Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) upozorili su posjetioce planina Lovćena, Durmitora, Prokletija i Biogradske gore, na mogućnost susreta sa medvjedima.
Kako su objasnili, medvjedi su u fazi razmnožavanja, što podrazumijeva njihovo aktivnije kretanje i osjetljivost na uznemiravanje.
Savjetovali su da se prilikom takvog susreta treba što prije udaljiti - bez naglih pokreta, trčanja, bez penjanja na drvo ili fotografisanja.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i otpad u prirodu, jer to privlači medvjeda koji je snalažljiv svaštojed i brzo pronalazi dostupne izvore hrane - naveli su iz NPCG.
Da ove godine medvjeda ima više nego ranije, pokazuju i prijave napada na stoku, pčelinjake i voćnjake od strane mještana seoskih područja na sjeveru Crne Gore.
To za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuje i predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore Nikola Marković.
- Uvijek je toga bilo, ali ne u ovolikoj mjeri. Ovo je neuobičajena pojava ne samo na tlu Crne Gore nego i u regionu, da medvjedi prilaze kućama i čine štetu - rekao je Marković.
Jovana Janjušević, direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) koji se bavi i očuvanjem krupnih zvijeri, ocjenjuje za RSE da je učestalost pojave medvjeda posljedica klimatskih promjena.
Kako kaže, suša je prouzrokovala da je hrane veoma malo.
- Zato se medvjedi spuštaju na lokacije gdje mogu naći hranu, a to su uglavnom naseobine ljudi. Drugi problem je što stanovništvo napušta ruralna područja i samim tim se širi radijus kretanja medvjeda i drugih divljih životinja - istakla je ona.
Za medvjede koji čine štetu gazdinstvima ili predstavljaju opasnost za ljude postoji plan za odstrijel, kako je za RSE saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
- Posebno u slučaju napada na čovjeka, može se odobriti interventni odstrijel - navodi Ministarstvo.
<h2>Napadi medvjeda</h2>
Tokom prošle godine, Ministarstvo je evidentiralo 51 slučaj štete koju je počinio medvjed – 26 na pčelinjacima, a 25 nad domaćim životinjama.
Godinu ranije bilo je 60 napada medvjeda.
Početkom ove godine na udaru je bila krupna stoka u selima oko Nikšića, zbog čega su mještani tražili da država reaguje. U tom kraju, u aprilu, grupa lovaca je usmrtila medvjeda - četvorica su uhapšeni i protiv njih je podnijeta krivična prijava.
Mještani su protestovali zbog hapšenja lovaca, tvrdeći da su ubili medvjeda koji je "sijao strah u više sela i usmrtio desetine krava".
A pojava većeg broja medvjeda u selima u okolini Plužina na sjeveru Crne Gore uplašila je roditelje koji su zbog toga pratili djecu do škole. Slično je bilo i u selima udaljenim nekoliko kilometara od Bijelog Polja.
U novembru prošle godine, medvjed je napao lovca, koji je preživio ali sa teškim povredama.
<h2>Medvjedi u potrazi za hranom</h2>
Čelnik crnogorskih lovaca Nikola Marković kaže da je medvjed najveći evropski predator i da se prema procjenama hrani 80 posto biljkama, a 20 mesom.
- Jedino sredstvo zaštite planinara i turista od medvjeda je biber sprej koji nije dozvoljen za nošenje. Za sada nije bilo prijava napada na planinare, za razliku od štete koju prave stočarima - kaže Marković.
Jovana Janjušević iz CZIP kaže da bi Ministarstvo trebalo da edukuje mještane ruralnih područja da ne ostavljaju stoku samu u šumi, bez pasa čuvara ili druge vrste zaštite.
- Zbog toga nemamo niti jedan slučaj da je Ministarstvo nadoknadilo štetu od napada medvjeda na stoku. Ne zato što država ne želi, nego zato što ljudi nisu uradili sve što je u njihovoj moći da do napada ne dođe - rekla je Janjušević.
Janjušević kaže da je veliki problem bacanja klaničnog i komunalnog otpada blizu seoskih kuća što privlači medvjede.
<h2>U kojim slučajevima je dozvoljen odstrijel?</h2>
Nikola Marković navodi da Lovačko društvo nije odstrijeljivalo jedinke medvjeda, jer je za tako nešto potrebna dozvola Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
- Kada država donese odluku da se to uradi, mi ćemo uraditi ono što bude odobreno zakonom. Inače zakon onemogućava odstrijel jedinki - kazao je on.
A o tome kada je moguć odstrijel Jovana Janjušević kaže da imaju Interventni tim za krupne zvijeri.
- U krajnjem slučaju jedinka se uspava i dislocira. Ukoliko bi se ta jedinka ponovo vratila i pravila probleme, tek se tada radi odstrijel, ali se ta odluka donosi na višem nivou i mora biti naučno utemeljena - rekla je Janjušević.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da zahtjev za odstrijel podnosi korisnik lovišta u pisanom obliku, uz potrebnu dokumentaciju.
- Ako ministarstvo prihvati zahtjev, izdaće odobrenje koje precizira trajanje akcije, ko je može sprovesti i šta preduzeti da bi se uklonila tačno određena jedinka koja izaziva probleme - navode iz Ministarstva.
Naglašavaju i da se odstrijel mora izvesti u dogovoru s članom Interventnog tima.
<h2>Zaštićena vrsta u Crnoj Gori</h2>
Zakonom o divljači i lovstvu Crne Gore, trajnom zabranom lova zaštićena je mečka sa mečetom do dvije godine starosti, dok je odraslog mužjaka moguće loviti u sezoni tokom oktobra.
Prema podacima Ministarstva u Crnoj Gori ima oko 420 jedinki mrkog medvjeda koji obitavaju na oko 420.000 hektara uglavnom na sjeveru države.
Posljednjih dvadeset godina nije bilo odstrijela medvjeda u Crnoj Gori, osim u pojedinačnim slučajevima krivolova.
Crna Gora je ratifikovala Bernsku Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa čime se obavezala na zaštitu mrkog medvjeda.
Konvencija zabranjuje iskorišćavanje i ugrožavanje njihovih staništa.
<h2>Obilježavanje medvjeda - evropski projekat</h2>
Kako bi kontinuirano pratili kretanje i ponašanje medvjeda, te radi bolje zaštite njegovog staništa, stručni tim CZIP je 10. juna u Parku prirode Piva uhvatio i sa satelitskom ogrlicom obilježio medvjeda.
- Na osnovu toga treba da utvrdimo ekološke koridore koji su neophodni za održanje te populacije. Tako smo zabilježili da je medvjed za ovih nekoliko dana, sedam puta preplivao rijeku Taru - kaže Jovana Janjušević.
Nazvali su ga Aleksandar.
Ona kaže da planiraju da u septembru uhvate i označe još jednog medvjeda.
Projekat obilježavanja medvjeda finansira Evropska unija i sprovodi se u saradnji sa Slovačkom, Bugarskom, Rumunijom i Srbijom.
Na pojačano prisustvo medvjeda upozorila je početkom juna i policija Kosova, navodeći da su locirani u blizini sela u opštini Štrpce na granici sa Sjevernom Makedonijom.

Portal ETV

610x380

500x500

1084x550

Marković: Neuobičajena pojava da medvjedi prilaze kućama i čine štetu; Janjušević: Učestalost njihove pojave posljedica klimatskih promjena

Obavještavamo posjetioce Nacionalnih parkova Lovćen, Durmitor, Prokletije i Biogradska gora da je u toku faza razmnožavanja medvjeda što uslovljava šire i aktivnije kretanje životinja u potrazi za partnerom, pa je samim tim i veća mogućnost njihovog prisustva i susreta sa ljudima u prirodi, upozoravaju iz Nacionalnih parkova Crne Gore.
Medvjed napada ako se osjeti ugroženim
Ističu da se prilikom susteta s medvjedom što prije se udaljite, ne pravite nagle pokrete, ne trčite i ne penjite se na drvo. Ne zadržavati se zbog snimanja ili fotografisanja na tom terenu. Takođe, pored toga što su najaktivnije, životinje su u ovom periodu osjetljive na uznemiravanje.
- Molimo sve izletnike, planinare, šetače i ostale posjetioce da budu oprezni prilikom boravka u šumskim i planinskim predjelima. Krećite se u grupama obilježenim stazama. Ne ostavljajte ostatke hrane i otpad u prirodu, jer hrana privlači medvjeda koji je snalažljiv svaštojed i brzo pronalazi dostupne izvore hrane - navode iz Nacionalnih parkova Crne Gore.

1250x600

Nacionalni parkovi Crne Gore: Poziv posjetiocima da budu oprezni

Bolje da je medvjed mene izio, nego što me je ostavio bez oba konja, jer ja i moj brat sada više nemamo od čega da živimo. Konji su nam bili jedini izvor zarade, kaže za "Dan", Dragić Milić, kome je medvjed prije tri dana u selu Pišteta (Mjesna zajednica Vidrovan) teško ranio dva konja. 
 
– Kada sam u otišao da obiđem konje, koji su bili ne dalje od 400 metara od kuće, imao sam šta vidjeti. Jednog konja nije bilo, a drugi je bio čitav iskasapljen, sa dubokim ranama po čitavom tijelu, od vrata do repa, nagrđen i sa jedne i sa druge strane. Našao sam i drugog konja koji je bježeći od zvijeri teško povrijedio nogu – kaže Milić.
On je dodao da su se medvjedi toliko namnožili, da se mogu vidjeti na svakom koraku i da mještan Pišteta odavno strahuju i za svoje živote.
– Prizor je koliko ima medvjeda. Čim padne noć medvjedi krstare oko naših kuća. Nenormalno je koliko ih ima – kaže Milić i dodaje da ne zna šta da radi sa teško povrijeđenim konjima. Nemoćan sam i potpuno izgubljen. Ne znam šta da radim i od čega da živimo ja i moj brat. Ako se konji ne oporave, neću moći da radim u šumi jer isključivo živimo od toga. Ako se ne oporave i ne budu sposobni za rad, onda se od njih moram oprostiti.Medvjedi se konačno moraju ustrijeliti i prorijediti, dok nekom nije pukla pogibija – konstatuje Milić.
Podsjećamo, medvjedi su selima Banjana i nikšićkih Rudina proteklih mjeseci usmrtili na desetine grla krupne i sitne stoke. Lovci su prošlog mjeseca ustrijelili jednog medvjeda, ali su se oni izgleda preselili na drugi kraj nikšićke opštine. Iz Ministarstva poljoprivrede su prije mjesec donijeli uredbu da se može odobriti odstrijel na neku jedinku medvjeda ukoliko se utvrdi da u kontinuitetu pravi štetu i predstavlja opasnost za ljude.

Medvjed teško ranio dva konja u Vidrovanu

Više od hiljadu građana Nikšića potpisalo je peticiju kojom se traži oslobađanje ćetvorice lovaca koji se sumnjiče da su na području sela Kamensko usmrtili medvjeda, a zbog hapšenja lovaca za danas je zakazan protest ispred Lovačkog doma ''Dr Zoran Kesler''. O zahtjevima koje traže mještani za oslobađanje lovaca, za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, govorio je mještanin Novica Pejović.
U zapadnom dijelu nikšićke opštine, kaže Pejović, kršovito i raseljeno područje je bogom dano za lovišta, a za sve ostalo je vrlo pasivno.&nbsp;
&nbsp;- To je područje koje nema vode, koje divljač uništava, a čovjek ne može da spasi. Cilj ovog današnjeg okupljanja je i ovog protesta je da ukažemo ljudima sa nivoa države da postoji ljudi i na ovom dijelu koji pokušavaju da žive normalnim životom, da nijesu u strahu, da nijesu u bijedi, i da mogu da žive od onoga na čemu rade. Kako vrijeme &nbsp;ide svakim danom je sve teže i teže, jer divljač na ovom području uništava praktično sve. Medvjedi, kojih ima dosta više nego što se misli, uništili su prvo pčele, uništili su voće, u posljednjoj godini su ubili preko 40 grla velike stoke, krava, volova, konja, čak i sitnu stoku napadaju, a napadaju i čobane. Medvjedi napadaju čak i na kuće, obrušavaju dijelove štala. Narod na ovom području ne može da opstane - rekao je Pejović.
Poruka nadležnima sa današnjeg protesta mještana je da se osigura sigurnost života i nadoknade štete koje su pričinjene i izuzetno velike, poručuje Pejović.
&nbsp;Najviše su ugrožena sela Trepča, Smrduša, Kamensko, Brestice, dio Banjana, Muževice, a posebno selo Cerovica.
- Ovo je protest iz razloga što više ne može da se živi na tom području, ne smije da se živi, a drugo ne može opstati &nbsp;jer se ne može raditi ono od čega bi se živjelo. Ima jedan momak Kosović, koji je završio fakultet, ne može da se zaposli, ostao je sam da živi u Trepcima. Imao je 8 krava, a medvjed mu je jednog dana ubio 4 krave, tri je ubio odmah, a jedna je živjela još nekoliko dana. Niko nije se sjetio da treba pomoći, nadoknaditi štetu. Kako onda da se opstaje? Prije deset dana blizu tog područja se jedna žena Božović srela sa mečkom &nbsp;i dvoje mečadi, srećom je mlada žena pa je uspjela da pobjegne u kuću. Zavladao je strah na tom području. Niko ne &nbsp;smije tražiti pomoć od lovaca, posebno jer je tražena pomoć od lovaca da zaštite mještana. Posljednji slučaj kad je ustrijeljen medvjed ubio je dvije krave porodici Damjanovića, starih osoba. Dva dana &nbsp;je medvjed obigravao oko kuće i starci nijesu smjeli da izađu iz kuće, morali su da zovu u pomoć. Spašavali bi da se ne znam o čemu radi, a ne o krvoločnoj zvijeri koja uništava sve pred sobom- zaključio je Pejović.

Pejović: Zavladao je strah u Trepcima i okolnim selima,od krvoločnih zvijeri ljudi ne mogu iz kuća izaći

Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dosljedno usklađuje svoju vanjsku politiku sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. U skladu s tim, naša država poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Kraljevine Danske - poručio je predsjednik države Jakov Milatović.
On je, u svjetlu posljednjih dešavanja, dodao i da Crna Gora podržava nastavak dijaloga i pronalaženje održivih rješenja među NATO saveznicima, s ciljem da Arktik ostane prostor stabilnosti i saradnje.
- To je od suštinskog značaja za kredibilitet i snagu Alijanse, čija je punopravna članica i Crna Gora već skoro deset godina - naglasio je Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Milatović, kako je podvukao, očekuje da Vlada Crne Gore zauzme jasne i dosljedne stavove kako po ovom, tako i po drugim važnim geopolitičkim pitanjima.
- Vođenje vanjske politike zahtijeva jasnu strategiju, kontinuitet i odgovornost, uz transparentnu komunikaciju prema domaćoj javnosti i međunarodnim partnerima - decidan je on.
Nesumnjivo je, kako je rekao, da se radi o jednom od najvećih izazova sa kojima se NATO savez suočio od svog osnivanja.
- Prvenstveno zbog njegovog unutrašnjeg karaktera - naglasio je Milatović.
Istakao je i da ne smijemo izgubiti iz vida da je regionalna saradnja temelj naše vanjske politike, i da su i brojna dešavanja u svijetu &nbsp;još jednom pokazala nemjerljivu važnost dobrosusjedskih odnosa za stabilnost i prosperitet jedne zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013520997098356759%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Poštujemo pravo Grenlanda na samoodređenje i da bude dio Danske, Vlada da zauzme jasne stavove o važnim geopolitičkim pitanjima

Ugrožavanje sigurnosti je krivično djelo zbog kojeg će odgovarati Cetinjanka Z.D. koja godinama ne živi u Prijestonici, a koja je, preko društvene mreže Fejsbuk, uputila užasne prijetnje Cetinjaninu Milu Ivaniševiću, ali je, kako se ispostavilo, u kontinuitetu prijetila i drugim građankama i građanima iz ovoga grada.
- Državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici obaviještena je o navedenom događaju i da je naložila službenicima Uprave policije da podnesu krivičnu prijavu protiv lica Z. D. zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti - kratko su jutros odgovorili iz Tužilaštva.
Z. D. je, kako smo pisali, rođena Cetinjanka, arhitektica po obrazovanju, školovana i u inostranstvu, bliska Crkvi Srbije, a u Podgorici je angažovana u projektu gradnje jednog vjersko-obarzovnog objekta.
Ona je u morbidnim glasovnim porukama koje je 9. januara uputila Ivaniševiću, pored ostalog, prijetila: „Cetinjani na jade će vam dani doći“, „...spašavala sam neke ljudske živote i sa apetitom mogu da ga uzmem, jer trenirala sam...“, „...nema vas mnogo srećom, a biće vas još manje“, „kači, kači zastve bando, pa ću ti ih sve usta nabiti i ugušit te s njima“, „ne znate vi ni za boga, neki inat komunistički ćerate pašče jedno“, „i sad ovo prenesi po kafićima po Cetinju neko će me poznat pa mi dođite na kuću, da otključam puštim i nema izlaska, živ ne izlaziš“...
Ivanišević je iste večeri podnio prijavu policiji, a o svemu je obavijestio i organizaciju Centar za građanska prava.
- Napominjem da se osjećam ugroženo, da kod mene postoji bojazan od toga da se ne desi nova Medovina ili novi 01. 01. 2025 – rekao je Ivanišević u policiji.
Z. D. su građani odmah identifikovali, o čemu je Centar za građanska prava obavijestio centinjsko tužilaštvo, a policija je za njom raspisala lokalnu potjernicu. Ona je saslušana u subotu 17. januara.
Z. D. je sa svoga Fejsbuk profila „Ing Arh Zed Ratislavljevna“ prijetila Ivaniševiću, ali i mnogim Cetinjankama i Cetinjanima.
Dva-tri dana pošto je Ivanišević podnio policiji krivičnu prijavu ona je izbrisala skoro sve objave i fotografije sa svoga Fejsbuk naloga.
Kako smo pislai, u jednoj od objava koje je ostavila, a koja datira iz 2023. piše: „Jesam. I odlično je to. Gospod je moja zastava. Oba roditelja upokojena u Bogu, sad da fizički umrem, misiju sam obavila. Dps rodbinu prekrižila, komplet sve. I licemjerne isto. Crna ovca bijele kose“...
Iz Centra za građanska prava saopštili su 10. januara da „u gradu koji je već dva puta, u kratkom periodu, zavijen u crno masovnim zločinima, u kojima je ubijeno 23. naših sugrađana, među kojima i četvoro djece, ovakve prijetnje se ne mogu, ne smiju i neće posmatrati kao 'izolovani incidenti' ili 'lični sukobi'“.
- Posebno zabrinjava činjenica da su oba masakra izvršile osobe koje su, prema javno dostupnim podacima, bile ideološki, vrijednosno, a i faktički, bliske Crkvi Srbije - instituciji koja u Crnoj Gori odavno ne djeluje kao vjerska zajednica, već kao politički, hegemonistički i duboko destruktivan faktor - upozorili su tada iz CGP.

Cetinjanka koja je upućivala morbidne prijetnje odgovaraće za ugrožavanje sigurnosti

Službenici Regionalnog centra granične policije „Centar“ – Stanice granične policije Podgorica zaplijenili su oko 150 kilograma rezanog duvana i uhapsili maloljetnika (17) iz Tuzi, osumnjičenog za krivično djelo nedozvoljena trgovina, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policija je u mjestu Vranj, opština Tuzi, zaustavila i kontrolisala vozilo bez registarskih oznaka kojim je upravljao maloljetnik. Detaljnim pregledom vozila pronađeno je 300 manjih papirnih pakovanja rezanog duvana, ukupne težine oko 150 kilograma.
Duvan je bio upakovan u deset većih PVC kesa i sakriven u ribarskim mrežama.
Nakon prikupljenih obavještenja, državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici naložio je da se maloljetnik liši slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina.
Osumnjičeni će danas, uz krivičnu prijavu, biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.

Granična policija zaplijenila 150 kilograma rezanog duvana, uhapšen maloljetnik

U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata evidentirano 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe zadobile teške, a šest lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Najveći broj nezgoda zabilježen je u Podgorici – sedam, dok su u Nikšiću registrovana četiri udesa. U Baru su evidentirane dvije saobraćajne nezgode, dok je po jedna zabilježena u Danilovgradu, Ulcinju, Kotoru, Tivtu, Bijelom Polju i Mojkovcu.
Policijski službenici su tokom kontrola u saobraćaju izdali 592 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeli 47 prekršajnih prijava. Takođe, oduzeto je sedam pari registarskih tablica.

Tag: medvjedi