Međunarodni sud pravde juče je donio odluku da izraelska zabrana rada humanitarnih agencija Ujedinjenih nacija (UN), kao i ograničavanje pristupa humanitarnoj pomoći Gazi i okupiranoj Zapadnoj obali, predstavljaju kršenje međunarodnog prava.
Sud je takođe pozvao Izrael da ponovo uspostavi saradnju s agencijama Ujedinjenih nacija i omogući njihovo prisustvo u Pojasu Gaze.
Ipak, prema navodima domaćih medija, jedan izraelski zvaničnik izjavio je da Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) „neće ponovo kročiti u Gazu“, uprkos presudi Međunarodnog suda pravde.
Javni servis Kan prenio je izjavu zvaničnika koji je kazao da je „svaka UN agencija koja je djelovala u Gazi ili propala u svojoj misiji, ili je dozvolila da njome upravlja Hamas“.
Prema istim izvorima, ova poruka je prenijeta i Sjedinjenim Američkim Državama, uz nadu izraelske strane „da će se Amerikanci složiti s Izraelom po ovom pitanju“.
Sud je, međutim, naglasio da Izrael nije dostavio dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je Hamas infiltrirao UNRWA-u, niti da ta agencija više djeluje izvan okvira svoje neutralnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uprkos presudi suda u Hagu: Izrael poručio da UNRWA neće kročiti u Gazu

Čista, zdrava i održiva životna sredina je ljudsko pravo, objavio je Međunarodni sud pravde, najviši sud Ujedinjenih nacija, u savjetodavnom mišljenju.
Sud je naveo da bi se prekršiocem međunarodnog prava mogla smatrati svaka država koja ne štiti planetu od klimatskih promjena.
Stav da je održiva životna sredina ljudsko pravo otvara vrata za druge pravne akcije.
Sve članice Ujedinjenih nacija, uključujući najveće emitere gasova staklene bašte poput SAD i Kine, pod jurisdikcijom su ovog suda.
Mišljenje na više od 500 strana, iako je neobavezujuće, smatra se prekretnicom u međunarodnom klimatskom pravu.
Predsjednik Međunarodnog suda pravde Juđi Ivasava je mišljenje objavio na ročištu koje se pred tim tijelom vodilo na poziv grupe stanovnika pacifičke ostrvske zemlje Vanuatu kojoj prijeti potapanje usljed podizanja nivoa mora.
Taj predmet stanovnika Vanuatua podržalo je 130 članica Ujedinjenih nacija, a u širem smislu se odnosi na obaveze država da se bore sa klimatskim promjenama i posljedice ako ne ispune tu svoju dužnost.
Sudija je klimatske promjene nazvao "gorućom i egzistencijalnom" prijetnjom po čovječanstvo.
SAD i Rusija kao veliki proizvođači fosilnih goriva protive se svakom pokušaju Međunarodnog suda pravde da uvede kvote za smanjenje emisija gasova staklene bašte.

Međunarodni sud pravde: Ko ne štiti Zemlju od klimatskih promjena krši međunarodno pravo

Iran je podnio tužbu Međunarodnom sudu pravde u Hagu protiv Švedske, Ukrajine, Kanade i Velike Britanije, javlja Sviden herald.
Tužba Irana Međunarodnom sudu pravde u Hagu je podnijeta je nakon tužbe protiv Teherana, koju su te zemlje prošle jeseni podnijele sudu zbog obaranja ukrajinskog civilnog aviona 2020. godine, u kojem je poginulo 176 ljudi, uključujući 17 državljana Švedske.
Ukrajinski avion „boing 737“ oboren je 2020. godine ubrzo po uzlijetanju sa aerodroma u Teheranu.
Svih 176 osoba koliko se nalazilo u avionu je poginulo.
Avion je oborila, greškom, iranska protivvazdušna odbrana.

Iran podnio tužbu sudu protiv Švedske, Ukrajine, Kanade i Britanije

Libanski predsjednik Džozef Aun izabrao je u ponedjeljak predsjednika Međunarodnog suda pravde Navafa Salama da formira vladu za ratom pogođenu zemlju i izvuče je iz ekonomske krize.
Prethodno je Salama predložila većina poslanika, u velikom udarcu za Hezbolah koji je optužio protivnike da pokušavaju da ga isključe iz politike Libana.
Izbor Salama je istakao veliku promjenu u odnosu snaga među libanskim vjerskim frakcijama od kada je šiitska grupa Hezbolah, koju podržava Iran, prošle godine pretrpjela gubitke u ratu s Izraelom dok je njen saveznik Bašar al-Asad svrgnut u Siriji.
Predsjedništvo Libana je saopštilo da je Salam, koji je trenutno van zemlje i koji bi trebalo da se vrati u utorak, obezbijedio podršku 84 od 128 poslanika u parlamentu.
Salam je dobio podršku hrišćana i druza, kao i istaknutih sunitskih muslimanskih poslanika, uključujući saveznike Hezbolaha, kojeg SAD smatraju terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila samo njegovo oružano krilo, ali ne i partiju koja je zastupljena u libanskom parlamentu.
Poslanici Hezbolaha i njegovog šiitskog saveznika Pokreta Amal, koji u parlamentu drže sva mjesta rezervisana za šiite, nisu nikog predložili, što ukazuje da trenutno ne namjeravaju da učestvuju u Salamovoj vladi.
Istaknuti poslanik Hezbolaha Mohamed Rad, čija je grupa željela da dosadašnji premijer Nadžib Mikati ostane na toj funkciji, rekao je da protivnici Hezbolaha rade na njegovoj fragmentaciji i isključenju.
On je rekao da je Hezbolah "pružio ruku" prihvatajući Džozefa Auna za predsjednika prošle nedjelje samo da bi ta "ruku bila odsječena".
Prošlonedjeljni izbor komandanta vojske generala Auna, koji uživa podršku SAD i Saudijske Arabije, bio je još jedan znak promjena u političkom pejzažu, u kojem je Hezbolah dugo imao odlučujuću ulogu.
Aun, hrišćanin Maronit, održao je u ponedjeljak konsultacije o izboru premijera sa 128 poslanika u parlamentu. On je u obavezi da izabere kandidata s najvećim brojem glasova.
Prema libanonskom sistemu podjele vlasti među vjerskim zajednicama, premijer mora biti sunitski musliman, predsjednik iz zajednice hrišćanskih maronita, a predsjednik parlamenta mora biti šiitski musliman.
Poslanici Hezbolaha prisustvovali su sastanku s Aunom kasnije nego što je planirano, odlažući dolazak pošto su vidjeli da jača podrška Salamu, rekao je izvor Hezbolaha.
Hezbolah je vjerovao da je postignuto političko razumijevanje o izboru Mikatija prije nego što je prošle nedjelje pristao da Aun bude predsjednik, rekao je izvor.
Sunitski i hrišćanski saveznici Hezbolaha bili su među onima koji su predložili Salama. Sunitski poslanik Fejsal Karami rekao je da je predložio Salama, navodeći zahtjeve za "promjenom i obnovom", kao i arapsku i međunarodnu podršku Libanu.
Salamove pristalice vide sudiju i bivšeg ambasadora kao nepristrasnu ličnost sposobnu da sprovede preko potrebne reforme, što je suprotno od Mikatija za kojeg kritičari smatraju da je pod uticajem Hezbolaha.
Na naslovnoj strani Al-Ahbara, lista bliskog Hezbolahu, u ponedjeljak je navedeno da bi nominacija Salama bila ravna "potpunom američkom puču", pošto je Vašington podržao Auna za predsjednika.
S druge strane, profesor libanskog univerziteta Ali Mrad rekao je da podrška nominaciji Salama odražava "stvarne promjene koje Liban doživljava".
- Danas postoje dvije opcije u zemlji: ozbiljna reformska opcija, koja se zove Navaf Salam, i opcija koja nas vraća nazad, koja se zove Nadžib Mikati - rekao je on.
Aunov izbor i imenovanje novog premijera su koraci ka oživljavanju institucija libanske vlade koje su paralizovane više od dvije godine, a zemlja nema ni šefa države ni potpuno ovlašćenu vladu.
Ko god da bude na čelu nove libanske vlade suočiće se sa velikim izazovima, uključujući sprovođenje reformi kako bi se zadovoljili međunarodni donatori usred najgore ekonomske krize zemlje u njenoj istoriji.
Takođe će se suočiti sa zastrašujućim zadatkom rekonstrukcije djelova zemlje nakon rata između Izraela i Hezbolaha i sprovođenja sporazuma o prekidu vatre od 27. novembra.
Imenovanje premijera, međutim, ne garantuje da će nova vlada uskoro biti formirana. Proces je ranije trajao nedjeljama ili čak mjesecima zbog dubokih političkih podjela i trgovine funkcijama i uticajem.

Predsjednik Libana za premijera imenovao predsjednika Međunarodnog suda pravde

Evropska komisija je saopštila da će tužiti Mađarsku pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu zbog mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog novog zakona koji bi moglo omogućiti vlastima da istraže i procesuiraju ljude optužene za podrivanje suvereniteta zemlje.
Zakon o zaštiti suvereniteta stupio je na snagu u decembru. On je stvorio vladin organ sa ovlašćenjem da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu.
Mađarske tajne službe mogu pomoći u istragama vlasti. Svako ko bude osuđen za kršenje zakona može biti zatvoren i do tri godine.
Vlada premijera Viktora Orbana tvrdi da je zakon osmišljen da spriječi političke stranke da primaju sredstva iz inostranstva za izborne kampanje, ali protivnici su ga upoređivali sa ruskim zakonom o „stranim agentima“, koji smatra da je svako ko prima finansijsku podršku iz inostranstva uključujući novinare i grupe za zastupanje, agent druge zemlje.
Oni vjeruju da se nejasni jezik mađarskog zakona može koristiti za proizvoljno ciljanje kritičara vlade, uključujući nevladine organizacije i novinare.
U junu, organ zadužen za odbranu od stranog uticaja pokrenuo je istragu o mađarskom ogranku antikorupcijske organizacije Transparensi Internašanal. Mediji su takođe bili meta.

EK će tužiti Mađarsku pred Međunarodnim sudom pravde

Tel Aviv će zatražiti od Kongresa Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da izvrši pritisak na Južnu Afriku da povuče tužbu za genocid protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (MSP), javljaju lokalni mediji u ponedjeljak, prenosi Anadolija.
Kako prenosi izraelski portal „Walla“, u povjerljivom dokumentu Ministarstva spoljnih poslova Izraela navodi se da izraelski zvaničnici žele da članovi Kongresa SAD-a upozore Južnu Afriku da će biti ozbiljnih posljedica u slučaju nastavka postupka protiv Tel Aviva.
Portal je citirao izraelske zvaničnike koji su rekli da se nadaju da će nova vlada u Južnoj Africi nakon izbora u maju imati drugačiji pristup Izraelu i ratu u Pojasu Gaze.
Južna Afrika ima rok do 28. oktobra da iznese pred Međunarodni sud pravde svoje razloge za nastavak postupka protiv Izraela zbog njegovih navodnih kršenja Konvencije o genocidu tokom rata u Gazi.
Južna Afrika je u decembru prošle godine pokrenula tužbu za genocid protiv Izraela pred MSP, optužujući Tel Aviv da je prekršio konvenciju iz 1948. godine tokom rata u Pojasu Gaze.
U izraelskom ratu u Pojasu Gaze, koji traje više od 11 mjeseci, ubijeno je skoro 41.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece.

Izraelski mediji: Izrael će tražiti od Kongresa SAD-a da izvrši pritisak na Južnu Afriku da povuče tužbu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp kazao je da je aktuelna administracija "okončala osam ratova u 10 mjeseci" i pomenuo je i Srbiju i Kosovo u tom kontekstu.
Tramp je govorio i Nobelovoj nagradi za mir, govoreći da mu je, kako navodi, Marija Korina Mačado kazala da "predsjednik Tramp zaslužuje Nobela jer je okončao osam ratova".
On je naveo i listu ratova koje je, kako kaže, okončao.
- Niko nije vidio operaciju kao onu koju smo sproveli u Venecueli. Okončali smo osam neokončivih ratova u 10 mjeseci - Kambodža i Tajland koji su godinama bili u ratu, Kosovo i Srbija, Kongo i Ruanda, Pakistan i Indija - mogli su da iskoriste i nuklearnu energiju, po mom mišljenju. Premijer Pakistana je bio ovdje i rekao je da je predsjednik Tramp spasio 10 miliona ljudi i možda više od toga. Tu su i Izrael i Iran, Egipat i Etiopija… I njih sam spriječio - naveo je on tokom konferencije za medije.
Tramp je kazao da je okončao i rat između Jermenije i Azerbejdžana i da mu je u tom kontekstu predsjednik Rusije Vladimir Putin kazao: "Ne mogu da vjerujem da si okončao taj rat, ja sam pokušavao da ga riješim deset godina".
- Spasio sam milione i milione ljudi - naveo je Tramp.

Tramp: Okončao sam osam ratova za deset meseci, jedan od njih je između Srbije i Kosova

Ne vjerujem u prijetnje Demokratske narodne partije da će izaći iz podgoričke vlasti. No, ukoliko se to i dogodi - Evropski savez neće davati vještačko disanje većini - kazao je <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/maskovic-necemo-davati-vjestacko-disanje-vecini-mujovicev-odnos-prema-nama-opterecen-licnim-animozitetom">u intervjuu Portalu Analitika</a> odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković.
Mašković smatra kako je rad podgoričke uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom, ali i da je gradonačelnik Saša Mujović razvio lični animozitet prema odbornicima Evropskog saveza.&nbsp;
Vjeruje kako savez kojem pripada na sljedećim izborima može i do podrške birača koja se mjeri dvocifrenim postotkom.
<h2>Kriza u Podgorici nije izuzetak već svakodnevica</h2>
Upitan o aktuelnoj krizi u podgoričkoj vlasti, Mašković ističe kako takva situacija već dugo nije incident ili izuzetak, već trajna politička realnost i naša svakodnevica.
- Umjesto da proizvede političku odgovornost i stvarne promjene, ona je prerastala u stanje u kojem vlast funkcioniše bez jasne vizije, bez stabilnosti i bez mjerljivih rezultata. Od 2023. u Podgorici smo imali dvije formalno različite administracije, ali sa gotovo istim političkim konstituentima, okupljenim prvenstveno oko partijskih i ličnih interesa. Upravo su ti interesi njihova glavna tačka okupljanja, ali istovremeno i stalni izvor sukoba - smatra on.
Kako dodaje, u takvom ambijentu vlast opstaje isključivo dok su zadovoljeni partijski i lični apetiti onih koji je čine, dok je interes građana potisnut na drugo ili treće mjesto.&nbsp;
- Tome svjedoče brojne situacije u kojima Skupština Glavnog grada nije zasijedala zato što neka partija nije dobila funkciju po dubini. Bez ikakvog ustručavanja, rad lokalnog parlamenta se uzurpira i po više puta zaredom, sve dok se ne postigne unutrašnji politički dogovor. Jedan od svježijih primjera jesu i hvalospjevi aktuelnog gradonačelnika Saše Mujovića na račun Vladislava Dajkovića, koji su na kraju rezultirali smjenom i njegovim izlaskom iz vlasti - naglašava Mašković.
<h2>U prijetnje DNP-a vjerovatno više ne vjeruju ni njihovi članovi</h2>
Ta je situacija, dodaje on, zapravo slična onome što se dešavalo tokom podgoričkih izbora 2024, koji su bili predstavljeni kao prilika za razrješenje krize.
- No, u praksi su ti izbori poslužili kao mehanizam produžavanja te krize. Izbori nijesu donijeli suštinsku promjenu političke logike, već su potvrdili da se problemi u Podgorici ne rješavaju zbog građana, već se upravljaju u skladu sa interesima onih koji vlast doživljavaju kao sredstvo političke trgovine, a ne kao odgovornost. Bez dileme, riječ je o Pokretu za Podgoricu Jakova Milatovića koji je izazvao vanredne lokalne izbore u Podgorici kako bi po dubini i širini mogli da preuzmu kadrove GP URA, a koji danas uzurpiraju lokalnu vlast kako bi, između ostalog, na osnovu nepostojećih propisa ispunjavali želje predsjednika države, poput one, da se u njegovoj zgradi ne otvori restoran brze hrane - ističe on.&nbsp;
Ne vjeruje Mašković u to da će Demokratska narodna partija izaći iz vlasti.
- Ne vjerujem da u prijetnje DNP više vjeruju ni njeni članovi, a kamoli politička javnost. Najave o izlasku iz vlasti odavno su potrošene i izgubile su svaki kredibilitet. Podsjetiću na situacije iz državnog parlamenta, kada je Milan Knežević u više navrata najavljivao izlazak iz vlasti na državnom nivou, što se nikada nije desilo. Isti obrazac ponašanja danas gledamo i u Podgorici - ocjenjuje Mašković.
<h2>Cilj svega je opstrukcija evropskog puta</h2>
Odnos na relaciji PES – DNP, njegovo je mišljenje, više je politička taktika nego principijelnost. O tome, kako dodaje, svjedoče i nezvanične najave o konsultacijama.
- Te neformalne konsultacije, uz istovremene poruke iz DNP-a da više ne participiraju u vlasti, govore prije o pokušaju unutrašnjeg pozicioniranja nego o stvarnoj namjeri da se vlast napusti. U slučaju DNP-a, svjedočimo političkom manevru koji je već imao ozbiljne posljedice. Političko samoubistvo ogleda se u tome što su najveći infrastrukturni projekat u istoriji Glavnog grada pretvorili u par excellence političko pitanje, kako bi pokušali da izađu iz situacije u koju su sami sebe doveli - ističe sagovornik Portala Analitika.&nbsp;
Kako dodaje, od ključne ekološke teme - uz očigledan politički uticaj i u dosluhu sa zvaničnim Beogradom - došlo se do pitanja srpskog jezika i sličnih identitetskih tema koje decenijama opterećuju političku scenu Crne Gore.&nbsp;
- Otvaranje tih pitanja i njihovo guranje na vrh agende Vlada Crne Gore ima samo jedan efekat - dodatnu opstrukciju evropskog puta Crne Gore. Umjesto rješavanja konkretnih problema građana, svjedočimo svjesnom skretanju fokusa ka temama koje proizvode podjele, ali ne nude rješenja. Na kraju, ostaje otvoreno pitanje koliku stvarnu podršku Milan Knežević uopšte ima unutar sopstvene partije kada je riječ o izlasku iz vlasti. Sve ukazuje na to da ta podrška nije ni jedinstvena ni snažna, što dodatno potvrđuje da su prijetnje izlaskom iz vlasti prije svega sredstvo političkog pritiska, a ne ozbiljna politička namjera - naglašava Mašković.
<h2>ES neće davati vještačko disanje podgoričkoj većini</h2>
Uprkos njegovom stavu, Maškovića smo pitali i da li birači ES mogu očekivati da će ta partija na bilo koji način 'priskočiti' u pomoć većini ako, nakon Slobodne Crne Gore, iz nje ode i DNP.
- Želim da budem potpuno jasan - Evropski savez ne vidi sebe kao dio takvih aranžmana. Aktuelna vlast u Podgorici nastala je na izbornoj prevari birača 2024. godine, jer su građani jasno poručili da ne žele parlamentarnu većinu u obliku u kakvom ona danas postoji - poručuje on.&nbsp;
Kako dodaje, i nakon posljednjih izbora i danas „postoje intencije pojedinih konstituenata vlasti da ES bude uključen u političku konstrukciju koja je nastala na potpuno nezdravim osnovama“.&nbsp;
- U tom smislu, ES sebe ne vidi kao politički subjekt koji bi davao vještačko disanje parlamentarnoj većini bez političke kohezije, jasne vizije i odgovornosti prema građanima. Ne interesuje nas učešće u vlasti po svaku cijenu, već uspostavljanje stabilnog i legitimnog sistema upravljanja Glavnim gradom, zasnovanog na stvarnoj volji birača, a ne na političkoj trgovini. Ako većina ne može da funkcioniše bez stalnih ucjena i prekomponovanja, onda je rješenje institucionalno i demokratsko, a ne zakulisno. U suprotnom, Podgorica bi nastavila da bude talac političkih dogovora koji nemaju nikakve veze sa interesima građana - ocjenjuje on.
<h2>Postrojenje je gotova stvar, ali razumijem strah Botunjana</h2>
Nakon politike – projekti. Onaj ključni, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, postao je uzrok ozbiljnog problema. Mašković ističe kako je gradnja postrojenja 'završena stvar', pri čemu podsjeća kako sva relevantna istraživanja pokazuju da sa tim projektom nema ničega spornog.
Iako dodaje da nema stručno utemeljenih razloga za izmještanje postrojenja, dodaje i kako se stav građana Botuna ne smije ignorisati.
- Naprotiv, njihovo nepovjerenje i revolt u velikoj mjeri proizilaze iz dugogodišnjeg negativnog iskustva sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja, koji su decenijama predstavljali realnu ekološku prijetnju. U tom kontekstu, strah građana je razumljiv i legitiman. Problem nastaje u trenutku kada se ta opravdana zabrinutost politički instrumentalizuje. Povjerenje građana Botuna je, po mom mišljenju, zloupotrijebljeno od strane DNP i Kneževića, koji su od stručnog i ekološkog pitanja napravili politički alat, sa ciljem dnevno-političkog profita - ocjenjuje Mašković.&nbsp;
Što se blokada i drugih vidova bunta mještana Botuna tiče, on dodaje kako protest kao ustavna kategorija ne smije biti dovođen u pitanje ako je u skladu sa zakonom.
- Međutim, istovremeno je neophodno pronaći institucionalni i dijaloški okvir koji će spriječiti da se politički motivisane blokade pretvore u trajnu paralizu Podgorice i znatnog dijela Crne Gore. Rješenje nije u popuštanju pod pritiscima, ali ni u ignorisanju zabrinutosti građana, već u jasnoj komunikaciji, stručnim argumentima i punoj transparentnosti procesa - kaže on.
<h2>U doba Injac nije urađeno ništa povodom projekta, Mujović godinu obmanjivao mještane</h2>
Mašković podsjeća i na raniju istoriju – sve pripreme za gradnju postrojenja, uz obezbjeđivanje sredstava iz fondova EU, pa i početak radova kod aktuelnog kolektora, počele su u doba ranijih vlasti.
&nbsp;- Proces je trajao dugo, ali je administracija Olivera Injac imala realnu mogućnost da započne izgradnju postrojenja. Ipak, za više od godinu nije urađeno apsolutno ništa kako bi se projekat pokrenuo. Njen nasljednik Saša Mujović potom je dodatno izgubio gotovo godinu obmanjujući građane Botuna, ali i širu javnost u Podgorici, a od početka je znao da to nije realna opcija. Odgovorno tvrdim da je gradonačelnik Mujović imao svu relevantnu domaću i međunarodnu dokumentaciju pred sobom, koja je nedvosmisleno ukazivala da se postrojenje može graditi isključivo u Botunu - naglašava Mašković.
<h2>Glavni grad doveli pred svršen čin, u nekom drugom sistemu za ovo bi mnogi odgovarali</h2>
Problem, kako kaže, nije bio u nedostatku informacija, već u nedostatku povjerenja u rad prethodnih administracija.
- Zbog toga je sebi dao za pravo da ponovo otvara već zatvorena pitanja, dovodeći Glavni grad pred svršen čin i izlažući ga riziku ogromne finansijske štete. Ta šteta je, srećom, zamalo izbjegnuta i iznosila bi oko 170 miliona eura, što bi za Podgoricu imalo ozbiljne i dugoročne posljedice - navodi Mašković.
Podsjeća i kako su mnogi nosioci vlasti po 'oslobođenju' uvjeravali Botunjane kako će promjena lokacije biti realizovana ili makar ozbiljnije razmatrana. On ističe kako su u međuvremenu upravo oni promijenili stav povodom postrojenja.
- Kada je riječ o nagloj promjeni politike onih koji su ranije kritikovali projekat, jasno je da se ne radi o principijelnoj „evoluciji“ stavova. U normalno uređenom sistemu, neko bi zbog višegodišnjeg nepostupanja i neizgradnje ovakvog postrojenja morao da snosi i krivičnu odgovornost, i to svi u lancu političke i institucionalne odgovornosti. Na kraju, treba reći i da je do promjene pristupa došlo pod snažnim pritiskom međunarodnog faktora. Delegacija Evropske unije jasno je stavila do znanja da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda jedan od ključnih uslova za zatvaranje Poglavlja 27. Tek kada su iscrpljene sve političke iluzije i neodrživa obećanja, ostala je realnost koju su od početka pokazivale činjenice – da je Botun jedina moguća lokacija i da je svako dalje odlaganje direktno išlo na štetu Glavnog grada i države - tvrdi on.
<h2>„Na Veljem brdu ne vidim useljenja ni za pet godina“</h2>
Drugi projekti, čini se, već neko vrijeme su u sjenci dešavanja u Botunu, a Mašković smatra kako upravo oni pokazuju da je rad gradske uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom.
- Bulevar Vojislavljevića se godinama najavljuje kao strateški saobraćajni projekat, a tek sada ulazi u ozbiljniju fazu realizacije, uz opravdani strah da će rokovi ponovo biti probijeni i da će se projekat razvlačiti bez jasne odgovornosti. Rekonstrukcija dijela Ulice slobode već je probila jedan rok, a sličan obrazac smo ranije gledali i u Vučedolskoj, što jasno govori da kašnjenja nijesu izuzetak već pravilo - ističe on.&nbsp;
Upitan da li na Veljem brdu ove godine 'vidi' prva useljenja, koja je svojedobno najavljivao premijer Milojko Spajić, Mašković iznosi znatno više skepse u 'projekcijama'.
- Uprkos ranijim obećanjima, ne vidim prostor za prva useljenja - ne ove godine, nego u narednih pet, uprkos ranijim obećanjima. Projekat i dalje kuburi sa osnovnim planerskim, infrastrukturnim i administrativnim pretpostavkama. Dakle, to je još jedna u nizu šarenih laža PES-a. Sve dok se urbanim razvojem Podgorice bude upravljalo kroz ad-hoc odluke, političke potrebe i neispunjena obećanja, građani će umjesto rezultata dobijati kašnjenja, raskopane ulice i projekte koji postoje samo u najavama - dodaje on.
<h2>Pojedina preduzeća za godinu zaposlila trocifren broj ljudi</h2>
O gradskoj upravi i preduzećima i ustanovama čiji je ona osnivač, Mašković kaže da su „formalno aktivni, a suštinski inertni i neefikasni kada je u pitanju interes građana“.
- Njihova „produktivnost“ ogleda se prije svega u partijskom zapošljavanju i konstantnom podizanju cijena komunalnih usluga, a ne u unapređenju kvaliteta rada ili javnog interesa. Ova parlamentarna većina zaposlila je stotine ljudi, dijelom kroz zloupotrebu instituta ugovora o djelu, za koje se budžetska sredstva iz godine u godinu drastično uvećavaju, a dijelom kroz sistematizaciju novih radnih mjesta bez jasne potrebe. Dok smo mi bili dio vlasti, budžet za ugovore o djelu iznosio je nešto više od 700 hiljada eura, dok danas ta brojka dostiže oko milion i po eura, što jasno govori o razmjerama problema - ističe on.&nbsp;
Kao ilustrativan primjer navodi jedno gradsko preduzeće.
- To su Putevi. Od dolaska Radoša Zečevića za direktora, tamo je zaposlen trocifren broj ljudi. Paralelno s tim, građanima su povećane cijene vode, odvoza otpada, parkinga, zakupa na pijacama i tržnicama, kao i usluga na gradskim bazenima, kako bi se nadomjestile greške i loše odluke uglavnom nestručnih kadrova koje je ova vlast dovela i instalirala po dubini sistema - smatra Mašković.
<h2>Mujovićev odnos prema nama opterećen ličnim animozitetom</h2>
Ne može se reći ni kako je u proteklom vremenu 'cvjetao' odnos na relaciji Evropski savez – Saša Mujović.
- Moj utisak je da je njegov odnos prema odbornicima ES opterećen ličnim animozitetom, koji vuče korijen sa dešavanja na Gorici kada su ga građani, potpuno zasluženo, izviždali. Na tom skupu sam bio zajedno sa kolegama iz odborničkih klupa Milošem Đuričkovićem i Budimirom Mugošom. Od tada, Mujović ne propušta priliku da taj lični animozitet demonstrira kroz omalovažavanje i neprimjerenu komunikaciju prema odbornicima ES. Takvo ponašanje više govori o njemu kao gradonačelniku i univerzitetskom profesoru nego o nama, koji smo na sve te napade odgovarali civilizovano i građanski, svjesni da lične emocije nijesu i ne smiju biti osnov za vođenje grada kakav je Podgorica - kaže on.
Nedavne ankete pokazale su kako ES na državnom nivou ima oko pet odsto. Iako je fokusiran na gradske teme, Maškovića smo pitali i da li se u tom savezu zadovoljavaju takvim rejtingom.
&nbsp;-Imamo stabilnu i prepoznatljivu poziciju na političkoj sceni i to je dobra osnova, ali ne i cilj sam po sebi. Pred nama je dovoljno vremena da, kroz jasnu politiku, dosljednost i odgovoran opozicioni rad, dodatno ojačamo povjerenje građana - smatra on.&nbsp;
<h2>Vjerujem da bismo 2027. mogli i do dvocifrenog procenta</h2>
Naš sagovornik vjeruje kako bi na sljedećim izborima mogli do znatno 'jačeg' rezultata u odnosu na rejting na koji ukazuju aktuelne ankete.
- Vjerujem da ćemo na narednim izborima ostvariti dvocifren procenat, jer se politička scena ubrzano razotkriva i građani sve jasnije prepoznaju ko nudi ozbiljnu alternativu, a ko se bavi isključivo unutrašnjim sukobima i improvizacijom. Uloga opozicije danas mora biti aktivna i principijelna, posebno u trenutku kada unutar parlamentarne većine postoje ozbiljna trvenja i potpuni izostanak političke kohezije. ES želi da bude korektiv vlasti i glas građana koji traže odgovornost, a ne dio zakulisnih dogovora - poručuje Mašković.&nbsp;
I kada smo već kod opozicije – čini se kako dio njihovih birača baš i nije zadovoljan, naročito po onome što se nedavno dogodilo u Budvi.&nbsp;
- Kada je riječ o Budvi, naš stav je jasan i nedvosmislen – Evropski savez nije podržao budžet Opštine Budva, jer smatramo da takve odluke moraju biti u skladu sa interesom građana i našim političkim principima - zaključuje Mašković.

Mašković: Nećemo davati vještačko disanje većini, Mujovićev odnos prema nama opterećen njegovim ličnim animozitetom

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Danas pretežno oblačno, do 11 stepeni

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Tag: medunarodni-sud-pravde