Odbornik u Skupštini Glavnog grada Mensur Šaljaj pozvao je Glavni grad da hitno riješi problem javne rasvjete na novootvorenoj dionici Bulevara Pera Ćetkovića, od Starog aerodroma prema Koniku.
- Pozivam nadležne iz Glavnog grada da hitno riješe problem javne rasvjete na novootvorenoj dionici Bulevara Pera Ćetkovića, od Starog aerodroma prema Koniku, gdje rasvjeta više ne radi nego što radi, čime se direktno ugrožava bezbjednost građana - kazao je Šaljaj.
Ovaj bulevar, koji je otvoren prije samo nekolikor mjeseci, već je, ističe Šaljaj, veći dio noći u mraku. 
- Građani s pravom negoduju, jer umjesto da novoizgrađena saobraćajnica podigne nivo bezbjednosti, ona je postala opasna zona - rekao je Šaljaj.
On je podsjetio da se nedavno dogodio i udes u ranim jutarnjim satima, u kojem je jedna osoba izgubila život. Takvo stanje je, poručuje, nedopustivo.
- Ukoliko se hitno ne otkloni kvar i rasvjeta ne proradi svakodnevno i pouzdano, smatram da građani imaju puno pravo da ovom bulevaru daju novi naziv: „Bulevar mraka“ ili „Bulevar tame“, jer sadašnje stanje upravo tako izgleda. Ne možemo čekati nove žrtve da bi se upalila rasvjeta u Glavnom gradu - zaključio je Šaljaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šaljaj: Glavni grad da riješi problem javne rasvjete na Bulevaru Pera Ćetkovića

Predsjednik Romskog savjeta i odbornik u Skupštini Glavnog grada Podgorica Mensur Šaljaj uputio je hitan apel „Vodovodu“ doo da odmah reaguje i ponovo uključi vodu za više romskih porodica na Koniku kojima je vodosnabdijevanje isključeno.
Prema njegovim riječima, riječ je o 21 porodici koje žive u izuzetno teškim socijalnim uslovima, među kojima su bebe, djeca, bolesni i stariji, a kojima je uskraćena voda – osnovni preduslov života, zdravlja, higijene i ljudskog dostojanstva.&nbsp;
- U 21. vijeku, porodice sa maloljetnom djecom ostaviti bez vode je neprihvatljivo i protivno osnovnim humanim vrijednostima - ističe Šaljaj.&nbsp;
Porodice su, kako dodaje, upoznate sa dugom u iznosu od 4.000 eura koji se vodi na ime osobe koja je u međuvremenu preminula.&nbsp;
- Sve porodice su saglasne da se dug ravnomjerno podijeli na sve korisnike i da uredno izmiruju obaveze kroz reprogram i poseban sporazum sa „Vodovodom“ - naveo je Šaljaj u saopštenju.&nbsp;
Takođe, prema njegovim riječima, porodice traže postavljanje individualnih vodomjera, kako bi ubuduće svako domaćinstvo imalo svoj račun i uredno plaćalo potrošnju.&nbsp;
Time bi se, kaže Šaljaj, obezbijedila potpuna transparentnost, spriječila akumulacija dugova i ponudilo dugoročno i pravedno rješenje.
- Pozivam nadležne da pokažu solidarnost, razumijevanje i društvenu odgovornost prema jednoj od najugroženijih zajednica u Crnoj Gori. Pravo na vodu je osnovno ljudsko pravo – a ne privilegija. Očekujemo hitnu reakciju i pronalaženje humanog i održivog rješenja - zaključio je Šaljaj.&nbsp;

Šaljaj: Vodovod da uključi vodu za 21 porodicu na Koniku

Siguran sam da u našoj najljepšoj Crnoj Gori ima mjesta za sve i da je ova zemlja po tome prepoznata, kazao je predsjednik Romskog Savjeta Mensur Šaljaj u razgovoru za Portal ETV.&nbsp;
Šaljaj za naš portal govori o trenutnom položaju romske zajednice, napretku u obrazovanju romske djece, ali i o ključnim izazovima – zapošljavanju, stanovanju i diskriminaciji.&nbsp;
Posebno je istakao značaj političke participacije Roma, smanjenje izbornog cenzusa i mogućnost garantovanog mandata u Skupštini Crne Gore kao sredstava za sistemska rješenja i bolji položaj zajednice.
Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutni položaj romske zajednice u Crnoj Gori – da li se nešto značajno promijenilo u posljednjih nekoliko godina?
Šaljaj: Mogu slobodno da kažem da u pojedinim oblastima ima pomaka, dok u drugima možda čak i nazadujemo. Na primjer, ima boljitka kada je u pitanju obrazovanje romske djece u Crnoj Gori. Znatno je veći broj djece u osnovnom i srednjem obrazovanju, dok smo nazadovali u pogledu diskriminacije prema romskoj zajednici i etničke distance, koja iznosi preko 75 odsto. Siguran sam da u našoj najljepšoj Crnoj Gori ima mjesta za sve i da je ova zemlja po tome prepoznata. Kada su objavljeni podaci o ovako visokoj stopi etničke distance prema Romima, bio sam iznenađen. Kao krovna institucija Roma u Crnoj Gori, mnogo smo radili na predstavljanju pozitivnih primjera iz naše zajednice, na tome da ljude vrednujemo po kvalitetu. Međutim, sama napetost i nestabilnost u zemlji, smatram, rezultirali su ovako visokim procentom.&nbsp;
Portal ETV: Koji su najveći problemi sa kojima se Romi danas suočavaju (zapošljavanje, obrazovanje, stanovanje)?
Šaljaj: Nijesam siguran da li je veći problem zapošljavanje ili stanovanje. Siguran sam da su to dva ključna izazova sa kojima se suočava veliki dio romske zajednice. Mnogi koji završe i visoke škole ostaju na evidenciji ZZZ-a bez posla. Ponekad budu uključeni u civilni sektor na par mjeseci kroz projekte, ali kasnije ponovo ostaju bez zaposlenja. Time, nažalost, demotivišemo mlađe generacije koje na tom primjeru vide da, bez obzira na obrazovanje i pismenost, ako „nemaš nekoga“, teško dolaziš do posla. Smatram da relevantne institucije moraju pronaći model zapošljavanja visokoobrazovanih Roma i da ti ljudi svojim radom opravdaju mjesto u tim institucijama, jer jedino preko njih možemo sistemski pomoći zajednici. Kroz civilni sektor takođe se može doprinijeti, ali veće beneficije imaju same NVO nego romska zajednica.
Što se tiče stanovanja, to je posebno osjetljiva i široka tema. Romi, prema posljednjem popisu, žive u 17 opština Crne Gore. Siguran sam da u svakoj od njih postoje porodice koje i dalje borave u limenim ili drvenim barakama koje prokišnjavaju, bez osnovnih uslova za život. Mnogi i dalje nemaju pristup struji, vodi i kupatilu. Smatram da prostora za napredak ima i da je dovoljna volja nadležnih institucija kako bi Romi živjeli dostojanstveno u našoj zemlji.
Portal ETV: Koliko su uspješne strategije i akcioni planovi Vlade za integraciju Roma? Da li se sprovode dosljedno?
Šaljaj: Kada se pogledaju strategije i planovi, na papiru uvijek postoji napredak, dok je u praksi i na terenu taj napredak veoma mali. Smatram da strategiju treba pretočiti u konkretna djela: izaći na teren, razgovarati sa zajednicom i uvjeriti se da li zaista postoji pomak. U dokumentima se uglavnom prikazuju procenti zasnovani na uzorku određenog broja ljudi, a oni najčešće pokazuju napredak. Ja se sa tim ne bih u potpunosti složio. Najviše se zajednici može pomoći kroz neposredan rad na terenu i direktnu saradnju sa ljudima.
Portal ETV: Zašto, po Vašem mišljenju, Romi još uvijek nemaju svog predstavnika u Skupštini?&nbsp;
Šaljaj: Ovo je ključno pitanje za sam proces inkluzije Roma u Crnoj Gori. Do 2019. godine nijesmo imali partiju niti političkog predstavnika Roma u Crnoj Gori, niti smo imali dovoljan kadar i osobu spremnu da preuzme tako ozbiljnu i odgovornu ulogu. Smatram da je od 2019. pa do danas bilo sasvim dovoljno vremena da političke partije isprave ovu diskriminaciju nad nama. Siguran sam da mnogim partijama najviše odgovara da Romi nemaju svog predstavnika, jer bi samim ulaskom jednog poslanika iz naše zajednice morali da se mijenjaju brojni zakoni, a i mnogo više sredstava bi se izdvajalo za Rome i same njihove partije ne bi dobile glas romske zajednice.&nbsp;
Portal ETV: Da li mislite da bi garantovani poslanički mandat za Rome bio rješenje, kao u nekim drugim zemljama?
Šaljaj: Siguran sam da bi. Mnogi problemi bi se rješavali kroz inicijative našeg poslanika, mnogo više bi se govorilo o izazovima naše zajednice, a i izdvajalo bi se više sredstava od kojih bi zajednica imala konkretne benefite. Na primjer, na Kosovu Romi imaju zagarantovani mandat i uz mali broj glasova uspijevaju da uđu u Skupštinu. Zahvaljujući tome, mnogo više govore o svojim problemima i dobijaju veća izdvajanja za boljitak zajednice.
Portal ETV: Ima li dovoljno mladih Roma koji su spremni da se aktivno uključe u politiku i zagovaraju interese zajednice? 
&nbsp;
Šaljaj: Radimo na osposobljavanju kadra za političku participaciju Roma i na njihovom postepenom uključivanju u politiku, tamo gdje najbolje mogu da zastupaju interese zajednice. Potreban nam je kadar za ovako ozbiljnu temu, i mogu da kažem da nam za sada ide dobro. Imamo dobar broj mladih koji su aktivni kroz različite programe Romskog savjeta, civilnog sektora i Demokratske partije Roma, čiji sam ja predsjednik.
Portal ETV: Koliko je povećan broj romske djece koja završavaju osnovnu i srednju školu?
Šaljaj: Kada je u pitanju osnovno obrazovanje, skoro 90% djece iz romske zajednice pohađa školu. Zahvaljujući medijatorima, taj broj je u stalnom porastu, jer su oni spona između zajednice, škole i centra za socijalni rad. Takođe, i Zakon o obaveznom osnovnom obrazovanju dao je veliki doprinos ovom procentu. Do ove godine, jedan medijator je pratio do 70 učenika, što je bio veliki teret. Kao Romski savjet, uputili smo inicijativu Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija da se broj smanji na 35 učenika po medijatoru. Ministarka Anđela Jakšić Stojanović je usvojila naš predlog, čime smo olakšali rad medijatora i povećali njihov broj, na čemu joj se zahvaljujem.
Kada je u pitanju srednje obrazovanje, imamo rast od 30% u odnosu na ranije, što potvrđuje da radimo dobar posao kroz motivaciju i različite radionice o značaju obrazovanja.
Portal ETV: Da li je diskriminacija prema Romima danas manja nego ranije, i šta bi još trebalo da se uradi da se smanji?&nbsp;
Šaljaj: Nažalost, i dalje je veoma izražena, kako u javnom prostoru, tako i na društvenim mrežama. Svjedoci smo da su prije nekoliko dana dvojica pripadnika romske nacionalnosti bila napadnuta na društvenim mrežama od strane pojedinih influenserki, koje su ih lažno optužile da su „kradljivci djece“ iz Turske. U stvarnosti, oni su UNICEF-ovi i Monstatovi aktivisti na terenu.
Još jedan vid diskriminacije je prikriven, a ogleda se u izbjegavanju upisa djece u školama koje pohađa veći broj romske djece. Na primjer, djeca sa naselja Konik, kojima je po mjestu stanovanja najbliža Osnovna škola „Božidar Vuković Podgoričanin“, često bivaju upisana u druge škole, a roditelji insistiraju da ih ispišu iz te škole, upravo zbog prisustva romske djece. Smatram da je ovo prikrivena diskriminacija sa kojom se suočavamo i koja može postati ozbiljan društveni problem. Crna Gora je multinacionalna, multikulturalna i multivjerska zemlja, a Konik (Vrela ribnička) je upravo po tome bio poznat.
Portal ETV: Koji su prioriteti Romskog savjeta?&nbsp;
Šaljaj: Jedan od najvećih prioriteta je politička participacija Roma u Crnoj Gori, odnosno smanjenje cenzusa za predstavnike naše zajednice sa 0,7 na 0,35 odsto, kao što je to dato i drugoj manjinskoj zajednici brojčano jednakoj nama.
Drugi prioritet je standardizacija romskog jezika u obrazovnom sistemu, kao i osposobljavanje kadra iz zajednice da u budućnosti predaje romski jezik. Ako već nije moguće standardizovati ga u potpunosti, onda makar da bude izborni predmet kroz fakultativnu nastavu. Smatram da upoznavanjem sa našim jezikom, kulturom i identitetom, možemo srušiti mnoge predrasude i stereotipe.
Treći prioritet je zapošljavanje visokoobrazovanih Roma i Romkinja, kao svijetlih primjera zajednice, koji bi motivisali mlađe generacije na nastavak obrazovanja.
Portal ETV:Na koji način građani i institucije mogu konkretno da pomognu boljoj integraciji Roma?
Šaljaj: Smatram da je potrebno da nas građani prvo upoznaju prije nego što nas osude. U svakoj zajednici ima različitih ljudi, pa tako i u romskoj. Umjesto podjela, treba da se rukovodimo principom „čovjek – ne čovjek“.
Kada su u pitanju relevantne institucije, potrebno je da imaju više sluha za romsku zajednicu i da sarađuju sa Romskim savjetom, kao krovnom institucijom Roma u Crnoj Gori. Mi smo izabrani od strane naroda i naš zadatak je da ih predstavljamo i pomažemo im. Dok god budem na čelu Savjeta, radiću na tome da ukazujem na probleme, nudim rješenja i dajem sve od sebe da ih institucije razmotre i sprovedu.

Vjera Ljuljđuraj

Napredak u školama, ali diskriminacija i dalje veliki problem Roma u Crnoj Gori

Predsjednik Romskog savjeta Crne Gore Mensur Šaljaj kritikovao je najnovije izmjene izbornog zakonodavstva, navodeći da su izostavljene ključne mjere koje bi omogućile političku participaciju romske zajednice na državnom nivou.
Kako je poručio, iako pozdravljaju pojedine tehničke i sistemske izmjene, duboki demokratski deficit ostaje — Romi i dalje nemaju svog predstavnika u Skupštini Crne Gore.
- Smatramo potpuno neprihvatljivim to što se godinama ignoriše naš apel za smanjenje izbornog cenzusa kako bi romska zajednica mogla imati autentičnog predstavnika u parlamentu - kazao je Šaljaj.
Posebno je kritikovao manjinske političke partije koje, prema njegovim riječima, ne pokazuju ni solidarnost ni političku volju da podrže ovu inicijativu.
- Time se šalje jasna poruka da se romska zajednica doživljava isključivo kao politički alat tokom izbornih kampanja, a ne kao ravnopravan akter u demokratskom poretku - rekao je Šaljaj i dodao da Romi ostaju građani drugog reda u Crnoj Gori.
U saopštenju se ističe da je ignorisanje zahtjeva za političku inkluziju suprotno osnovnim vrijednostima na kojima se temelji proces evropskih integracija.
- Uprkos deklarativnoj podršci evropskom putu, država i dalje zanemaruje ključne evropske standarde, uključujući političku inkluziju najranjivijih grupa - upozorio je predsjednik Romskog savjeta.
Šaljaj je poručio da Romi ne traže privilegije, već jednaka prava — uključujući pravo da odlučuju o pitanjima koja se tiču njihove zajednice. Odsustvo romskog predstavnika u zakonodavnoj vlasti, dodao je, znači i odsustvo istinske demokratije.
Romski savjet je pozvao sve relevantne domaće i međunarodne institucije da se jasno odrede prema ovom pitanju.
- EU integracije ne smiju biti simbolika. One moraju donijeti konkretne promjene za sve građane, uključujući i Rome - zaključuje se u saopštenju.

Šaljaj: Romi pozvani da glasaju, ali ne i da odlučuju

Crna Gora prije ulaska u Evropsku uniju (EU) mora unaprijediti položaj romske populacije, prvenstveno riješiti pitanje državljanstva i ličnih isprava, poboljšati kvalitet obrazovanja, smanjiti diskriminaciju prema pripadnicima te zajednice, ali i broj nezaposlenih i neformalno zaposlenih Roma.
To je ocijenjeno u podkastu agencije MINA koji finansira Ministarstvo kulture i medija iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.
Sagovornici agencije MINA ocijenili su da je položaj Roma u Crnoj Gori unaprijeđen ali da, iako država kroz brojne programe radi na integraciji Roma i poboljšanju uslova života te populacije, mora uložiti još napora.
Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj kazao je da su Romi u Crnoj Gori, u odnosu na ranije godine, u boljem položaju, navodeći da sada znatno veći broj djece pohađa osnovno i srednje obrazovanje, da je više visokoobrazovanih i da su neki od njih zaposleni kao saradnici u socijalnoj inkluziji u državnim institucijama.
On je istakao da rade sve kako bi djecu iz romske i egipćanske zajednice uveli u obrazovni sistem i da se nada da će uspjeti da smanje kriterijum za upis u srednje škole.
- Da nakon završene srednje škole mogu da upisuju visoko obrazovanje, odsjek koji oni žele, da imaju jedno ili dva mjesta zagarantovano po određenim fakultetima i da im obezbjedimo besplatno studiranje - rekao je Šaljaj, dodajući da u radu imaju veliku podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i resorne ministarke Anđele Jakšić Stojanović.
On je kazao da planiraju da, uz podršku MPNI, uvedu medijatore u predškolsko obrazovanje i vaspitanje i povećaju broj djece u vrtićima u Podgorici i u drugim crnogorskim gradovima.
Načelnik Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Sokolj Beganaj rekao je da je ranije u predškolsko obrazovanje bilo uključeno 16 odsto djece iz romske i egipćanske zajednice, a sada više od 60 odsto.
- Tu nije kraj, želimo da uključimo i saradnike u predškolsko obrazovanje i da obezbijedimo čak i njima prevoz ukoliko je moguće, da ih vodimo do vrtića i nazad - naveo je Beganaj.
Kako je ukazao, nekada je 55 odsto pripadnika romske i egipćanske populacije bilo uključeno u osnovne škole, dok je sa početkom primjene Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana 2021-2025, taj broj dostigao više od 88 odsto.
Beganaj je ukazao da je za 20 odsto povećan broj uključene djece u srednje obrazovanje i dodao da su svi pripadnici romske i egipćanske populacije koji su završili srednju školu imali priliku da pohađaju obuku za saradnika u socijalnoj inkluziji Roma, kako bi lakše došli do posla.
On je poručio da im nije cilj samo dobiti svršene srednjoškolce, već ih ohrabriti da nastave obrazovanje, odnosno da upisuju fakultete.
- Cilj nam je da napravimo novu generaciju koja će da bude ambasador romske i egipćanske populacije, koja će predstavljati romsku populaciju u najboljem svijetu. Sada smo krenuli ozbiljnim koracima i u tome uspijevamo - rekao je Beganaj.
On je kazao da je 24. novembra u Crnoj Gori održan Roma seminar, koji se svake godine održava u zemljama koje žele da postanu dio EU, a tokom kojeg su donesene neke ključne preporuke šta treba uraditi u naredne dvije godina da bi se unaprijedio položaj pripadnika romske populacije u Crnoj Gori.
- Kada je u pitanju obrazovanje, moramo nastaviti ovaj tempo koji smo krenuli, ali moramo raditi i na kvalitetu obrazovanja. Takođe, pojedini pripadnici romske i egipćanske populacije nemaju još riješen pravni status, pa nemaju ni zdravstveno osiguranje. Moramo riješiti njihova dokumenta da bi riješili pravni status - rekao je Beganaj.
On je kazao da zvanično 20 ili 30 pripadnika romske i egipćanske populacije nema riješen pravni status, ali da se taj broj u stvarnosti kreće i do 400 jer, kako je pojasnio, pojedini iz te zajednice uopšte nijesu ušli u proceduru dobijanja pravnog statusa i ne znaju koja sve prava imaju.
Šaljaj je pojasnio da Romski savjet izdaje dvije potvrde, u saradnji sa ministarstvima za ljudska i manjinska prava i unutrašnjih poslova, koje garantuju da osobe žive na određenoj adresi i da imaju dovoljno sredstava za izdržavanje, čime stiču pravo na regulisanje privremenog ili stalnog boravka, ili dobinjanje crnogorskog državljanstva.
On je istakao da zbog polaganja crnogorskog jezika pripadnici romske i egipćanske zajednice ne mogu da regulišu pravni status i dobiju državljanstvo Crne Gore.
- Ranije smo sa Institutom za crnogorski jezik imali memorandum kojim je bilo omogućeno da svaki pripadnik romske i egipćanske zajednice polaže usmeni dio, bez pismenog, ali od 2021. godine se to promijenilo. Obavezno je i pismeno polaganje, iako su svjesni da oko 70-80 odsto pripadnika romske zajednice nije pismeno i ne može položiti taj test. To je jedan od najvećih problema zašto ne možemo riješiti ove zahtjeve koji su nam ostali - rekao je Šaljaj.
Beganaj je istakao da se, u cilju unapređenja položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, mora smanjiti diskriminacija prema pripadnicima te zajednice.
Kako je naveo, Vlada je već usvojila program protiv anticiganizma i svake vrste diskriminacije prema Romima, a u okviru kojeg će 30 ili 40 hiljada službenika u Crnoj Gori upoznati sa položajem u kojem se nalaze Romi, sa njihovom kulturom, kako im treba pristupati, te kako im mogu pomoći u integraciji u društvo.
- Moramo naučiti naše građane kako poštovati druge. Jer kada bi ljudi bili drugačiji, poštovali i uvažavali jedni druge, zakoni, akcioni planovi, strategije nam ne bi bili potrebni - rekao je Beganaj.
On je kazao da se u poslednjem periodu promijenio odnos većinske populacije prema Romima, da direktne diskriminacije nema, već je riječ o uglavnom skrivenoj diskriminaciji i segregaciji pripadnika romske zajednice.
- Donekle je i romska populacija malo zakočila u tom smislu što ona ne treba da se odvoji ili segregiše samo na jednom mjestu, ili da se druži samo sa pripadnicima svoje populacije, nego treba da budu otvoreniji i da šire krug prijatelja, da se uključuju u društvene aktivnosti i na taj način potpuno integrišu - smatra Beganaj.
On je kazao da je Vlada donijela Nacionalni program za transformaciju neformalne zaposlenosti Roma i Egipćana u Crnoj Gori, a čiji je cilj puna uključenost pripadnika te zajednice na formalno tržište rada.
- Što znači da, kako se približava vrijeme ulaska Crne Gore u EU, svako ko radi na crno moraće da legalizuje taj svoj rad kako bi imali primanja i penziju, te zaštitu na radu i sva druga prava koja su Zakonom o radu zagarantovana - pojasnio je Beganaj.
Prema njegovim riječima, taj program će košati oko 840 hiljada eura, a njime će biti obuhvaćeno 500 do 600 pripadnika romske populacije, koji će imati priliku da stažiraju.
Govoreći o statusu romskog jezika i inicijativama da srpski i bosanski budu službeni jezici u Crnoj Gori, Šaljaj je kazao da “nekome može sve, a nekoga ne mogu priznati ni kao manjinu”, podsjetivši na obećanje da će, kada se završi popis, Skupština razmotriti inicijativu Romskog savjeta da Romi budu priznati kao nacionalna manjina u Crnoj Gori.
On je ocijenio da bi uvođenje srpskog jezika kao službenog dovelo do destabilizacije države i da poslanici koji čine većinu neće izglasati tu inicijativu, te da možda neće ni biti razmatrana.
Kada je u pitanju romski jezik, Šaljaj je kazao da je Romski savjet u komunikaciji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i Univerzitetom Crne Gore kako bi u budućnosti na Filološkom fakultetu organizovali magistarske studije romologije, te kako bi ohrabrili ljude da upisuju taj smjer i osposobe se da kasnije mogu da budu i predavači u osnovnom obrazovanju.
- Ostaje nam da, u saradnji sa Ministarstvom, napravimo akcioni plan i strategiju za standardizaciju romskog jezika, da nađemo pravi profil da li koristiti gurbetski jezik ili možda službeni. Devedeset odsto pripadnika romske zajednice govori gurbetskim jezikom i mislim da se moramo prilagoditi tome - naveo je Šaljaj.
On je rekao da ljudi koji izgube svoj jezik gube i identitet i poručio da će uraditi sve da ne dođe do potpune asimilacije romskog jezika.
Govoreći o političkoj participaciji Roma, Šaljaj je rekao da su u februaru prošle godine Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu poslali inicijativu za smanjenje cenzusa za ulazak u parlament sa 0,70 na 0,35 odsto za pripadnike tog naroda, po sistemu afirmativne akcije, ali da do sada nijesu dobili nikakav odgovor, osim neformalnog – da je dopis stigao.
On je dodao da ga raduje informacija da je Odbor opet krenuo sa radom i da se nada da će ubrzo razmotriti njihovu inicijativu.
Na pitanje da li bi uvođenje otvorenih lista bila bolja šansa da Romi dobiju svog predstavnika u parlamentu, Šaljaj je kazao da romskoj zajednici u Crnoj Gori najviše odgovara zagarantovani mandat.
- Na primjer na Kosovu sa 200 glasova određene manjinske partije imaju jedan zagarantovani mandat - kazao je Šaljaj i ukazao da Roma u Crnoj Gori po zadnjem popisu 0,9 odsto, a da crnogorsko državljanstvo ima njih 0,7 odsto, uključujući i djecu koja nemaju pravo glasa.
- I cenzus od 0,35 odsto je donekle visok, ali s obzirom da je taj cenzus dat hrvatskoj zajednici koja je, po zadnjem popisu, brojčana skoro kao i mi, smatram da se diskriminacija koja je otvorena prema romskoj zajednici mora ispraviti i moramo dobiti prava koja imaju i Hrvati u ovoj zemlji - rekao je Šaljaj.
Kako je naveo, budućeg predstavnika Roma u Skupštini Crne Gore očekuje izazovan zadatak, moraće da obezbijedi podršku u parlamentu za ideje koje su najbolje za njihovu zajednicu, te da će mu biti potrebno vrijeme da se sve te inicijative i sprovedu i urade.
Kada je u pitanju pristup zdravstvenoj zaštiti, Šaljaj je kazao da su Romi tu najmanje diskriminisani i da se pripadnici romske zajednice uvijek mogu obratiti medijatorima u zdravstvu za pomoć, koji će im na romskom jeziku objasniti sve neophodno.
Govoreći o uslovima stanovanja Roma, Beganaj je ukazao da je Crna Gora uz pomoć evropskih partnera i donatora uspjela da zatvori kampove Konik 1 i 2, najveće u Evropi, ali da je ostalo još ljudi koji nijesu riješili stambeno pitanje.
On je naveo da su nadležni resori u Vladi, uz pomoć Savjeta Evrope, uradili Studiju izvodljivosti socijalnog stanovanja Roma i Egipćana u osam opština u Crnoj Gori i procijenili da za izgradnju novih stambenih jedinica, u kojoj bi smjestili pripadnike te zajednice, bilo potrebno oko 24 miliona eura.
Beganaj je rekao da nijesu mogli dobiti toliku donaciju iz evropskih fondova, jer je za to potrebno ispuniti neke uslove, te da su sada u pregovorima sa Svjetskom bankom.
- Oni (Svjetska banka) su mislili na početku da će nam dati povoljne kredite za to, ali smo rekli da ne želimo povoljne kredite, već bespovratni kredit, odnosno pomoć u cilju izgradnje novih stabilnih jedinica. Prihvatili su taj predlog i očekujemo sastanak sa njima - kazao je Beganaj.
On je rekao da je predlog Svjetske banke da se krene sa izgradnjom stambenih jedinica u jednoj ili dvije opštine, i nastavi dalje ako projekat bude uspješan.
Beganaj je dodao da je, po pitanju uslova za stanovanje, najlošija situacija u Beranama, posebno nakon poplava, zatim Nikšiću, Kotoru, Budvi, Bijelom Polju.
On je kazao da Evropska komisija još nije zadovoljna u potpunosti u kakvoj situaciji se nalaze pripadnici romske i egipćanske populacije i da se i dalje mora unaprjeđivati položaj te zajednice u Crnoj Gori.
- Mora se još puno toga raditi, zbog toga nam daju uvijek nove preporuke i smjernice, kojih se moramo držati ukoliko želimo da imamo standard i prava kao EU. Moramo odgovoriti svim tim zahtjevima koje EU traži od nas, ali i da bi romska populacija u potpunosti uživala sva prava koja im zakonom pripadaju”, naveo je on.
Beganaj, koji je i koordinator za praćenje primjene Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori, kazao da ta strategija ističe i da će u narednom kvartalu napraviti radnu grupu za izradu novog dokumenta, uz pomoć i podršku Savjet Evrope.
- I u narednoj strategiji tretiraćemo sve probleme sa kojima se pripadnici romske i egipćanske populacije suočavaju. Do ulaska našeg zemlje u EU moramo rješiti njihova pitanja - rekao je Beganaj.

Šaljaj: Romi u boljem položaju; Beganaj: Moramo još puno raditi na tome

Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj kazao je u emisiji "Na kraju dana" na TV E da ne treba rušiti džamiju na Koniku u Podgorici, poručujući da to neće dozvoliti.
Romski savjet je izrazio zabrinutost zbog odluke Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da sruši džamiju na Koniku, tokom svetog mjeseca Ramazana, pozivajući Ministarstvo da odustane od te namjere. Istovremeno Medžlis Islamske zajednice Podgorica pokrenuo je akciju prikupljanja sredstava za izgradnju nove džamije Idris ef. Demiri na Koniku koja će nositi ime po prvom predsjedniku mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori.
Odluka o rušenju džamije u blagoslovenim danima Ramazana, kaže Šaljaj, teško je pala, ne samo romskoj zajednici, već i svim vjernicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori.
- Odluka Ministarstva u ovom momentu ne znam da li je pokazivanje sile i moći, i da li na neki način pokazuje koja se politička partija pita u vlasti, i u samoj Vladi - rekao je Šaljaj.
Romski savjet će uraditi sve, poručuje Šaljaj, što je u njegovoj moći i poručuje neće dozvoliti rušenje džamije.
- Smatram da poslije toliko truda, ali i emotivne vezanosti za samu džamiju, je najlakše pokazati moć nad onim najranjivijim, najslabijim, da se tako izrazim. Po zadnjem popisu stanovništva Roma je 0,9 posto, te smatram da, pored svih diskriminacija sa kojima se suočavamo, ne treba da budemo još i vjerski diskriminisani. Bez obzira koliko je neka porodica ekonomski slaba, za džamiju je odvajala određena sredstva kroz donacije, za njenu izgradnju. Smatram da ne treba da se ruši džamija, nećemo to dozvoliti. Izaći ćemo, kao u subotu što je bilo protest ljudi koji nijesu saglasni sa rušenjem došli su ispred džamije i sugerisali da se sa toga mjesta neće pomaći, prvo će morati nas da pregazi, uhapsi, na neki način ukloni sa toga mjesta i kasnije nastavi sa rušenjem džamije. Zaista ne mislim, i ne želim da prijetim niti Ministarstvu urbanizma i prostornog planiranja, niti Vladi gospodina Milojka Spajića, samo želimo da dođe do dogovora, i da odustanu od rušenja džamije, i da dođemo do kompromisa sve što smo greškom prekršili da platimo naknadu, i riješimo ovu situaciju - poručio je Šaljaj.
Sagovornik emisije "Na kraju dana" se nada da će sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine postići kompromis, te uz naknadu uspjeti da sačuvaju džamiju na svom mjestu.
- Svakako sam sugerisao da je najbolje da tu džamiju zavedemo regularno, kako i dolikuje, i jednostavno sve platimo ono što do sada nijesmo platili. Mi stojimo iza toga i raspoloženi smo da skupimo određena sredstva i platimo. Svjesni smo.da smo imali te greške koje naša zajednica nije na vrijeme prijavila, ali svakako ako krenemo.ispočetka gradnje, taj plac se vodi na jedno fizičko lice, koje je krenulo u gradnju, imali su dozvolu, ali je ta dozvola istekla. Ono što je činjenica, sa čime se moramo suočiti svi i Ministarstvo koje je za ovo nadležno, jeste da je 70 ili 80 odsto Roma polupismeno, ili nepismeno, i oni su mislili da ta potvrda koju imaju za izgradnju i dalje traje. Međutim, ta potvrda je istekla i oni su na neki način nesvjesno ušli u sam taj projekat, krajem decembra - početkom januara, nakon završenih svih radova, mi smo odlučili da tu džamiju ovakufimo Islamskoj zajednici. Nijesmo željeli da se taj džemat Konik odvoji od Islamske zajednice, smatramo da pripadamo njìma i stojimo im na raspolaganju. Mi smo uz Islamsku zajednicu, a siguran sam da je i Islamska zajednica uz nas - zaključio je Šaljaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DA8NTs96ZBqs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šaljaj: Nećemo dozvoliti rušenje džamije na Koniku, pozivamo Vladu na kompromis

Romski savjet izražava duboku zabrinutost povodom odluke o rušenju džamije, koja predstavlja ne samo vjerski objekat već i simbol zajedništva i duhovnosti naše zajednice, kazao je predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj, pozivajući ministra Slavena Radunovića i premijera Milojka Spajića da hitno preispitaju odluku o rušenju i pronađu kompromisno rješenje.&nbsp; Šaljaj je naglasio da su spremni da plate sve što je potrebno kako bi džamija ostala na svom mjestu i nastavila da služi svojoj svrsi.&nbsp; Prethodno je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine donijelo odluku da sruši džamiju na Koniku.&nbsp; - Ovu džamiju, izgrađenu odricanjem i trudom najsiromašnijih među nama – pripadnika romske zajednice – država sada želi da izbriše, bez sluha za njenu važnost i simboliku - kazali su iz Romskog savjeta.&nbsp; Šaljaj je istakao da se veliki broj sunarodnika okupio ispred džamije nakon objave o rušenju kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo i odlučnost da brane, kako je kazao, taj sveti prostor. - Vjerujemo da će razum i dijalog prevladati te da će nadležne institucije uvažiti značaj ovog objekta za vjernike - rekao je Šaljaj.&nbsp; Iz Romskog savjeta su prethodno podsjetili da su se prije samo nekoliko godina održavale masovne litije s ciljem očuvanja svetinja, jer su vjerski objekti tada smatrani nečim što se ne smije dirati.&nbsp; Država je, dodaju, pokazala razumijevanje i donijela rješenja koja su bila prihvatljiva za vjernike.&nbsp; - Danas, u svetom mjesecu Ramazana, pitamo: da li je ishod toga da sada rušimo džamije? Da li su svetinje važne samo kada pripadaju jednoj vjerskoj zajednici? - pitali su oni.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250315200344_f4e5593a189d2cefd9ec4887cc2e7e7fff64c4897d1cb74c134dff3e94d6445d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250315200344_f4e5593a189d2cefd9ec4887cc2e7e7fff64c4897d1cb74c134dff3e94d6445d" data-rendition-name="original" width="660" height="496" loading="lazy" alt="Romski protest "> </figure>

Šaljaj: Radunović i Spajić da hitno preispitaju odluku o rušenju džamije

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: mensur-saljaj