja Danila Marunovića u Beogradu zbog teksta objavljenog na Portalu Analitika, Popović ističe da je riječ o skarednom činu nezamislivom u civilizovanom društvu.
- Ovaj slučaj simbolizuje kolonijalni status Crne Gore koji svakim danom postaje sve beznadniji- istakao je Popović.
Sagovornik Analitike naglasio je kako ništa tako rječito ne govori o tome da je Crna Gora danas kolonija kao saopštenje Ministarstva kulture i medija u kojem nije bilo osude ovog skandaloznog čina.
- Ali, dosta govori i muk šefova vlade, skupštine i države. Pritom i vlast i opozicija, izigravaju neku normalnost- napomenuo je Popović.
<h2>Sve institucije u državi kadrirane iz Beograda&nbsp;</h2>
Navodi i da ga ne iznenađuje dobra informisanost agenata srpske službe o suverenističkom dijelu javne scene u našoj zemlji i upozorava da je stepen infiltracije stranih interesa u crnogorske institucije dostigao zabrinjavajući nivo.
- Srpske obavještajne službe su najvažniji akter društvenih i političkih zbivanja u Crnoj Gori. Sve institucije u državi kadrirane su iz Beograda- kategoričan je Popović.
Kaže kako su u autoritarnim državama tajne službe mnogo sofisticiranije i naprednije od domena obrazovanja ili zdravstva.&nbsp;
- S druge strane, Crna Gora je od 1844. i Načertanija Ilije Garašanina do danas uvijek bila prioritet velikosrpske politike. Za mene bi bilo iznenađenje da su manje osioni, pa da se prikazuju kao da o Crnoj Gori ne znaju ništa- ističe Popović.&nbsp;
Dodaje i kako ga više brine to što politička i intelektualna elita nema organizovan odgovor na potpuno urušavanje supstance države Crne Gore, crnogorskog društva i nacije.&nbsp;
- Ovih nekoliko dana digla se buka oko privođenja, već sjutra neki novi skandal će se dogoditi- navodi Popović.
<h2>Crnogorci očekuju da drugi završe njihov posao</h2>
Sagovornik Analitike upozorava da živimo u „opštoj atmosferi straha, sitnog kalkulanstva i lažne demokratije“.&nbsp;
- Nacionalni Crnogorci su u svim domenima društvenog života građani drugog reda. Sadašnja situacija u Crnoj Gori je jako loša i kako vrijeme prolazi sve je manje nade da se može stvoriti pristojno društvo- smatra Popović.
Među opozicionarima, kaže, ne vidi dovoljno sposobnosti niti motiva da preokrenu aktuelni trend, iako je, kako dodaje, situacija neuporedivo povoljnija nego devedesetih godina.
&nbsp;- Crna Gora je danas nezavisna, članica NATO-a, kandidat za EU, ima nominalno sve institucije suverene države, ali kod aktera političke i intelektualne scene vidimo regresivni proces. Od 2020. nijesmo bili sposobni da se dogovorimo oko ključnih stvari kao što su odbrana elementarnih prava, državnog suvereniteta, nacionalne samobitnosti…- naglašava Popović.
Sagovornik Analitike ukazuje da suverenistički blok nije ništa naučio iz sopstvenih grešaka, te da se opozicija uglavnom vodi dnevno-političkim pragmatizmom dok se suverenistička scena atomizuje.&nbsp;
- Umjesto da izvuku pouke iz grešaka koje su radili zadnjih 15 godina, one se ponavljaju. Svakoj istini treba gledati u oči - suverenistički blok u potpunom je raspadu, unutrašnjoj konfuziji i sukobu- izričit je Popović.
Međutim, kako napominje, s druge strane nalazi se gubitnička ideologija.&nbsp;
- Velikosrpska ideologija je imala sve na dlanu krajem osamdesetih i početkom devedesetih, pa i ’95. godine. I sve su izgubili. U međuvremenu, isključivo zahvaljujući nedoraslosti suverenističke elite, dobili su ponovo šansu i rade ono što je i očekivano. Organizovano uništavaju sve što nije srpsko u Crnoj Gori- naglašava Popović.
Ipak, navodi da ni iz toga Crnogorci nijesu izvukli pouke te da se i dalje, kako dodaje, među sobom glože i očekuju da će neko drugi završiti njihove poslove.
- Male države bez strateških saveznika i resursa uvijek su bile monete za potkusurivanje. Ako unutar Crne Gore nemate ozbiljni politički pokret, volju za opstankom, ako ne branite vrijednosti koje su vam važne, onda će država neminovno nestati ili će ostati kao puka marioneta u kojoj neće biti perspektive za mlade ljude- upozorava Popović.
<h2>U aktivnom otporu jedini spas</h2>
Ukazuje i da Crnu Goru u regionu više niko ne pominje liše povremenih skandala aktuelnih vlasti.&nbsp;
-U društvu imate atmosferu straha. Andrija Mandić je danas gospodar Crne Gore koji vlada svim domenima. Njegov sinovac puca iz službenog auta nelegalnim pištoljem i to je tema samo dva-tri dana. Nema drugog objašnjenja nego da je u pitanju strah- smatra Popović.
Ističe da je crnogorsko društvo duboko razoreno, što vanjskim što unutrašnjim centrima moći sa kojima su uvezani kriminalni klanovi i paravojne formacije.
- Ako se takvom nasilju ne oduprete između ovog stanja i stvaranja kordona smrti samo je jedan korak. Ko god ima malo svijesti i pameti i ko god je nešto naučio u životu mora biti jako zabrinut- upozorava Popović.
Jedini izlaz sagovornik Analitike vidi u organizovanom aktivnom otporu.
- Ideja građanske nezavisne proevropske Crne Gore je u velikoj krizi. Opozicija je potpuno obezglavljena i to je ključni element iz kojeg sve drugo proizilazi. Što se tiče velikosrpske ideologije tu nema nikakvog iznenađenja, oni to rade kako znaju da rade - traljavo i primitivno ali za Crnu Goru ovakvu kakva je danas dovoljno efikasno- ocijenio je Popović.
<h2>Ako nijesmo spremni da se odbranimo onda ne treba da postojimo</h2>
Osvrnuvši se na sve češće i bezobzirnije revizije prošlosti od strane sveštenstva crkve Srbije, kaže kako ne vjeruje da će se zaustaviti jer su blizu svom cilju „potpune srbizacije Crne Gore“.
- Raspolažu gotovo ukupnom kulturnom baštinom Crne Gore i treba im još da promijene Ustav i Zakon o državljanstvu. Na Rumiji su uspjeli da devastiraju kult star više od 2000 godina, a sada im je u planu i da pobodu kapelu na Lovćenu- napominje Popović.
Kaže kako je plan Srpske crkve i aktuelne vlasti da u sljedećih 10 do 15 godina od Crnogoraca naprave „neartikulisanu folklornu zajednicu poput Cincara, Bunjevaca ili Goranaca“.
- Jednako mi je skandalozan kukavičluk današnjih Crnogoraca iz političke i intelektualne elite koji trpe ponižavanje koje doživljavamo, personalno i kao dio kolektiva. Ne prepoznaju se načini na koje se uništava crnogorsko društvo niti se adekvatno reaguje- naglašava Popović.
Smatra da bi odgovor trebalo pružiti kroz organizovan otpor u koji bi se uključila i dijaspora.&nbsp;
- Ako Crnogorci nijesu spremni da odbrane nešto za što je toliko generacija platilo najveću moguću cijenu, onda taj narod ne treba da postoji. Nama koji se osjećamo kao Crnogorci neka daju rezervat negdje u Katunskoj ili Crmničkoj nahiji, da tu možemo da nosimo crnogorske kape i pjevamo uz gusle. Ili to ili se boriti za ono što su svi narodi uspjeli da izbore, čak i oni na Balkanu koji su stotinama godina bili u ropstvu- poručuje Popović.&nbsp;
<h2>Ko god bude vladao Srbijom imaće isti odnos prema Crnoj Gori</h2>
Komentarišući višemjesečne proteste u Srbiji protiv režima Aleksandra Vučića, ocijenio je da ko god bude vladao tom državom imaće isti odnos prema Crnoj Gori.&nbsp;
- Svi u Srbiji, osim možda njih 1.000, smatraju da su Crnogorci Srbi i da je Crna Gora srpska država. Izlaz na more je jedan od njihovih nacionalnih prioriteta i to se može promijeniti samo ako pokažete dovoljno snage i sposobnosti da se oduprete- navodi Popović.&nbsp;
Oni su, kako napominje naš sagovornik, htjeli da i Makedonci budu Srbi ali sada, kaže, to više ne pominju.&nbsp;
- Htjeli su da imaju granice Karlovac – Karlobag - Ogulin - Virovitica, izgubili su - to ne pominju. Odustali su i od Bošnjaka za koje su držali da su Srbi islamske vjere. Međutim, od Crnogoraca nijesu jer se mi nijesmo konsolidovali- ukazuje Popović.
Upozorava i da su Crnogorci entitet kojem u narednih 10 godina prijeti nestanak.
- Ako na narednom popisu stanovništva Crnogorci budu manjina u Crnoj Gori, taj proces je nepovratan- zaključuje Popović.

Popović: Srpske obavještajne službe najvažniji akteri zbivanja našoj zemlji, od Crnogoraca bi da naprave neartikulisanu folklornu zajednicu

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: milorad-popovic