Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast crnogorske ekonomije u ovoj godini 3,2 odsto, preporučujući nadležnima u državi da implementiraju svježe mjere kako bi obuzdali rashode i povećali prihode.
- Ako bi to uradili, to bi pomoglo da se fiskalna pozicija uskladi sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti Crne Gore. Dodatno, ovo bi bilo konzistentno sa aspiracijama Crne Gore da se pridruži eurozoni nakon pristupanja Evropskoj uniji, koje je ciljano za 2028 - navodi se u završnoj izjavi Misije MMF-a, u okviru redovnih godišnjih konsultacija po članu IV Statuta Fonda.
Kako se dodaje, na osnovu projekcija iz osnovnog scenarija, ekonomski rast projektovan je na 3,2 odsto u ovoj godini i u velikoj mjeri je zasnovan na preliminarnim indikacijama umjerene ljetnje turističke sezone.
- U ovom trenutku se predviđa da će rast u periodu od 2026-2030 ostati na sličnim nivoima, što se poklapa sa trenutnom potencijalnom stopom rasta ekonomije. Očekuje se da će ukupna inflacija ostati povišena ove godine, sa mjesečnim prosjekom od četiri odsto, usporavajući prema dva odsto na srednji rok - navodi se u izjavi.
Ekonomski rast je došao na umjereni nivo na 3,2 odsto u prošloj godini, a posljednji podaci ukazuju na to da se kreće oko istog nivoa u prvoj polovini ove godine.
- Ovi trendovi upućuju na to da je ekonomija sada konvergirala ka svom produktivnom potencijalu - dodaje se u izjavi.
Završna izjava Misije, predstavljena je danas na zajedničkoj konferenciji za medije Centralne banke (CBCG), Ministarstva finansija i MMF-a.
Šef Misije MMF-a za Crnu Goru, Srikant Seshadri, kazao je da se ekonomski uslovi mijenjaju.
- Nakom pandemije, ekonomija se sada konvergira na trenutni produktivni kapacitet koji je negdje oko 3,5 odsto - rekao je Seshadri.
On je naveo da su kratkoročni prioriteti da fiskalnu politiku treba ponovo kalibrirati, kako bi se prilagodila ekonomskim okolnostima koje se mijenjaju
Dugorični prioritet je da se otključa potencijal crnogorske ekonomije, da se ekonomija diverzifikuje mimo turizma, da se otvori talenat radne snage, posebno žena, i da se unaprijedi kvalitet javnih investicija.
- Moraju se izbalansirati javne investicije i odgovoriti na rastuće pritiske na javnu potrošnju. Ohrabren sam koracima koje je Vlada preuzela da ispuni ove izazove - dodao je Seshadri.
Guvernerka CBCG, Irena Radović, kazala je da je ova Misija potvrdila da je crnogorski bankarski sistem snažan, otporan i stabilan.
- Ono što je evidentno u nalazima Misije je da crnogorske banke posluju sa visokim nivoom kapitala, likvidnosti, i kvaliteta aktive - rekla je Radović.
Ona je konstatovala da je bankarski sistem Crne Gore, nesporno, najzdraviji sektor crnogorske ekonomije i jedan od ključnih pokretača ekonomskog rasta.
Radović je kazala da je posebno raduje što je Misija MMF-a u svojim nalazima značajan naglasak stavio na modernizaciju platnog sistema i na dvije važne reforme koje implementira CBCG.
Ministar finansija, Novica Vuković, saopštio je da je izvještaj MMF-a važan dokument za Crnu Goru, jer dolazi od najznačajnijeg međunarodnog finansijskog partnera i sadrži i pohvale i preporuke i upozorenja.
- Ono što je najvažnije jeste činjenica da su nalazi Misije jasna potvrda stabilnosti našeg sistema i pravca kojim idemo - rekao je Vuković.
On je kazao da su stope rasta ekonomije znak njenog sazrijevanja, jer rast više ne počiva na kratkoročnim fiskalnim stimulansima, već na stabilnim osnovama tržišta, investicija i održive potrošnje.
Vuković je poručio da Crna Gora ima stabilnu i rastuću ekonomiju, zdrav bankarski sektor, istorijski nisku nezaposlenost, snažnu fiskalnu disciplinu i jasnu posvećenost reformama.
MMF preporučuje ograničenje rasta zarada u javnom sektoru, eliminaciju neproduktivnih poreskih olakšica i štednju prihoda od koncesione naknade za aerodrome.
- Preporuke MMF-a vidimo kao potvrdu da smo na pravom putu i kao partnerstvo koje nas vodi ka našem najvažnijem cilju – održivim javnim finansijama i punopravnom članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine - rekao je Vuković.
Komentarišući preporuku MMF-a oko ograničavanja zarada u javnom sektoru, Seshadri je objasnio da se ne misli na pojedinačne zarade, već na ograničavanje stope rasta ukupnog fonda zarada.
- Recimo, ako država potroši određeni procenat budžeta na zarade, da rast toga fonda zarada treba da bude ograničen - rekao je Seshadri.
Preporuka MMF-a Vladi je da se u naredne tri godine ne dozvoli da stopa rasta ukupnog fonda zarada u javnom sektoru pređe ukupnu stopu inflacije.
Vuković je na to pitanje dodao da je kroz sprovedene mjere pobojšan standard građana.
Na pitanje da li je MMF ocjenjivao posljedice Evrope sad 2, odnosno značajnog smanjenja doprinosa za penzioni sistem, Seshadri je odgovorio da je ta reforma uticala na trendove u bankarskom sektoru, jer je primjetna veća voljnost banaka da pozjame novac ljudima kojima to ranije nijesu htjeli da urade.
MMF je projektovao pad prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje od usvajanja Evrope sad 2 na 1,6 procenata BDP-a.
Vlada, kako je podsjetio, sa druge strane pokušava da uvede mjere na prihodnoj strani, koji bi trebalo da nadoknade te gubitke koji su bili predviđeni i projektovani.
On je kazao da MMF previđa deficit između 3,5 i 3,7 odsto BDP-a, dok Ministarstvo finansija predviđa 3,5 odsto.
Vuković je rekao da su reforme Evropa sad 1 i 2 su smanjile isplatu zarada na ruke i povećale zaposlenost i generisale više prihoda po osnovu poreza na dohodak.
Na pitanje da li se može govoriti o nezavisnosti CBCG ako se uzme u obzir da je parlamentarna većina odbila da imenuje dva viceguvernera koja je predložila Radović, Vuković je odgovorio da on lično i Vlada apeluju da se taj proces završi u ovoj godini.
Seshadri je kazao da mora da bude očuvana operativna nezavisnost CBCG.
- CBCG obavlja brojne funkcije koje zahtijevaju vrlo specijalizovane vještine. Naći i identifikovati prave aplikante koji će moći da rezultiraju korist CBCG i finansijsku stabilnost, je od apsolutnog značaja - rekao je Seshadri.
Radović je kazala da se, na njen zahtjev, sastala sa dijelom poslaničkih klubova, ali da je tražila od predsjendika Skupštine da sa svim poslaničkim klubovima obezbijedi sastanak, na kojem će ona predstaviti kandidtate za viceguvernere.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

MMF: Obuzdati rashode i povećati prihode

Podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) još jednom ukazuju na neophodnost sprovođenja istinskih strukturnih reformi utemeljenih na ozbiljnim analizama i sa jasnim održivim projekcijama, diverzifikacije ekonomije i poboljšanja njene konkurentnosti, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša.
Mugoša je, povodom današnjeg nalaza Misije MMF-a, kazao da je sve na šta su dobronamjerno ukazivali u njegovoj partiji potvrđeno i u ocjenama MMF-a, EBRD-a, Svjetske banke, Evropske komisije.&nbsp;
- Na naše argumente se ne može odgovarati floskulama i statističkim manipulativnim i površnim tumačenjima, &nbsp;jer je realno stanje nezadovoljavajuće i u brojnim segmentima zabrinjavajuće. Usporavanje rasta ekonomije, inflacija znatno iznad one u EU, najveći do sada spoljnotrgovinski deficit, pad kvaliteta stranih direktnih investicija, rast deficita (tekućeg računa i opšteg nivoa države), problematika deficita Fonda PIO, pogrešne odluke vezane za turistički sektor, neadekvatan odnos prema poboljšanju konkurentnosti i produktivnosti i mnoge druge stvari… - istakao je on.
Prema njegovim riječima, insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema. 
&nbsp;

500x500

1084x550

Mugoša o nalazu MMF-a: Potvrđeno sve na šta smo ukazivali, na argumente se ne može odgovarati floskulama

Proljećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke počeće sjutra u Vašingtonu i trajaće do 26. aprila.
Glavne teme biće globalni izazovi kao što su usporavanje ekonomskog rasta, dužničke krize, klimatske promjene i trgovinske tenzije, prenose Nezavisne novine.
Proljećni sastanak u Vašingtonu okuplja guvernere centralnih banaka, ministre finansija i razvoja, članove parlamenta, rukovodioce privatnog sektora, predstavnike organizacija civilnog društva i akademike kako bi razgovarali o pitanjima od globalnog značaja.
Diskutovaće se o svjetskoj ekonomskoj perspektivi, iskorjenjivanju siromaštva, ekonomskom razvoju i efikasnosti pomoći. MMF će u utorak u devet sati po lokalnom vremenu, objaviti svjetske ekonomske izglede, publikaciju koju pruža sveobuhvatnu analizu globalne ekonomske situacije.
Analizu će predstaviti glavni ekonomista MMF-a Pjer Olivije Gurinša, zamjenica direktora MMF-a Petja Kojeva-Bruks i direktorka odjeljanja istraživanja MMF-a Deniz Igan.
Ova publikacija, koja se koristi kao dokumentacija za sastanke Međunarodnog monetarnog i finansijskog komiteta, objavljuje se dva puta godišnje, obično u aprilu i oktobru.
MMF je predstavio novi vodič za restrukturiranje državnih dugova, razvijen u saradnji sa Svjetskom bankom, G20 i drugim akterima, kako bi pomogao zemljama sa neodrživim dugovima da preduzmu proaktivne mjere.
Zbog rastućih trgovinskih tenzija, posebno uvođenja američkih tarifa, MMF će značajno smanjiti svoje prognoze globalnog rasta za ovu godinu, iako se ne očekuje globalna recesija. Svjetska banka i MMF razmatraće pitanja finansiranja tranzicije ka niskougljeničnoj ekonomiji i prilagođavanje na klimatske promjene, uz inicijative poput partnerstva sa Afričkom razvojnom bankom za povezivanje 300 miliona ljudi na električnu energiju do 2030. godine.

Počinje proljećni sastanak MMF-a i Svjetske banke

Vlada je fokusirana na promovisanje uravnoteženog i održivog rasta, podsticanje projekata u oblasti energetike, kao i sprovođenje reformi u vezi sa klimatskim promjenama i razvojem zelene ekonomije - saopštio je ministar finanija Novica Vuković na sastanku sa predstavnicima Svjetske banke u okviru godišnjeg zasijedanja sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).
Dalja ulaganja u obnovljive izvore energije i infrastrukturu ojačaće, poručuje on, poziciju Crne Gore kao regionalnog energetskog čvorišta i njeno vodeće mjesto u Evropi po učešću u proizvodnji energije iz energije vjetra.
Predstavnici crnogorske delegacije, koju su Vašingtonu predvodili Vuković i guvernerka Centralne banke Irena Radović, razgovarali su sa potpredsjednicom SB za Evropu i Centralnu Aziju, Antonellom Bassani i izvršnim direktorom Eugenom Rhuggenaathom.
Vuković je kazao da se intenzivno radi na proširivanju privredne i izvozne osnove Crne Gore, kao i omogućavanju dodatnog priliva stranih direktnih investicija, što će uticati i na ubrzanje integracioniog puta države.
On je poručio i da Vlada ostaje fokusirana na sprovođenje širokog spektra reformskih mjera i zakona kako bi se stvorio institucionalni okvir za ispunjavanje preostalih poglavlja za pristupanje EU.
Vuković se zahvalio predstavnicima SB na kontinuiranoj partnerskoj podršci, naglasivši vażnost usvojenog Partnerskog okvira za Crnu Goru za period od naredne do 2029. godine u iznosu od 350 milionaUSD, koji je u skladu sa težnjama za inkluzivnim rastom, zelenom ekonomijom, snažnim upravljanjem i napretkom ka integraciji u EU.
U kontekstu saradnje sa SB, Vuković je naveo zajednički projekat Reforme poreske uprave (RARP), vrijedan 18,8 miliona eura, koji je jedan od najznačajnih u oblasti unapređenja i reforme javnih finansija. Taj projekat će, prema njegovim riječima, pomoći smanjenju sive ekonomije i budžetskog deficita, ali i podizanju svijesti građana o važnosti uzimanja računa i boljoj kontroli komercijalnih transakcija između poreskih obveznika.
Radović je sagovornicima predstavila aktuelne pokazatelje poslovanja bankarskog sektora u Crnoj Gori, koji potvrđuju stabilnost i otpornost sistema.
Ona se zahvalila na saradnji i dodala da su programi tehničke pomoći SB pružili značajnu podršku CBCG u sprovođenju aktivnosti usmjerenih na modernizaciju platnih sistema i unapređenje institucionalnih kapaciteta.
- Novousvojenim Partnerskim okvirom predviđen je nastavak saradnje u tim i drugim oblastima, čime se stvaraju preduslovi za dalja unapređenja ključnih segmenata finansijskog sistema, što je od velikog značaja za ekonomski razvoj i integraciju Crne Gore u evropske tokove - ocijenili su sagovornici.
Na sastanku sa regionalnom direktoricom SB za Zapadni Balkan Xiaoqing Yu, razgovarano je o strateškim inicijativama modernizacije platnih sistema. Sastanak je bio fokusiran na korake ka implementaciji SEPA platnog sistema i razvijanju savremenog sistema za instant plaćanja - TIPS klona.
Radović je navela važnost implementacije tih inovativnih rješenja za unapređenje efikasnosti platnog sistema i podršku ekonomskom razvoju.
Ona je prisustvovala i sastanku koji je organizovao direktor Sektora za Evropu u MMF-u, Alfred Kammer, za guvernere centralnih banaka i ministre finansija, na kojem su predstavljene regionalne ekonomske perspektive i izazovi za naredni period.

Vuković: Vlada je fokusirana na promovisanje uravnoteženog i održivog rasta, podsticanje projekata u oblasti energetike

Vlada Crne Gore se zadužila oko 200 miliona eura da bi finansirala redovnu potrošnju, iako su u Fiskalnoj strategiji najavljena i planirana zaduženja isključivo za kapitalne investicije, i to je nesrazmjer između onoga što je predviđeno tom strategijom i onoga što Vlada u ovom trenutku radi - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, doktor ekonomskih nauka Jovan Rabrenović.
&nbsp;Samom najavom programa Evropa sad 2, kako kaže, uzdrmalo se tržište i krenulo sa nerealnim povećanjem cijena, a o tome imamo i, dodaje on, stav MMF-a koji navodi da će ovo povećanje zarada doprinijeti inflaciji, da će javni dug prelaziti 100 posto BDP-a u 2029.godini.&nbsp;
Vlada je juče donijela odluku o novom zaduženju od 200 miliona eura, sa kamatama, iako to nije planirano Fiskalnom strategijom.&nbsp;
- U Fiskalnoj strategiji su najavljena zaduženja, isključivo za investicije. Za kapitalne investicije su planirana zaduženja, nijesu za tekuću potrošnju. To je ono što čini neki nesrazmjer u onome kako je Fiskalna strategija predviđena i u onome što Vlada u ovom trenutku radi. Naravno, oni kažu da na taj način žele da osiguraju stabilnost finansija za iduću godinu, jer iduće godine očekuje nas oko milijardu eura, koje moramo da vratimo povjeriocima, po osnovu starih kredita, a mi smo se u međuvremenu zadužili dodatno, pa nijesmo smanjili taj dug koji smo imali, bio je na kraju prošle godine 4 milijarde, nego smo ga povećali. Tako, mi umjesto da ga smanjujemo mi ga povećavamo, pritom ne povećavamo ga za finansiranje kapitalnih projekata, za nešto što je neophodno ovoj državi, nego povećavamo ga za potrošnju - rekao je Rabrenović.&nbsp;
Mi ćemo se moći zadužiti da bi finansirali redovnu potrošnju, poput isplata penzija, poručuje, i u budućnosti, ako to sjekira građane, samo je pitanje pod kojim uslovima će to zaduživanje biti, velika je vjerovatnoća da će to biti znatno više kamatne stope.
- Penzioneri će imati penzije! Pitanje je da li će im se uvećavati penzije i ko će od tih penzija moći da živi. Vidite li kolika je stopa inflacije, takva da je tesko održivo. Crna Gora teško može da isprati ovu stopu inflacije koju ima bez sopstvene proizvodnje, koja bi na neki način vodila računa da bude kontra teža ovom silnom uvozu i cijenama koje su takve kakve su, za koje kažu da su dio nekih trgovinskih kartela i svega onoga što ide uz to…Definitivno je problem da sa ovako smišljenom strategijom, ako postoji, turizma, mi nemamo budućnosti. Crna Gora je bila dominantno, i to ponavljam stalno, aviodestinacija. Kod nas je najveći broj turista dolazio upravo preko Montenegro airlines-a i drugih, najčešće low cost kompanija. Mi smo imali preko 60 posto turista koji su dolazili u Crnu Goru avionima. Mi sada nemamo to - zaključio je Rabrenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGVLOWANXGBQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Evropa sad 2 će pospješiti inflaciju, to je i stav MMF-a

Nove prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nagovještavaju tešku budućnost za svjetsku ekonomiju, obilježenu slabim rastom, eskalacijom trgovinskih napetosti i velikom zaduženošću, izjavila je danas direktorka MMF Kristalina Georgijeva.
- Nisam previše pesimistična, jer ako pogledamo kretanje svjetske privrede istina je da bi moglo biti bolje, ali i mnogo gore - rekla je Georgijeva tokom rasprave u sjedištu MMF-a uoči sastanaka koji se održavaju naredne nedjelje Vašingtonu.
Globalna trgovina više nije motor rasta kao što je nekad bila, ali nije postala ni teret, rekla je šefica MMF-a, ističući da su decenije međuzavisnosti ipak bile brana talasu trgovinskih ograničenja, koji je krenuo nakon pandemije kovida.
Sve izraženiji protekcionizam i sve veća trgovinska ograničenja štete globalnoj ekonomiji, ograničavaju rast trgovine i koče već oslabljenu svjetsku privredu, kazala je Georgijeva, kojoj je ovog mjeseca počeo drugi petogodišnji mandat na čelu MMF.
Među rijetkim dobrim vijestima izdvojila je posustajanje inflacije i povratak stabilnih cijena, uz uredno poboljšanje situacije na tržištu rada u Sjedinjenim Državama i Evropi. Sjedinjene Države nisu u recesiji, iako su kamatne stope u protekla tri ciklusa izazvale značajno slabljenje ekonomske aktivnosti, i očekuje se da će broj nezaposlenih ostati relativno nizak, rekla je.
Kina usporava, Indija ubrzava, američkoj ekonomiji ide prilično dobro, ali Evropa može bolje, poručila je Georgijeva.
- Naše prognoze ukazuju na tešku kombinaciju slabog rasta i velike zaduženosti, odnosno na tešku budućnost - rekla je Georgijeva, ukazujući na mješovite ekonomske prognoze za glavne svjetske igrače.
Rast u cjelini neće biti dovoljan da se iskorijeni siromaštvo u svijetu, da se otvori potreban broj radnih mjesta ili generišu poreski prihodi potrebni za servisiranje ogromnog duga i finansiranje ulaganja, ocijenila je direktorka MMF-a.
Tvrdokorno visoke cijene nesrazmjerno pogađaju siromašne, a sukob na Bliskom istoku mogao bi eskalirati i destabilizovati regionalne ekonomije i globalna tržišta robe, upozorila je i dodala da brine i povećanje vojne potrošnje, jer smanjuje raspoloživa sredstva za druge prioritete, uključujući pomoć zemljama u razvoju.
Izgledi su sumorni, ali može se napraviti dosta toga da se podstakne rast, smanji dug i izgradi otpornija ekonomija, naglasila je, istakavši da države mogu sarađivati kako bi sačuvale prednosti trgovine, osigurale fiskalni prostor za zelenu tranziciju i ukinule subvencije za fosilna goriva.

Nove prognoze MMF nagovještavaju tešku budućnost za svjetsku ekonomiju

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla bi da proizvede značajne ekonomske posljedice po regionalnu i globalnu ekonomiju, dok bi cijene robe ostale ispod maksimuma iz prošle godine, saopšteno je iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). 
 
- Potencijal za dalju eskalaciju sukoba povećava rizike i neizvjesnost i mogao bi imati značajne ekonomske posljedice za region i šire. MMF nastavlja da sa pažnjom i zabrinutošću prati situaciju u južnom Libanu - rekla je portparolka MMF-a Julie Kozack, prenosi Capital.ba. 
 
MMF je, prema njenim riječima, uputio saučešće porodicama poginulih u sukobima. 
 
Kozack je dodala da je prerano za predviđanje konkretnih uticaja na globalnu ekonomiju, ali i dodala da su ekonomije u regionu već pretrpjele velike posljedice, posebno u Gazi, gdje se civilno stanovništvo ”suočava sa teškim socioekonomskim uslovima, humanitarnom krizom i nedovoljnom isporukom pomoći”. 
 
Prema procjenama MMF, bruto domaći proizvod (BDP) Pojasa Gaze opao je 86 odsto u prvoj polovini godine, dok je u okupiranoj Zapadnoj obali vjerovatno opao 25 odsto u istom periodu, uz izglede za dalje pogoršanje. 
 
Izraelski BDP smanjen je oko 20 odsto u četvrtom kvartalu prošle godine nakon početka sukoba, a došlo je do samo djelimičnog oporavka u prvoj polovini ove. 
 
Glavni način na koji bi sukobi na Bliskom istoku mogli da utiču na globalnu ekonomiju su kroz povećanje cijena roba, uključujući naftu i žitarice, kao i kroz povećane troškove transporta, pošto transportni brodovi izbjegavaju da plove kroz Crveno more, navela je Kozack. 
 
Ona je dodala da je Liban 2022. postigao sporazum sa MMF-om o potencijalnom programu zajma, ali nije bilo dovoljno napretka u potrebnim reformama. 
 
- Spremni smo da poradimo sa Libanom u vezi sa mogućim programom finansiranja kada situacija bude odgovarajuća za to, ali bi bilo neophodno da se preduzmu neke akcije i da se preduzmu odlučne političke mjere - saopštila je Kozack.

MMF: Eskalacija na Bliskom istoku mogla bi značajno uticati na globalnu ekonomiju

Međunarodni monetarni fond (MMF) odlučio je da dok ne sakupi sve relevantne informacije odloži konsultacije sa ruskim vlastima, u okviru godišnjeg pregleda ruske ekonomije, rečeno je agenciji Tass u pres službi te finansijske organizacije.
Izvršni direktor MMF-a u Rusiji Aleksej Možin rekao je da je posjeta misije Fonda, koja je trebalo da učestvuje u konsultacijama sa ruskim vlastima, odložena na neodređeno vrijeme, a kao razlog je naveo „tehničku nespremnost misije da sprovede konsultacije“.
Istovremeno, kazao je Možin, „Rusija je svjesna da su zvanični predstavnici niza evropskih zemalja javno izrazili neprihvatljivost obnavljanja saradnje MMF i Rusije i održavanja konsultacija“.
Dodao je da je Rusija „uvijek izražavala spremnost da prihvati misiju Fonda“ i da ispuni sve obaveze u skladu sa statutom MMF.
Kako je ranije objasnila zvaničnica MMF-a Džuli Kozak, odluka o nastavku konsultacija donijeta je u vezi sa stabilizacijom ekonomske situacije u Rusiji. Ona je naglasila da je planirana posjeta misije u skladu sa redovnim obavezama Fonda, kao i obavezama Rusije kao članice.
Prema izvorima Blumberga, misija Fonda trebalo je da stigne u Rusiju 1. oktobra, a prije toga je MMF pokušao da ubijedi Rusiju da se sastanci održe u trećoj zemlji.
Posljednji put je misija MMF bila u Rusiji u novembru 2019. godine, a nakon toga su dvije godine sastanci održavani onlajn, da bi konsultacije bile obustavljene 2022. zbog rata u Ukrajini.

MMF odložio odlazak u Rusiju

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: medunarodni-monetarni-fond