U analizi aktuelnih političkih procesa u Crnoj Gori, istoričar Milivoj Bešlin u razgovoru za Portal ETV upozorava da je današnja vlast, nastala 2020. godine na talasu klerošovinističkih litija i uz podršku Beograda, krenula u duboko identitetsko i vrijednosno preoblikovanje države. Njegove ocjene ukazuju na duboku podjelu unutar same vlasti, ali i na otvorene namjere jednog njenog dijela da dugoročno promijeni temelje crnogorske državnosti. 
 
- Državu i njene institucije već su prevrjednovali prema vlastitim ideološkim svjetonazorima- kazao je Bešlin. 
 
Prema njegovim riječima, „ideološki i politički cilj nacionalističkih i ultradesničarskih stranaka neskriven je – asimilacija i identitetski inženjering koji vodi poništenju odluke o nezavisnosti“. Istakao je i da je „ovo dugoročna strategija koja ne skriva svoje namjere“. 
 
Istoričar Milivoj Bešlin za Portal ETV je kazao da, u načelu, vlast koja je u Crnoj Gori došla 2020. na krilima klerošovinističkih litija i uz svakovrsnu podršku režima Aleksandra Vučića, obavještajnih službi, crkve i kriminogenih krugova, očito ima za cilj identitetsko i vrijednosno preoblikovanje društva u Crnoj Gori. 
 
 
Dalje šalje jasnu poruku: 
 
- Ako bismo precizno identifikovali generički pojam ‘vlasti’ u Crnoj Gori, onda tu vidimo najmanje dvije struje: jedna je umjereno desna, naglašeno pragmatična, čak ‘korporativna’, i njih naizgled ne zanimaju identitetska pitanja. Ipak, oni ne pružaju aktivni otpor ovoj drugoj struji, čiji su ciljevi krajnje destruktivni. Drugi, većinski dio vlasti čine nacionalističke stranke desnice i ultradesnice, i njihov ideološki i politički cilj je neskriven – kako ističe, ‘asimilacija i identitetski inženjering u skladu sa poznatim ciljevima, koji se naposlijetku završava poništenjem odluke o nezavisnosti’- ističe. 
 
Podvukao je: „Ovo nije skriveni proces — on je jasan, otvoren i planiran.“ 
 
- Uz to, osjetljiva identitetska pitanja dio vlasti koji čine Vučićevi lojalisti pokreće i zbog skretanja sa evropskog puta i pokušaja da se Crna Gora uspori ili zaustavi u procesu pridruživanja EU. Kada je riječ o kapeli na Lovćenu, ultranacionalističke partije i strukture nijesu načisto da li time počinje ili se okončava veliki identitetsko-politički i društveni rascjep u Crnoj Gori u korist jedne, prosrpske koncepcije. Istorijsko-revizionistički narativ o kapeli njihov je lajtmotiv i pojavljivaće se još dugo, jer je riječ o svojevrsnom simbolu- kazao je Bešlin. 
 
Poentirao je: „Lovćen je za njih polje simboličke borbe, ne pitanje tradicije.“

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Bešlin: Poništenje nezavisnosti – ključni cilj ultradesnice u crnogorskoj vlasti

Istoričar Milivoj Bešlin upozorio je da je vlast u Srbiji svojim postupcima smanjila mogućnost demokratskog i institucionalnog raspleta krize, kao i da se, nažalost, iz diktature ne izlazi civilizovano i da to uvijek ima cijenu.
- Režim je pokrenuo spiralu nasilja, a kada će ona biti zaustavljena, to neće zavisiti od njih. Ušli smo u vrlo opasnu fazu, kada društvene i političke protivrječnosti i polarizacija moraju da se rješavaju institucionalno i na izborima - rekao je Bešlin, u intervjuu za današnji list Nova.
Međutim, kako je dodao, režim je razorio i obesmislio njihove institucije i ne dopušta nikakve, a kamoli fer izbore.
- Misle da će pojačanom represijom, koja poprima oblike državnog terora, ugušiti protestni pokret studenata i građana, a u stvari ga time samo jačaju, motivišu i homogenizuju - ocijenio je Bešlin.
Poručio je da je "dobro za sve, pa i za režim da izbori budu što prije, jer svako dalje odlaganje rješenja i pojačavanje terora podiže cijenu političkog raspleta".

Portal ETV

500x500

1250x600

1084x550

Bešlin: Iz diktature se ne izlazi civilizovano, potrebno je da izbori budu što prije

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 sati na Televiziji E.
Tema današnjeg podkasta je mogu li studenti promijeniti i Vučića i Srbiju?
Gost emisije je &nbsp;Milivoj Bešlin, istoričar i viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.

''Drugačija radio veza'': Gost Milivoj Bešlin

Institucije u Crnoj Gori su u velikoj mjeri ispražnjene i urušene i to je rađeno sistematski. Kad hoćete da izvršite destrukciju jedne države prvo razorite institucije u materijalnom i duhovnom smislu i ugrozite vrijednosni koncept na kom se ta država zasniva. To nije nekakva apstraktna priča, kad pričam o uništenju kulturno-duhovnih temelja Crne Gore ili institucionalnih temelja, to će na svojoj koži osjetiti svi građani Crne Gore i to će se u konačnici odraziti na kvalitet života - ocijenio je za Televiziju E istoričar Milivoj Bešlin.
On je, odgovarajući na pitanje da li ga kao istoričara zabrinjava i šta mu govori rast nacionalizma, klerikalizma i populističkih trendova u Crnoj Gori, kazao da nema sumnje da oni koji su organizovali litije, a kasnije i sve što je došlo poslije 30. avgusta 2020, došlo sa idejom da se Crna Gora vrijednosno, politički i ideološki prevrijednuje ili, kako su sami govorili, da to bude "neka nova Crna Gora na koju ćemo se morati navići".
- Taj inženjering još nema direktna obilježja nacionalnog inženjeringa, ali ima ideološku i kulturnu komponentu i doći će na nacionalno-identitetsku priču, negdje sa vrha države, u smislu Vlade, ali dolazi od predsjednika Skupštine Crne Gore, dolazi od nekih važnih ministara - navodi Bešlin.
Može da se prati, prema njegovim riječima, kako pokušavaju da mijenjaju crnogorsko društvo i normalizuju neke stvari.&nbsp;
- Crna Gora je do 2020. zaista bila zasnovana na antifašističkom vrijednosnom konsenzusu. Taj konsenzus je sada u velikoj mjeri ugrožen istorijskim revizionizmom, rehabilitacijom ratnih zločinaca, kvislinga i kolaboracionista Drugog svjetskog rata, prije svega četničkog pokreta. Prvosveštenik srpske crkve u Crnoj Gori Joanikije je to juče direktno rekao - da su on i Amfilohije Radović izvršili jedan temeljni istorijski revizionizam. To se radi intencionalno, svjesno, sistematski, trebalo je da razruši antifašističke temelje Crne Gore i da uništi taj antifašistički konsenzus na kome se zasnivala građanska i evropska Crna Gora i da, naposljetku, promoviše vrijednosti četničkog pokreta, odnosno njihovu ideologiju - nacionalističku i neofašističku ideologiju koja je prema nekim narodima u Crnoj Gori bila čak i više nego zločinačka, nego genocidna - mislim na četnički genocid prema muslimanskom stanovništvu - rekao je Bešlin.
To je, kako je ocijenio, vrlo opasan pokušaj jer se time dubinski ne ugrožava samo jedan vrijednosni koncept, nego se ugrožavaju temelji Crne Gore.
- Crna Gora ako nije antifašistička i ako nije građanska onda je veliko pitanje i mogućnosti na kojim se temeljima ona zasniva i šta je njena budućnost - ističe Bešlin.
On je, na pitanje kuda to vodi sa institucijama koje su slabe, sa vrhom vlasti koje takve teme naziva seoskim i ne želi da govori o njima kazao je da se na dva kolosjeka Crna Gora urušava.
- I ova vlast, koja u velikoj mjeri zavisi od crkve i zavisi velikim dijelom od režima u Beogradu, nema mogućnosti ni hrabrosti niti volje niti želje da se ovakvim vrlo negativnim tendencijama suprotstavi, a to sve vodi daljem urušavanju države - naveo je Bešlin.
Komentarišući uticaj Beograda, te smatra li da je jači nego u nekom prethodnom periodu, te da li većina crnogorske vlasti odluke donosi pod uticajem Srbije ili suvereno, odgovara da nema nikakve sumnje da sve crnogorske institucije donose ključne odluke ili u saglasnosti ili uz naredbe iz Beograda od režima Aleksandra Vučića.
- Ako naredbe nisu stigle direktno, onda ovdašnji Vučićevi lojalisti koji vladaju Crnom Gorom pogađaju šta bi bile želje režima u Beogradu. Nedavno sam dao i jaču tvrdnju i spremam sam da je branim: Suštinski Crnom Gorom danas vladaju jedna crkva, jedan obavještajna služba i jedan klan, a crkva i obavještajna služba imaju šefa u Beogradu i najveći problem što se ne zna kada se završava crkva ili obavještajna služba, a kada počinje klan. To je jedna vrlo opasna situacija - ocijenio je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1254%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbeslin-crnom-gorom-vladaju-jedna-obavjestajna-sluzba-i-jedna-crkva-koje-imaju-glavu-u-beogradu-kao-i-jedan-klan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje gdje je u svemu tome evropski put, odnosno da li Evropska unija pokušava samo da nas izvuče iz tih kandži ili je sve formalnost i što će se desiti kada postanemo članica EU, kaže da nema sumnje da je strateška odluka EU da Crna Gora bude iduća članica.
- To je potvrđeno unutrašnjom potrebom EU da održava proces integracija živim. Crna Gora "ne košta mnogo", odnosno nije nepopularna na zapadu, istraživanja javnog mjenja pokazala su da to neće ugroziti bilo koju vladu u EU, Crna Gora nema veliki broj stanovnika da će neka migracija krenuti ka evropskim društvima, mali je sistem i moguće su brže reforme. U tom smislu samu EU ne košta gotovo ništa, a u političkom smislu dobija puno toga zbog toga što se šalje poruka i drugim državam Zapadnog Balkana da taj proces nije prestao, jer dugo nijedna država nije postala članica EU - rekao je Bešlin.
S druge strane, kako dodaje, unutrašnja je potreba Crne Gore da se izvuče iz ralja srpskog ili ruskog sveta.
- Nema nikakve sumnje da će učlanjenje Crne Gore i sa ovakvom vlašću se pozitivno odraziti - naveo je Bešlin.
Ključno je pitanje, prema njegovim riječima, da li će Crna Gora sa ovakvom vlašću, istorijskim revizionizmom, ljudima koji idu na poklonjenje Vojislavu Šešelju u Beograd može postati punopravna članica i šta nam to govori o samoj EU.
- I da li je moguće onda da Crna Gora bude neka nova Mađarska, koja je formalo članica EU, a zapravo je neka vrsta ruskog trojanskog konja. Vjerujem da kad se približi 2028. godina, kada će se, nadamo, završiti proces pridruživanja Crne Gore, da će tu ipak morati da dođe do značajnih promjena, ako ne vlasti, onda prekomponovanja unutar vrha vlasti, jer ne mogu da vjerujem da bi sa ovakvom atmosferom i ovakvim ljudima na ključnim pozicijama moglo da se desi da u tom trenutku postane članica EU, da zaista Andrija Mandić uvede Crnu Goru u EU. To mi je stvarno teško zamislivo - zaključio je Bešlin.
J. B.&nbsp;

Bešlin: Institucije u Crnoj Gori u velikoj mjeri urušene, to nije apstraktna priča i odraziće se na kvalitet života

U Informativnoj emsiji "24 sata" na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: Istorijski revizionizam na putu ka EU 
Govorimo o tome: 
- Mještani Botuna razapelišator, ne odustaju od namjere da spriječe gradnju kolektora. 
- Crna Gora 10. u Evropi po Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. 
- Nadležni bez adekvatnog odgovora na falsifikovanje istorijskih činjenica, ocijenjeno tokom drugog dana Cetinjskog foruma 
- Intenzivne borbe na istoku Ukrajine, oko grada Pokrivska. Ruske snage tokom noći gađale i civilnu infrastrukturu u Kijevu.
Gost: Milivoj Bešlin, istoričar.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi: Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Tema - istorijski revizionizam na putu ka EU, gost Milivoj Bešlin

Crnom Gorom danas vladaju jedna obavještajna služba, jedna crkva i jedan klan, a crkva i obavještajna služba imaju glavu u Beogradu, što izaziva frustraciju kod onih koji su na pozicijama, jer je Crna Gora u posljednjih pet godina ostala bez dobrog dijela svog suvereniteta - ocijenio je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E istoričar Milivoj Bešlin.
Posthumno odlikovanje najvišim državnim ordenom.Amfilohija Radovića, kaže Bešlin, je još jedna od kontradikcija predsjednika Crne Gore.
Smatra da se na taj način Milatović obraća različitim grupama, a suštinski se bori protiv svoje irelevantnosti i suštinske marginalnosti.
- Danas moć i stvarna vlast u Crnoj Gori ne stanuju u institucijama i to je ljudima jasno. Ona formalna nezavisnost i dalje postoji, ali suštinski suverenitet Crne Gore je i dalje ispražnjen - rekao je Bešlin.
Smatra da se te tri strukture preklapaju, pa se ne zna kad se završava crkva, a kad počinje kriminogeni milje. Smatra da je primjer toga i formiranje lokalne vlasti u Podgorici.
- On se suštinski ovim destruktivnim aktom bori na jedan krajnje pogrešan, loš i nezreo način protiv vlastite nebitnosti i irelevantnosti i time se dodatno ukopava zbog toga što jedan dan govori o fašizmu, dok će sjutradan da odlikuje Amfilohija koji je učinio sve da razori antifašističko nasljeđe i antifašistički konsenzus na kom je bila nekad zasnovana Jugoslavija, pa dobrim dijelom i Crna Gora do posljednjih nekoliko godina - istakao je Bešlin.
<h1>Crna Gora jedina Vučićeva pobjeda u regionu&nbsp;</h1>
Progon i zastrašivanje medija, kritičara vlasti je, smatra Bešlin, prenošenje atmosfere iz Srbije u kojoj je režim pojačao represiju, koja prelazi u jedan oblik državnog terorizma prema vlastitim građanima.
Podsjeća da je u Srbiji već kvalifikovano od pravnika ponašanje režima kao jedan vid državnog terorizma, pa je logično da se dio te atmosfere prenosi na Crnu Goru.
Dodaje da je Crna Gora jedina ostala pod palicom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, jer predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik odlazi ponižavajuće sa političke scene, a na Kosovu je zaokružena kosovska državnost.
- U ovom trenutku &nbsp;je teško reći kolika je represija kojoj su u Crnoj Gori izloženi, sve rjeđi, slobodni i otvoreni mediji, jutjuberi ili ljudi koji su influenseri poput Radosava Vrbice. Teško mi je u ovom trenutku da kazem šta je od toga nalog iz Beograda, a šta je autentična potreba aktuelnih vlasti u Crnoj Gori da i oni sami sprovode represiju. Oni se svakako stalno dokazuju Vučiću i treba imati u vidu da mnoge od tih stvari nijesu vjerovatno čak ni naređene, pogotovu te neke sitnije stvari, ali oni imaju stalnu potrebu da se dokazuje. Činjenica je da kako je Crna Gora dolazila u sve veći unutrašnji problem, prije svega u bezbjednosnom sektoru, to su neriješena ubistva ljudi na Cetinju, to su bar jednonedjeljna kriminalna ubistva. Prosto vidimo jednu užasnu nebezbjednost ljudi u Crnoj Gori, kako je krahirao taj bezbjednosni sektor, tako se on okretao ka represiji prema političkim protivnicima i medijima. Opet sa druge strane moramo imati u vidu činjenicu da je taj pritisak koji ide od Vučićevog režima i njegovih kriminalno obavještajnih struktura, kao i crkvenih, nešto što neće nestati, jer Crna Gora je jedina Vučićeva pobjeda u regionu - naglasio je Bešlin.&nbsp;
<h1>Ruse jedino zanima otvaranje balkanskog fronta&nbsp;</h1>
Evropski parlament je usvojio i Rezoluciju o Srbiji, u kojoj ste ističe polarizacija i rastuće represije u zemlji, na šta je predsjednik Srbije burno reagovao i europoslanike nazvao patološkim lažovima.
Taj odgovor je, kaže Bešlin, paničan, histeričan i nevaspitan, nezapamćeno obraćanje u modernoj srpskoj istoriji, što je šešeljizam u javnom obraćanju.
- Vučić je u Srbiji delegitimisan i u ozbiljnom je problemu. On odbija da raspiše izbore, odbija sve uslove koji bi vodili ka fer izborima, regionalno mu stvari nikako ne idu dobro, osim u izvjesnom smislu u Crnoj Gori. Međunarodno se njegova politika laviranja se mijenja na četiri - pet stolica, varanja međunarodnih partnera, suštinski je doživjela neuspjeh, niti je uspio da se približi administraciji američkog predsjednika što je htio. Naprotiv, znamo kako je završio njegov put u SAD u maju. S druge strane. trpio je i trpi izvjesne pritiske režima ruskog predsjednika Vladimira Putina. U Kremlju očekuju više, očekuju da on ozbiljnije destabilizuje Zapadni Balkan i da na neki način otvori taj balkanski front, jer je to jedino što Ruse u ovom trenutku zanima kako bi se pažnja Evropske unije i zapadnog svijeta pomjerila sa Ukrajine. Što se tiče Evrope tu je karakter Vučićevog režima takođe demaskiran - rekao je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKjjWjNnYEXM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bešlin: Crnom Gorom vladaju jedna obavještajna služba i jedna crkva, koje imaju glavu u Beogradu, kao i jedan klan

U petoj godini Vučićeve vladavine Crnom Gorom, treća litijaška vlada povukla je potez koji se brzo razbio o granitno snažan otpor demokratskog, građanskog društva, evropske i antifašističke Crne Gore. Spajićeva vlada je 19. juna uskratila pravo na upis prve godine studija Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK), ali se nekoliko sati kasnije, posle masivnog odgovora društva, predomislila i promenila odluku. U srazu Harvarda i Trampa, jasno je da će pamet trijumfovati nad glupošću; u sukobu Vučića sa univerzitetima u Srbiji, odlazeći autokrata nema načina da pobedi. Ohrabrene delovanjem svojih uzora i gospodara, Vučićeve marionete u Crnoj Gori, naivno su pomislile da je došlo vreme obračuna sa najtvrđom tačkom identitetskog otpora i akademske kritičke misli u Crnoj Gori.
 Poslednji udar na FCJK simbolički je prekretna tačka. To nije samo pokušaj gašenja istaknute visokoškolske institucije. To je obračun sa svim onim što ovaj fakultet predstavlja u savremenoj Crnoj Gori. FCJK je za nešto više od decenije postojanja postao središnja i najprepoznatljivija visokoškolska i naučnoistraživačka institucija filološke i kulturološke montenegristike. Ali i mnogo više od toga: naučnim skupovima (Cetinjski forum i Cetinjski filološki dani), stotinama naučnih publikacija, časopisom (Lingua Montenegrina) koji je za kratko vreme došao na vodeće svetske liste, ovaj se fakultet pokazao dinamičnijim, kompetentnijim i vibrantnijim, a suštinski neuporediv sa bilo kojom visokoškolskom institucijom u Crnoj Gori.
Ipak, razlozi stalnih udara i pokušaja gašenja FCJK daleko su od naučnih. Naime, u epohi tri litijaške vlade i njihovog podsticanja i grupisanja svih anticrnogorskih snaga, institucije su ili razorene ili obesmišljene i zarobljene – pretvorene u ispostave BIA i Vučićevih marionetskih struktura. Društveni angažman FCJK nadrastao je akademske okvire, pozicioniravši se kao nepokoreni grad i najtvrđi orah, svojevrsni bedem odbrane kulturnih i identitetskih temelja evropske i građanske Crne Gore. Na ovu su tvrđavu ministri Spajićevog kabineta juče kratkotrajno i tragikomično neuspešno jurišali. 
Posle pokušaja prisvajanja crnogorske prošlosti (istorija, tradicija, nekropole) i budućnosti (blokada evropskih integracija) prešlo se na jezik kojim se udara na oba elementa. Dalekosežni cilj je stavljanje van legislativnih, a konačno i ustavnih okvira crnogorskog jezika. Ne diže Vučićev Pircio Biroli (vojvoda Mandić) histeriju zbog “neravnopravnosti” srpskog jezika sa ciljem da ovaj ravnopravni jezik postane još ravnopravniji, već da bi se van zakona stavio onaj koji ga jedino zanima – crnogorski. Prvi korak u tome cilju jeste zabrana rada središnje tačke akademske montenegristike – FCJK. Bez crnogorskog jezika kao temelja identiteta, denacionalizacija i asimilacija Crnogoraca išla bi brže i lakše, smatraju inspiratori toga projekta. Zbog toga se njihovi ekstremistički mediji mržnje od četvrtka uveče nalaze u stanju potpune histerije. 
Poraz koji su Vučićevi namesnici Crne Gore doživeli i nesposobnost da makar 24 sata istraju na pogrešnim odlukama, neće im pomoći u budućnosti. Do sada, uprkos intencijama, nisu uspeli da sruše nijedan identitetski stub države Crne Gore, nisu uspeli da poremete nijedan spoljnopolitički ugaoni kamen, nisu uspeli da razruše ustavne temelje države, nisu uspeli da izmene ključne unutrašnjopolitičke prioritete, nisu uspeli da na popisu realizuju identitetski inženjering, nisu razorili i zaorali vrh Lovćena, nisu eutanazirali procrnogorske političke strukture, nisu ukinuli crnogorske medije koji, iako svedeni na desetak procenata medijskog sadržaja, uspevaju da održe dominantnim narativ o građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. A vreme ističe. I beogradskom gospodaru i nedoraslim namesnicima u Crnoj Gori. Svaki njihov mali poraz je korak bliže onom konačnom – istorijskom. Neminovnom!

Tvrd je orah FCJK

Nakon subote i najvećeg protesta, barem u ovom vijeku, na kojem se u Beogradu okupilo nekoliko stotina hiljada građana Srbije, Aleksandar Vučić odlučio je da reaguje pojačavanjem represije, kaže u Drugačijoj radio vezi na Anteni M istaknuti srpski istoričar dr Milivoj Bešlin.
Bešlin kaže da je predsjednik Srbije upotrijebio terorističke metode prema vlastitim građanima.
- Upotreba "zvučnog" ili "energetskog" topa, o čemu se god radilo, ali i sve ono što je viđeno, u subotu, na ulicama Beograda govori da je režim upotrijebio opasna sredstva protiv mirnih građana - kaže Bešlin i ukazuje na još jednu bitnu činjenicu - više se sa demonstrantima ne obračunavaju Vučićevi "lojalisti" u civilu, nego državni organi.&nbsp;
Zato ocjenjuje da Srbija ulazi u "opasnu fazu masovne upotrebe sile".
- Što znači da smo na jednom novom nivou, ne samo spremnost režima da koristi nasilje nego mogućnosti da to nasilje sprovede - istakao je Bešlin.
Na pitanje treba li pridavati značaj očiglednom distanciranju Ivice Dačića i SPS od Vučića, naročito vidnom na temi (ne)postojanja "zvučnog topa" u arsenalu srpske policije, Bešlin odgovara potvrdno.
- &nbsp;Prvo, Dačić je na takvoj poziciji u Vladi da još uvijek ima značajnu moć. Ako ne da sprovede neke stvari, barem da ih zaustavi. S druge strane, Dačić je predsjednik partije koja, iako nema naročito veliki broj poslanika, što bi moglo da dovede do toga da se, uz još neke nedovoljno lojalne subjekte, u samom parlamentu, koliko god bio obesmišljen i sveden na kulise, dese nekakve promjene koje bi institucionalno kanališu ovu najdublju političku i društvenu krizu u Srbiji u 21. vijeku - naglasio je Bešlin.
<h2>Slika o Srbiji uskoro će u Evropskoj uniji postati jasnija</h2>
Komentarišući opasku da bi se po saopštenju nakon jučerašnjeg susreta Vučića i Marte Kos, moglo zaključiti kako predsjednika Srbije polako napušta najlojalniji koalicioni partner, ali ga ne napušta Brisel, Bešlin napominje da ne znamo o čemu su njih dvoje govorili, pa ni da li je bilo riječi o upotrebi nasilja protiv građana. Saglasan je da zvanično saopštenje evropske komesarke "nije ohrabrujuće".
- Mi, ipak, znamo da se politika EU ne formira baš u Briselu. I da ljudi sa kojima je Vučić juče razgovarao nijesu posebno uticajni u kreiranju politike, prije svega velikih evropskih država, prema Srbiji - naglasio je Bešlin.
On smatra ohrabrujućim što su najuticajnija zapadna glasila počela da pišu o zbivanjima na subotnjem protestu a onda i uopšte o dešavanjima u Srbiji. To će, ocjenjuje, neminovno dovesti do veće zainteresovanosti zapadnog javnog mnjenja, a onda, zakonomjerno, i vlada zapadnih država za prilike u Srbiji.
- Još uvijek gledamo neku nejasnu sliku koja ide iz Evrope ali mislim da će se pod uticajem medija, javnog mnjenja i budućih događaja u Srbiji koji, očito, zahvaljujući režimu idu ka nekakvoj radikalizaciji, gledati neki malo drugačiji odnos Evrope prema situaciji u Srbiji. Zato kažem da, uz dužno poštovanje, ne bih pridavao preveliki značaj držanju gospođe Kos. Ajmo da sačekamo formiranje nove vlade Njemačke. U ovom trenutku evropski državnički potencijal ja vidim u trouglu Tusk- Starmer-Merc - kazao je Bešlin.
<h2>"Vladavina vreća sa novcem"</h2>
Odnos predsjednika Francuske Emanuela Makrona prema Srbiji Bešlin ocjenjuje kao "nepolitički", dominantno zasnovan na interesu. S tim u vezi, komentarišući odnos Trampove administracije prema Vučiću, sagovornik Antene M primjećuje da se predsjednik Srbije sada osjeća "samouvjerenije" jer vjeruje da barem ne rizikuje kaznu ukoliko posegne za nedemokratskim sredstvima. Na primjeru Milorada Dodika, međutim, pokazalo se da su takva očekivanja neutemeljena.
Podsjećajući na posjetu Trampovog sina Beogradu, uoči subotnjeg protesta, Bešlin kaže da se Vučić uzda u te biznis veze, ali ističe da je vrijednost ti "duboko koruptivnih" poslova koji se pominju oko 100 miliona dolara.
- Da li je to dovoljno da skrene pažnju Trampove administracije na Vučića, u smislu nekakvog savezništva, zaštite ili političke podrške... ja nijesam siguran. Ovo je, kako se to nekada u Francuskoj govorilo između dvije revolucije, "vladavina vreća sa novcem", dakle ovo je vladavina oligarhije koja ima mnogo novca. Ali, da budem banalan, ja prosto nijesam siguran da Vučić ima dovoljno novca u ovom trenutku da kupi naklonost Trampove administracije - kazao je Bešlin.
<h2>Još jedni lažni izbori ne dolaze u obzir</h2>
Dr Milivoj Bešlin komentarisao je i dešavanja nakon subotnjeg protesta i saglasan je da su se oni prethodnih nekoliko dana "kapilarno" proširili Srbijom.
- Svjedočimo fascinantnoj, istorijskoj pojavi u srpskom društvu. To je zaista najšira društvena pobuna koja u ovom trenutku još uvijek nema jasnu političku artikulaciju - rekao je Bešlin.
On podsjeća da u toj pobuni učestvuju i prosvjetari, advokati i brojni drugi esnafi. Naglašava pitanje "kondicije" da se izdrži ovakva građanska neposlušnost, jer režim preduzima sve jače mjere represije. Protesti, to pokazuju i istraživanja, kako kaže Bešlin, "delegitimišu režim". No, iako bi to bilo logično, uporedo sa delegitimizacijom režima, navodi on, ne ide porast podrške opoziciji.
- Kod nas se dešava politička entropija, jedan paradoks koji je meni teško objašnjiv, a to je da se sa režimom istovremeno delegitimiše i opozicija - istakao je Bešlin.
Zato je "pitanje od milion dolara", naglašava Bešlin, kako politički artikulisati tu najširu društvenu pobunu? U takvim okolnostima, zaključuje Bešlin, izbori koje bi organizovao režim nijesu način da se kriza riješi.
- Izbori pod njegovim (Vučićevim) izborima, još jedni lažni izbori ne dolaze u obzir. I mislim da je to svima prilično jasno - zaključio je Bešlin.

Bešlin: Masovna represija Vučića, ne vjerujem da ima dovoljno novca da kupi naklonost Trampove administracije

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, očekivao je za svoju ratnohučkaku i kriminalnu aktivnost podršku nove američke administracije, ne samo da je nije dobio, nego je državni sekretar Marko Rubio njegove aktivnosti ocijenio kao nedopustive i nelegalne. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju "24 Sata" na Televiziji E kazao istoričar Milivoj Bešlin.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je kako djelovanje predsjednika Milorada Dodika podriva institucije države Bosne i Hercegovine (BiH) i ugrožava njenu sigurnost i stabilnost.
Posljednji događaji u BiH, kaže Bešlin, su vrlo ozbiljni i vrlo opasni i to je najveća kriza u toj državi od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Prvi put imamo situaciju da jedna strana, nekadašnja potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma najdirektnije ruši taj sporazum, odnosno ruši Ustav Bosne i Hercegovine, i koristi se nasiljem, koje nije više samo retoričko. Retoričko nasilje je postalo uobičajeno za Dodikov režim i njega lično, a ovoga puta je to nasilje i faktičko, jer on zaista prijeti ne samo stabilnosti, nego i miru, ne samo Bosni i Hercegovini, nego i širem regionu - rekao je Bešlin.
Smatra da je važno da predstavnici međunarodne zajednice i Vijeće za implementaciju mira u BiH budu proaktivni u situaciji u kojoj jedna strana otvoreno ruši državu.
- Dodik, u ovom trenutku, ima samo retoričku podršku od režima u Kremlju, i ima, ne samo retoričku, nego i faktičku podršku od Vučićevog režima, i od dijelova vlasti u Podgorici, prije svega od predsjednika Skupštine Crne Gore. U ovom trenutku Vučić je podijeljen, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, zbog najveće političke krize sa kojom se suočava od dolaska na vlast 2012.godine - kaže Bešlin.
Vučić bi, dodaje on, rado krizu iz svoje države izvezao negdje u region i pomjerio fokus sa nezadovoljstva građana Srbije, zbog kriminala i korupcije u Srbiji, na ,,poznata nacionalna pitanja”, tako što bi otvorio srpsko pitanje negdje u regionu.&nbsp;
- Ali, sa druge strane, Vučić nije toliko naivan, on zna da prvo za to ne samo da nema podršku bilo gdje u svijetu, nego zna ono sa čim sam, i predstavnici njegovog režima, vrlo vješto manipuliše, te će otvoreno iznositi političke neistine da je Srbija garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. Srbija nije nikakav garant, kao ni Hrvatska, Dejtonskog mirovnog sporazuma, Srbija i Hrvatska su bile ‘95.godine potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma kao učesnice u ratu, učesnice u sukobu, i one su po toj osnovi potpisale sporazum, i taj potpis ne znači da su one garanti - istakao je Bešlin.
U Srbiji se, podjeća on, događa najveća politička kriza, od 2000.godine i smjene autoritativnog režima Slobodana Miloševića. Stotine hiljada građana Srbije je svakodnevno na ulici u različitim protestima.
- &nbsp;Riječ je o jednoj svojevrsnoj revoluciji odozdo, i riječ je o jednoj najširoj građanskoj neposlušnosti, o društvenoj pobuni koja postoji u srpskoj istoriji. &nbsp;U ovom trenutku ne postoji jasna politička artikulacija, jer ljudi vrlo solidarno, masovno staju uz studente. To i sva istraživanja govore, studenti su jedini legitiman faktor danas u Srbiji. Velika solidarnost postoji sa prosvjetarima. Prosvjetni radnici, koji saada ostaju bez plata i kojima se prijeti, pokazali su zapanjujuću i nevjerovatnu hrabrost i mislim da su od svih društvenih subjekata koji su ovoj građanskoj neposlušnosti danas aktivni, preuzeli najveći rizik na sebe - rekao je Bešlin.
Ipak, kako kaže, gledajući tu najširu pobunu u istoriji, fascinantnu građansku neposlušnost, još se ne vidi kakva će biti politička artikulacija toga. Povremeno se, dodaje on, organizuju probe za neki generalni štrajk, ogroman broj ljudi se pridruži tome, no, ključni izazov je u ovom trenutku kako će se to dalje politički &nbsp;artikulisati.
Govoreći o kontra protestima studenata koji kampuju ispred Predsjedništva Srbije i traže da se vrate na fakultete. Bešlin kaže da ne postoji nikakva suprotstavljena studentska grupa koja bi se protivila studentskim zahtjevima, već su solidarni, ne samo studenti već i ogroman dio cjelokupnog društva.&nbsp;
- Pokazuje se novo horizontalno i vertikalno povezivanje u srpskom društvu. To ne može da se razruši ničim, iako je u pitanju još jedna režimska prevara, a koristili su različite metode i mehanizme kako bi razbili studentski protest, počelo je sa prijetnjama, pa su sa prijetnji prešli na nasilje, gaženje, prebijanje, te je nakon toga režim pokušao da pacifukuje svoj odnos prema studentima i uzeo novi metod, optuživao opoziciju i civilni sektor da su neprijatelji, dok je prema studentima zauzeo bivalentni pristup…Stvarnim studentima u protestu ne pada na pamet nikakva vrsta sporazuma, dijaloga, sa jednim ovakvim režimom, koji se na brutalan način odnosi ne samo prema političkim protivnicima, kritičarima, nego da brutalan način zlostavlja i zloupotrebljava vlastite članove - zaključio je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLjW1Lpr8DuE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bešlin: Opasna dešavanja u BiH, Dodik ima retoričku podršku Kremlja, Vučić bi rado krizu iz svoje države izvezao u region

Demokrate Alekse Bečića su u retoričkom smislu najopasnija politička organizacija, koju Crna Gora ima. Njihova targetiranja mladih ljudi, pokušaji kompromitacije, su brutalna i strašna propaganda, koja se u nekom trenutku mora pretvori i nekakvo fizičko nasilje - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E istoričar Milivoj Bešlin.
On ističe da je jugoslovensko društvo bilo inspirator nekih najbolje organizovanih studentskih protesta, ili studentskih revolucija, tridesetih godina 20. vijeka, na Beogradskom univerzitetu. To je, kaže, neraskidivo povezano Crnom Gorom, jer je veliki broj lidera tih protesta, u sklopu revolucionarnog omladinskog studentskog pokreta, bio upravo iz Crne Gore - od Milovana Đilasa, Veljka Vlahovića i tako dalje… Istorijat studentskih borbi za bolje društvo je dug.
- Tridesetih godina prošlog vijeka događale su se brutalne stvari. Student, ubijen četvrtog aprila 1936. godine, bio je Žarko Marinović, sa Cetinja, iz Crne Gore. Po njemu je kasnije u čitavoj Jugoslaviji obilježen Dan studenata. Obračuni su bili brutalni, postojala je studentska policija, otvarani su prvi logori, poput onog u Višegradu (1935) za studente, prije svega, Beogradskog univerziteta, koji su bili neposlušni. Tu je i čuvena ‘68. godina kada su u čitavoj Jugoslaviji, na svim univerzitetima, održani studentski protesti. Da ne govorim od devedesetim… Ogroman protest beogradskih studenata desio se ‘91, potom ‘92. godine, a možda i najpoznatiji, istorijski, četvoromjesečni studentski protest u Srbiji bio je ‘96. i ‘97. godine, zbog krađe rezultata na izborima na kojima je opozicija pobijedila. Svi ti protesti, buntovi, demonstracije, duboko su mijenjali naše društvo, mlade generacije su izlazile sa novom vizijom društva - podsjeća Bešlin.
<h2>Vijek studentskih protesta</h2>
Istoričar ističe i da mladi nijesu samo mijenjali društvo, već i sebe, što je obilježilo čitave njihove živote. Mnogi od njih, pogotovo tridesetih godina, završavali su kao komadanti, koji su se borili za svoje ideale tokom Drugog svjetskog rata, a potom postajali visoki državni i politički funkcioneri.
- Ljudi iz ‘68. godine, koji su bili vođe protesta, uglavnom su kasnije premrežili jugoslovensko društvo kroz kulturu i umjetnost, a kasnije, kad je došlo do političke pluralizacije ‘90, i čitavu političku scenu. Uticaj studentskih protesta uvijek je bio snažan - ističe Bešlin.
Smatra da studenti jesu bili samostalni, ali u sjenci nekakve političke strukture.
- Studentski pokret ‘30. djelovao je pod okriljem zabranjene ilegalne Komunističke partije Jugoslavije. Studenti ‘90. u Srbiji djelimično su bili u sjenci političkih struktura ili koalicije Zajedno, ili široke opozicione koalicije 9. marta ‘91. godine - podsjeća Bešlin.
Napominje da se aktulenim studentskim protestima i Crnoj Gori, i Srbiji, dešava presedan.
- Prvi put se dešava, što je presedan u našoj istoriji, da studenti i u Srbiji, i u Crnoj Gori, idu ispred političkih struktura. U Srbiji, prije svega, zato što je opozicija pod nemogućim represivnim i autoritarnim režimom, potpuno razbijena i potisnuta. Opozicija je prvi put sad u potpunoj sjenci studenata. Studneti prednjače, oni vode ovaj protest, oni su formirali zahtjeve i pozivaju na široke demonstracije, poput onih na Slaviji - kaže Bešlin.
Smatra da se u Crnoj Gori dešava isto. Studenti su neprikosnovene vođe protesta, s tim što je, kako kaže, opozicija, za razliku od Srbije, značajno snažnija.
- Zbog prirode zahtjeva, mislim da je mnogo logičnije što se u Crnoj Gori pojavljuje studentski pokret kao inicijator protesta, a ne opozicija. To je nešto što vidim kao specifikum. Mlada generacija je izašla na svjetlost dana i bukvalno, bez floskule, uzela stvar u svoje ruke - uvjeren je Bešlin.
<h2>Od verblanog do stvarnog nasilja</h2>
Društvo pokušava da drži korak sa studentima i štiti ih, kao što je to slučaj u Srbiji, jer su, ističe Bešlin, studneti ozbiljno ugroženi od različitih režimskih provokatora. Objašnjava da nasilje najprije kreće od riječi, a kada već postoji u govoru, kao što je to slučaj u retorici političara u Crnoj Gori, postaće i stvarno.
- Verbalno nasilje će da eskalira, kao što se desilo u Srbiji. Najprije su počela targetiranja studenata, onih koje je režim u Srbiji pokušavao da označi kao tobožnje lidere, iako je činjenica da su studentski zahtjevi univerzalni. U međuvremenu, studentska organizacija postala je toliko fraktalna, da režim nema koga da targetira, ne postoje lideri koje bi mogli da potkupe, ne postoji način da ih zaplaše, i ostaje im neselektivno nasilje. Režim poseza za suludim akcijama, kao što je, nažalost, ona u kojoj je povrijeđena studentkinja iz Beograda. Vidjeli smo i da je pristalica režima posezao nož na studente Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. To je primjer kako od riječi kreće nasilje, a zeleno svjetlo za nasilje u Srbiji dao je predsjednik Aleksandar Vučić porukom - da onaj ko blokira ulicu može biti žrtva nasilja - podvlači Bešlin.
Smatra da se retorika režima i u Beogradu, i u Podgorici, u odnosu prema studentima u mnogo tačaka poklapa.
- Činjenica je da kad razgrnete njihovu evropsku pozlatu možete da vidite da se režim, kad je u krizi, zapravo razotkriva po svojim metodama, po retorici, razotkriva svoju suštinu, a to je stara radikalska, ekstremno desničarska militantna i nasilnička politička organizacija. Slično je i u Crnoj Gori. Kad odbacite ekonomske ideje i evropsku retoriku, i kad dođe do krize, režim u Podgorici dođe do svoje suštine. A suština je, zapravo, šešeljevski govor i predsjednika Skupštine (Andrije Mandića), i njegove političke partije. To smo mogli da vidimo u saopštenju te partije u vezi sa situacijom u podgoričkoj Gimnaziji (slučaj seksulanog uznemiravanja bivše učenice), kao i zaista brutalnim i jezivim saopštenjima i targetiranjima Bečićevih Demokrata, koje su možda, danas, u tom retoričkom smislu i najopsanija politička organizacija koju Crna Gora ima. Njihova targetiranja mladih ljudi, ta vrsta pokušaja kompromitacije, je zaista jedna tako brutalna i strašna propaganda, koja neminovno mora da se u nekom trenutku pretvori i u nekakvo fizičko nasilje - smatra Bešlin.
U osnovi desničarskih i ultranacionalističkih režima je da se, kako kaže, neće libiti da upotrijebe nasilje. Dodaje da se autoritarni sistem u Crnoj Gori poziva na trideseto avgustovski zavjet i želi da vlast postane nepromjenjiva.
- Kroz političku artikulaciju protesta mora se pokazati da je vlast smjenjiva, pa će samim tim i postati odgovorna. U ovom trenutka oba režima (Beograd i Podgorica) duboko su neodgovorna. Svako pozivanje na vlastitu odgovornost tumače potpuno brutalno, kao na nekakvo neprijateljstvo, pozivaju na linč onih dijelova društva i studente koji ih pozivaju na odgovornost. To je karakteristika svake autokratije i u tom smislu ovi protesti moraju dobiti političku artikulaciju, kako bi se pokazalo da vlast mora da bude smjenjiva, pa samim tim i odgovorna - zaključio je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxEuxgTbPVCM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bešlin: Demokrate su u retoričkom smislu najopasnija politička organizacija

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Danilovgradu tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Poštujući i uvažavajući zahtjeve sa protesta, poštujući tugu koju Cetinje nikada ne može odbolovati, pitam se treba li na ovaj način da se traže odgovori, treba li da našoj mladosti stavimo oreol trajne patnje, da uvijek budemo u mračnim mislima, da se nikada ne radujemo dobru, da jednostavno rečeno, zaustavimo život - izjavio je odbornik Građanskog pokreta URA na Cetinju Slavko Šole Janković.
On je naglasio da osjeća potrebu da se oglasi i da je svjestan da će "određeni broj ljudi okrenuti u negativnom smislu protiv sebe".
- Nijesam još sreo nikoga ko ne saosjeća u tragedijama koje su zadesile naše Cetinje i ko se sa punim osjećajem bola ne odnosi prema porodicama stradalih... Poštovani prijatelji, moramo svi zajedno, počev od uprave Prijestonice, uz puno međusobno poštovanje, uz sve razlike koje postoje među nama, zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad, bezbjednost svojih građana, da pokušamo vratiti život, jer ovo ne vodi ničemu dobrom, već dugoročnoj muci, jadu i čemeru - napisao je Janković na Fejsbuku.

Janković: Moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: milivoj-beslin