Ministar obrazovanja i zasluga Italije Đuzepe Valditara i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore Anđela Jakšić-Stojanović potpisali su Memorandum o razumijevanju. Time se, kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, dodatno učvršćuje već bogata i sadržajna saradnja Crne Gore i Italije u oblasti obrazovanja.&nbsp;
- Posjeta Valditare je realizovana u prijateljskoj i partnerskoj atmosferi, potvrđujući čvrste veze i međusobno povjerenje koje karakterišu odnose između Crne Gore i Italije - navedeno je u saopštenju MPNI.
Nakon sastanka u Ministarstvu, delegacije su zajednički posjetile Gimnaziju „Slobodan Škerović“ u Podgorici, gdje su razmijenjena mišljenja o značaju ulaganja u obrazovanje i ohrabrivanju institucionalnih partnerstava.
- Crna Gora i Italija njeguju kontinuiranu saradnju na brojnim poljima od zajedničkog interesa – od ekonomije i odbrane, do kulture, nauke i obrazovanja. U tom kontekstu, Italija ima značajnu ulogu kao snažan zagovornik evropske perspektive Crne Gore, partner koji pruža dosljednu političku podršku i konkretnu pomoć na putu evropske integracije, kao i pouzdan saveznik u okviru NATO saveza. Potpisani Memorandum predstavlja logičan nastavak bilateralnih napora da se prodube veze u oblasti obrazovanja. Cilj Memoranduma jeste unapređenje međuinstitucionalne saradnje, razmjena znanja i dobrih praksi, kao i jačanje kapaciteta kroz promociju jezika, kulture, inovacija i razmjenu stručnjaka i učenika - navedeno je u saopštenju Ministarstva.
Poseban akcenat stavljen je na tehničko i stručno obrazovanje kao značajnu oblast za savremeno društvo i održiv ekonomski razvoj, u kontekstu regionalnih i evropskih politika usmjerenih ka razvoju vještina i jačanju zapošljivosti, posebno među mladima.
Memorandumom se, pojašnjavaju u Ministarstvu, utvrđuju smjernice za realizaciju konkretnih aktivnosti koje će biti sprovođene uz punu koordinaciju i partnerstvo, kroz zajedničke strukture nadzora i evaluacije, u skladu s najboljom međunarodnom praksom.&nbsp;
Jakšić-Stojanović je izrazila zahvalnost Ministarstvu obrazovanja i zasluga Italije na otvorenosti za saradnju, te uvjerenje da će današnji korak dodatno doprinijeti stvaranju novih prilika za učenike, nastavnike, istraživače i obrazovne institucije obje zemlje.
Ministar obrazovanja i zasluga Italije Valditara je sa svoje strane naglasio da potpisani Memorandum jeste još jedan značajan korak u saradnji između Crne Gore i Italije i podvukao da je ta saradnja od koristi za razvoj obje zemlje, jer nudi obrazovanje koje se sve više približava tržištu rada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čvršća saradnja Crne Gore i Italije u oblasti obrazovanja

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, i stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, potpisali su Memorandum o razumijevanju kojim se uspostavlja strateški okvir za saradnju u ključnim oblastima – jačanje ljudskog kapitala, digitalna i zelena tranzicija, savremene vještine, nauka i inovacije.
Saradnja je usmjerena na zajedničke prioritete: stvaranje uslova za zadržavanje talenata u zemlji, jačanje inovacionog potencijala, razvoj infrastrukture kao podsticaja za mlade da ostanu i rade u Crnoj Gori, kao i promociju poslova budućnosti.
Univerzitet Crne Gore izražava punu spremnost da kroz svoje resurse i znanje aktivno doprinosi tim ciljevima.
- Univerzitet Crne Gore spreman je da bude partner u projektima koji jačaju vezu između nauke, društva i razvoja. Vjerujemo da kvalitetno obrazovanje, uz savremenu infrastrukturu, može biti ključni faktor u zaustavljanju odliva mozgova i izgradnji održive budućnosti - naglasio je Božović.
UNDP će pružiti ekspertsku podršku u oblasti javnih nabavki, finansijskog upravljanja, jačanja institucija i povezivanja nacionalnog naučnoistraživačkog potencijala sa razvojnim projektima. Saradnja takođe uključuje umrežavanje sa univerzitetima i partnerima širom svijeta.
- „Ovo partnerstvo povezuje snagu nauke sa razvojnim prioritetima Crne Gore. Zajedno doprinosimo zelenoj i digitalnoj tranziciji, osnaživanju mladih i žena u obrazovanju i povezivanju sa globalnim tokovima znanja i inovacija - poručila je Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a.

1250x600

1084x550

Univerzitet Crne Gore i UNDP: Partnerstvo za razvoj ljudskog kapitala, inovacija i zelenu budućnost

U cilju jačanja međunarodne pravosudne saradnje kao jednog od ključnih stubova u borbi protiv svih oblika organizovanog kriminala, između Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore i Generalnog tužilaštva Kraljevine Španije zaključen je Memorandum o razumijevanju.
Memorandum su, tokom bilateralnog susreta u Madridu, potpisali vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković i glavni tužilac Generalnog tužilaštva Kraljevine Španije Alvaro Garcia Ortiz.
- Zaključivanju Memoranduma doprinijelo je obostrano prepoznavanje važnosti jačanja institucionalne saradnje u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala - ocijenio je nakon potpisivanja dokumenta VDT Marković.
Bilateralni susret održan je u okviru konferencije o jačanju institucionalne i operativne saradnje između zamalja Zapadnog Balkana i Latinske Amerike koju je organizovao međunarodni programa saradnje, EL PACTO, koji finansira Evropska unija.
Tokom izlaganja na konferenciji, VDT Marković istakao je značaj međuinstitucionalne saradnje za efikasnu borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i ostvarivanje kvalitetnih rezultata u prekograničnim istragama.
U panel diskusiji organizovanoj u okviru konferencije u Madridu učestvovala je i zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić.

Unapređenje saradnje tužilaštava Crne Gore i Španije

Potpredsjednik Vlade i šef crnogorske diplomatije Ervin Ibrahimović boraviće danas u zvaničnoj posjeti Sjevernoj Makedoniji, na poziv ministra vanjskih poslova i vanjske trgovine te države, Timča Mucunskog.
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) je saopšteno da će Ibrahimović razgovarati sa najvišim makedonskim zvaničnicima.
Planirano je, kako su najavili iz tog Vladinog resora, i potpisivanje memoranduma o razumijevanju izmađu dva MVP u oblasti diplomatske obuke.
- Posjeta će biti prilika za razmjenu mišljenja o važnosti evropske perspektive regiona, kao i modalitetima dodatnog intenziviranja saradnje na bilateralnom i multilateralnom planu - kaže se u saopštenju.

Ibrahimović potpisuje memorandum o razumijevanju sa S. Makedonijom u oblasti diplomatske obuke

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) i Alcazar Energy Partners II HoldCo Limited (AEP) sa sjedištem u Londonu, potpisali su danas Memorandum o razumijevanju (MoR), čime je ozvaničen početak pregovora u vezi sa zaključivanjem ugovora o kupoprodaji električne energije iz budućegvjetroparka “Bijela" u opštini Šavnik, čiji je investitor i vlasnik AEP.
Memorandum su u ime EPCG potpisali predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović i izvršni direktor Ivan Bulatović, a u ime AEP partner i koosnivač Markus von Haniel i finansijski direktor Tim Sheahan.
Predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović pozdravio je još jedno strateško partnerstvo naše kompanije sa renomiranim evropskim partnerom, kakav je bez sumnje londonska kompanija ocijenivši da je to još jedan dokaz da smo na dobrom putu da na najbolji način valorizujemo ogroman energetski potencijal naše zemlje u oblasti OIE.
- Drago mi je što smo danas ugostili predstavnike tako renomirane kompanije i vjerujem da ćemo kroz razgovore koji predstoje doći do najboljeg rješenja za obije strane kada je u pitanju valorizacija energije iz vjetroparka “Bijela” - kazao je Đukanović.
Izvršni direktor EPCG, Ivan Bulatović, naglasio je izuzetnu važnost uspostavljanja ovakvih strateških partnerstava za budućnost energetske stabilnosti Crne Gore, koja je ključna za održiv ekonomski razvoj zemlje.
Istakao je da saradnja sa renomiranim međunarodnim partnerima, kao što je Alcazar Energy Partners II HoldCo Limited (AEP), omogućava ne samo modernizaciju sektora, već i ubrzanje tranzicije prema čistijim i održivijim izvorima energije.
- Ovaj Memorandum o razumijevanju predstavlja veoma važan korak u jačanju energetske stabilnosti Crne Gore, jer kroz korišćenje obnovljivih izvora energije, kao što su vjetroelektrane, smanjujemo zavisnost od fosilnih goriva i doprinosimo smanjenju emisije štetnih gasova u atmosferu. Na ovaj način ne samo da ostvarujemo ekološke ciljeve, već i otvaramo nove ekonomske mogućnosti, stvarajući održiva radna mesta i podstičući razvoj novih industrija. Takođe, veliki značaj pripada i pregovorima o Ugovoru o kupoprodaji električne energije - naglasio je Bulatović.
Iz Uprave AEP-a ističuovo partnerstvo predstavlja potvrdu posvećenosti razvoju održivih i finansijski održivih infrastrukturnih projekata na Zapadnom Balkanu.
- Zajedno sa EPCG, fokusirani smo na podršku energetskoj sigurnosti Crne Gore i dugoročnom ekonomskom razvoju kroz vjetropark Bijela, dok istovremeno igramo ključnu ulogu u prelasku zemlje na čistu energiju. Ovo partnerstvo je nastavak dokaza naše posvećenosti razvoju najveće platforme za obnovljive izvore energije na Zapadnom Balkanu - navodi se u poruci jednog od koosnivača AEP-a Daniela Kalderona, koju su tokom razgovora prenijeli predstavnici te kompanije.
Projekat vjetroelektrane, koji je u vlasništvu AEP-a, predviđa instaliranje kapaciteta od 118,8 MW, a cilj ove saradnje je usmjeren na usklađivanje uslova za prodaju proizvedene električne energije EPCG-u.
Ovaj Memorandum predstavlja osnovu za početak pregovora o budućem Ugovoru o kupoprodaji električne energije (PPA), koji bi trebao biti finalizovan u narednom periodu.
Obje strane su se saglasile da, u okviru predviđenog roka od 90 dana od dana potpisivanja, nastoje postići detaljan dogovor o uslovima za zaključivanje PPA-a. Ovaj MoR, iako neobavezujući u pravnom smislu, jasno definiše volju obje strane da nastave sa daljim pregovorima i razvijanjem ovog važnog energetski infrastrukturnog projekta.
Ovaj memorandum predstavlja ključan korak u daljoj energetskoj stabilnosti Crne Gore i razvoju održivih izvora energije, potvrđujući opredjeljenje obje strane za realizaciju dugoročnih projekata od zajedničkog interesa.
Potpisivanju su prisustvovali i tehnički direktor EPCG Ljubiša Đurković, izvršni rukovodioci Direkcije za razvoj i investicije Ivan Mrvaljević i Direkcije za upravljanje energijom Darko Krivokapić te predstavnici AEP-a Daniel Lancha i generalni menadžer za Crnu Goru Marko Radulović.
 
&nbsp;

Početak pregovora o kupoprodaji električne energije iz budućeg vjetroparka “Bijela”

Ministar javne uprave mr Maraš Dukaj boraviće naredna dva dana u Rimu, glavnom gradu Italije.
Dukaj će se sastati s ministrom javne uprave Italije Paolom Zangrilom, povodom potpisivanja Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva javne uprave Crne Gore i Odjeljenja za javnu upravu Predsjedništva Savjeta ministara Italije u oblasti reforme javne uprave.
- Svrha ovog memoranduma je promovisanje saradnje i razmjena iskustava u oblasti reforme javne uprave, u cilju osnaživanja bilateralnih odnosa i stvaranja povoljnog terena za buduću razmjenu iskustava i dobrih praksi u ovoj oblasti, kao i uspostavljanja moderne i transparentne javne uprave - kazali su iz Ministarstva javne uprave.
Tokom boravka u Rimu, Dukaj će posjetiti i Agenciju za sajber bezbjednost i razgovarati sa ključnim predstavnicima Agencije. 
- Ovaj susret je prilika za osnaživanje saradnje u oblasti sajber bezbjednosti, a iskustva italijanskih kolega u ovom domenu su posebno značajna u susret uspostavljanju Agencije za sajber bezbjednost u Crnoj Gori - kazali su u MJU.

Dukaj u Rimu potpisuje Memoranduma o razumijevanju

Potpredsjednik crnogorske vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da rekonstrukcije Vlade ili novih dogovora uvijek može biti, te da je Albanski forum sa premijerom Milojkom Spajićem samo programski tu na evropskom putu Crne Gore.
Đeljošaj je oštro odbacio inicijative da se mijenja Zakon o državljanstvu, da bi se dozvolilo dvojno, i upozorio da bi to značilo promjenu nacionalne strukture Crne Gore, koja bi - kako je rekao - naišla na žestok odgovor.
Za izmjene zakona zalažu se predstavnici prosrpske "Koalicije za budućnost Crne Gore" (bivši Demokratski front) koja je dio vladajuće većine, a inicijativu je podržao i premijer Milojko Spajić.
Đeljošaj, koji je i predsjednik Albanske alternative, u intervjuu za Glas Amerike poručio je i da se neće mijenjati Ustav da bi se srpski jezik uveo kao službeni, na čemu takođe insistiraju čelnici bivšeg Demokratskog fronta.
Govoreći o crvenim linijama za učešće njegove stranke u vladi, rekao je da bi to bile odluke koje nisu usklađene sa politikom Evropske unije i Sjedinjenih Država, ali i naglasio da se u Crnoj Gori trenutno stvara ambijent koji bi takođe mogao da bude "crvena linija". Nije isključio ni mogućnost nove rekontrukcije vlade ili "novog dogovora".
Đeljošaj je prethodnih dana u Vašingtonu predvodio delegaciju crnogorske vlade koja je sa zvaničnicima u Stejt departmentu potpisala memorandum o jačanju ekonomske saradnje.
Glas Amerike: Vlada Crne Gore, čiji ste potpredsjednik, izabrana je prije gotovo godinu dana. Kao što znamo, u međuvremenu je rekonstruisana, uz direktno učešće ministara iz bivšeg Demokratskog fronta, sadašnje koalicije "Za budućnost Crne Gore", što je tada zabrinulo i Ameriku i Evropsku uniju zbog proruskih i anti-NATO stavova te koalicije. Da li su njihova strahovanja bila opravdana? Kakva je vaša saradnja sa predstavnicima te koalicije u vladi, imajući u vidu da imate suprotne stavove u pogledu mnogih pitanja, prije svega spoljnopolitčkih?
Đeljošaj: Mi smo prošle godine napravili taj jedan korak koji je kod dosta javnosti, možda i kod partnera gledan sa skepsom. Meni je važno da odluke koje je donijela Vlada Crne Gore, ni jedna nije bila u suprotnosti sa onim što je spoljna politika Crne Gore, usklađena sa Evropskom unijom i našim partnerima, Sjedinjenim Američkim Državama. Sada, da li je bilo puno izjava? Jeste. Da li je bilo puno nekih najava da će se nešto raditi? Bilo je. Ali odlukama ne možemo da prigovorimo, tako da smo u tom dijelu zadovoljni. Da li smo zadovoljni ambijentom koji se kreira, apsolutno da nismo. To nije ono što treba Crnoj Gori. Crna Gora je napravila velike korake prema Evropskoj uniji. Ova vlada je napravila ogroman uspjeh u evropskim integracijama. Svjestan sam da smo toj vladi dali veliki legitimitet, manjinske partije. Taj legitimitet smo dali svjesno, za jedan cilj, a to je da otvorimo put ka EU. Ali legimitet koji uvijek ima svoju crvenu liniju.
Glas Amerike: A koje su to crvene linije?
Đeljošaj: Samo prvo da budem korektan prema kolegama s kojima radimo u vladi i da potenciram da funkcionišemo kolegijalno. Imamo dobru komunikaciju, pokušavamo da ono što su potrebe svakog resora ispunjavamo kolegijalno, bez obzira na naše velike razlike koje isplivavaju možda više u skupštini ili u iznošenju stavova o pitanjima koja možda nisu direktno povezana sa samom vladom. Nećemo kriti naše stavove, vidimo da ih ne kriju ni naši partneri, ali se uvijek nadam da će odluke Vlade Crne Gore, države Crne Gore opstati u onoj liniji u kojoj treba da budu, a to je usklađenost sa EU i SAD.
Glas Amerike: Pomenuli ste crvene linije. Koje su to crvene linije?
Đeljošaj: Crvene linije su odluke Vlade Crne Gore koje nisu usklađene sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, koje neće biti u potpunosti usklađene sa, za mene najznačajnijim partnerom - Sjedinjenim Američkim Državama. Mi smatramo sebe čuvarem da ne dođe do toga, ali to su naše crvene linije. Naravno, ambijent koji sam spomenuo i koji se kreira, i to može u nekom momentu da bude crvena linija. Jer se svaki dan stvara ambijent gdje mi kao ličnosti koje vode neke institucije svakodnevno šaljemo poruke kao da smo partijski aktivisti... Ja sam potpredsjednik vlade. Mogu da budem predsjednik bilo koje političke partije, nacionalne, građanske, ali ja treba da se ponašam i odnosim sa svojim izjavama u skladu sa politikom države Crne Gore. I tačka. Ponekad može biti nedostatak snalaženja kod nekih kolega koje su tek sad dio vlasti. Ali to je nešto što ukazujemo na svakom sastanku i koje mogu biti u nekom trenutku problematične u saradnji ako se sa tim (izjavama) ne prekine. Našim javnim nastupima se kreira percepcija u javnosti, negdje se šalju neke poruke koje građani onda prihvataju. Taj ambijent u društvu nije dobar, jer je Crna Gora građanska država. I samo kao građanska treba da ostane. Gdje su svi zadovoljni i gdje će svi raditi zajedno, bez obzira koje su nacionalnosti, vjeroispovjesti. I da se krećemo ka tome da budemo naredna članica EU.
Glas Amerike: Vi ste tokom sastanka sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Aleksandrom Kasanofom upozorili na "potencijalno destabilizujuće aktivnosti kleronacionalističkih struktura čiji cilj je narušavanje evropske perspektive Crne Gore". Na koje ste strukture i aktivnosti konkretno mislili?
Đeljošaj: Mi smo svjesni naših političkih razlika. Naša je politika jasna i ono što zastupamo većinski u vladi je ova građanska, evropska i proamerička politika. Ponudili smo ruku saradnje i strukturama koje nisu bile na toj liniji politike, ne da bi se mi promijenili i nastavili neku drugu politiku, nego da zajednički nađemo model da se ova druga strana privikava na ono što je većinska želja Crne Gore. Jesu li u dovoljnoj mjeri radili na tome do sada, nisu. Da li su ispoštovali ono što su i sami potpisali, nisu. Da li ima intencija da mogu da ugroze put prema EU, trenutno mislim da ne mogu, jer većinska Crna Gora je ta koja želi da ide ka EU. I mislim da imamo snage i kapaciteta da taj put odbranimo. Ali uvijek smo tu da upozorimo, da budemo budni. Mislim da se ono što se uradilo da Crna Gora postane naredna članica EU u zadnjih desetak godina i više, i ovo što je urađeno kada je riječ o članstvu u NATO-u, ne smijemo kao nova generacija da ugrozimo. I bićemo na braniku da sačuvamo to.
I ja ću uvijek sa našim partnerima, koji su nam najviše pomogli na tom putu - a to su sigurno SAD, podijeliti naše zabrinutosti, razgovarati o svim izazovima kako bismo sve prepreke sjutra na našem putu pokušali zajedno da rešavamo. Veoma je važan sada jedan momenat, a to je međuvladina komisija u decembru gdje ćemo vjerujem zatvoriti četiri poglavlja, gdje su ministarstvo kojim ja rukovodim, kolega (Maraš) Dukaj i Ervin Ibrahimović, dali ključni doprinos zajedno sa ministarkom evropskih poslova i premijerom, da dođemo do ispunjavanja uslova za zatvaranje poglavlja. I mislim da će onda biti momenat da vidimo i sa našim partnerima da li smo spremni u ovakvom timu da nastavimo još snažnije prema ispunjavanju standarda EU ili treba učvrstiti taj tim sa još struktura koje su jasnije iskazane prema evropskim vrijednostima.
Glas Amerike: Samo da pojasnimo malo. Strukture koje ste kritikovali, da li tu mislite na pripadnike koalicije "Za budućnost Crne Gore"? I sa kojim bi ste to strukturama jačali proevropsku orijentaciju vlade? Koga vidite kao moguće partnere?
Đeljošaj: Skoro 80 odsto građana Crne Gore želi da ona bude naredna članica Evropske unije. To je ogromna podrška, gdje ne možemo i nećemo dozvoliti da strukture koje imaju manju podršku, taj put ugroze. Najveći problem na tom našem putu i kod naših partnera mogu biti ove strukture koje pominjemo, gdje imamo dijametralno različite stavove, posebno o spoljnoj politici. To je velika razlika i nema potreba da ponavljamo. S druge strane, u tih 80 odsto građana koji žele da idu ka EU je ta snaga koja uvijek može da se nadomjesti kako bismo taj proces završili onako kako i ti građani očekuju, i kako očekuju i naši partneri, i što je jedini mogući put Crne Gore.
Glas Amerike: A te nove strukture, to mislite uvesti kroz neku novu rekonstrukciju vlade ili nove izbore?
Đeljošaj: Mi smo napravili rekonstrukciju drugačije od dogovora. Prema sporazumu, rekonstrukcija je trebalo da se desi sada ili u novembru. Prema sporazumu je bilo da se Demokratski front uključi. U tu prijeveremenu rekonstrukciju, kako je ja zovem, se uključila i Bošnjačka stranka, a ne samo DF kako je bilo predviđeno tim famoznim sporazumom za koji ja kažem da više ne postoji za mene. Samo smo programski tu sa premijerom u našem evropskom putu i sada uvijek može biti rekonstrukcije ili novih dogovora. Da možda partneri koji ne poštuju ono što su potpisali, da se vrate da to poštuju. Uvijek ima raznih mogućnosti. Ali najvažnije je šta žele građani. I mislim da svi mi političari treba sa tim da se uskladimo i da slušamo glas građana i da radimo na tome da bude što veća podrška evropskim integracijama.
Glas Amerike: U Crnoj Gori su objavljeni rezultati popisa poslije kojih dio vladajuće koalicije, predvođen predsjednikom parlamenta Andrijom Mandićem, insistira na tome da se srpski jezik bude uveden kao službeni. Mandić je u jednom intervjuu otišao i korak dalje i rekao da će tražiti da u javnim službama, policiji i vojsci bude procent Srba kakav je bio na popisu. Kako vi to komentarišete?
Đjeljošaj: Ja smatram da je to ponižavajuće za one koje zastupa. Ja iskreno i prije popisa i poslije popisa nisam komentarisao. Za mene je ponižavajuće govoriti nekome kako da se izjasni. Onda još više nakon toga komentarisati kako se neko izjašnjava. To su velike razlike i to su dva svijeta. Ja se u tom svijetu ne snalazim i ne znam kako bih komentarisao. Crna Gora je demokratska država, ima pravo na svoje razmišljanje, na svoj osjećaj... Crna Gora je završila jedan proces, jako uspješno i bez tenzija, imali smo samo neke strukture koje su se uključivale i učile nekog ko je šta. To je bilo ispod nekog nivoa uključivanja. Tako da ovaj dio vidim samo kao nastavak tog folklora.
Snovi su dobri, neka se sanja. Crna Gora ima svoj Ustav, jako dobro uređen i evropski. Teži ka EU. Promjene Ustava, u stvarima kojima se definišu državnost i njen koncept, mislim da su definisane tako da nisu realne da se dese. Mislim da će i ova inicijativa ostati na praznoj priči, na izjavama. Neće biti bitnih promjena. I te stvari najviše štete tom narodu za koga se tako neko zalaže. I to oko zastupljenosti i zapošljavanju, da se targetiraju ljudi, a ne da imamo profesionalnost, znanje, iskustvo... To možda da ste u opoziciji i pokušavate nešto, ali su ovo ljudi koji su sada u vlasti i pričaju sa istim žargonom kao opozicija, čak možda sa jačim, to mi je neshvatljivo. I te strukture nemaju neku podršku građana. Ja sam malo analizirao izbore u Podgorici i ako pogledamo ukupno biračko tijelo, upisano, koji imaju mogućnost da glasaju, oni su na nekih desetak odsto. Pola nije ni izašlo. Nije to neka podrška koja može da poteže ovako velike promjene koje se pominju. To vidim samo kao pokušaje da se nešto kaže.
Glas Amerike: Osim te inicijative, postoje i one da se izmijeni zakon o državljanstvu da bi se dozvolilo dvojno, zatim da se usvoji zakon o stranim agentima po ugledu na ruski. Koliko te inicijative produbljuju postojeće podjele u Crnoj Gori i s obzirom na to da dolaze iz dijela vladajuće većine, da li će vas navesti da preispitate učešće u vladi?
Đeljošaj: Biću jasan. Mislim da su to stvari koje su onako da se ne vidi, ali su potezi kako bi se usporio evropski put Crne Gore. I vrijeme kad je najavljen zakon o stranoj agenturi. I neke druge izjave o nekim procesima koji su daleko otišli. Mislim da neće u tome uspjeti. Ponavljam, 80 odsto građana su za Evropsku uniju. Zakon o državljanstvu će biti iste sudbine. Kada je riječ o zakonu o državljanstvu, ja sam neđe i reagovao, jer je gospodin Mandić, praveći svoje kalkulacije, pominjao i nekoliko puta Albance. Ja sam mislio da će prestati. I onda sam mu rekao da o tome nema potrebe da brine. Ima ko da brine.
Da ne uvlači u svoje projekte koji bi značili promjenu nacionalne strukture jedne države. Da u tome ne želimo da učestvujemo. Da su Albanci građani Crne Gore, doživljavaju je kao svoju državu. Rade u Crnoj Gori, daju svoj doprinos i nikada nećemo podržati projekte koji su u suprotnosti sa rezolucijama Ujedinjenih nacija da se promijeni nacionalna struktura jedne države. I ne samo da je crvena linija, nego je to linija koja bi dovela do velikog razdvajanja u Crnoj Gori, kada bi neko krenuo u to. I naravno ne samo kod mene, nego u političkom subjektu, narodu kojem pripadam imao bi žestoki odgovor, kad bi se krenulo o zakonu o državljanstvu što ima samo jedan cilj, a to je da se promijeni nacionalna struktura Crne Gore. Crna Gora je opstala kakva jeste, imamo rezultate i idemo dalje. Bićemo na braniku da se to odbrani, na koji god način bude trebalo.
Glas Amerike: Sa Sjedinjenim Državama ste potpisali Memorandum o razumjevanju čiji je cilj, kako je saopšteno, jačanje ekonomske saradnje. Da li će to dovesti do toga da američke kompanije budu prisutnije u Crnoj Gori, u kojim sektorima i da li ima nekih konkretnih inicijativa posle ove runde ekonomskih dijaloga sa američkim zvaničnicima i ekspertima?
Đeljošaj: Ja mislim da je ovo jedan novi početak odnosa Crne Gore sa SAD, mi smo imali i imamo odlične odnose. Imali smo veliku podršku SAD da Crna Gora postane NATO članica, tu smo sada partneri. Ovo je sad neko novo poglavlje, a to je razvoj ekonomije. Naš krajnji cilj je veća prisutnost američkih investicija u Crnoj Gori. Imali smo na visokom nivou sastanak, potpisali smo sporazum i želimo da vrlo brzo vidimo realizaciju tog sporazuma. Ako se odmah na početku može nešto vidjeti jeste da smo odmah imali sa biznis kompanijama jedan sastanak, gdje je bilo jedno veliko interesovanje kompanija renomiranih iz Sjedinjenih Američkih Država koje žele da investiraju u Crnu Goru i koje vide Crnu Goru, posebno nakon sporazuma, kao destinaciju gdje mogu svoj novac da investiraju, vide kao državu gdje postoji sigurnost kao NATO članica, a nadamo se sjutra kao i članica EU, tako da ovo vidimo kao novi početak naših odnosa, ali u ekonomiji, ne samo u onome što je bilo političko, vojno. Sada je tu i ekonomija, to je nešto što je veoma značajno za Crnu Goru i radujemo se dolasku investicija iz Amerike, ne samo zbog investicija i novca koji će investirati u našu državu, nego i vrijednosti koje će donijeti te investicije sa tim kapitalom koji će doći u Crnu Goru.
Glas Amerike: Ako nije prerano govoriti, možete li mi konkretno reći, o kojim investicijama je riječ, za koje su to sektore zainteresovane američke kompanije?
Đeljošaj: Da počnemo od energetike, sajber bezbjednosti, turizam, infrastruktura, ovo su bila četiri stuba neka koji su bili fokusirani tokom pripreme sporazuma, memoranduma koji smo potpisali, a i prisustvo sinoć kompanija iz ovih sektora. Još je tu bilo i sektora i drugih industrija i vojne industrije i drugih sfera, ali ovo je taj glavni fokus gdje se pokazuje interesovanje američkih kompanija za Crnu Goru.
Glas Amerike: Kada bi se mogla očekivati konkretizacija tih interesovanja?
Đeljošaj: Ne zavisi sve samo od nas, mi nastavljamo tu komunikaciju, imamo veliku podršku američke ambasade u Podgorici, i naše ovdje tokom ovog ekonomskog dijaloga. Sve ove radne grupe iz svih ovih sektora koje smo imali ukazuje na to da ćemo i da možemo očekivati realizaciju i nekih investicija sa američkim partnerima brzo, a nadam se da možemo započeti nešto i sledeće godine. Ne možemo pričati o rokovima, ipak to su investicije kompanija koje nisu odavde, i njihova je odluka kada će da počnu investicije, ali sigurno je da je ova naša posjeta i ovaj memorandum koji smo potpisali jedan korak bliže svemu onome ko je imao plan investirati u Crnoj Gori.
Glas Amerike: U Vašingtonu boravite dvije nedelje uoči predsjedničkih izbora u Americi. Da li njihov ishod može na bilo koji način da utiče ekonomsku saradnju dvije zemlje i njihove ukupne odnose?
Đjeljošaj: Političari u Crnoj Gori i svugdje su prolazni. Države i njihova prijateljstva i savezništva opstaju. Mislim da će tako biti između Crne Gore i SAD. Mi smo saveznici u NATO-u, prijatelji, partneri, nastavićemo tako bez obzira ko bude na rukovodećim pozicijama u Crnoj Gori i SAD.
Glas Amerike: Kada je riječ o ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori, znamo da se povećavaju plate. Iz Svjetske banke je nedavno saopšteno da će to vjerovatno imati blaži uticaj na inflaciju. Da li građani, uprkos povećanju plata, mogu da podnesu i blaži rast inflacije, posebno imajući u vidu da je Crna Gora, uz Srbiju - prema izvještaju Svjetske banke, do jula bila iznad regionalnog prosjeka po stopi inflacije?
Đeljošaj: Do kraja mjeseca očekujemo uvećane plate za naše građane po programu Evropa sad 2. Znajući kad to dolazi, na vrijeme smo reagovali, kroz program ograničavanja cijena koji je počeo početkom septembra. Imamo već prve analize koje je radio MONSTAT da je inflacija u septembru bila najniža u poslednje dvije tri godine. Isto očekujemo u oktobru i akciju smo limitirali vremenski do 31. januara, ne slučajno već planski, da prođe nekoliko mjeseci dok bude počela implementacija većih plata. Tako da ćemo svaki mjesec pratiti dešavanja na tržištu i izvještaje MONSTAT-a. Za početak, zadovoljni smo inputima iz septembra . Očekujemo da ćemo moći da zadržimo nivo inflacije tako da građani neće osjetiti i da će povećanja plata dovesti do boljeg standarda. I da neće inflacija to povećanje da ugrozi.
Glas Amerike: Stopa inflacije je jedno pitanje, dok je drugo pitanje faktičko stanje u prodavnicama gdje su cijene i dalje visoke. Da li povećanje zarada dovoljno da nadomjesti rast troškova koji su se povećavali prethodnih godina i trenutno su visoki?
Đeljošaj: To su bila globalna kretanja gdje Crna Gora nema toliko razvijenu ekonomiju da bude imuna da se inflacija ne uvozi. Mi zavismo puno od uvoza, tako da taj dio ne možemo kontrolisati u velikoj mjeri, nego samo pratimo kretanja i imamo mjere na raspolaganju, kao što je bila akcija limitiranja cijena, gdje smo zaustavili rast cijena i inflaciju, čak imamo deflaciju u septembru. Nastavićemo narednih mjeseci da pratimo stanje i očekujem da rast cijena ne ugrozi porast plata. Ja ne očekujem da može biti rasta cijena jer mi smo barem do 31. januara sve limitirali, tako ako bude potrebe nastavićemo tu akciju.
Glas Amerike: Da li se može očekivati i pad nekih cijena?
Đeljošaj: Limitirali smo marže. Izvještaj iz septembra jeste da su neke cijene pale, pogotovo prehrambena industrija, minus 1,7 odsto. Pratićemo narednih mjeseci. Ponoviću da je Crna Gora jako uvozno limitirana, tako da što se tiče cijena imamo ovu mogućnost limitiranja marži, a ne toliko mogućnost uticaja na same cijene i proizvodne kapacitete koje imaju u drugim državama za robu koju mi uvozimo.

Đeljošaj: Uvijek može biti rekonstrukcije Vlade, mijenjanje Zakona o državljanstvu naišlo bi na žestok odgovor

Crnogorski PEN centar izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom Tamarom Vujović, postupa prema Crnogorskom društvu nezavisnih književnika (CDNK), ali i zbog šire slike selektivne primjene zakona, procedura i javnog interesa u oblasti kulture.
- Dok se CDNK, jedna od rijetkih organizacija koja dosljedno zastupa savremenu crnogorsku književnost i kulturni pluralizam, eliminiše s konkursa pozivanjem na navodne proceduralne propuste, u isto vrijeme se Udruženje književnika Crne Gore, čiji predśednik i brojni članovi dosljedno plutaju na valu velikosprske ideologije i ratnohuškačke prošlosti koju su etablirali 90-ih, finansira direktno iz tekuće budžetske rezerve Vlade Crne Gore, dakle izvan redovne konkursne procedure - naveli su u PEN Centru.
Takva praksa, cijene oni, ozbiljno dovodi u pitanje argumentaciju Ministarstva da se odluke donose isključivo na osnovu formalno‑pravnih kriterijuma.
- Posebno zabrinjava činjenica da Ministarstvo pokazuje potpunu administrativnu i inspekcijsku inertnost u slučajevima koji se tiču otvorenog istorijskog revizionizma i javne rehabilitacije zločinačkih ideologija – od neadekvatnog postupanja u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, do izostanka reakcije na imenovanje ulice u Pljevljima po Pavlu Bulatoviću, kao i kroz netransparentno i sporno prekrajanje odluka o spomeniku Ristu Radoviću – da o skandaloznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade i ulozi Ministarstva u tom sramnom činu i ne govorimo - naglasili su u PEN Centru.
Cijene da, u tom kontekstu, opravdanja Ministarstva o „proceduralnoj dosljednosti“ u slučaju CDNK‑a postaju krajnje neuvjerljiva.
- Crnogorski PEN centar smatra da se ovđe više ne radi o administrativnim greškama, već o sistemskoj pristrasnosti u kulturnoj politici, u kojoj se jedni subjekti strogo formalno eliminišu, dok se drugi politički i ideološki preferiraju direktnim budžetskim intervencijama - jasni us oni.
PEN pita Vujović o kojim kriterijumima se iz tekuće budžetske rezerve finansira jedno književno udruženje.
- Ako su propisi prema svima jednaki, zašto ne primjenjuje zakonske mehanizme u slučajevima javne rehabilitacije fašističkih i ratnohuškačkih figura? - dodali su oni.
Crnogorski PEN centar upozorava i da se ovakvim postupanjem ozbiljno urušavaju principi ravnopravnosti, povjerenja u institucije i demokratski karakter kulturne politike.
- Posebno je zabrinjavajuće što Ministarstvo reaguje na javne prigovore CDNK‑a optužujući ih za narušavanje ugleda, čime se dodatno obeshrabruje svaka legitimna kritika. Umjesto da preispita transparentnost i dosljednost sopstvenih odluka, Ministarstvo pokušava da delegitimiše one koji na te odluke ukazuju. No, ukoliko Ministarstvo kulture i medija zaista brine o svom ugledu, onda mora znati da taj ugled daleko više urušava ćutanje pred spomenicima ratnim zločincima, institucionalna tolerancija simbola fašizma i podrška organizacijama koje baštine ideološko nasljeđe devedesetih od javnog protesta protiv selektivne i politički motivisane raspodjele sredstava u kulturi - jasni su u PEN Centru.
Zaštita kulturnoga pluralizma, antifašističkih vrijednosti i dosljedna primjena zakona ne mogu, podvlače oni, biti selektivne.
- Stoga će PEN nastaviti da javno prati i kritički reaguje na svaki oblik institucionalne pristrasnosti, ideološkog favorizovanja i erozije kulturne autonomije - zaključili su u saopštenju.

PEN Centar: Ministarstvo kulture sprovodi ideološku selekciju u oblasti književnosti

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: memorandum-o-razumijevanju