Strah od diskriminacije, osuđivanja i kršenja povjerljivosti često odvraća LGBTI osobe od odlaska u zdravstvene ustanove, kazala je direktorica nevladine organizacije (NVO) Socijalni centar Milica Špajak i poručila da je neophodno donijeti protokole i smjernice za rad sa LGBTI pacijentima.
Istraživanje NVO Socijalni centar i LGBT Forum Progres pokazalo je da je velika većina zdravstvenih radnika u Crnoj Gori spremna da pruži jednaku zdravstvenu zaštitu LGBTI pacijentima i da je direktna diskriminacija rijetka pojava u ustanovama. Međutim, istraživanje u kojem je učestvovalo 119 zdravstvenih radnika iz sve tri regije Crne Gore je identifikovalo i značajne sistemske nedostatke, koji se odnose na nedostatak edukacija, obuka i nepostojanje pisanih protokola za rad sa LGBTI pacijentima.
Špajak je rekla da je najvažnija poruka tog istraživanja to što zdravstveni radnici jasno govore da imaju volju i žele da djeluju kvalitetnije i inkluzivnije, da prepoznaju nedostatak znanja, posebno kada je riječ o terminologiji, pristupu i mentalnom zdravlju LGBTI osoba, ali da ih sistem u kontinuitetu ostavlja bez alata u praksi.&nbsp;
- Naime, više od polovine ispitanika nikada nije dobila bilo koju vrstu edukacije o specifičnim potrebama LGBTI osoba, a nijedan od 119 ispitanika nije potvrdio da u njihovoj ustanovi postoje pisani protokoli za rad sa LGBTI pacijentima - kazala je Špajak u intervjuu <a href="https://mina.news/article/usvojiti-protokole-i-smjernice-za-pru%C5%BEanje-zdravstvene-za%C5%A1tite-lgbti-osobama%C2%A0">Agenciji MINA</a>.
Ona je navela da je, nažalost, bilo i odgovora koji otvoreno stigmatizuju i predstavljaju ekstreman oblik homofobije i govora mržnje.
- To su zbilja rijetki primjeri u našem uzorku, ali i dalje dovoljno opasni da nas podsjete zašto je intervencija u ovoj oblasti od izuzetnog značaja, ne samo za LGBTI osobe, već i za sve marginalizovane društvene grupe - istakla je Špajak.
Ona je poručila da donosioci odluka, ali i cjelokupna javnost, moraju shvatiti da se ne radi o nekom "specijalnom tretmanu", već o fundamentalnom ljudskom pravu na zdravlje, koje se LGBTI osobama praktično uskraćuje kroz strah, stigmu i nedostatak podrške.
Upitana kakav je odnos zdravstvenih radnika prema pacijentima iz LGBTI zajednice, uzimajući u obzir nalaze iz njihovog istraživanja, Špajak je kazala da većina ispitanika, preko 94 odsto, navodi da se nikada nije osjećala nelagodno u radu sa LGBTI osobama, što je na prvi pogled ohrabrujuće.&nbsp;
- Međutim, ta spremnost mora biti praćena i sistemskom podrškom samim zdravstvenim radnicima - jasnim smjernicama, protokolima, mehanizmima na koje mogu da se oslone kada nijesu sigurni kako da postupe u određenoj situaciji - rekla je Špajak.&nbsp;
Kako je dodala, skoro 60 osoba je direktno navelo da im je potrebna institucionalna podrška kroz pisane protokole, što potvrđuje da zdravstveni radnici i sami prepoznaju tu prazninu.
- Iz našeg svakodnevnog rada sa LGBTI osobama, znamo da je strah od diskriminacije, osuđivanja i kršenja povjerljivosti najčešći razlog zbog kojeg LGBTI osobe odlažu ili potpuno izbjegavaju posjete zdravstvenim ustanovama - kazala je Špajak.
Kako je rekla, istraživanje pokazuje da se negativni komentari i šale o LGBTI osobama među zdravstvenim radnicima dešavaju (skoro četvrtina ispitanika ih čuje „ponekad“ ili „češće“), kao i da se ime i zamjenice koje koriste trans osobe ne poštuju u više od trećine slučajeva.
- Nesumnjivo je da predrasude postoje, međutim ne možemo reći da je to specifičnost zdravstvenih ustanova, predrasude su i te kako prisutne u velikom dijelu crnogorskog društva - navela je Špajak.&nbsp;
Ona je naglasila da još više brine nevidljivost problema. „Skoro 66 odsto ispitanika ne prepoznaje nikakve prepreke u svom okruženju, a istovremeno nemamo nijedan protokol, edukacija je gotovo nepostojeća, privatnost i bezbjednost pacijenata upitna“.
Upitana na kojem je nivou znanje zdravstvenih radnika u Crnoj Gori o specifičnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, Špajak je kazala da se, imajući u vidu isključivo rezultate istraživanja i odgovore 119 ispitanika, može zaključiti da je ono nezadovoljavajuće.
- Više od polovine ispitanika (50,4 odsto) nikada tokom svog formalnog obrazovanja nije imalo edukaciju o ovoj temi, a dodatnih 23,5 odsto navodi da je edukacija postojala, ali u nedovoljnom obimu. Upravo ovi podaci nam govore da je veliki broj zdravstvenih radnika, koji su učestvovali u istraživanju, započeo svoju profesionalnu praksu bez dovoljnog znanja o zdravlju LGBTI osoba - rekla je Špajak.
Ona je navela da pozitivnu stranu predstavlja to što su zdravstveni radnici prepoznali sopstvene limite.
- Kada pogledamo učešće u neformalnom obrazovanju nakon studija, situacija je dosta ozbiljnija, naime, 73,9 odsto zdravstvenih radnika nikada nije pohađalo bilo kakvu obuku ili trening o radu sa LGBTI osobama, a 10,1 odsto eksplicitno navodi da obuku o ovoj temi nema u planu ni u budućnosti - kazala je Špajak.
Na pitanje da li LGBTI pacijenti imaju povjerenje u zdravstvene ustanove, ona je odgovorila da je ono veoma nisko, usljed duboko ukorijenjene stigme, predrasuda i stereotipa u društvu.
Strah od diskriminacije, kako je rekla, često je presudan faktor u odluci da li će neko zatražiti medicinsku pomoć.&nbsp;
Špajak je naglasila da LGBTI osobe odlažu posjete ljekarima čak i kada se radi o ozbiljnim zdravstvenim problemima, jer je sami rizik od narušavanja privatnosti i bezbjednosti, nerazumijevanja i odbacivanja, percipiran kao veći od pomoći koju bi mogli dobiti.
- Strah koji LGBTI osobe često navode, nažalost, nije iracionalan, već je zasnovan na stvarnim iskustvima diskriminacije, nepoštovanja privatnosti i nedostatka senzibilnosti od strane medicinskog osoblja - dodala je Špajak.
Imajući sve to u vidu, kako je rekla, dolazi se do “začaranog kruga” - LGBTI osobe što se više povlače iz zdravstvenog sistema, to su manje vidljive, a njihove potrebe ostaju neprepoznate.
- Usljed nedostatka povjerenja i sigurnosti da će biti tretirani profesionalno i sa poštovanjem (kao bilo koji drugi pacijent), mnoge LGBTI osobe radije će svoje zdravstvene tegobe ukrivati, prije nego izlagati se potencijalnom poniženju ili nerazumijevanju - dodala je Špajak.
Ona je upozorila da je, takođe, jedan od identifikovanih izazova nedostatak privatnosti i rizik od narušavanja povjerljivosti, posebno u manjim sredinama, najčešće na sjeveru Crne Gore, gdje je dosta teže očuvati anonimnost.
Prema riječima Špajak, to sve zajedno dovodi do ozbiljnog narušavanja, kako mentalnog, tako i fizičkog zdravlja LGBTI osoba.
Kao najveću sistemsku prepreku u pružanju inkluzivne zdravstvene zaštite LGBTI osobama, ona je izdvojila upravo potpuno odsustvo protokola i smjernica za rad sa LGBTI pacijentima.&nbsp;
Uporedo sa tim, kako je kazala Špajak, više od polovine ispitanika nikada nije bilo edukovano o specifičnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, što direktno može ugroziti kvalitet zaštite koju mogu pružiti, čak i kada iskazuju dobru volju.
Ona je istakla da se uz postojanje volje i resursa i angažovanje stručnjaka i pomoć organizacija civilnog društva, koje imaju višegodišnje iskustvo u radu sa LGBTI zajednicom, relativno brzo mogu razviti i usvojiti protokoli i smjernice za pružanje zdravstvene zaštite.&nbsp;
Ti protokoli, kako je dodala Špajak, dali bi konkretna uputstva zdravstvenim radnicima, od toga kako voditi razgovor, koja pitanja su relevantna, koja terminologija je primjerena i kako osigurati privatnost.&nbsp;
Ona je kao prioritet izdvojila i potrebu sprovođenja obaveznih obuka za zdravstvene radnike koji već profesionalno djeluju u sistemu. „U ovom dijelu govorimo o praktičnim obukama koje bi pružile znanje o specifičnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, od strane stručnjaka iz oblasti“.&nbsp;
Prioritet je, kako je poručila Špajak, i uspostavljanje jasnih politika protiv diskriminacije u svim zdravstvenim ustanovama sa definisanim mehanizmima prijavljivanja i sankcionisanja.&nbsp;
- Neophodno je da svaka zdravstvena ustanova ima jasno vidljiv dokument koji definiše da diskriminacija po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta ne može biti tolerisana, sa konkretnim postupkom šta raditi kada se diskriminacija desi - kazala je Špajak.
Upitana šta bi Ministarstvo zdravlja trebalo da uradi kako bi pravo na jednaku zdravstvenu zaštitu postalo stvarnost za sve ljude, ona je rekla da taj resor mora preuzeti glavnu ulogu i omogućiti da inkluzivna zdravstvena zaštita postane prioritet kroz konkretne korake.
- U praksi to znači obezbijediti finansijsku podršku koja bi omogućila detaljan razvoj protokola, smjernica i obuka zdravstvenih radnika/ca, kao i uspostaviti saradnju sa organizacijama civilnog društva koje imaju svakodnevno iskustvo u radu sa LGBTI osobama i poznaju poteškoće i prepreke sa kojima se ova zajednica suočava - navela je Špajak.
Podjednako važno je, kako je istakla, osigurati da se sadržaji o zdravlju LGBTI osoba uključe u obavezne programe medicinskih fakulteta i srednjih medicinskih škola, jer prvenstveno se mora početi od obrazovanja i podizanja svijesti budućih generacija.
- Istovremeno, neophodan je sistem evaluacije, kroz prikupljanje podataka o tome sa kakvim problemima dolaze LGBTI osobe, kakva su njihova iskustva sa zdravstvenim radnicima - dodala je Špajak.
Upitana koju poruku bi poslala LGBTI osobama koje se i dalje osjećaju nesigurno ili nevidljivo u zdravstvenom sistemu, ona je istakla da je ključno da znaju da bilo koja vrsta diskriminacije u zdravstvenom sistemu nije dozvoljena i da Zakon o zdravstvenoj zaštiti jasno garantuje jednakost svih građana u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu, bez obzira na lična svojstva.
Špajak je rekla da njihovo istraživanje predstavlja prvi korak koji otkriva praznine i nedostatke u zdravstvenom sistemu, ali da takođe pokazuje da većina zdravstvenih radnika pristupa LGBTI pacijentima bez nelagode.&nbsp;
Identifikovani problemi, kako je naglasila, zahtijevaju primarno sistemska rešenja, ali za kvalitetne i inkluzivne promjene potrebno je zajedničko djelovanje svih činilaca društva.&nbsp;
- U međuvremenu, NVO Socijalni Centar i LGBT Forum Progres nastavljaju da pružaju kontinuiranu podršku i pomoć LGBTI osobama u ostvarivanju osnovnih ljudskih prava u Crnoj Gori - poručila je Špajak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Usvojiti protokole i smjernice za pružanje zdravstvene zaštite LGBTI osobama

Članica Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Marijana Camović Veličković svjedočila je pred Osnovnim sudom da je imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora ove medijske kuće sprovedeno uprkos pravosnažnoj sudskoj presudi koja je nalagala poništavanje konkursa ili izbor među preostalim kandidatima.
Camović Veličković je navela da je sjednica Savjeta na kojoj se odlučivalo o ovom pitanju održana uz prisustvo pravnih savjetnika i advokata, te da je više puta upozorila da bi imenovanje Raonića bilo suprotno zakonu. Prema njenim riječima, Savjet je imao jasnu informaciju o pravosnažnosti sudske odluke, ali je odlučio da je ignoriše.
- Rekla sam da je presuda obavezujuća, da se konkurs mora poništiti ili birati između preostalih kandidata. I pored toga, odlučili su da se glasa za Raonića - kazala je ona.&nbsp;
Dodala je da su pojedini članovi Savjeta i pravni savjetnici bili svjesni mogućih krivičnopravnih posljedica, ali da su ipak nastavili sa procedurom.
Ona je svjedočila da je na konsultativnom sastanku dan uoči sjednice sjednice na kojoj je reizabran u junu 2023. godine sugerisao članovima Savjeta da se, i pored presude, konkurs iz 2021. godine ne poništi, te &nbsp;da on može biti ponovo biran na čelnu poziciju Javnog servisa, ali i joj u jednom trenutku došapnuo "i sama znaš da će biti tako".
Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv presjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića i članova Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, koji se terete da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu.
Camović-Veličković je kazala i da je Raonić na tom konsultativnom sastanku predsjedniku Savjeta Veselinu Drljeviću diktirao dnevni red za predstojeću sjednicu.
- Bilo je jasno da je proces unaprijed usmjeren ka njegovom izboru, bez obzira na zakonske prepreke - rekla je Camović Veličković.
Tokom sjednice Savjeta, kako je navela, bilo je pauza u više navrata, a pokušaji da se kandidati još jednom predstave ili da se dodatno konsultuje pravna služba nijesu uvaženi.
- Zamolila sam da se pročita ko su kandidati, što nije urađeno. Kad je došlo do glasanja, ja sam napustila sjednicu - istakla je Camović Veličković.
Drljević je prigovorio na njene tvrdnje da mu je Raonić diktirao dnevni red i kazao da je on sam &nbsp;"znao što treba da radi".
Kazao je i da su Savjet i RTCG uspješni baš zbog toga što sarađuju i dogovaraju se.
Advokati odbrane, osim branioca Predraga Miranovića, su u prigovorima na svjedočenje Camović-Veličković osporavili njen kredibiltitet kao svjedoka insistirajući na tezi da se protiv RTCG vodi hajka.
Svjedokinka Milica Špajak, takođe članica Savjeta, kazala je da nije učestvovala u glasanju Savjeta za reizbor Raonića, te da je njen stav bio da se mora raspisati novi konkurs.
- Na sjednici održanoj u junu 2023. godine iznijela sam mišljenje da treba raspisati novi konkurs i izabrati vršioca dužnosti, jer je to jedini ispravan način da Savjet postupi - kazala je Špajak.
Međutim, kako je kazala u odgovoru na pitanje tužioca Igora Šćekića, taj njen prijedlog nije usvojen.
Špajak je kazala da tokom glasanja nije preuzela glasački listić i da, iako je do kraja sjednice bila prisutna, u samom glasanju nije učestvovala.
U svjedočenju je navela i da je dan uoči sjednice održan konsultativni sastanak u prostorijama RTCG-a, kojem su prisustvovali svi članovi Savjeta koji su sada obuhvaćeni tužilačkom istragom, kao i pravna služba i advokatica Zorica Đukanović i advokat Danilo Mićović. Prema riječima Špajak, tada im je izložena presuda i moguće pravne opcije.
- Stav pravne službe bio je da nema prepreka da se glasa po listi iz 2021. godine, kao i da članovi Savjeta ne bi snosili odgovornost ukoliko odluče da glasaju po toj listi - rekla je ona.
Špajak je dodala da je na tom sastanku postavila pitanja u vezi sa eventualnom krivičnom odgovornošću članova Savjeta, te da joj je rečeno da takva odgovornost „nije izvjesna“.
Na samoj sjednici, podržala je prijedlog da ona bude zatvorena za javnost, ističući da je zbog malog prostora i velikog prisustva novinara postojao veliki pritisak.
Prema njenim riječima, tokom diskusije na sjednici ona je ponovila stav da treba raspisati novi konkurs i da je izbor vršioca dužnosti, na maksimalno šest mjeseci kako predviđa Statut RTCG-a, jedino ispravno rješenje.
Bojan Baća, bivši član Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG), koji je ostavku na tu funkciju dao prije sporne sjednice, kazao je da je njegova odluka da podnese ostavku bila posljedica nesuglasica vezanih za pravne i proceduralne aspekte.
Baća je iznoseći detalje o toku sastanka kazao da je ključna tačka spora bila - kako interpretirati pravne smjernice u izboru kandidata za generalnog direktora.&nbsp;
- Postojala je zbunjenost oko tumačenja presude, a bilo je i različitih stavova među članovima Savjeta. Na kraju, pravna služba je dala mišljenje da nema osnovanih razloga za krivičnu odgovornost - rekao je Baća.
Suđenje će biti nastavljeno 6. juna provođenjem dokaza među kojima su tonski zapis sporne sjednice Savjeta i Poslovnik o radu tog tijela.

Duško Mihailović

500x500

1250x600

1084x550

Camović Veličković: Imenovanje Raonića sprovedeno uprkos pravosnažnoj presudi koja je nalagala poništavanje konkursa; Špajak: Tražila sam novi konkurs

Gost 74. emisije “Ne pričam ti o tome” bio je Peđa Radović, vlasnik najpoznatijeg crnogorskog muzičkog youtube kanala, hroničar - ili kako on voli da kaže – selektor jugoslovenske muzike šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih.&nbsp;
Skoro deset godina njegovi su se setovi koristili u kafićima, klubovima, na radio-staicama... a da niko nije znao kako izgleda. Tek je od 2020. počeo da nastupa kao DJ na specijalizovanim večerima u klubovima širom bivše Jugoslavije, te tako otkrio identitet. &nbsp;&nbsp;
Na svom YouTube kanalu čuva preko 1000 numera jugoslovenske scene, podijeljenih po sekcijama Jazz grooves from Yugoslavia, YU Rock'n'Roll Beat Rock, YU Jazz Funk Disco, YU Electro Synthpop New Wave, YU Schlager Chanson Canyone... Ima skoro 68.000 pratilaca i preko 60 miliona pregleda.&nbsp;
Ovo je bilo njegovo prvo gostovanje u nekoj od TV emisija.
Emisiju možete pogledati večeras od 21 sat na Televiziji E.&nbsp;
Urednik i voditelj Željko Milović.

Emisija "Ne pričam ti o tome": Gost Peđa Radović

Najmanje 12 osoba poginulo je u ruskom napadu dronom u blizini autobusa koji je prevozio radnike u istočnoj Ukrajini, saopštio je regionalni zvaničnik.
Prema preliminarnim informacijama, u napadu u okrugu Pavlohrad ranjeno je još sedam osoba, objavio je načelnik regionalne vojne administracije Oleksandr Hanža na Telegramu.
- Utvrđujemo sve okolnosti napada. U regiji je i dalje na snazi vazdušna uzbuna - naveo je Hanža.
Ukrajinska energetska kompanija DTEK saopštila je da je autobus prevozio njihove radnike iz jednog od rudnika u toj regiji, te da su svi poginuli i ranjeni zaposleni kompanije koji su se vraćali s posla. Napad su opisali kao „masovni teroristički čin“ ruskih snaga.
- Neprijatelj je danas izveo ciničan i ciljani napad na radnike energetskog sektora u Dnjepropetrovskoj oblasti - poručio je ukrajinski premijer Denis Šmihal.
Napad je uslijedio nakon što je tokom ranih jutarnjih sati u nedjelju u više ruskih napada širom Ukrajine povrijeđeno najmanje devet osoba. Šest osoba ranjeno je u napadu dronom na porodilište u Zaporižju, među kojima su bile i dvije žene koje su se u tom trenutku nalazile na ljekarskim pregledima. U odvojenim napadima u Hersonu poginule su tri osobe, dok su u Dnjepru u noćnom napadu stradali jedna žena i jedan muškarac.
Ukrajinske vlasti navode da je Rusija tokom noći lansirala oko 90 jurišnih dronova, od kojih je 14 pogodilo devet lokacija, prema podacima ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva.

Brutalan ruski napad na autobus koji je prevozio ukrajinske radnike: Poginulo 12 osoba

Košarkaši Mege pobijedili su večeras u Beogradu ekipu Crvene zvezde 107:102, u 17. kolu ABA lige.
Tim porazom, četvrtim ove sezone, Crvena zvezda je ostala bez šansi da se domogne čelne pozicije u B grupi.
Budućnost je juče napravila veliki korak ka prvom mjestu pobjedom protiv Spartaka u Subotici (75:66), a nakon poraza Cvene zvezde je i definitivno se domogli te pozicije.

Mega iznenadila Crvenu zvezdu, Budućnost osigurala prvo mjesto

Sa našim kolegama iz Hrvatske napravili smo film koji će voljeti cio region, a mi to danas ne možemo da uradimo u Srbiji, kaže glumac i reditelj Dragan Bjelogrlić, koji tumači jednu od naslovnih uloga u filmskom hitu „Svadba“.
Bjelogrlić je na svom Instagram profilu objavio snimak u kojem odgovara na pitanje novinarke o tome šta je bilo najizazovnije u procesu rada na filmu „Svadba“.
- Znaš šta je bilo izazovno? Izazovno je to što veći broj nas glumaca iz Srbije, koji radimo na ovom filmu, posljednjih nekoliko godina ne može da radi u Srbiji. Mi smo na crnoj listi, mi smo zabranjeni. Onda smo otišli u Hrvatsku i sa našim kolegama napravili film koji će voljeti cio region, a mi to u Srbiji danas ne možemo da uradimo - istakao je Dragan Bjelogrlić.
Ispod njegove objave nižu se pozitivni komentari i izrazi oduševljenja filmom „Svadba“, koji je nedavno imao beogradsku premijeru u Plavoj sali Sava centra, pozdravljenu desetominutnim ovacijama publike.
Crvenim tepihom dugim 25 metara na beogradskoj premijeri prošetala je impresivna glumačka ekipa, koju predvode legende regionalnog glumišta – Dragan Bjelogrlić, Rene Bitorajac, Vesna Trivalić, Seka Sablić, Anđelka Stević Žugić, Denis Murić, Roko Sikavica, Marko Grabež, Nika Grbelja i Snježana Sinovčić-Šiškov.
Radnja filma „Svadba“ prati dvije imućne porodice, jednu iz Beograda i drugu iz Zagreba, čija se djeca zaljubljuju daleko od kuće.
Zaplet počinje neplaniranom trudnoćom, koja ubrzava upoznavanje roditelja. Svadba, koja mora ostati strogo čuvana tajna, postaje okidač za lavinu komičnih i napetih situacija koje ubrzo izmiču kontroli.
Uz Igora Šeregija, koji potpisuje i scenario, autorski tim čine direktor fotografije Tomislav Sutlar, montažerka Lea Mileta i scenografkinja Jana Piacun.
Film je nastao u produkciji kuća Eclectica i Viktorija film, pod producentskom palicom Ivana Kelave i Marka Jocića.

Bjelogrlić o "Svadbi": U Hrvatskoj smo snimili film koji će voljeti cio region, a u Srbiji to danas ne možemo

Politika

Petorica iz Crne Gore na listi nepoželjnih u Hrvatskoj!

Hronika

Krivična prijava protiv Pajković: Osumnjičena da je sa Vukšićevog telefona slala uvredljive fotografije

Društvo

DNP otkazuje podršku državnoj i lokalnoj vlasti, Knežević će sa Mandićem razgovarati o daljem djelovanju koalicije ZBCG

Đukanović: Nijesam poznavao Epstina niti sam s njim imao bilo kakvu komunikaciju

Tag: milica-spajak