Novi zakon o zaštiti životne sredine, značajno unaprijeđen u odnosu na važeći, napisan je i ušao je u proceduru, a očekuje se da će njegova primjena biti znatno bolja u budućnosti. Jedna od ključnih novina je i proširenje nadležnosti Agencije za zaštitu životne sredine kroz Zakon o upravljanju otpadom, što će omogućiti kontrolu izvještaja zagađivača i rasterećenje ekološke inspekcije - to je u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E saopštio direktor Agencije Milan Gazdić.
Gazdić je istakao da aktuelni Zakon o zaštiti životne sredine „nije adekvatno odgovorio problemima na terenu“, zbog čega se pristupilo njegovoj izmjeni.&nbsp;
Novi tekst zakona je završen, urađena je i tabela usklađenosti, a Agencija je, kaže, bila dio tima koji je pripremao izmjene, posebno u dijelu koji se odnosi na zaštićena područja i njihovu upravljačku strukturu.
- Zakon je sada u fazi prikupljanja mišljenja institucija i vrlo brzo bi trebalo da uđe u dalju proceduru. Na njemu se radilo više od pet godina – što je zaista neshvatljivo – ali desilo se. Dolaskom novog ministra, gospodina Ćulafića, urađena je analiza i promijenjena struktura i tim koji je radio na zakonu, kako bi se osiguralo sagledavanje iz više uglova i ubrzalo usvajanje. Agencija je dala doprinos posebno u dijelu implementacije, gdje smo identifikovali ključne probleme - rekao je Gazdić.
Najvećim izazovom ocijenio je komplikovane procedure u oblasti zaštićenih područja, kao i činjenicu da mnoge od njih nemaju imenovane upravljače ili planove upravljanja. „To je nedopustivo“, naglasio je on.
Gazdić je ukazao i na problem trgovine ilegalno nabavljenim zaštićenim životinjskim vrstama, ističući da inspekcija ranije nije imala zakonsku osnovu da te vrste oduzme. Novi Zakon o zaštiti životne sredine rješava i taj segment.
Kako je saopštio, Agencija i Ministarstvo ekologije dobili su saglasnost Ministarstva finansija za sistematizaciju novih radnih mjesta u sektoru ekološke inspekcije.&nbsp;
- Kroz Zakon o upravljanju otpadom proširili smo nadležnosti i na Agenciju, pa sada možemo da kontrolišemo izvještaje zagađivača i tako rasteretimo inspekciju. Očekujemo i nova zapošljenja, nadam se u 2026. godini. Jačanjem kapaciteta pojačaćemo primjenu zakona donijetih u procesu evropskih integracija - poručio je Gazdić.
On je ukazao i na česte probleme u komunikaciji sa tužilaštvom i sudovima, navodeći da mnoge krivične prijave koje je Agencija podnijela nisu procesuirane.
- Vrhovni državni tužilac Marković formirao je tim za rad na ekološkim pitanjima, koji je već počeo sa radom. I ja sam član tog tima i kroz njega ćemo pokušati da ekološke teme stavimo u fokus tužiocima. Već su neki predmeti aktivirani i polako se kreće. Nadam se da će tim uskoro dati dobre rezultate - zaključio je Gazdić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2A6qOCF8nLM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gazdić: Novi zakon o zaštiti životne sredine donijeće efikasniju kontrolu i jaču inspekciju

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović podnijeli su krivičnu prijavu protiv direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića jer smatraju da je počinio više krivičnih djela kada je u pitanju izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu crvenog bazena u okviru KAP-a.
Oni su to saopštili na pres konferenciji "Stop kolektoru" povodom protivljenja planirane gradnje Postrojenja za prečišćavanje i tretman otpadnih voda u Botunu.
Asanović je ocijenio da je time pričinjena velika šteta po zdravlje ljudi, a sekretarka za uređenje prostora, zaštitu i saobraćaj u Opštini Zeta Jelena Aligrudić je saopštila da su inicirali pokretanje ovog postupka i da su u proceduri pribavljanja dokumentacije.
Milan Knežević je istakao da su prethodnih dana vidjeli brutalnu zloupotrebu struke i komisija i ponižavanje građana Zete. On kaže da je tu struku odlučio da razbije u paramparčad. Očekuje da će Tužilaštvo odmah reagovati po prijavi koju su on i Asanović podnijeli protiv Gazdića.
- Sve vrijeme obmanjuju javnost i žele da isključe uticaj KAP-a na Zetu - rekao je on.
Naveo je hronologiju kako su "ubijali Zetu", pročitao dokument Vlade iz 2001. godine na mišljenje uticaja bazena KAP-a na mještane Zete. Prva mjera je, kako ističe, iseliti sve stanovnike u blizini bazena. Zatim eksproprisati prostor i zasaditi šumu radi zaštite građana. 
- Sanirati bazen crvenog mulja... Osposobiti filtere za pranje i filtraciju crvenog mulja... Zabraniti deponovanje ostalog otpada... Što prije pristupiti sanaciji... - ništa od ovoga nije urađeno do sada - rekao je Knežević, uz napomenu da je bilo planirano da ovo bude zavrseno do 2003. godine.
Pita one koji planiraju gradnju postrojenja u Botunu, i dali pozitivno mišljenje na njegovu gradnju, jesu li uzeli u obzir ovaj Vladin dokument.
Detaljnom analizom kvaliteta vazduha izmjereno je povećanje određenih štetnih čestica do 250 puta više, a žive sa kancerogenim dejstvom do 12 puta više...
Ovoj konferenciji su prisustvovali i mještani Botuna i Zete.

Knežević i Asanović podnijeli krivičnu prijavu protiv Gazdića zbog kolektora u Botunu

Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) dala je Glavnom gradu saglasnost za izgradnju postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda u Botunu.
- Agencija za zaštitu životne sredine obavještava zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, Glavnom gradu Podgorica, donijeto rješenje kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, koji će biti lociran u industrijskoj zoni „KAP”-a - piše u saopštenju Agencije.
Direktor Agencije Milan Gazić napisao je u objavi na Fejsbuku da je ova odluka donijeta nakon višemjesečnih konsultacija sa domaćim i međunarodnim stručnjacima i tek nakon što je obrađen svaki komentar, analizirane sve primjedbe i prijedlozi i uloženi napori da se glas građana, a posebno, kako je rekao, mještana Botuna, uzme u obzir.
Komisiju koja je donijela odluku, prema njegovim riječima, čini sedam članova od kojih je šest doktora nauka, vrsnih eksperata iz svojih oblasti.
- Ovom prilikom se zahvaljujem svim članovima komisije na profesionalnom odnosu prema ovom predmetu - poručio je Gazdić.&nbsp;
U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je, kako se ističe u odluci Agencije, da je Elaborat urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu.
- I da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu - dodaju oni.
Rješenjem o davanju saglasnosti, kako su naveli, utvrđena je obaveza nosiocu projekta da poslove vezane za projekat izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda realizuje "u svemu prema mjerama zaštite životne sredine", a koje su utvrđene u Elaboratu i odnose se na mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).
Planirano je da se postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda gradi u industrijskoj zoni KAP-a, na urbanističkim parcelama: UP2F, UP3F, UP4F i UP9F, odnosno katastarskim parcelama/djelovima katastarskih parcela: 1/3, 2/3, 15/3, 23/2, 23/4, 23/6, 27/8, 27/14, 1078/4 1078/8 KO Botun i 1111/45, 2914, 2915, 2916/1, 2917/1, 2918, 2919/1, 2920 KO Dajbabe, Glavni grad Podgorica.
<h2>„CIVILIZACIJSKA POTREBA“</h2>
Gazdić je u objavi na Fejsubku naglasio i da je Podgorica jedini glavni grad u regionu koji nema postrojenje koje odgovara njenom broju stanovnika.
- Više od 60 odsto otpadnih voda se i dalje neprečišćeno izliva u Moraču, a zatim u Skadarsko jezero koje je pod nacionalnom i međunarodnom zaštitom. Posljedice toga najviše trpe stanovnici Zete - jer upravo kroz njihova naselja protiče zagađena voda koja ugrožava zdravlje, poljoprivredu i ekosisteme. Zato ovo postrojenje nije samo infrastrukturna investicija, već civilizacijska potreba - ocijenio je Gazdić.
Otkad je na čelu Agencije više puta su, kaže, bili kritikovani da opstruiraju projekte, kako od investitora, tako ponekad i od političkih struktura.
- Istina je suprotna: insistiramo na detaljnoj i sveobuhvatnoj provjeri svakog projekta. Ono što u prošlosti nije bio standard, danas je obaveza - a to je da nijedan projekat ne smije ugroziti lokalnu zajednicu i prirodu - naveo je on.
<h2>„DA JE BILO NAJMANJE SUMNJE PROJEKAT BI BIO SPRIJEČEN“</h2>
Naglasio je da su svi komentari građana razmotreni, te da je ovim rješenjem nosiocu naložen sveobuhvatni set mjera zaštite, među kojima je i uspostavljanje kontinuiranog monitoringa kvaliteta vazduha instaliranjem mjerne stanice na teritoriji Botuna.
- Rezultati mjerenja moraju biti dostupni javnosti u realnom vremenu, čime će se osigurati transparentnost rada spalionice. U slučaju prekoračenja, rad postrojenja će biti obustavljen na osnovu Zakona o zaštiti vazduha. &nbsp;Da je postojala i najmanja sumnja u štetnost projekta, Agencija bi ga spriječila. Naša obaveza je da štitimo životnu sredinu i interese lokalne zajednice, i to činimo dosljedno i transparentno - poručio je Gazdić.
On je stava da je, pored lokalnog značaja, ovaj projekat ključan i za proces evropskih integracija Crne Gore.
- Izgradnja PPOV u Podgorici jedan je od najvažnijih preduslova u poglavlju 27 - Životna sredina i klimatske promjene. Da ne bude zabune: riječ je o najznačajnijem projektu zaštite životne sredine u Crnoj Gori ikada. On direktno utiče na zdravlje ljudi, očuvanje kvaliteta vode i biodiverziteta, kako Morače, tako i NP Skadarsko jezero - naveo je Gazdić.
Žao mu je, kaže, što se pitanje izgradnje kolektora u 21. vijeku politizuje.&nbsp;
- Jer sam siguran da je riječ o javnom interesu da živimo u zdravijem okruženju. Uvjeren sam da će ovaj projekat ujediniti građane, stručnjake i institucije. Sa zadovoljstvom potpisujem odluku i podržavam početak izgradnje postrojenja koje će obilježiti novu fazu u razvoju Podgorice i Zete, zaštiti Skadarskog jezera i ispunjavanju evropske vizije Crne Gore - zaključio je Gazdić.

1084x550

Agencija za zaštitu životne sredine dala saglasnost za izgradnju kolektora u Botunu

Pokret Evropa sad smatra krajnje neprimjerenim javne nastupe poslanika Milana Kneževića kojima se vrši nedozvoljeni pritisak na rad nadležnih institucija - poručili su u toj partiji reagujući na njegovu tvrdnju da je komisija Agencije za zaštitu životne sredine pripremila pozitivno mišljenje za izgradnju kolektora u Botunu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.4926%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-komisija-pripremila-saglasnost-za-izgradnju-kolektora-u-botunu-sdt-da-provjeri-ima-li-elemenata-koruptivnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kažu da Knežević to sve to radi na osnovu neistinite tvrdnje o navodnoj odluci.&nbsp;
- Neprihvatljivo je izazivati paniku među građanima, uz istovremeno targetiranje Agencije čije se stručno mišljenje tek očekuje, kao i Specijalnog državnog tužilaštva, sa porukama koje se mogu tumačiti kao poziv na osporavanje rada državnih organa ukoliko se ne postupi po željama pojedinca - podvukli su u PES-u.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgazdic-komisija-jos-nije-dala-pozitivno-misljenje-za-izgradnju-kolektora-u-botunu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kažu i da je "zastrašivanje stručnjaka od strane političkih subjekata koji su na vlasti bio manir ranijeg režima".
- Nažalost, osim neutemeljenih apokaliptičnih najava, te otpora izgradnji kolektora, iako struka i institucije ukazuju na to kao dobro rješenje, od Kneževića nismo do sada čuli da li posjeduje elaborat koji omogućava izgradnju na drugoj lokaciji ili bilo kakvo drugo rješenje za otpadne vode, niti je pokazao namjeru da preuzme odgovornost ako bi Podgorica doživjela finansijski kolaps, a građani bili dužni da isplate desetine miliona eura kreditora, jer nije izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda - naveli su u PES-u.
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu može, kažu oni, biti realizovano isključivo ukoliko nadležne i stručne institucije potvrde da je bezbjedno po zdravlje ljudi i životnu sredinu.&nbsp;
- Ako procjene pokažu suprotno, neće biti realizovano. To je pravni okvir i jedini ispravan put za donošenje odluka od javnog značaja. Podsjećamo da Zeta nije izolovana cjelina, već dio šireg ekosistema i teritorije Crne Gore. Uticaj potencijalnog projekta na Moraču i Skadarsko jezero jasno govori da se odluke moraju donositi na osnovu cjelovitih analiza, a ne političkih pritisaka - naglasili su u PES-u.
Pozvali su sve političke aktere "da pokažu odgovornost i da se uzdrže od izjava koje mogu predstavljati oblik neprimjerenog uticaja na institucije, jer se samo kroz pravne procedure i stručne procjene može zaštititi interes građana Zete, Podgorice i Crne Gore".

1250x600

PES: Milan Knežević izaziva paniku, nastupi su mu krajnje neprimjereni

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić rekao je da Komisija te Agencije još nije dala pozitivno mišljenje za izgradnju kolektora u Botunu, kao što je objavio predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.4926%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-komisija-pripremila-saglasnost-za-izgradnju-kolektora-u-botunu-sdt-da-provjeri-ima-li-elemenata-koruptivnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević tvrdi da to potvrđuje udruženo kriminalno djelovanje protiv zdravlja građana i životne sredine u Gornjoj Zeti, pa je pozvao Specijalno tužilaštvo da pokrene postupak protiv članova komisije, a ukoliko to izostane, najavio je da će lično podnijeti krivičnu prijavu.
Gazdić je, sa druge strane, Televiziji Vijesti kazao da mišljenje još nije doneseno, ali da će to biti učinjeno do sjutra.
Knežević je ranije danas rekao da mu je dužnost da obavijesti javnost da je komisija formirana od strane Agencije za životnu sredinu već pripremila pozitivno mišljenje i saglasnost za izgradnju kolektora u Botunu.
- Time je u potpunosti potvrđeno da se radi o udruženom kriminalnom djelovanju usmjerenom protiv zdravlja građana i životne sredine u Botunu i Gornjoj Zeti. Pozivam SDT (Specijalno državno tužilaštvo) da protiv članova komisije koji su dali pozitivno mišljenje na ekološki genocid u Gornjoj Zeti po službenoj dužnosti pokrene istražni postupak i utvrdi da li u njihovom ponašanju ima elemenata zloupotrebe službenog položaja i koruptivnosti, a na šta osnovano sumnjam i javno ukazujem - napisao je Knežević na društvenoj mreži Fejsbuk.

Gazdić: Komisija još nije dala pozitivno mišljenje za izgradnju kolektora u Botunu

Projekat “Razvoj opcija za remedijaciju kontaminiranog lokaliteta bivšeg rudnika Brskovo u Crnoj Gori” vodi ka uspostavljanju održivih rješenja za upravljanje zagađenim područjima i zaštitu životne sredine, kao i dugoročnom smanjenju uticaja rudarskih aktivnosti na prirodu i zdravlje ljudi, saopšteno je na pres konferenciji Agencije za zaštitu životne sredine, povodom predstavljanje projekta, koji Agencija sprovodi sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Institutom za javno zdravlje i Ekološkim pokretom OZON.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić ocijenio je da je Agencija posvećena unapređenju i očuvanju prirodnih resursa kroz održive politike, naučno utemeljene pristupe i saradnju sa svim relevantnim akterima, kroz viziju budućnosti u kojoj ekološki standardi garantuju zdravlje i dobrobit svih građana.
- Zahvaljujem partnerima na projektu – Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Institutu za javno zdravlje i NVO Ozon – na dosadašnjoj i budućoj saradnji. Njihovo stručno znanje i iskustvo značajno će doprinijeti sprovođenju svih planiranih aktivnosti na najvišem profesionalnom nivou- kazao je Gazdić.
Prema njegovim riječima, zagađenje živom predstavlja ozbiljan ekološki i zdravstveni problem, a na području bivšeg rudnika olova i cinka Brskovo identifikovane su značajne količine žive u zemljištu.
- Tokom realizacije projekta ispitaćemo i ostale segmente životne sredine. Naš projekat će omogućiti detaljnu procjenu kontaminacije i predložiti efikasne mjere remedijacije kako bi se smanjili rizici po životnu sredinu i zdravlje lokalnog stanovništva. Projekat će trajati 36 mjeseci. Ovo je prilika da se kroz naučno zasnovane analize i multidisciplinarni pristup unaprijedi sistem monitoringa i sanacije ove kontaminirane lokacije, u skladu sa najboljim svjetskim praksama i evropskim standardima- ocijenio je Gazdić.
Dodao je da je projekat korak ka odgovornijem i održivijem upravljanju prirodnim resursima i zaštiti javnog zdravlja.
Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Zoran Dabetić kazao je da trogodišnji projekat vodi ka uspostavljanju održivih rješenja za upravljanje zagađenim područjima i zaštitu životne sredine, kao i dugoročnom smanjenju uticaja rudarskih aktivnosti na zdravlje ljudi i životnu sredinu.
- Rudarske aktivnosti mogu ostaviti dugoročne posljedice po životnu sredinu, ali prije nego što donesemo konačne zaključke važno je da sprovedemo temeljnu analizu, kako bismo na osnovu naučnih podataka definisali najbolje korake održive za budućnost- poručio je Dabetić.
Dodao je da će biti pripljemljene metode procjene zagađenja, kako bi se tačno razumijeli obim i razmjere problema, kao i dugoročne posljedice po lokalnu zajednicu i širu okolinu.
- Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta je izrada konceptualnog rješenja za sanaciju i rekultivaciju kontaminiranog područja što uključuje istraživanje mogućnosti za minimiziranje rizika po ljudsko zdravlje i životnu sredinu- kazao je Dabetić.
Crna Gora, kako je rekao, trenutno nema specifičan Zakon o zaštiti zemljišta, a projekat predstavlja priliku da se nadoknadi ta praznina i postave temelji za budući zajednički zakonodavni okvir.
- Zdravlje zemljišta je ključno za očuvanje prirodnih resursa, biološke raznovrsnosti, uz održivi ekonomski razvoj. Radićemo na izradi pravnog okvira koji će biti usklađen sa evropskim standardima. Naše ministarstvo pruža punu podršku naporima Agencije za zaštitu životne sredine, kao i svim institucijama uključenim u realizaciju projekta- rekao je Dabetić.
Smatra da će rezultati projekta biti značajni i dugoročni, jer će omogućiti usklađivanje sa evropskim normama u oblasti zaštite zemljišta, a sa druge strane će doprinositi jačanju lokalnih kapaciteta za praćenje i upravljanje zagađenjem.
- Možemo se nadati postizanju rezutata u smanjenju ekološkog otiska rudarskih aktivnosti, kao i poboljšanju kvaliteta života- vjeruje Dabetić.
Pomoćnica direktorice Instituta za javno zdravlje Ivana Joksimović ocijenila je da je značaj učešća u projektu višestruk, kako sa stanovišta zaštite javnog zdravlja, tako i u kontekstu prikupljanja podataka koji mogu pomoći u oblikovanju politika zaštite životne sredine i očuvanja zdravlja.
- Uključivanje stanovništva u istraživanje pomaže u mjerenju nivoa toksičnih materija, poput žive, u krvi i urinu i ovi podaci omogućavaju utvrđivanje nivoa izloženosti, kao i identifikaciju potencijalnih rizičnih grupa. U okolini živa može biti sadržana u mineralima u bezopasnim količinama i kao takva ne predstavlja značajan rizik. Problem nastupa tokom ljudskog djelovanja, kada se znatne količine žive ispuštaju u okolnu, gdje se ona zadržava slobodno kružeći hiljadama godina- objasnila je Joksimović.
Živa sadržana u vodi i zemljištu je, kako je ukazala, glavni razlog za zabrinutost, jer se u tom medijumu nalazi u veoma toksičnom obliku, a životinje je tim putem lako mogu unijeti u organizam i na taj način ulazi i u ljudski i lanac ishrane.
- Od projekta očekujemo da zdravstveni rizici povezani sa kontaminacijom iz bivšeg rudnika budu prepoznati kao temelj za uspostavljanje efikasnih mjera za ublažavanje izloženosti, poboljšanje zdravstvenih ishoda i osiguranje održivog upravljanja životnom sredinom- rekla je Joksimović.
Direktor NVO Ozon Aleksandar Perović smatra da je suština projekta da se dobije rezultat, koji će poslužiti da se stanje unaprijedi.
- Nadam se da ćemo biti više na terenu, da ćemo uspjeti da uključimo mlade koji su završili studije na Univerzitetu Crne Gore. Treba da uposlimo mlade koji imaju teoretsko znanje, ali nisu imali praksu na terenu. Pozdravljam projekat, nadam se dobrim rezultatima i vjerujem da ćemo tokom ove tri godine imati prilike da podijelimo šta smo uradili na terenu- kazao je Perović.
Koordinator projekta Gordana Đukanović sigurna je da su najvažnije one aktivnosti koje treba da se sprovedu nakon završetka projekta, jer ukoliko se aktivnosti ne nastave, projekat neće imati puni smisao.
- Aktivnosti koje treba da se sprovedu nakon završetka projekta su izrada glavnog projekta remedijacije i rekultivacije kontaminiranog prostora, remedijacija i rekultivacija kontaminiranog prostora, valorizacija nove nastale vrijednosti- kazala je Đukanović.
Naglasila je da je od posljedica rudarskih aktivnosti identifikovan veliki broj obolijevanja od kancerogenih bolesti u Mojkovcu.
Đukanović je pojasnila da je prvi korak Studija, u čijoj će izradi biti angažovani eksperti iz Crne Gore i mladi kadar.
- Cilj nam je da uradimo sveobuhvatnu analizu i identifikaciju stepena zagađenja ovog područja. To će biti osnov da se izradi idejno rješenje i predlozi na osnovu rezultata prve komponente. Nadam se da ćemo predstaviti idejno rješenje i idejni projekat za rješevanje ovog problema- rekla je Đukanović.
Dodala je da je budžet projekta oko 274 hiljade dolara.
Projekat se realizuje uz podršku Specific International Programme of the Minamata Convention on Mercury.

Agencija za zaštitu životne sredine: Uspostavićemo održiva rješenja za upravljanje zagađenim područjima i smanjiti uticaj rudarskih aktivnosti

Šest radnika lučke kompanije Port of Adria iz Bara, kod kojih je utvrđena najveća koncentracija olova u krvi, upućeni su 16. oktobra u beogradski Institut za medicinu rada na ispitivanja, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore.
Oni su dobrog opšteg stanja, rečeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Kod još 52 radnika iste kompanije utvrđen je visok nivo olova u krvi.
Ukupno su testirana 63 radnika, od kojih su samo pet imali normalne vrijednosti.
- Normalna vrijednost je 28 mikrograma po litru. Kod nekih radnika, koji uglavnom rade pretovar raznih materija, ova vrijednost iznosi preko 40 do čak 119 mikrograma - kazao je za RSE predsjednik Sindikata lučkih radnika Zoran Martinović.
Turska kompanija Port of Adria, posluje u privatizovanom dijelu barske Luke, na jugu Crne Gore.
Za RSE su kazali da nijedan zaposleni nije prijavio simptome trovanja, ili bilo kakve zdravstvene probleme povezane sa ovom vrstom rada.
- Međutim, bez obzira na to odmah smo prestali da angažujemo zaposlene u istovaru i utovaru ovog tereta kako bi se spriječila dalja izloženost (opasnim materijama) - rekli su iz kompanije.
U međuvremenu Agencija za zaštitu životne sredine poslala je apel građanima Bara da "izbjegavaju šire lučko područje".
<h2>Kako je otkriven slučaj?</h2>
Martinović iz Sindikata kazao je za RSE da se njegove kolege osjećaju dobro i da, zasad, nemaju glavobolje i povraćanja.
- Ali, dosta kolega je zabrinuto, pogotovo ovi koji imaju gotovo desetostruko veće koncentracije olova od dozvoljenog. Jedan 119, neki preko 80. Uz to im je dosta nepoznanica jer ne znaju još precizno gdje će se i kako liječiti - navei je on.
Da su im povećane vrijednosti metala u krvi, kaže, saznali su slučajno.
Objašnjava da su njegove kolege i on u obavezi da svake godine rade sistematski pregled.
- Do sada smo radili 'obične' nalaze krvi u barskom Domu zdravlja i to je tako prolazilo. Međutim, nedavno je u Baru otvorena privatna klinika u kojoj se mogu izmjeriti vrijednosti olova, i poslodavac nas je poslao da to provjerimo. Eto, vidimo šta se pokazalo - istakao je Martinović.
Porazno je, navodi, što nijedna državna ustanova ne mjeri ove vrijednosti.
- U državi u kojoj se radi sa opasnim rudama nemate državnu laboratoriju u kojoj se možete testirati, niti liječiti u ovim situacijama. Ne nude mogućnost da nas makar testiraju pa da šalju za Njemačku ili negdje drugo uzorke na analizu, da bi se to provjerilo - kazao je on.
Na pitanje da li su radnici koji rade pretovar uvijek adekvatno zaštićeni, Martinović kaže da imaju opremu, rukavice, maske, odijela.
- Tvrde da je kvalitetna i po standardima. Ali, na primjer, povišene su vrijednosti nekih koji rade u administraciji - istakao je on.
Kaže da ih je prije par dana posjetila Inspekcija zdravlja na radu koja je naložila da kontaminirani radnici više ne mogu obavljati te poslove.
- Uglavnom, da se nije otvorila ova privatna klinika i da naš poslodavac nije odlučio da nas testira, ko zna kako bi se sve završilo. Čista sreća - zaključuje Martinović.
<h2>"Zdravlje zaposlenih prioritet"</h2>
A iz kompanije Port of Adria koja upravlja kontejnerskim, teretnim i brodovima za krstarenje, kažu da su im zdravlje i bezbjednost zaposlenih prioritet.
Oni su potvrdili navode Martinovića da radnici imaju zaštitnu opremu za rad, da se pregledaju jednom godišnje u lokalnom Domu zdravlja, kao i da su položili ispite za rad s opasnim materijama.
Čim je, kako pojašnjavaju, otvorena privatna laboratorija koja sprovodi detaljne anliaze krvi na prisustvo teških metala, inicirali su testiranje radnika.
Nakon što su stigli rezultati kompanija je dogovorila da se dodatni testovi urade u Berlinu, zbog eventualnog liječenja i terapija.
No, u međuvremenu su nakon pregleda u Kliničkom centru Crne Gore, šestorica zaposlenih upućeni u Beograd.
Zdravstevno stanje ostalih 52 radnika, pratiće ljekari Kliničkog centra, rečeno je za RSE iz te ustanove.
<h2>"Izbjegavati područje oko Luke Bar"</h2>
Povodom upozorenja građanima Bara da izbjegavaju područje Luke, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić je rekao da su koncentracije olova visoke ali da nisu veće od propisane granične vrijednosti, dok je koncentracija arsena višestruko veća u odnosu na propisanu.
Kako je pojasnio za RSE ovaj nalaz je iz analize Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) od prošle godine.
Agencija kojom on rukovodi nije utvrdila prekoračenje graničnih vrijednosti za olovo i arsen u analizama vazduha, dok analize zemljišta nisu rađene.
Kaže i da je porijeklo ovih metala u vazduhu u direktnoj vezi sa pretovarom rudnog koncentrata ruda olova i bakra.
Iz CETI-ja nije odgovoreno na upit RSE šta su preduzeli nakon što su prošle godine utvrdili da je koncentracija arsena višestruko veća od dozvoljene.
Gazdić ističe da su o tim rezultatima CETI-ja odmah obavijestili Ekološku inspekciju, od koje su dobili povratnu informaciju da su pokrenuli aktivnosti.
Ni iz Ekološke inspekcije RSE nije dobio odgovor na pitanje koje aktivnosti su preduzeli i sa kakvim efektima.
Gazdić dodaje da je rukovodstvo Port of Adria ali i kompletne Luke Bar moralo biti obaviješteno o rezultatima mjerenja.
- Nismo upoznati da li su sa rezultatima upoznali zaposlene - rekao je on.
<h2>Opština Bar: Pokušaj zataškavanja trovanja</h2>
Nakon što je objavljeno da su mjerenja od prije godinu utvrdila visoku koncentraciju olova i arsena, oglasio se čelnik Opštine Bar, Dušan Raičević.
Saopštio je da je zabrinut zbog saznanja "da su građani Bara u kontinuitetu trovani, a da je sve to neko pokušao da zataška".
Od nadležnih, kako kaže, zahtijeva da se hitno pozabave ovim problemom i ponude konkretna rješenja.
- Odgovornost je rukovodioca u preduzećima koja obavljaju pretovar tereta u Luci Bar, ali i nadležnih državnih institucija koje su zakazale i omogućile da se ovo sakriva duže od godinu. Za to će neko morati da odgovara - rekao je Raičević.
Iz Ministarstva zdravlja su naveli da su odmah po saznanju da dio radnika ima povišene vrijednosti olova poslali uzorke na analizu u beogradski Institut.
Nalazi su, kako kažu, pokazali da su "nivoi u prihvatljivim granicama, s obzirom na njihov posao i izloženost ovim materijama".
Ipak, šestoricu sa najvećim vrijednostima poslali su za Beograd.
Ministarstvo pomorstva naložilo je hitnu istragu.
Ministar Filip Radulović, koji je od oktobra prošle godine na toj funkciji, rekao je da odgovorni moraju snositi posljedice.
I pored toga što su se svi od nadležnih institucija oglasili, ostalo je nepoznato šta se dešavalo nakon što je CETI početkom 2023. utvrdio povećane koncentracije arsena do početka oktobra ove godine kada je utvrđeno prisustvo olova kod radnika kompanije.
Inače, Port of Adria ima oko 280 zaposlenih i kako je menadžment najavio svi će biti testirani.

Lučki radnici iz Bara na pregledima u Srbiji zbog visoke količine olova u krvi

Na osnovu rezultata mjerenja koje je izvršio Centar za ekotoksikološka ispitivanja tokom prvog ciklusa mjerenja u 2023. godini u okruženju Luke Bar, koncentracije olova i arsena veoma su visoke i koncentracija arsena, čak deset puta veća u odnosu na propisanu ciljnu vrijednost, saopštio je za TVCG direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.
- Na osnovu rezultata mjerenja koja je izvršio Centar za ekotoksikološka istraživanja tokom prvog ciklusa mjerenja u 2023. godinu u okruženju Luke Bar, zakučak je da su koncentracije olova i arsena veoma visoke i da je koncentracija arsena čak 10 puta veća u odnosu na propisane ciljne vrijednosti - kazao je Gazdić.
Institut za javno zdravlje je popisao mjere koje treba da se sprovedu i ekološka inspekcija bi trebalo da, ukoliko je došlo do tih velikih prekročenja, zatvori izvor zagađenja.
- Preporuka jeste da građani, oni koji ne moraju da idu u to područje, oko Luke Bar, da izbjegavaju dok se ne sprovedu sve mjere koje budu naložila ekološka inspekcija - zaključio je Gazdić.
Podsjetimo, radnici preduzeća “Port of Adria” imaju višestruko povišen nivo olova u krvi, ali nadležne zdravstvene institucije nijesu preduzele ništa da ih liječe, niti da utvrde kako je došlo do trovanja tim po zdravlje izuzetno opasnim teškim metalom.

Gazdić: Koncentracije olova i arsena oko Luke Bar deset puta veće od propisanih, građani da izbjegavaju ovo područje

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: milan-gazdic