Komemorativnoj sjednici u Vladinom domu, povodom stravičnog zločina na Cetinju. nijesu prisustvovali premijer Milojko Spajić, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Momo Koprivica, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kao ni jedan ministar iz redova Demokrata i Nove srpske demokratije.&nbsp;
Jutros se u Vladinom domu nijesu pojavili ni predstavnici Srpske pravoslavne crkve.
Za sada nema zvaničnog objašnjenja zbog čega se većina visokih predstavnika izvršne vlasti nije udostojila da izrazi poštovanje žrtvama tragedije i izrazi saučešće porodicama žrtava.
Komemorativnoj sjednici koja je počela jutros u 10 sati prisutvovao je predsjednik države Jakov Milatović, bivši predsjednik Milo Đukanović, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović, ministar zdravlja Vojislav Šimun, načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Zoran Lazarević, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu, ombudsman Siniša Bjeković...
Komemoraciji su prisustvovali i predstavnici Crnogorske pravoslavna crkve, mitropolit Mihailo i vladika Boris.&nbsp;
Kao predstavnik gradske vlasti, komemoraciji je prisustvovao odbornik u Skupštini Prijestonice, predsjednik opštinskog odbora Demokrata Danilo Mrvaljević.
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković kazao je da sa tugom koja je sve ujedinila "okupili smo se pred jednim od najtežih izazova koji nas je kao zajednicu pogodio".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fh4milWHTdoA%3Fsi%3DEzPCsq0PRIUwWGrc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
-Još jedna tragedija nezapamćenih razmjera pogodila Cetinje i Crnu Goru. Gubitak 12 života ostavio nas je u šoku i nevjerici. Posebno boli gubitak dva anđela koji su bili simbol nevinosti. Ostavili su prazninu u našim srcima. Jedino što možemo je da uputimo najiskrenije saučešće porodicama i da im pomognemo u njihovom bolu - kazao je, između ostalog, Đurašković, naglašavajući da ovo nije samo gubitak porodica već cijelog crnogorskog društva.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F_yEmoz4cw5E%3Fsi%3D4H7yRU96NCHyIel1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Komemoraciji nijesu prisustvovali premijer Spajić, potpredsjednici Bečić i Koprivica niti ministri iz DCG i NSD...

Vrlo je nezahvalno pisati, odmah nakon što se zločin desio, o tragediji koja je po drugi put zadesila meni omiljeni grad. Potrebno je biti vrlo oprezan u donošenju zaključaka i imati na umu da su osjećanja svih nas na granici nepodnošljivosti, pomiješani sa ogromnom tugom i bijesom da se to ponavlja drugi put, a da je izostala bilo koja aktivnost koju bi, na bazi već preživljenog iskustva, svako iole organizovano društvo preduzelo, kako bi se nešto slično preduprijedilo. Posebno je nezahvalno prema bližnjima žrtava ogriješiti se na bilo koji način. No, pored sve opreznosti, obaveza svih nas je da tražimo odgovore na mnoga pitanja koja se sama nameću. Kao neko ko često boravi na Cetinju u sopstvenom stanu i koristi to vrijeme boravka uglavnom u šetnjama po gradu za koji sam emotivno vezan, ono što odmah pada u oči je potpuna nevidljivost policije na ulicama Cetinja. Izvinjavam se: osim ispred Cetinjskog manastira, koji se, izgleda, čuva danonoćno. U prvi mah, neko bi pomislio – eto demokratske države u kojoj je policija nevidljiva. Ali, nije tako i nije to razlog što je u crnogorskoj Prijestonici policija nevidljiva: i nakon tragedije u Medovini ,,postavgustovska vlast“ nije povećala broj policajaca na Cetinju! Skoro da više ima potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ljudi u obezbjeđenju, nego što je policajaca u Centru bezbjednosti Cetinje?! I zato, s obzirom na to da do centra grada prolazim kroz Islandsku ulicu, koja vodi do policijske stanice, svaki dan viđam sveštenike SPC koji idu na neku njihovu ekonomiju, dok policijske atomobile viđam vrlo rijetko, jer cetinsjka policija raspolaže samo sa dva koja su u upotrebi?! Država koja više brine o crkvi tuđe države nego o sopstvenim organima reda - &nbsp;teško da može sebe proglašavati da je na evropskom putu.&nbsp; <h2>VIDOVITOST</h2> Ogradiću se ukoliko su moje informacije netačne, ali je do mene prije par godina došla informacija da su se dislocirali svi policajci koji vode porijeklo sa Cetinja i okoline, a da su njihova mjesta zauzeli policajci iz sjevernijih krajeva, navodno zbog bliskih veza policijaca sa građanima na cetinjskoj bazi. A zna se da Cetinjani imaju skoro plebiscitaran emotivan odnos prema svojoj otadžbini. Ako je to tačno, onda to govori o nerazumijevanju koliko je važno da policija ima odnos povjerenja sa građanima i koliko je važno da poznaje infrastrukturu i građane Cetinja.&nbsp; Nadam se da će policijski izvještaji razjasniti nedoumicu - kako tri sata nije bilo moguće identifikovati kretanje automobila, čija marka i registarski broj je morao biti poznat policiji, po ulicama Cetinja, kao da se radi o gradu veličine, makar Podgorice?&nbsp; Pogotovu, što ne bi trebalo da bude veliki problem blokirati Cetinje po sredini grada da ne može prelaziti sa jedne strane na drugu. Nedoumicu izaziva i to što je na konferenciji za medije rečeno da su ubistva izvršena u 30 minuta, pa nije jasno kako je uspio za to vrijeme obići sve lokacije koje policija navodi, opisujući njegovo kretanje, ili što se dešavalo ta dva i po sata vožnje zločinca ulicama Cetinja?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250104010116_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250104010116_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="BEZ OSJEĆAJA ODGOVORNOSTI: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>BEZ OSJEĆAJA ODGOVORNOSTI: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nekako mi je teško prihvatiti hvalospjeve ministra unutrašnjih poslova Šaranovića ako se uzme u obzir samo to, da čak izuzmemo kretanje ubice bez automobila narednih tri sata. Takođe, volio bih da mi ministar objasni odakle mu saznanje da se zločinac ubio, jer je bio u bezizlaznoj situaciji zbog pritiska policije?! Vidovitost? Vjerovatno jeste istina da Crna Gora, s obzirom na stepen agresivnosti i svih vrsta suprotstavljenosti u društvu, u čemu najveći uticaj ima vlast svojim populističkim izazivanjem podjela i klasične diskreditacije pojedinih političkih, nacionalnih i ideoloških grupacija, kuburi sa dovoljnim brojem policajaca.&nbsp; Ali i to pada na dušu vlasti potonjih četiri godine, jer česte promjene na čelu MUP-a i policije, partijska kadrovska politika, omalovažavanje profesionalaca i davanje prednosti partijskim poslušnicima, oćeralo je stotine policajaca iz policije. I to onih iskusnih, u uniformi, spremnih i obučenih za akciju.&nbsp; Ideja da se raspiše konkurs i primi 1.500 ili 2.000 policajaca je nebulozna, jer nije jasno - koga će to da prime i na osnovu kojih kriterijuma? U normalnim zemljama policajci prolaze stručne procjene i vrlo zahtjevne obuke, i fizičke i psihološke, prije nego se pošalju na ulicu. Kad bih bio sarkastičan, pitao bih da neće obući uniforme oni tobož nenaoružani ljudi iz Cetinjskog manastira, koji nikada nijesu bili predmet policijske istrage, Miholjski zbor ili slične polumilitarne organizacije?&nbsp; Čini se kao da se đeca igraju, umjesto kauboja i indijanaca, države i izigravaju autoritete u poslovima kojima se nikada nijesu bavili. Da stvari budu još gore, mnogima koji odlučuju o sudbini zemlje i njenih građana to su prvi poslovi kojima se bave, ne računajući politički angažman.&nbsp; <h2>POSRNULA DRŽAVA</h2> Iako većina Cetinjana uveliko govori o karakteru zločinca, vjerovatnim razlozima masovnog zločina, iz nekih razloga država izbjegava da obavijesti javnost o tome, jer nije za vjerovati da policija samim ulaskom u zločinčevu kuću nije mogla utvrditi neke očigledne činjenice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250104010148_77af6e5b451c6cf3398d1427e184f6182019d1b7ef6d61ceb2eaaf8c5ae3a9b0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250104010148_77af6e5b451c6cf3398d1427e184f6182019d1b7ef6d61ceb2eaaf8c5ae3a9b0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="TEŠKE RANE PRIJESTONICE: Cetinje (FOTO: S. Adamović)"> <figcaption>TEŠKE RANE PRIJESTONICE: Cetinje (FOTO: S. Adamović)(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  One koji seire po društvenim mrežama, iskazujući mržnju prema Cetinjanima i Cetinju, govoreći da su masovni zločini na Cetinju posljedica nedostatka vjere, pri tom misle na SPC, moram ih razočarati da im se istina neće sviđeti. Odnosno, očekuje se odgovor da se kaže ko mu je bio „psihoterapeut“, pošto se tvrdi da je bio psihički bolestan?&nbsp; Ali da ja ne prejudiciram, sačekaću da to potvrde zvanični organi, jer se nadam da ne vjeruju da je to moguće sakriti. Istina, Cetinje je većinski nacionalno crnogorski grad, što se mnogima ne sviđa, što može izazvati frustracije. Odnos vlasti prema Cetinju iz tih razloga proizvodi mnoge pretpostavke među Cetinjanima da su zbog toga žrtve.&nbsp; Kad je u pitanju nedostatak policajaca, najmanje poželjno što se traži od premijera je, dok se opravdava nedostatkom policijskog kadra, da objavi koliko policajaca učestvuje u obezbjeđenju državnih činovnika i ko se sve obezbjeđuje? Posebno je zanimljivo ko sve umišlja da je ugrožen i da je bitan bilo kome da bi bio predmet zaštite.&nbsp; Kao što rekoh, mnogo je pitanja koja traže odgovor. Recimo, ko je dao oružje zločincu nakon što mu je oduzeto nelegalno oružje, da li je njegova sestra žrtva prijave za nelegalno oružje i, ako je to tačno, ko mu je dojavio da ga je prijavila? U kakvoj je to bezbjednosnoj situaciji Crna Gora kada beogradska štampa bezmalo dva sata ima tačne podatke o broju žrtava prije crnogorskih medija?! Da li je istina da je potonja žrtva zločinčeva sestra?&nbsp; Ovo potonje, jer vlast pokušava da ovaj stravičan zločin prikaže kao situacioni, odnosno, da je zločin izvršen u afektu, iako se zločinac kretao više puta, makar po policijskim izvještajima, duž ulica Cetinja i vrlo planirano birao žrtve.&nbsp; Ako je nešto situaciono u ovoj stravičnoj realnosti, to je crnogorska vlast. Jer samo u afektu biračkog tijela ovakva nesposobna bulumenta, mnogi sa prvim stvarnim zapošljenjem u životu, mogla je da se dokopa vlasti i da nju manipulativnim sredstvima održava.&nbsp; Svojim neznanjem, amaterizmom, zlim namjerama, populizmom doveli su crnogorsko društvo do nivoa u kojem bijes i jed se gomila do opasnih razmjera, do stanja u kojem nasilje predstavlja najčešći odgovor. Prosto je degutantno sa kojom strvinarskom bahatošću su se ostvrvili na mjesta koja im ni po čemu ne pripadaju, koji svoj opstanak ne baziraju na boljitku države, već na propagandnom obračunu sa političkim protivnicima, učeći od svog glavnog mentora iz Beograda, da je najvažnija stvar dehumanizovati i ocrniti političke protivnike.&nbsp; Dodatno gorivo mržnji i podjelama dodaje Joanikije Mićović i organizacija na čijem je čelu, potpomugnata centralom iz Beograda, najavama kojima podiže temperaturu i kojima obećava kršenje i crnogorskih i civilizacijskih zakona. Kao da ne zna što znači zaštićeno kulturno dobro i kako se skrnavi i krši zakon, koji predviđa čak i dugogodišnje robijanje.&nbsp; Ali, oni se ponašaju kao vlasnici države Crne Gore i kao nedodirljivi, pa njihova zvonjava dok su građani Cetinja palili svijeće kod Lovćenske vile samo iritira zdravi razum. Da ne ponavljam još jedno zašto! Slika Alekse Bečića kojom on serijski izražava formalno saučešće žrtvama bezumlja na Cetinju i odsjaj u naočarima ministra unutrašnjih poslova, dok se od njega očekuje da građane obavijesti o najvećem zločinu koji se desio u Crnoj Gori, i njegova „umirujuća“ izjava da se vratimo „normalnom životu“, nakon pokolja koji je izvršen, uključujući dvoje đece, najbolje govore o tim farsičnim likovima, beskrupuloznim, bezosjećajnim, koji se samo sebi dive i jedino ih okupira sopstveni, ničim zasluženi, uspjeh i imidž pred medijima.&nbsp; Nažalost, to je i slika posrnule Crne Gore dok njeni građani spavaju mrtvim snom.

Slobodan Jovanović

Situaciona vlast

Već viđeno. Djelovalo je kao da nas je sve u neđelju veče, nakon završetka glasanja u Budvi, obuzeo sindrom deja vu, onaj čudan fenomen kada vam se čini da ste već jednom proživjeli u prošlosti nešto što se upravo dešava. ,,DAN MRMOTA“ U BUDVI  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119031124_1235228aef2f465cd1a1d1ae6c800b98802e326029e4bf7ac5d267f0a337049b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241119031124_1235228aef2f465cd1a1d1ae6c800b98802e326029e4bf7ac5d267f0a337049b" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Jovanović slavi u Budvi"> <figcaption>JEDAN OD MNOGIH ,,POBJEDNIKA": (Photo: Jovanović slavi u Budvi)</figcaption> </figure>  Prvo se uzbuđeni Nikola Jovanović, uz slavlje okupljenih pristalica liste ,,Budva naš grad“, proglasio pobjednikom budvanskih izbora, isto kao i maja ove godine. Oglasio se, dvadesetak minuta kasnije te neđeljne večeri i Mladen Mikijelj nosilac liste ,,Za budućnost Crne Gore“ i nije baš izgledao ushićen, &nbsp;već više ustravljen ili pod tremom što je okružen Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem. Ipak, kada je stavio naočare, tečno je pročitao sa dostavljenog papira da je kolicija koju je predvodio ,,opet pobjednik i buduća vlast u Budvi“...&nbsp; Iako nije proglasio pobjedu, nosilac liste Demokratske partije socijalista Nikola Milović je te večeri, bez zazora, zaključio nešto što je govorio i maja mjeseca nakon lokalnih izbora - da stabilne vlasti u Budvi ,,napaćenom gradu“, neće biti bez DPS-a. O budućnosti lokalne vlasti mnogo je konkretnije i nadobudnije progovorio Đorđe Zenović, čelnik novoformiranog ,,Pokreta za naš grad“ koji je sa svoja dva mandata najavio da će prihvatiti postizbornu saradnju – ali samo ako on bude predsjednik opštine... Ličilo je na vječno ponavljanje istoga, kao iz onog kultnog filma ,,Dan mrmota“, samo što je ovo neka vrsta crnogorskog rimejka na pjeni od mora. PORAZI POBJEDNIKA Već po navici svi, koji su do sada bili vlast, ponavljali su mantru da će – naravno, svi bez omrznutog DPS-a - obezbijediti ekspresno blagostanje. Tačnije: sada će uraditi sve ono što nijesu mogli za sve ove godine?!&nbsp; Ne treba smetnuti s uma: ,,pobjednici“ koji su u neđelju veče tvrdili da se nakon trodecenijske vlasti DPS-a nije moglo više učiniti, svjesno ne žele reći, po njih gorku, istinu - stranke sadašnje parlamentarne većine na vlasti su u Budvi duže od osam godina.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119031128_afc107d7ac0db53e6dfc5b9eaaeedf1b5645428a51b45e4b9ac1ca97198e0765.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241119031128_afc107d7ac0db53e6dfc5b9eaaeedf1b5645428a51b45e4b9ac1ca97198e0765" data-rendition-name="original" width="1028" height="525" loading="lazy" alt="Tužni skup: Nedović, Krapović, Kažanegra-Stanišić, Bečić..."> <figcaption>GROZNICA IZBORNE VEČERI: (Photo: Tužni skup: Nedović, Krapović, Kažanegra-Stanišić, Bečić...)</figcaption> </figure>  <blockquote>Mada su se trudili da glume zadovoljstvo, Jelena Nedović, Dragan Krapović, Aleksa Bečić i drugi su više ličili na ožalošćenu političku familiju koja bi voljela da se ukopavanje umrlih izbornih ambicija obavi ,,u krugu porodice“.&nbsp;</blockquote> U stvari, kada se skinu koprene partijskih spin-izjava, ostaje mučna istina: heroji ,,avgustovske pobjede“, tokom skoro devet godina vladavine u Budvi, &nbsp;uspjeli su samo da ponavljaju nakaradnu praksu dakle, praksu Svetozara Marovića.&nbsp; Nekadašnji moćni depeesovac, nakon što je priznao učešće u krimianlnoj organizaciji u Budvi, a potom pobjegao za Beograd, postao je u međuvremenu, neformalni ali lojalni, savjetnik Aleksandra Vučića za djelovanje na politička dešavanja u Crnoj Gori. Naročito za kupovinu glasova i predizbornu lažavinu, što je očito Marovićeva uža specijalnost.&nbsp; No, izgleda da i Marovićeve usluge, i u maju i u novembru, nijesu pomogle Mandiću, Kneževiću, Mikijelju i ostalima: mnogo su obećavali, mnogo započinjali, mnogo prijetili i onda – ništa. Dvije struje kleronacionalističke vlasti, iako su zbog svađa oko fotelja ugrozili pozicije u budvanskoj upravi, i dalje imaju najveću podršku građanki i građana Budve – 18 mandata. Dakle: većina njihovih pristalica ne zamjera im mnogo zbog kleronacionalističke politike, već je oštra podjela nastala zbog sukoba ličnih i grupnih interesa.&nbsp; Djeluje kao da nema velikih, strateških, promjena – stranke i pokreti &nbsp;kleronacionalističke politike i dalje su apsoltna verćina u Budvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119031128_22a7900056e1a704149cb54d30883ca6980bf82fd02a6c5eff1b5c57b0e6a157.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241119031128_22a7900056e1a704149cb54d30883ca6980bf82fd02a6c5eff1b5c57b0e6a157" data-rendition-name="original" width="911" height="405" loading="lazy" alt="Milović i DPS su imali razloga za zadovoljstvo "> <figcaption>RAST PODRŠKE: (Photo: Milović i DPS su imali razloga za zadovoljstvo)</figcaption> </figure>  Istina, na opozicionom polu Milovićev DPS ima razloga za zadovoljstvo ostvarenim rezultatom. Za samo nekoliko mjeseci dobili su 300 glasova više, odnosno punih 15 odsto novih glasača. I to sve dok su u dubokoj opoziciji, u kojoj će ostati ako Jovanović i Mikelj budu poštovali vlastite riječi i odbiti bilo kakvu saradnju sa DPS-om.&nbsp; E, sad, vjerovati crnogorskim političarima na riječ, očekivati poštovanje vlastitih predizbornih obećanja u postizbornim pregovorima - to bi bila iluzija.&nbsp; Zato valja analizirati: što se može očekivati nakon drugih lokalnih izbora u Budvi u istoj godini; kakve posljedice lokalnih izbora se mogu očekivati na državnom nivou?&nbsp; SLOM, PA ŠTO ONDA?&nbsp; Jer, samo na prvi pogled sve djeluje isto. Nakon četvrtog izbornog ciklusa, trećeg na lokalu u nepune dvije godine, svi u Budvi glumataju pobjednike, i ne izgleda da ima nekog velikog pomaka u rasporedu osvojenih glasova.&nbsp; I, baš kao i prije pet mjeseci, u Budvi opet nema apsolutnog pobjednika. Mandićeva koalicija i Jovanovićeva lista imaju po devet mandata kao i u maju, DPS je ostao na sedam osvojenih odbornika iako im je dvadesetak glasova nedostajalo za osmi mandat. Uz to, Odžićev Evropski savez je osvojio i drugi mandat, pa građanske stranke imaju isti skor u mandatima kao i Mikijeljeva i Jovanovićeva lista.&nbsp; Najteže je, bez dileme, bilo čelnicima koalicije PES-a i Demokrata. Mada su se trudili da glume zadovoljstvo, Aleksa Bečić, Dragan Krapović, Jelena Nedović i drugi, više su u neđelju veče ličili na ožalošćenu političku familiju koja bi voljela da se ukopavanje umrlih izbornih ambicija obavi ,,u krugu porodice“.&nbsp; Samo, neće to baš tako moći, odzvanjaju brojke i ukazuju na novu političku realnost. Prije svega: Savez PES-a i Demokrata, koji čini dvije trećine izvršne vlasti u Crnoj Gori, savez dvije stranke koje daju premijera i tri potpredsjednika Vlade Crne Gore, pa još i kamarilu od 14 ministara, osvojio je u Budvi – tri odbornička mandata?!&nbsp; To se ne može nazvati samo lošim rezultatom: to je politički sunovrat, slom. Pokazalo se da teatralna pojavljivanja i budvanske šetnje Spajića i Bečića, sa gomilom tjelohranitelja, sve pod pratnjom i kolonom vozila pod rotacijom, nijesu imale efekat. &nbsp; DOMINO EFEKAT&nbsp; Iako su sve partije parlamentarne većine, nakon negativnih iskustava iz Kotora i Budve, angažovali sva dozvoljena (i nedozvoljena) državna sredstva, premda su brzinski pozapošljavali brojne nove ,,svoje“ opštinske službenike, rezultati pokazuju da partije Mandića, a posebno Spajića i Bečića gube političku snagu i uporište među građanima.&nbsp; I to rapidno, to je neka vrsta političkog domino efekta.&nbsp; Prvo su u Kotoru, đe je na čelu lokalne vlasti bio demokrata Vladimir Jokić, stranke parlamentarne većine na državnom nivou osvojili samo 13 od 33 moguća odbornička mandata, jedva 39 odsto.&nbsp; Tada je malo ko osim DPS-a i Evropskog saveza, zbog malog uzorka, razmišljao da se radi o trendu. &nbsp; Onda je došlo izborno odmjeravanje u Podgorici koja je trećina crnogorskog stanovništva. U Glavnom gradu, kada se saberu mandati stranaka parlamentarne većine koja je bila na vlasti na lokalu - i koja u Skupštini Crne Gore ima podršku od 67 odsto poslaničkih glasova – ispada da su Mandić, Spajić, Bečić, uključujući i ,,vancenzusnog“ Ibrahimovića iz Bošnjačke stranke pali na svega 45 odsto podrške.&nbsp; A, ukoliko dođe do dogovora DPS-a Danijela Živkovića sa Milatović-Abazović koalicijom u Podgorici, onda će Spajićev PES, Mandićeva NSD i Kneževićev DNP da pretrpe dodatni odliv podrške.&nbsp; Slika iz Kotora i Podgorice ponovila se u neđelju i u Budvi; građanska opozicija predvođena DPS-om bilježi rast, a padaju rejtinzi partijama parlamentarne većine - osvojile su svega 12 mandata, odnosno 35 odsto podrške.&nbsp; DVA MOGUĆA PUTA &nbsp; Rezultati izbora u tri grada, koji čine skoro polovinu stanovništva, ključni su pokazatelj da je državna koalicija - ,,avgustovska većina“ ojačana strankama Bošnjačkom strankom i Alabanskom aternativom - izgubila politički legitimitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119031132_a5441925de2b69e797a41fa0621a955bfa6069cf9faef45036a521ecb763e78d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241119031132_a5441925de2b69e797a41fa0621a955bfa6069cf9faef45036a521ecb763e78d" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Mandić u razgovoru sa predstavnicima EU "> <figcaption>VIDI LI EVROPA CRNOGORSKU REALNOST: (Photo: Mandić i Radunović u razgovoru sa predstavnicima EU)</figcaption> </figure>  Kako drugačije tumačiti podatak da velika državna koalicija, koja u Skupštini ima praktično dvotrećinsku većinu, nije uspjela da u Kotoru, Podgorici i Budvi premaši četrdesetak procenata podrške? Ujedno to je i signal da ,,nikad stabilnija Vlada“, kako to nedavno reče Milojko Spajić, više nema apsolutnu podršku građana, a njegov PES pada do ivice cenzusa. &nbsp; U nekom normalnijem političkom sistemu, u kojem se poštuje data riječ i prihvata realno političko stanje, već danas bi bilo jasno da se parlamentarna većina nije više većina ni u Budvi, ni u Kotoru ni u Podgorici. I već bi se govorilo o vanrednim izborima 2025. godine.&nbsp; Ali, ovo je Crna Gora. Čelnici PES-a i Demokrata, Spajić i Bečić, čije stranke &nbsp;većinski čine najbrojniju vladu u istoriji Crne Gore ali i Evrope, sada su u političkoj stisci, u strahu i nevoljni da se pogledaju u ogledalu – politički rejting partija na čijem su čelu, nezaustavljivo pada. Zbog brojnih pogrešnih političkih poteza, ali i očite nesposobnosti ljudi koje su delegirali na ministarska mjesta u 44. Vladi Crne Gore.&nbsp; Taj strah od mogućih novih izbora, goniće i Spajića i Bečića da budu još poslušniji i još zavisniji od volje Andrije Mandića, koji će u narednom peridou da bude, ne samo ,,prvi među jednakima“ kako on to voli reći – nego dominantni vođa jedne raznorodne koalicije.&nbsp; I tako će se ,,kotrljati“ parlamentarni savez većine, sve pokušavajući da zaboravu preda nedavne izborne neuspjehe, ali i da snagom državne sile i političkih ucjena natjera neke političke saveze, kao Jovanovićev u Budvi, na saradnju i formiranje vlasti, prvo u Budvi, poslije i u Podgorici.&nbsp; Na taj način, nadaju se u vrhu PES-a i Demokrata, održala bi se parlamentarna većina, a oni opstali na sadašnjim pozicijama (čitaj: odstali u foteljama) vlasti. To izgleda kao jedina taktika koju će sprovoditi Spajić i Bečić, nadajući se da će tako opstati 44. Vlada Crne Gore.&nbsp; I sve to djeluje kao jedini put za njihov o(p)stanak na vlasti. Osim, ako se, ipak, ne odigra neki drugačiji scenario, pa se pokaže da Jovanović, lider ,,Pokreta naš grad“ i Milović iz DPS-a, skupa sa Odžićem iz Evropskog saveza ipak mogu da sarađuju, formiraju vlast, sve u korist građana Budve.&nbsp; A što ako se ta politička šema kasnije ponovi i u Podgorici, da li će i tada Vlada biti ,,nikad stabilnija“? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Izgleda kao da je sve isto, a sve je mnogo drugačije

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ su, u saradnji i po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, lišili slobode lice osumnjičeno za krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba sa djetetom.
Naime, ova krivična djela na teret se stavljaju licu G.Z. (40) iz Berana, koja je, kako se sumnja, izvršio na način što je u kontinuitetu, počevši od septembra tekuće godine, neprimjereno dodirivao jednu maloljetnu žensku osobu.
G.Z. je lišen slobode i on će u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu, biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.

Uhapšen osumnjičeni za nedozvoljene polne radnje i obljubu sa djetetom

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je da su uspješno završene dvodnevne obuke za zaštitare lica i imovine u školama.
Ove obuke su realizovane uz podršku Privredne komore Crne Gore i Policijske akademije Danilovgrad.
- Održane su četiri obuke koje je pohađalo ukupno 122 polaznika/ce. Program je obuhvatio teorijska i praktična znanja iz oblasti primjene ovlašćenja, postupanja u rizičnim situacijama, maloljetničkog prava, sprečavanja nasilja i vandalizma, kao i specifičnosti rada u školskom okruženju - naveli su u resoru na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.
Obrađene teme na obuci uključivale su, kažu oni, ovlašćenja i dužnosti u vršenju poslova zaštite imovine i lica (legitimisanje, davanje upozorenja, sredstva prinude), primjenu ovlašćenja u školskom okruženju, postupke lica fizičkog obezbjeđenja u različitim situacijama ugroženosti lica i imovine, uključujući postupak sa zadržanim licima.
- Teme su bile i maloljetničko krivično, prekršajno i porodično pravo, postupanje prema maloljetnim licima, nadležnosti organa i zaposlenih u školama, vrste nasilja i diskriminacije u školama, te načini njihovog ispoljavanja, kao i postupci po učinjenom nasilju i vandalizmu - dodali su u MPNI.
Obuku su izvodili Mladen Bulatović, specijalista poslovno‑civilne bezbjednosti, Slavko Milić, službenik MUP/UP i Angelina Bajčeta, savjetnica za unifikaciju i standardizaciju nastave Policijske akademije
Program je, ističu oni, realizovan kroz interaktivne metode – predavanja, diskusije, simulacije i praktične vježbe uz korišćenje savremene opreme i nastavnih sredstava.
- Poseban značaj obuke leži u jačanju sposobnosti službi zaštite da pravovremeno i profesionalno odgovore na sve oblike prijetnji i rizika u školskom okruženju - naveli su u MPNI.
Ova inicijativa Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pružila je, cijene oni, dodatno stručno usavršavanje angažovanim zaštitarima, jačajući bezbjednost učenika, zaposlenih i školskih objekata.
- Ovaj program predstavlja primjer uspješne inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u saradnji sa Policijskom akademijom i Privrednom komorom Crne Gore, usmjerene na kontinuirano stručno usavršavanje kadrova zaduženih za zaštitu lica i imovine u školama te unapređenje bezbjednosnih standarda u obrazovnom sistemu - zaključili su u MPNI.

Završena obuka za zaštitare u školama

Sutkinja Nada Rabrenović izdala je nalog za prinudno privođenje Marka Ljubiše Kana koji je danas trebalo da svjedoči u Višem sudu u postupku protiv grupe, koju su prema stavu SDT -a, formirali jedan od vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i Nikola Vušović.
Plan grupe, prema navodima tužiteljke Nataše Bošković, bio je da ubiju Ljubišu Kana i njemu bliske osobe. Ljubiša, prema operativnim podacima policije, slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana.
Iako je uručen poziv Ljubiši on danas nije došao da svjedoči, dok poziv Goranu Sloviniću nije uredno uručen.
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.
Advokat Marko Radović tražio je od sudskog vijeća da Marku Ljubiši bude ukinut status svjedoka oštećenog jer po Zakoniku o krivičnom postupku "oštećenom licu je ugroženo lično ili imovinsko pravo što u ovom postupku nije slučaj". Tužitiljka Bošković smatra da je prijedlog advokata Radovića neosnovan.
Na narednom pretresu koji je zakazan za 16. decembara kada će Ljubiša biti prinudno doveden sudsko vijeće će odlučiti o zahtjevu advokata Radovića.
Na današnjem ročištu sašlušani su svjedoci Veljko Radulović i policajac Vule Kovinić.
Radulović je u kratkom iskazu ispričao da je 2021. godine iznajmio stan u Budvi osobi po imenu Petar na dva mjeseca. Zbog protoka vremena više detalja nije mogao da se sjeti.
Na narednom ročištu osim Ljubiše u svojstvu svjedoka biće saslušani Slovinić i Ranka Radulović.

Naredba za prinudno dovođenje Ljubiše Kana, odbrana traži da on nema status svjedoka oštećenog

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: milojko-spajic-i-aleksa-becic