Uprava policije je obaviještena da je na više adresa medijskih kuća u Crnoj Gori stigao mejl prijeteće sadržine u kojem se navodi da je u jednom tržnom centru koji se nalazi preko puta Siti kvarta u Podgorici postavljena bomba. - Policijski službenici preduzimaju hitne aktivnosti i protivdiverzione mjere u odnosu na pomenuto, te je sa događajem upoznato nadležno tužilaštvo - kazali su u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122014124_325bafb34f5adfd8424d6edf197ac3808f180948fb5371a2408a33145808a13e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122014124_325bafb34f5adfd8424d6edf197ac3808f180948fb5371a2408a33145808a13e" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="„Big Fashion“"> <figcaption>Sa lica mjesta(Photo: Portal ETV/M.D.)</figcaption> </figure>  Naglasili su da će javnost sa više informacija biti upoznata nakon aktivnosti policije. Ispred podgoričkog tržnog centra „Big Fashion“ prisutni su pripadnici policije i vatrogasne službe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122014124_6881647a8b664bfcb0590f247e630ed7d8a2d68ba5bde517102e8c5e847c2c1b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122014124_6881647a8b664bfcb0590f247e630ed7d8a2d68ba5bde517102e8c5e847c2c1b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="„Big Fashion“ dojava o bombi"> <figcaption>Sa lica mjesta(Photo: Portal ETV/M.D.)</figcaption> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

UP: Dojava o bombi u tržnom centru „Big Fashion“, preduzete hitne mjere i aktivnosti

Uprava policije je u saznanju da na mejl adrese određenog broja građana ponovo stižu mejl poruke sa lažnim sadržajem, a u čijem potpisu je naveden direktor Uprave policije Zoran Brđanin.
Oni su napomenuli da se ne radi o zvaničnoj mejl adresi Uprave policije, pa samim tim ni o dopisu direktora Uprave policije.
- Izvršenom analizom od strane službenika Sektora za borbu protiv kriminala, utvrđeno je da je riječ o takozvanom spam mejlu, koji je poslat uz korišćenje Google email servisa (Gmail) u čijem prilogu se nalazi i PDF fajl, sa navodnim sudskim nalogom-obavještenjem kako se protiv primaoca vodi pravosudni postupak vezan za izvršenje krivičnih djela iz oblasti sajber kriminala - ističu u policiji.
U tekstu poruke se od primaoca zahtjeva da u predviđenom roku odgovori na mejl, u suprotnom mu se prijeti preduzimanjem pravnih koraka.
- Službenici Uprave policije, Sektora za borbu protiv kriminala, preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju identifikacije lica, ili više njih, koja upućuju sporne mejlove - dodali su u policiji.
Oni su apelovali na građane koji zaprime ovakav mejl da ne odgovaraju i ne otvaraju prilog koji potencijalno može biti malicioznog sadržaja.
- Te preporučujemo da se nakon prijema navedeni mejl obriše i zabrani prijem sa iste adrese - zaključili su u policiji.

Policija upozorava: Građanima stižu lažni mejlovi sa potpisom Brđanina, ne odgovarajte i ne otvarajte prilog u sadržaju

Svaki izborni proces, bilo da je neposredan ili se sprovodi u parlamentu, počiva na pravilima izborne matematike. Volja građana iskazuje se kroz poslaničke mandate, dok poslanici dalje biraju nosioce drugih državnih funkcija, većinama koje zavise od prirode i značaja tih funkcija.
To je uobičajena i nesporna praksa - sve dok se ne uoče nelogičnosti koje proizvode različite većine za izbor članova Sudskog i Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika. Jer tu prestaje da važi Radbruhova misao o povezanosti prava i matematike putem logike, ali i osnovna pravnička maksima da je temelj pravičnosti jednako postupanje u jednakim situacijama.
Naime, za izbor uglednih pravnika u Sudski savjet potrebna je kvalifikovana većina: dvotrećinska (54 poslanika) u prvom krugu i tropetinska (49), kao deblokirajući mehanizam, u drugom. Nasuprot tome, članovi Tužilačkog savjeta biraju se prostom većinom prisutnih poslanika koji obezbjeđuju kvorum. To znači da je minimalni broj glasova potreban za izbor članova ova dva tijela u odnosu 49, za Sudski savjet, prema 21, za Tužilački savjet.
U tom odnosu, logika i pravičnost gube svoje značenje. Potvrdu daje i nedavni izbor člana Tužilačkog savjeta sa svega 30 glasova. Takav izbor jeste legalan, ali nije legitiman, osim ako se ne prihvati stav da je „tužilačka vlada“ manje važna od „sudske vlade“.
Pored toga, ovakva razlika ne može se opravdati ni pretpostavkom da je izbor sudija složeniji i (ili) odgovorniji od izbora tužilaca, pa da, samim tim, izbor onih koji biraju tužioce treba da bude manje zahtjevan.
Takva nekonzistentnost nema uporište ni u nadležnostima ova dva tijela. I Tužilački i Sudski savjet biraju i razrješavaju tužioce/sudije, predlažu Vladi iznos sredstava za rad tužilaštava/sudova, odlučuju o disciplinskoj odgovornosti tužilaca/sudija, razmatraju pritužbe, daju mišljenja o nespojivosti obavljanja određenih poslova, kao i o nacrtima propisa koji se odnose na sudstvo, odnosno tužilaštvo. Priroda, obim i sadržaj njihovih nadležnosti su, dakle, suštinski slični.
Opravdanje za različit pristup ne može biti ni to što se u Ustavu utvrđuje da je sudstvo nezavisno, a da je tužilaštvo jedinstven i samostalan državni organ. Tijela Savjeta Evrope, kao ključni standard u izgradnji sistema zasnovanog na vladavini prava, insistiraju na visokom stepenu nezavisnosti tužilaštva. Konsultativno vijeće evropskih tužilaca u Mišljenju br. 16 (2021) jasno naglašava da nezavisnost tužilaštva treba da bude garantovana na najvišem mogućem nivou i „slična onoj koja postoji kod sudija“.
U našem sistemu to nije slučaj. Autonomija tužilaštva počinje već od načina na koji se biraju članovi Tužilačkog savjeta, odnosno od načina na koji se biraju oni koji tužioce biraju. Minimalna većina za njihov izbor nije adekvatan normativni odgovor na ove evropske standarde, niti na preporuke Venecijanske komisije da se sastav i način izbora Tužilačkog savjeta urede Ustavom.
Odsustvo takvog rješenja u praksi nije samo pravno pitanje, već i pokazatelj političke volje. Vlast ovo pitanje nikada nije problematizovala, dok je opozicija kontinuirano ukazivala na nedosljednost postojećeg modela. Rasprava je dodatno zaoštrena tokom parlamentarnog razmatranja godišnjeg izvještaja o radu tužilaštva, gdje su se mogle prepoznati ambicije za politički uticaj na tužilačku organizaciju, umjesto suštinskog nadzora nad radom.
Sve navedeno vodi preporuci: članove Tužilačkog savjeta treba birati istom kvalifikovanom većinom kao i članove Sudskog savjeta, i to kroz ustavnu normu. Time bi se spriječilo da bilo koja buduća većina zakonodavnim putem ponovo uvede rješenje “obične većine”.
Takav pristup imao bi najmanje dva pozitivna efekta: otvorio bi prostor za širi politički dijalog vlasti i opozicije i podstakao veću konkurentnost, odnosno veći broj kandidata prilikom izbora članova Tužilačkog savjeta.
U postupku ustavnih promjena, koje su u našoj političkoj zbilji, nažalost, često svedene na identitetska pitanja, neophodno je usvojiti i amandmane koji se tiču pravosuđa. Prvi bi podrazumijevao brisanje odredbe o članstvu ministra pravde u Sudskom savjetu, oko čega postoji široka saglasnost. Drugi bi uveo kvalifikovanu većinu za izbor uglednih pravnika u Tužilački savjet, oko čega tek treba izgrađivati saglasje. Uostalom, međunarodni standardi upravo tome i služe – da uspostave pravila koja uređuju sistem tako da svaki njegov segment ima puni legitimitet.

Sudski i Tužilački savjet – ista moć, različita pravila izbora

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boravi u zvaničnoj posjeti Republici Azerbejdžan, na poziv šefa azerbejdžanske diplomatije Džejhuna Bajramova.
- Tokom boravka u Bakuu, Ibrahimović je imao niz susreta sa najvišim državnim zvaničnicima, tokom kojih je razgovarano o unapređenju političkih odnosa i jačanju ekonomske saradnje između dvije države - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp;
Na sastanku sa ministrom Bajramovom ocijenjeno je da su odnosi Crne Gore i Azerbejdžana prijateljski i stabilni, uz obostranu spremnost da se dodatno razvijaju.
- Sagovornici su istakli značaj redovnog političkog dijaloga i najavili intenziviranje kontakata na visokom nivou u narednom periodu - navode iz MVP.&nbsp;
Poseban fokus razgovora bio je na saradnji u oblasti energetike, uključujući snabdijevanje gasom i razvoj obnovljivih izvora energije.
- Razmatrane su i mogućnosti za povećanje robne razmjene i direktnih investicija, uz ocjenu da postoji značajan neiskorišćen potencijal - navode iz MVP.&nbsp;
Ibrahimović je, kako je saopšteno, zahvalio Azerbejdžanu na dosadašnjim ulaganjima u infrastrukturne projekte u Crnoj Gori, ističući da ona doprinose jačanju investicione atraktivnosti zemlje.
- Tokom posjete, ministri vanjskih poslova potpisali su Memorandum o saradnji u oblasti konzularnih poslova, kojim se unapređuje institucionalna saradnja i olakšava pružanje usluga građanima obje države - navode iz MVP.&nbsp;
Ibrahimović sastao se i sa predsjednicom Narodne skupštine Azerbejdžana Sahibom Gafarovom, sa kojom je razgovarao o jačanju parlamentarne saradnje i značaju parlamentarne diplomatije u razvoju bilateralnih odnosa.
U susretu sa premijerom Alijem Asadovim razgovarano je o konkretnim ekonomskim projektima, investicijama, energetici i infrastrukturi. Ibrahimović je poručio da Crna Gora ostaje pouzdan partner Azerbejdžanu i otvorena za dugoročnu saradnju.
- Poseban dio razgovora bio je posvećen radu Mješovite komisije za ekonomsku saradnju, o čemu je Ibrahimović razgovarao sa ministrom finansija Sahilom Babajevim. Dogovoreno je jačanje aktivnosti Komisije, uz fokus na investicije, turizam i finansije, kao i snažniju promociju Crne Gore na azerbejdžanskom turističkom tržištu - navode iz MVP.

Ibrahimović u Bakuu: Odnosi Crne Gore i Azerbejdžana prijateljski i stabilni

Zakon o unutrašnjim poslovima koji je u skupštinsku proceduru poslala Vlada Crne Gore, nije ništa drugo do kopija prijedloga zakona koji je, pred kraj proljećnjeg zasijedanja, Skupština razmatrala na prijedlog poslanika Demokrata, Duška Stjepovića, kazao je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.&nbsp;
Zirojević je podsjetio da je tada kolegi Stjepoviću rekao da bi mnogo bolje bilo da o zakonu razgovaraju s njegovim stvarnim autorom i inicijatorom, nego sa njim koji je samo izvođač radova.&nbsp;
- Danas ulogu izvođača radova za prljavo zakonsko rješenje kojim se pokušava legalizovati politički progon policijskih službenika preuzima direktno Vlada Crne Gore i ministar unutrašnjih poslova kao predlagač - istakao je Zirojević.&nbsp;
Prema njegovim riječima, sve ovo se radi na izuzetno perfidan način, poredeći preko stotinu policijskih službenika sa nekolicinom onih koji pred nadležnim državnim organima iščekuju završetak pokrenutih procesa.&nbsp;
- Nevini, dok se ne dokaže suprotno, shodno Ustavu Crne Gore na koji parlamentarna većina često zaboravlja. Još tada, u julu mjesecu tekuće godine, bilo je jasno da je tzv. “veting” propao, da osnova za progon najvećeg dijela policijskih službenika nema, te da je cilj navedenog zakonskog rješenja da se dodatno obesprave ovi već obespravljeni ljudi. Dodatan problem predstavlja činjenica da je dolaskom novog direktora na čelo ANB-a prestalo štancanje bezbjednosnih smetnji na zahtjev čelnika Demokratske Crne Gore - saopštio je Zirojević.&nbsp;
U konačnom, kako je dodao, navedeno zakonsko rješenje protivi se brojnim međunarodnim konvencijama, a nema ni saglasnost Evropske komisije što može biti dodatan kamen spoticanja Crne Gore na njenom EU putu.&nbsp;
- Stoga pozivam Vladu Crne Gore da navedeno zakonsko rješenje povuče iz skupštinske procedure, a ukoliko se to ne dogodi, sve kolege u Parlamentu koji se suštinski, a ne deklarativno zalažu za evropski put Crne Gore, pozivam da glasaju protiv navedenih izmjena i dopuna zakona - zaključio je Zirojević.&nbsp;

Zirojević: Vlada preuzela ulogu "izvođača radova" za politički progon policajaca

Crna Gora nije obaviještena da je Albanija odustala od zajedničke izgradnje mosta na Bojani, kazali su za Portal ETV u resoru Ministarstva saobraćaja, kojim rukovodi ministarka Maja Vukićević.
- Zvanično nijesmo dobili informaciju da je albanska strana odustala od ovog projekta - kratko su odgovorili Portalu ETV.
Pojedini albanski mediji pišu da je Albanija odustala od ovog projekta. Kako navode, u posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoju, više ne postoji. Tamošnja Vlada uklonila je projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe.
Još 2022. godine tadašnji premijer Dritan Abazović najavio je izgradnju mosta na rijeci Bojani – projekta vrijednog 20 miliona eura, koji bi spojio Ulcinj i albansku Velipoju. Udaljenost između dva turistička mjesta, koja danas iznosi 73 kilometra, trebalo je da bude smanjena na svega jedan kilometar. Najave su bile velike, a obećanja još veća. No, tri godine kasnije – ni traga od mosta.
U januaru 2023. godine potpisan je i međudržavni sporazum između Crne Gore i Albanije o izgradnji mosta, što je ujedno bio i posljednji konkretan korak. Danas gradilišta nema, početak radova nije ni najavljen, a iz Albanije stižu informacije, kako to pišu pojedini tamošnji mediji, da od projekta neće biti ništa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Falbanski-mediji-most-preko-bojane-odnijela-reka-projekat-koji-su-sa-velikom-pompom-lansirali-abazovic-i-rama-vlada-ponistava%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Crna Gora nije obaviještena da je Albanija odustala od mosta na Bojani

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zbog transparenta na Gorici policija tražila podatke, Boljević poručuje: Ovo je dno dna, ne bojimo ih se!

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.