Direktor Monteputa Milan Ljiljanić rekao je da očekuje da radovi na izgradnji druge dionice auto-puta Mateševo – Andrijevica krenu ove godine, da je rok za izgradnju pet godina, ali i da očekuje da radovi budu završeni do kraja 2030.
- Na vrijeme se krenulo u proces eksproprijacije zemljišta i već je završeno preko 80 odsto posla - rekao je Ljiljanić.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović kazao je polovinom novembra da očekuje da do aprila bude gotov idejni projekat za dionicu od Andrijevice do Boljara.
Istakao je da bi do kraja 2026. trebalo da počnu ozbiljni pregovori za nastavak gradnje auto-puta do Boljara.
- To može biti i 2030. godina, i to je važno pitanje, jer tada dobijamo puni efekat auto-puta - rekao je Zogović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ljiljanić: Očekujem da druga dionica auto-puta bude gotova do kraja 2030.

Direktor Monteputa Milan Ljiljanić očekuje da druga dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice bude završena i puštena u saobraćaj 2030. godine.
On je u Jutarnjem programu TVCG izjavio da se na vrijeme krenulo u proces eksproprijacije zemljišta i da ne očekuje kašnjenja.
Podsjetio je da je prošle sedmice raspisan tender za izgradnnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice i dodao je da se ponude mogu dostavljati do kraja aprila.
- Očekujemo da ti radovi krenu u 2025. godini, a da se završe 2030. godine. Ukupno trajanje radova je pet godina, a ono obuhvata izradu glavnog projekta, pripremne radove, glavne radove, a nakon toga i puštanje dionice u saobraćaj 2030. godine - kazao je Ljiljanić.
Istakao je da su uslovi tendera za izvođača skoro nepromijenjeni u odnosu na prethodni poziv
Kazao je da je u opštini Kolašin 70 odsto predmeta eksproprijacije završeno.
- Što se tiče Andrijevice, od Trešnjevika do Andrijevice, tu smo imali promjenu trase, tako da intenziviranje postupka eksproprijacije na tom dijelu trase u narednom periodu - kazao je on, prenosi RTCG.
Istakao je da se u taj proces ušlo na vrijeme, te da ne očekuje kašnjenja.
Kada je riječ o elektronskoj naplati putarine, kazao je da je cilj da se broj korisnika do kraja godine poveća na 50 odsto kako bi se smanjilo vrijeme čekanja na naplatnim centrima. Istakao je da su planirane i olakšane procedure poput video naplate.

Ljiljanić: Druga dionica auto-puta biće puštena u saobraćaj 2030. godine

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore sjutra će u Oslu, duelom sa Slovenijom, početi nastup na Evropskom prvenstvu u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj.
Biće to sedmo uzastopno, ukupno osmo, učešće crnogorskih rukometaša na šampionatima Evrope. Rivali u D grupi, osim Crne Gore i Slovenije, su još Farska Ostrva i Švajcarska.
U nedjelju (18) je na programu duel sa Faranima, dok je za 20. januar zakazan meč sa Švajcarskom.&nbsp;
- Igrači su spremni da odigraju ovaj meč i trebamo da primjenimo sve ono što smo radili do sada. Slovenija jeste favorit, s obzirom da su iskusniji od nas i da su igrali četvrtfinale, daleko su stizali na određenim šampionatima. Ali, mi isto tako znamo šta treba da uradimo i daćemo maksimum - kazao je selektor Didije Dinar.
Plasman u glavnu rundu izboriće dvije selekcije iz grupe. Novoformiranu grupu činiće po dvije prvoplasirane selekcije iz grupa D, E i F, iz koje će dvije reprezentacije izboriti polufinale. U grupi E su Švedska, Hrvatska, Holandija i Gruzija, a u grupi F Mađarska, Island, Poljska i Italija.
Slovenija je, iako oslabljena, prvi favorit grupe, a crnogorski rukometaši bi pobjedom mogli da trasiraju put ka glavnoj rundi.
Prije četiri godine, Crna Gora je jedini put savladala Sloveniju u međusobnim duelima – na Evropskom prvenstvu u Debrecinu. Nakon toga, Slovenija je ostvarila tri vezane pobjede protiv u zvaničnim mečevima.
Duel Crne Gore i Slovenije zakazan je za 18 sati.

Dinar pred start EP: Slovenija je favorit, ali znamo šta treba da uradimo

U Informativnoj emisiji 24 sata večeras pogledajte: 
 
Tema dana: Botun blokirao Podgoricu 
 
- Zećani nastavili proteste, blokirali više saobraćajnica u Podgorici i Zeti. Govorimo o motivima i potezima dijela vladajuće većine, ali i uplitanju Beograda. 
 
- Nacionalistički narativi ne miruju. Visoki funkcioneri relativzuju pjevanje četničkih pjesama i veličanje retrogradnih ideologija. 
 
U 24 sata donosimo i nove detalje o američkim pretenzijama na Grenland. Predsjednik SAD Donald Tramp, otvorio mogućnost kompromisa u vezi sa svojim planovima za Grenland. Danska i evropske zemlje odbacile su mogućnost prodaje teritorije, dok u međuvremenu jačaju vojno prisustvo na Grenlandu.
Gost emisije je Vatroslav Belan, predsjednik LP i jedan od lidera Evropskog saveza
Informativnu emisiju 24 sata vodi Amra Tahirović.&nbsp;

Informativna emisija 24 sata: Gost Vatroslav Belan, tema dana: "Botun blokirao Podgoricu"

Mještani Botuna, koji su ranije blokirali kružni tok u Donjoj Gorici, proširili su blokadu nakon što su primijetili da vozači koriste alternativne puteve kako bi došli do mosta Luča na zaobilaznici i nastavili put ka Podgorici.
Kako bi spriječili takav prolazak, dio mještana se zaputio na tu lokaciju i pokušao da onemogući saobraćaj i na alternativnim pravcima.&nbsp;
Tom prilikom došlo je do incidenta kada je, prema navodima pojedinih mještana, jedan vozač pokušao da na silu probije blokadu, što je izazvalo burnu reakciju okupljenih.
Policija je bila prisutna na licu mjesta, ali nije intervenisala.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG_5IiyYGyow&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Incident kod mosta Luča: Botunjani burno reagovali na vozača koji koristi alternativne puteve, policija bez reakcije

Nivo zaduženosti i podatak o udjelu duga u bruto domaćem proizvodu nijesu podaci koje treba posmatrati samo kao brojku, jer je važno obratiti pažnju na strukturu duga, odnosno razloge zbog kojih se zadužujemo, naglasio je ekonomista i osnivač BI Consultinga Ratko Nikolić.
On je gostujući u <a href="https://www.antenam.net/clanak/nikolic-u-drv-rashodi-administracije-glavni-generator-zaduzivanja">Drugačijoj radio </a>vezi rekao da u prilog toj tvrdnji najviše ide primjer finansiranja auto-puta, odsnosno činjenica da naredna zaduživanja nijesu stvorila novu vrijednost.
- To što je dug u granicama mastrihtskih kriterijuma jeste dobar znak, ali nije nešto čime se možemo pohvaliti s obzirom na to da smo mi imali puno veće stope ili je taj odnos bio oko 100 odsti prije pet-šest godina. Međutim, mi smo tada imali značajan dio tog duga za koji smo potrošili za auto-put. Sad je taj kredit za autoput značajno manji, a šta smo mi napravili? Iznos duga je skoro isti, a šta smo napravili? Ništa. Znači, to u suštini nije ono kao kad imate jednu investiciju koja je podigla ekonomsku aktivnost, kao što je autoput bio i to je značajno opravdanje za to zaduženje. Ali s obzirom na to da mi zapravo za ono novije zaduženje je bilo samo servisiranje postojećih obaveza i da ćemo se tek zadužiti za nove auto-puteve koji su u planu i za infrastrukturne projekte, bojim se da će tu doći do značajnog ubrzanja zaduživanja. Mislim da već možemo pričati o početku spirale zaduživanja - istakao je Nikolić.
Zaduživanje, kako naglašava, nastavlja da raste jer se kontinuirano povećavaju rashodi administracije, a to povećanje za rezultat nema njenu efikasnost.&nbsp;
- Mislim da su fiskalni raskodi nešto koji su glavni generator tog zaduživanja i mislim da u tom pravcu ima značajno prostora za uštede, prije svega po pitanju optimizacije javne uprave. Mi imamo jednu jako skupu državu sa značajnim brojem potpuno neproduktivnih ministarstava – znači sad ne govorimo o radnim mjestima - istakao je.&nbsp;
Sagovornik Antene M naglašava i da je inflacija u Crnoj Gori rasla iako se cijena električne energije nije mijenjala godinama.
Nastojanje donosilaca odluka da se investicije privuku cijenom struje koja je niža od tržišne nije strategija koja omogućava dugoročnu održivost, jer ono što se subvencioniše na jednoj strani stvara trošak koji na kraju neko ipak mora da plati.
- Struja je sirovina. Izvoz struje je isto kao izvoz balvana, pa ako za balvan znamo da više vrijedi ako od njega napravimo stolicu, isto tako i struja više vrijedi ako neko ovdje, koristeći struju, napravi neki gotov proizvod, jer struja je sirovina. Bilo koja industrija koju privlači niska cijena struje, a neke, na primjer, privlači zelena struja, struja iz obnovljivih izvora – i to je legitimno. Ali ako dolaze samo zbog cijene, mislim da to nije u redu. Jeste legitimno, ali treba da znamo da će tu subvenciju i tu nižu struju koju oni budu plaćali, u suštini, platiti Elektroprivreda - zaključio je Nikolić.

Tag: milan-ljiljanic

Ljiljanić: Očekujem da druga dionica auto-puta bude gotova do kraja 2030.

Ljiljanić: Druga dionica auto-puta biće puštena u saobraćaj 2030. godine

Dinar pred start EP: Slovenija je favorit, ali znamo šta treba da uradimo

Informativna emisija 24 sata: Gost Vatroslav Belan, tema dana: "Botun blokirao Podgoricu"

(VIDEO) Incident kod mosta Luča: Botunjani burno reagovali na vozača koji koristi alternativne puteve, policija bez reakcije

Nikolić u DRV: Rashodi administracije glavni generator zaduživanja

PRATITE TVe UŽIVO