Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) potpisalo je Memorandum o razumijevanju sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Crnogorskim društvom ekologa (CDE) i Fondacijom EuroNatur, u cilju realizacije zajedničkih aktivnosti po pitanju priprema koncepta za efikasno očuvanje rijeke Morače.
Iz MERS-a su saopštili da su te nevladine organizacije implementacioni partneri projekta ”Zaštita rijeke Morače”.&nbsp;
- Memorandum je potpisan u cilju unapređenja razvoja i realizacije aktivnosti na polju zaštite životne sredine i oblasti zaštite biodiverziteta, kao i zajedničkih aktivnosti po pitanju priprema koncepta za efikasno očuvanje rijeke Morače - naveli su u saopštenju.
Iz MERS-a su rekli da su dokument potpisali resorni ministar Damjan Ćulafić, izvršna direktorica CZIP Jovana Janjušević, generalna sekretarka CDE Andrijana Mićanović i predstavnica Fondacije Euronatur Annette Spangenberg.
- Cilj Memoranduma je da formalizuje i unaprijedi saradnju između MERS-a i tih organizacija, u vezi sa implementacijom projekta “Zaštita rijeke Morače” i svih planiranih projektnih aktivnosti - kazali su u MERS-u.&nbsp;
Navodi se da su se strane usaglasile da unapređuju i jačaju saradnju u oblasti zaštite biodiverziteta u Crnoj Gori, kroz zajedničko djelovanje i pripremu izrade studije izvodljivosti u cilju zaštite tog područja.
Memorandumom je, kako su kazali iz Ministarstva, usaglašena saradnja na podizanju svijesti o važnosti zaštite prirode, biodiverziteta i ključnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori, kao i prilikom organizacije zajedničkih aktivnosti - obuka, seminara, okruglih stolova, događaja, konferencija za javnost i javnih rasprava.&nbsp;
- Čiji je cilj jačanje kapaciteta relevantnih zainteresovanih strana za adekvatno sprovođenje propisa u oblasti zaštite prirode, održivo upravljanje zaštićenim područjima, uvođenje biodiverziteta u sektorske politike i prakse, održivi razvoj, učenje i povezivanje - dodali su u saopštenju.
Ćulafić istakao je da taj memorandum predstavlja značajan iskorak u institucionalnoj saradnji za zaštitu biodiverziteta Crne Gore.
Takva saradnja, kako je kazao, važna je za održivo upravljanje rijekom Moračom, ali i za integrisanje zaštite prirode u sektorske politike.&nbsp;
- Ministarstvo je posvećeno dugoročnom očuvanju prirodnih resursa i ovaj Memorandum šalje snažnu poruku da Crna Gora ozbiljno shvata svoju odgovornost prema okruženju i budućim generacijama - naveo je Ćulafić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

MERS i NVO potpisali memorandum o zaštiti rijeke Morače

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) Damjan Ćulafić poručio je da MERS ostaje posvećeno sprovođenju evropskih standarda kroz odgovorne i održive ekološke politike.
Ćulafić je na marginama Drugog ministarskog sastanka za Zelenu agendu za Zapadni Balkan održao sastanak sa Johanom Sathofom, poslanikom u Bundestagu i državnim sekretarom Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), na kojem je razgovarano o prioritetima Crne Gore u oblasti zaštite životne sredine, upravljanja otpadnim vodama i sprovođenja klimatskih politika.
- Sastanak sa Johanom Sathofom protekao je u konstruktivnoj atmosferi. Istakao je važnost nastavka podrške Crnoj Gori kroz projekte u oblasti zaštite životne sredine i upravljanja otpadnim vodama, uz poseban fokus na transparentnost procesa i efikasnost realizacije - navodi se u saopštenju.
Na sastanku obje strane su ocijenile da je, kako navode, od suštinske važnosti jačanje institucionalne koordinacije i komunikacije prema javnosti, kako bi građani imali jasan uvid u koristi i faze realizacije projekata iz oblasti zaštite životne sredine.
- Zahvaljujući podršci Njemačke razvojne banke (KfW) i regionalnog fonda WBiF, obezbijeđeno je 30 miliona eura za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Ulcinju. Ministar je informisao prisutne da u narednom periodu u skladu sa strateškim dokumentima Crna Gora treba da ima ukupno 37 aglomeracija - dodaje se u saopštenu.
Ćulafić je prisutne upoznao sa ključnim planskim i zakonskim dokumentima koji predstavljaju temelj za sprovođenje evropskih ekoloških standarda, a koje je Crna Gora usvojila: Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) u okviru klimatskih ciljeva, Plan adaptacije na klimatske promjene, Zakon o upravljanju otpadom i Uredbu o zabrani upotrebe određenih plastičnih proizvoda, Predlog zakona o klimi, čije se usvajanje u Skupštini očekuje brzo.
- Tokom razgovora posebno je naglašena potreba za jačanjem regionalne saradnje i razmjenom iskustava sa državama koje uspješno sprovode LIFE i srodne programe, većom odgovornošću lokalnih samouprava u praćenju i sprovođenju projekata upravljanja otpadnim vodama i uspostavljanjem finansijske discipline i efikasnijim korišćenjem raspoloživih sredstava - piše u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da će se u narednom periodu raditi na daljem unapređenju saradnje između Vlade Crne Gore i Njemačke, sa ciljem ubrzanja realizacije ekoloških projekata i jačanja javne svijesti o važnosti zaštite životne sredine.
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera ostaje posvećeno sprovođenju evropskih standarda i unapređenju kvaliteta života građana kroz odgovorne i održive ekološke politike - zaključio je Ćulafić.

500x500

1250x600

1084x550

Za kolektor u Ulcinju obezbijeđeno 30 miliona

Green Montenegro International Film Festival (GMIFF), koji se pokazao kao mjesto susreta ideja, umjetnosti i ekološke odgovornosti, zaslužuje da postane nacionalni festival, poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić. 
 
On je to kazao na otvaranju GMIFF-a koji na Crnom jezeru organizuju CEZAM i Green Film Network, a uz podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. 
 
Ćulafić je istakao važnost GMIFF-a, dodajući da je ponosan što ima priliku da bude dio festivala koji raste iz godine u godinu. 
 
- Koji nas već godinama okuplja upravo ovdje, u srcu Nacionalnog parka Durmitor, da zajedno slavimo ono što nas istinski povezuje: prirodu, umjetnost i ideje koje nas vode ka održivoj i svjetlijoj budućnosti- naveo je Ćulafić. 
 
On je istakao da smatra da je vrijeme da taj festival, koji se već dokazao kao mjesto susreta ideja, umjetnosti i ekološke odgovornosti, dobije status koji zaslužuje, postane nacionalni festival. 
 
- Dok stojimo ovdje, pod durmitorskim vrhovima, shvatamo koliko je priroda velika i mudra. U njenoj tišini nalazimo odgovore. Ona nas podsjeća na važne lekcije da budemo strpljivi, da čuvamo ravnotežu, da budemo skromni. Pokazuje nam da prava snaga ne leži u tome da dominiramo nad prirodom, već u tome da je poštujemo i čuvamo- naveo je Ćulafić. 
 
Prema njegovim riječima, Crna Gora još uvijek ima ono što mnoge zemlje odavno nemaju: čistu vodu, svjež vazduh, netaknute pejzaže, nevjerovatnu biološku raznolikost. 
 
- Kao država, činimo sve više konkretnih koraka, kroz odgovorne politike, saradnju sa lokalnim zajednicama, nevladinim sektorom i međunarodnim partnerima- kazao je Ćulafić. 
 
On je istakao da vjeruje da se ekologija ne suprotstavlja razvoju, već da ga vodi u pravom smjeru. 
 
Ćulafić je ukazao i na nacionalu kampanju “Čuvaj da te čuva”, koju sprovode Delegacija Evropske unije (EU) i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. 
 
Ta kampanja je, kako je ocijenio, direktan poziv na djelovanje i jedan od njenih ciljeva je smanjenje upotrebe plastičnih kesa, 
 
- Koje su, kako znamo i vidimo golim okom, jedan od najupornijih zagađivača naše životne sredine- naveo je Ćulafić. 
 
On je istakao da očuvanje prirode nije samo pitanje zakona, već pitanje svakodnevnih izbora koje svi pravimo. 
 
- Ovaj festival je najbolji primjer toga. Ovdje ideje postaju pokret, filmovi postaju inspiracija, a razgovori rađaju nove puteve. Filmovi koje ćemo gledati pozivaju nas da razmislimo, da osjetimo, ali i da nešto uradimo- kazao je Ćulafić. 
 
On je zahvalio svima koji su doprinijeli da GMIFF 2025 bude snažan i sadržajan – organizatorima, autorima, volonterima, partnerima. 
 
- Hvala vam što iz godine u godinu pokazujete da mali festival u planinama može imati veliki glas- kazao je Ćulafić. 
 
On je naglasio da će MERS nastaviti da podržava GMIFF, uz želju da ovogodišnje izdanje bude početak nečeg novog – ideja koje mijenjaju, saradnji koje traju i prijateljstava koja inspirišu. 
 
- Neka nas podsjeti da briga o prirodi nije teret, već dar. Prilika da budemo bolji ljudi. U boljim zajednicama. Na boljoj planeti- zaključio je Ćulafić.

Ćulafić: Green Montenegro International Film Festival zaslužuje nacionalni status

Ekološka inspekcija je, od 1. januara do 30. juna, izvršila ukupno 691 inspekcijski pregled, tokom kojih su utvrđene 244 nepravilnosti, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. 
 
Iz tog Vladinog resora su rekli da je 295 pregleda bilo planirano kao redovno, 289 je sprovedeno po inicijativi građana i institucija, a 107 je imalo kontrolni karakter. 
 
- Tokom nadzora utvrđene su 244 nepravilnosti. U cilju njihovog otklanjanja, inspektori su izdali 135 ukazivanja i donijeli 63 rješenja- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je podnijeto 26 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a izdato je i 16 rješenja o novčanom kažnjavanju, u ukupnom iznosu od 29.050 EUR. 
 
- U istom periodu, zbog težih povreda zakona, podnijeto je 26 krivičnih prijava- dodaje se u saopštenju. 
 
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić istakao je da su ti rezultati posebno važni, jer dolaze iz tima sa ograničenim kadrovskim kapacitetima. 
 
- Imamo mali, ali izuzetno posvećen tim od svega sedam inspektora, koji svakodnevno izlaze na teren i radom pokazuju koliko je nadzor važan za zaštitu životne sredine- rekao je Ćulafić. 
 
Kako je naveo, uprkos čestim kritikama i pokušajima da se ospori rad inspekcije, podaci govore suprotno. 
 
- Ekološka inspekcija postupa pravovremeno, odlučno i u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima- rekao je Ćulafić. 
 
U saopštenju MERS-a se navodi da su se nepravilnosti u najvećem broju slučajeva odnosile na obavljanje djelatnosti bez potrebnih dozvola i saglasnosti nadležnih organa, kao i na ispuštanje tehnoloških voda koje nijesu ispunjavale zakonske uslove za ispuštanje u kanalizaciju ili prirodne recipijente. 
 
Iz tog resora su kazali da su, takođe, zabilježeni slučajevi obavljanja djelatnosti u zaštićenim prirodnim dobrima bez odobrenja, držanja zaštićenih vrsta u zatočeništvu bez dozvola ili u neadekvatnim uslovima, kao i ispuštanja gasova iz ložišta i drugih izvora koji nijesu bili u skladu sa zakonskim standardima. 
 
Oni su naveli da je inspekcija utvrdila i nepravilnosti koje se odnose na nepreduzimanje mjera iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, nepropisno upravljanje otpadom, nepostupanje po planovima i programima koje su odobrili nadležni organi, kao i nesprovođenje monitoringa segmenata životne sredine. 
 
Iz MERS-a su kazali da su zabilježeni i slučajevi povećanog nivoa buke, kao i nedostavljanja podataka iz katastra zagađivača. 
 
- Dodatno, evidentirani su propusti u oblasti zračenja, uključujući nevršenje zdravstvenih pregleda profesionalno izloženih lica, izostanak dozimetrijskih ispitivanja i mjerenja radne sredine, kao i korišćenje izvora jonizujućeg zračenja bez odgovarajućih rješenja- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su nepravilnosti uočene i u vezi sa skladištenjem i prometom hemikalija bez dozvola, kao i zbog nepostupanja u skladu sa obavezama koje se odnose na seveso postrojenja i mjerenje nivoa nejonizujućeg zračenja. 
 
Iz MERS-a su poručili da će ekološka inspekcija nastaviti s intenzivnim nadzorima, s ciljem unapređenja stanja u oblasti zaštite životne sredine, smanjenja rizika po zdravlje građana i obezbjeđivanja poštovanja zakonskih propisa. 
 
Ćulafić je naveo da je, od 1. januara do 31. decembra prošle godine, izvršen ukupno 1.831 inspekcijski pregled. 
 
- Zaštita životne sredine nije stvar izbora, već zakonska i moralna obaveza. Ekološka inspekcija je prva linija odbrane od neodgovornog ponašanja prema prirodi- poručio je Ćulafić.

MERS: Ekološka inspekcija za pola godine izvršila skoro 700 pregleda

Borba protiv ekološkog kriminala, kao savremenog bezbjednosnog izazova, je imperativ, poručeno je sa sastanka ministara unutrašnjih poslova i ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Danila Šaranovića i Damjana Ćulafića i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. 
 
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) je saopšteno da je Ćulafić sa Šaranovićem i Šćepanovićem razgovarao o suzbijanju ekološkog kriminala kao novom poglavlju u radu ministarstava zaduženih za oblast ekologije i bezbjednosti u državi. 
 
- Naglašena je redovna komunikacija između rukovodstava MERS-a, Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, kao i fokus na sve oblike kriminaliteta usmjerenog protiv životne sredine, a posebno one oblike koji su dugo vremena bili relativno ili potpuno nezapaženi- kaže se u saopštenju. 
 
Sagovornici su naveli da eksploatacija šljunka, nelegalna i nesavjesna sječa šuma na sjeveru Crne Gore, krađa u nacionalnim parkovima, uništavanje biodiverziteta, nesavjesno i nestatutarno ponašanje i korupcija kao poseban oblik eko kriminala, proizvode nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu. 
 
- Stoga je borba protiv ekološkog kriminala imperativ u radu- naglasili su sagovornici. 
 
Šaranović, Ćulafić i Šćepanović su istakli značaj inicijative potpredsjednika Vlade Alekse Bečića za formiranje organizacione jedinice u okviru Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno specijalizovanog tima koji će se isključivo baviti borbom protiv ekološkog kriminaliteta. 
 
Ocijenjeno je da bi takva jedinica unaprijedila sistemski odgovor protiv sve izraženijeg savremenog bezbjednosnog izazova, koji nanosi ogromne ekonomske i nemjerljive ekološke štete društvu i prirodi. 
 
- Na kraju sastanka konstatovana je potreba za intenzivnim zajedničkim djelovanjem svih oblika organizovanja državnih organa, ali i informisanjem javnosti i aktivnim uključivanjem nevladinog sektora, kako bi se posvetila puna pažnja toj važnoj temi- navodi se u saopštenju.

MUP i MERS: Suzbijanje ekološkog kriminala imperativ

Na dijelu Ćemovskog polja, u blizini &nbsp;Stočne pijace, organizovana je akcija čišćenja divlje deponije, gdje se godinama formira jedna od najugroženijih lokacija kada je riječ o odlaganju otpada u Podgorici, a taj prostor biće konačno uređen i opremljen sigurnosnim kamerama, navodi se u saopštenju Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Kako su iz resornog ministarstva poručili, ovaj događaj dio je nacionalne kampanje o zaštiti životne sredine "Čuvaj da te čuva", koju sprovode Delegacija Evropske unije i MERS, istaknuto je u saopštenju.
Ministar Damjan Ćulafić naglasio je važnost kampanje, navodeći da MERS mjesecima aktivno i u kontinuitetu radi na promociji zdrave životne sredine, i ukazuje na značaj prirode koju Crna Gora ima - kampanjama informisanja i edukacije javnosti, obilascima terena, izradom propisa i strategija.
Ćulafić je istakao da je akcija čišćenja važan korak ka rješavanju dugogodišnjeg problema divljih deponija u Podgorici i čitavoj Crnoj Gori, a Državnim planom upravljanja otpadom predviđena je izgradnja regionalnih centara za upravljanje otpadom u Podgorici, Bijelom Polju, Nikšiću i Baru.
- Današnja akcija pokazuje da zajedničkim naporima državnih institucija, lokalnih samouprava, partnera iz akademske zajednice i civilnog sektora možemo napraviti konkretne i vidljive pomake u zaštiti našeg životnog prostora. Ćemovsko polje zaslužuje da bude čisto, a građani treba da znaju da zagađenje nije samo estetski problem – ono utiče i na zdravlje ljudi i ekosistem u cjelini- naglasio je ministar Ćulafić.&nbsp;
Ministar je uputio zahvalnost ambasadoru EU u Crnoj Gori Johanu Satleru i gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću na saradnji i podršci.
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da se današnjom akcijom šalje jasna poruka: kada se svi udružimo – institucije, građani, privreda – čak i višedecenijski ekološki problemi mogu da se riješe.&nbsp;
- Ćemovsko polje nije kraj, već početak. Evropska unija ponosno stoji uz kampanju “Čuvaj da te čuva”, kao dokaz da zajedničkim naporom možemo ne samo mijenjati svijest i navike, već i očistiti i trajno sačuvati prirodu Crne Gore- poručio je ambasador Satler.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je da će postavljanje kamera biti ključno rješenje za sprječavanje nesavjesnog ponašanja i sankcionisanje onih koji stvaraju divlje deponije.&nbsp;
- Posebnu zahvalnost dugujemo gospodinu Satleru, koji nam je pomogao da dobijemo saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka za instalaciju kamera- naveo je Mujović.&nbsp;
On je istakao i izuzetnu saradnju koju sa nivoa Glavnog grada ima sa ministrom Ćulafićem i zahvalio na velikoj podršci sa njegove strane.
Direktorica marketinga kompanije „Voli“ Olivera Lakonić kazala je da “Voli” kroz kampanju “Čuvaj da te čuva” želi da konkretno doprinese zaštiti životne sredine, “ali i da budemo primjer – da podstaknemo i druge kompanije da preuzmu aktivnu ulogu u inicijativama koje su od značaja za društvenu zajednicu.”&nbsp;
- Zajedno uređujemo prostor na Ćemovskom polju, ne samo za danas, već trajno, kompanija “Voli” donira mobilijar i sigurni smo da našim sugrađanima stvaramo novi prostor za ugodne trenutke u prirodi- naglasila je Lakonić.
Predstavnik NVO Mreže „Ozelenimo Crnu Goru“ Vuk Vujisić istakao je da je “vrijeme da očistimo Crnu Goru i procesuiramo odgovorne.”
- Ovo je samo jedna od lokacija koja će se na održiv način uz kamere obezbijediti, ako ovdje možemo uspostaviti red, možemo u cijeloj Crnoj Gori. Vrijeme je da se ujedinimo u misiji evropske i ekološke Crne Gore- istakao je Vujisić.
S obzirom na veliku količinu otpada na lokaciji Ćemovskog polja, akcija čišćenja će biti nastavljena i u narednim danima. Ovaj prostor će biti trajno uređen postavljanjem parkovskog mobilijara, a kako bi se spriječilo ponovno nelegalno odlaganje otpada na ovoj lokaciji biće postavljene nadzorne kamere i table upozorenja, a prostor će nadzirati i obilaziti nadležne komunalne i inspekcijske službe, navodi se u saopštenju.
Iz resornog Ministarstva podsjećaju da je nacionalna kampanja zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“ pokrenuta 5. juna 2025, na Svjetski dan životne sredine, sa ciljem da unaprijedi zaštitu životne sredine kroz niz konkretnih mjera i ekoloških akcija, ali i da podstakne građane da daju lični doprinos zdravijem i čistijem životnom okruženju.&nbsp;
U prvoj fazi kampanje, pokrenuta je online platforma za prijavu ekološkog kriminala <a href="http://www.cuvaj.me/">www.cuvaj.me</a> i previđen niz akcija čišćenja divljih deponija. U narednim fazama, planirana je kampanja daljeg smanjenja upotrebe plastičnih kesa, trajno rješavanje dugogodišnjeg problema odlaganja starih automobilskih guma i edukativne akcije uključivanja mladih i djece školskog uzrasta u zaštitu životne sredine, zaključeno je u saopštenju.

Ćemovsko polje postaje uređen prostor: Biće postavljene i sigurnosne kamere

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera formiralo je Radnu grupu za izradu Predloga zakona o održivom razvoju, u cilju počinjanja procesa izrade sveobuhvatnog zakonodavnog okvira koji će objediniti ekonomske, ekološke i društvene aspekte razvoja Crne Gore. 
 
Iz ovog ministarstva su poručili da izrada tog zakona predstavlja važan korak ka implementaciji ciljeva održivog razvoja (SDGs) i usklađivanju nacionalnih politika sa međunarodnim obavezama koje je Crna Gora preuzela, uključujući Agendu Ujedinjenih nacija 2030, Parisku konvenciju o klimatskim promjenama, Evropski zeleni dogovor i Zelenu agendu za Zapadni Balkan. 
 
Zakon o održivom razvoju, kako ističu, omogućiće institucionalizaciju principa održivosti u pravni sistem Crne Gore, uspostavljanje efikasnih mehanizama koordinacije među institucijama. 
 
 Zakon će, dodaju iz MERS-a, omogućiti i podršku razvoju zelene ekonomije i društvene odgovornosti i promociju obrazovanja za održivi razvoj i unapređenje radnih i socijalnih prava. 
 
- Poseban značaj ovog zakona ogleda se u njegovom doprinosu borbi protiv siromaštva i nezaposlenosti, podsticanju socijalne inkluzije, ravnopravnosti i zaštite ljudskih prava, čime se stvaraju uslovi za dugoročno održiv i ravnomjeran razvoj društva- rekli su iz MERS-a. 
 
Iz Ministarstva su pojasnili da Radna grupa okuplja predstavnike relevantnih institucija, stručnjake iz oblasti održivog razvoja, akademske zajednice, nevladinog sektora, kako bi se obezbijedila široka uključenost i međusektorski pristup u izradi zakona. 
 
- Ministarstvo poziva sve zainteresovane strane da aktivno doprinesu ovom važnom procesu, jer je održivi razvoj zajednička odgovornost i investicija u budućnost Crne Gore- zaključuje se u saopštenju.

MERS: Formirana Radna grupa za izradu Predloga zakona o održivom razvoju

Vlada je usvojila Plan prilagođavanja na klimatske promjene za period od ove do 2035. godine, saopštili su iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), navodeći da taj dokument predstavlja važan korak u jačanju otpornosti Crne Gore na posljedice klimatskih promjena., saopšteno je iz ovog Ministarstva.
Iz MERS-a su kazali da je usvojen i akcioni plan za period od ove do 2027 godine.
- Taj strateški dokument predstavlja važan korak u jačanju otpornosti Crne Gore na posljedice klimatskih promjena i unapređenju institucionalnih kapaciteta za efikasno djelovanje u narednoj deceniji- navodi se u saopštenju.
Resorni ministar Damjan Ćulafić ukazao je da klimatske promjene nepovratno mijenjaju planetu i ozbiljno ugrožavaju zdravlje ljudi i ekosistema, kao i ekonomiju i prirodne resurse.
- Suočavanje sa jednom od najvećih prijetnji današnjice znači izgradnju otpornosti prilagođavanjem na neizbježne promjene i preduzimanjem koraka za zaštitu naše budućnosti- rekao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, s obzirom na to da je ta oblast dio pregovaračkog Poglavlja 27 - Životna sredina i klimatske promjene, izrada dokumenta je među prioritetnim aktivnostima za ispunjavanje mjerila iz tog poglavlja, kako bi se stvorili uslovi za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
Ćulafić je podsjetio da je MERS pristupio izradi Plana u skladu sa preuzetim međunarodnim i nacionalnim obavezama, sadržanim u Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC), Protokolu iz Kjota i Pariskom sporazumu, kao i obavezama definisanim članom 9 Zakona o zaštiti od negativnog uticaja klimatskih promjena i Programom pristupanja Crne Gore EU.
On je dodao da je izrada dokumenta realizovana kroz projekat „Povećanje kapaciteta Crne Gore za integrisanje rizika od klimatskih promjena u planiranje“, kojeg je finansirao Zeleni klimatski fond.
Plan prilagođavanja, kako je rekao Ćulafić, ima za cilj smanjenje negativnih uticaja klimatskih promjena na društvo, privredu i životnu sredinu, kroz niz konkretnih mjera koje obuhvataju sektore poljoprivrede, voda, zdravstva i turizma, kao i horizontalne teme poput rodne ravnopravnosti i socijalne inkluzije.
- Za svaki sektor izvršena je analiza ranjivosti i institucionalnih kapaciteta, a na toj osnovi definisan je skup konkretnih mjera koje treba sprovesti u narednoj deceniji- dodao je Ćulafić.
On je naveo da je za svaku prioritetnu mjeru dat pregled sa jasnim koracima implementacije, vremenskim okvirima, odgovornim institucijama i mogućnostima finansiranja.
Ćulafić je kazao da, osim toga, Plan uspostavlja mehanizme za praćenje, izvještavanje i reviziju.
- Ujedno, ovaj dokument predstavlja osnovu za dalje apliciranje prema međunarodnim fondovima, čime se otvara prostor za dodatna finansijska sredstva koja će podržati implementaciju mjera- rekao je Ćulafić.
On je istakao da Plan prilagođavanja nije samo dokument, već opredjeljenje Crne Gore da hrabro odgovori na izazove klimatskih promjena.
Ćulafić je poručio da, kroz zajednički rad institucija, lokalnih zajednica i međunarodnih partnera, stvaraju temelje za sigurniju i otporniju budućnost.
- Samo kroz pravovremenu i koordinisanu akciju možemo sačuvati prirodu, unaprijediti kvalitet života i osigurati prosperitet Crne Gore u vremenu koje dolazi- naveo je Ćulafić.

MERS: Važan korak u jačanju otpornosti Crne Gore na posljedice klimatskih promjena i unapređenju institucionalnih kapaciteta

Crna Gora je snažno opredijeljenja za sprovođenje ambicioznih klimatskih politika, poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.
On se, kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), u okviru Konferencije Ujedinjenih nacija o okeanima u Nici, danas sastao sa koordinatorkom UNEP/MAP (Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu / Mediteranski akcioni plan), Tatjanom Hemom.
Iz MERS-a su kazali da taj Vladin resor i UNEP/MAP blisko sarađuju na sprovođenju Barselonske konvencije i njenih protokola, s ciljem zaštite morske i obalne životne sredine Mediterana.
- Kako klimatske promjene imaju sve veći uticaj na morsku sredinu, Ćulafić je istakao snažno opredjeljenje Crne Gore za sprovođenje ambicioznih klimatskih politika - kaže se u saopštenju.
Ćulafić je kazao da je Crna Gora ažurirala svoj Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) i da se obavezala na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto do 2030. godine, odnosno za 60 odsto do 2035.
- Usvojili smo Četvrti nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama, dok su u toku aktivnosti na donošenju Zakona o klimatskim promjenama i Plana prilagođavanja klimatskim promjenama za period 2025–2035 - istakao je Ćulafić.
On je dodao da je otpočeta i izrada Strategije niskokarbonskog razvoja, u saradnji sa Svjetskom bankom, koja će biti strateški okvir za postizanje klimatske neutralnosti.
Iz MERS-a su naveli da je tokom razgovora bilo riječi i o mogućnosti otvaranja kancelarije UNEP-a u Crnoj Gori, kao i o pristupanju Crne Gore LIFE program.
Hema je istakla pozitivne primjere projekata koji su realizovani u okviru LIFE programa i pohvalila rad MERS-a i njegovog tima.
- Na kraju je pozdravila prisustvo ministra na Konferenciji Ujedinjenih nacija o okeanima i uputila mu poziv za učešće na predstojećoj Konferenciji o klimatskim promjenama (COP), koja će se održati u Egiptu u decembru ove godine - kaže se u saopštenju.

Ćulafić: Crna Gora opredijeljena za sprovođenje ambicioznih klimatskih politika

Premijer Milojko Spajić komentarisao je današnju sječu borova i čempresa u Zagoriču poručujući da je obeshrabrujuća poruka da nam treba i lična i ekološka svijest.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-desetine-borova-i-cempresa-posjeceno-u-zagoricu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ekološka inspekcija o posječenim borovima i čempresima u Zagoriču - privatnik nije u obavezi da sprovede procjenu uticaja na životnu sredinu. Ovakva pomalo obeshrabrujuća poruka nosi sljedeći zaključak - osim bolje regulative i jače kontrole od strane države kroz inspekcije - potrebna je i ekološka svijest naših ljudi da se promijeni - naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmers-povodom-sjece-borova-i-cempresa-u-zagoricu-lokacija-nije-dio-park-sume-gorica-ne-podlijeze-procjeni-uticaja-na-zivotnu-sredinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Privatno zemljište koje nije u zaštićenoj zoni, kako je dodao, ne podliježe državnoj kontroli.
- Promjena načina razmišljanja je proces koji može trajati i decenijama, ali treba što više ukazivati na to da bi se stvari što prije pokrenule sa ekološke mrtve tačke - napisao je Spajić.

Spajić o sječi borova i čempresa: Obeshrabrujuća poruka da nam treba i lična ekološka svijest

Tunel Sozina trenutno je zatvoren za saobraćaj usljed saobraćajnne nezgode u kojoj nije bilo povrijeđenih, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije
Prema informacijama Monteputa, do obustave je došlo nakon što je kamion proklizao unutar tunela i udario u njegovu bočnu stranu, pri čemu je vozilo blokiralo kolovoz.
Saobraćaj će biti normalizovan nakon što policija završi uviđaj na licu mjesta.

Tunel Sozina zatvoren zbog saobraćajne nezgode

Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, potpisala je danas Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine kojim je za Crnu Goru za dati period opredijeljeno 46,1 milion eura, od čega je doprinos Evropske unije 45 miliona eura, dok je nacionalno kofinansiranje 1,12 miliona eura.
Sredstva iz ovog programa će, kako je saopšteno iz MEP-a, biti usmjerena na reforme u oblastima koje predstavljaju srž napretka u pregovorima i ubrzanja puta ka članstvu - vladavini prava, javnoj upravi, obrazovanju, ekonomskom upravljanju, digitalizaciji i jačanju institucionalnih kapaciteta.
- Ministarstvo evropskih poslova izražava posebnu zahvalnost Evropskoj uniji na kontinuiranoj podršci, koja predstavlja snažan podsticaj za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu. Ujedno pozivamo sve institucije uključene u realizaciju programa da blagovremeno pripreme projektnu dokumentaciju i dostave informacije o stepenu zrelosti projektnih prijedloga, kako bi se obezbijedila efikasna, transparentna i pravovremena implementacija IPA sredstava — u interesu građana i kao važan korak ka ostvarenju strateškog cilja članstva u EU - kazala je Gorčević.
Gorčević je navela da program uključuje i tehničku pomoć za dalje usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, unapređenje kapaciteta lokalnih samouprava i jačanje sistema upravljanja EU fondovima, kao i aktivnosti informisanja javnosti o procesu pristupanja EU. Posebna pažnja posvećena je rodnoj ravnopravnosti, statistici, zdravstvu, finansijskom sektoru, razvoju malih i srednjih preduzeća i održivom upravljanju prirodnim resursima - oblastima od ključnog značaja za ukupni društveni i ekonomski razvoj.
- Usvajanjem ovog dokumenta Crna Gora potvrđuje svoju punu posvećenost evropskoj agendi i dinamizaciji procesa pristupanja. Program predstavlja jedan od ključnih instrumenata EU podrške našoj zemlji za ubrzanje reformskih aktivnosti, a njegova priprema i usvajanje prvi put je sprovedena kroz zajedničko programiranje tri programa u okviru IPA III perspektive, što dodatno potvrđuje visok nivo usklađenosti i saradnje sa evropskim partnerima - poručila je Gorčević.
Ona je objasnila da je ovaj Sporazum osnov za korišćenje sredstava koja je Evropska komisija opredijelila u okviru Odluke o finansiranju višegodišnjeg akcionog plana za Zapadni Balkan i definiše okvir finansijske saradnje i implementacije aktivnosti kroz Instrument EU za evropsku integraciju (EUIF) i Instrument EU za podršku reformama (EURF), i dodala da se ovim nastavlja kontinuirana i snažna podrška Evropske unije reformskim procesima u Crnoj Gori.
Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojila Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine, dok današnjim potpisivanjem sredstva iz ovog programa postaju operativna za korišćenje Crnoj Gori, zaključuje se u saopštenju.

Crnoj Gori 46,1 milion eura iz višegodišnjeg IPA programa za period 2025-2027

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je konkurs za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija u 2025. godini.&nbsp;
Predmet konkursa je utvrđivanje subjekata koji ispunjavaju uslove za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera radi podsticanja razvoja inovacija i naučnog istraživanja, u skladu sa Zakonom o inovacionoj djelatnosti, Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti i Zakonom o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija.
- Cilj Konkursa je podsticanje ulaganja privatnog sektora u razvoj inovacija mikro, malih i srednjih preduzeća, te licenciranih naučnoistraživačkih ustanova, u svrhu razvojnih i inovativnih aktivnosti, radi jačanja njihovog inovacionog i naučnoistraživačkog kapaciteta - saopšteno je iz MPNI.
Ukupna planirana sredstva za realizaciju ovog konkursa je 2.750.000 eura.
Konkurs je dostupan <a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-sticanje-statusa-korisnika-podsticajnih-mjera-razvoj-istrazivanja-i-inovacija">NA OVOM LINKU</a>.

Za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija 2,75 miliona eura

U današnjem izdanju emisije E-uživo podsjećamo na Međunarodni dan civilne avijacije, koji se širom svijeta obilježava kao potvrda ključnog značaja vazdušnog saobraćaja za društveni i ekonomski razvoj. Civilna avijacija na najbrži i najsigurniji način povezuje ljude, države i kontinente – i zato je njen doprinos svakodnevnom životu nemjerljiv.
Tim povodom bićemo u društvu dvojice pilota – Miloša Radonjića i Miloša Zvicera – koji će iz profesionalnog ugla govoriti o izazovima i ljepoti pilotskog poziva, ali i o tome kako izgleda odgovornost povezivanja svijeta iz kokpita.
U drugom dijelu emisije govorimo o manifestaciji Dani Mirka Kovača, koja narednih dana u Podgorici, Nikšiću i na Cetinju okuplja istaknute stvaraoce iz regiona. Urednica programa, Sanja Vojinović, otkriće nam zbog čega je Kovačevo stvaralaštvo i danas temeljna vrijednost književnosti na ovim prostorima, kao i kako se čuva sjećanje na jednog od najznačajnijih pisaca našeg vremena.
E-uživo gledajte na Televiziji E – od 16 do 18 sati.

E-uživo: Priča o važnosti civilne avijacije i Dani Mirka Kovača

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: mers