Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je u utorak da je protiv nje i još dva ministra podnesena tužba Međunarodnom krivičnom sudu zbog podrške Rima Izraelu.
- Ja, ministar Kroseto (Guido, ministar odbrane), ministar Tajani (Antonio, ministar spoljnih poslova) i vjerujem da je izvršni direktor Leonarda, Roberto Ćingolani, postali smo predmet tužbe Međunarodnog krivičnog suda zbog saučesništva u genocidu - rekla je ona tokom televizijskog programa, javio je AFP.
Isitiče da ne misli da postoji neki drugi slučaj ove vrste tužbe u svijetu ili u istoriji.
Leonardo je italijanska grupa za aeronautiku i odbranu.
Tužbu, datiranu 1. oktobra, sastavila je grupa koja sebe naziva "Pravnici i advokati za Palestinu", a potpisalo ju je oko 50 ljudi, uključujući profesore prava, advokate i nekoliko javnih ličnosti.
- Svojom podrškom izraelskoj Vladi, posebno kroz snabdijevanje smrtonosnim oružjem, italijanska Vlada je postala saučesnik u tekućem genocidu i teškim ratnim i zločinima protiv čovječnosti počinjenim nad palestinskim stanovništvom - naveli su autori tužbe.
Oni traže od Međunarodnog krivičnog suda da razmotri pokretanje formalne istrage po njihovoj tužbi.

Meloni kaže da je prijavljena Međunarodnom krivičnom sudu za saučesništvo u genocidu

U srijedu je američki Stejt department najavio nove sankcije protiv dvojice sudija i dvojice tužilaca Međunarodnog krivičnog suda zbog učešća u naporima za krivično gonjenje američkih i izraelskih građana.
Državni sekretar Marko Rubio optužio je Međunarodni krivični sud da je prijetnja nacionalnoj sigurnosti i instrument pravosuđa protiv SAD-a i Izraela.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozdravio je potez SAD-a.
Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje Netanjahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog ratnih zločina i tokom izraelskog rata u Gazi.
Francuska se takođe pridružila Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) u osudi poteza SAD-a, izražavajući "zaprepaštenje" jer je jedan od njihovih sudija, Nikolas Gviljo, bio među sankcionisanima.
Međunarodni krivični sud (ICC) saopštio je da osuđuje nove američke sankcije protiv svojih sudija i tužilaca.
Sud je najnovije sankcije nazvao napadom na njegovu nezavisnost i nepristrasnost.

1250x600

Amerika uvela sankcije sudijama Međunarodnog krivičnog suda zbog suđenja Amerikancima i Izraelcima

Glavni haški tužilac Serž Bramerc izjavio je da je danas na prostoru bivše Jugoslavije mnogo prisutnija kampanja slavljenja ratnih zločinaca i negiranja genocida u Srebrenici, iako je on neopozivo priznat kao takav, uključujući i pred Međunarodnim sudom pravde.
Bramerc je za današnji austrijski dnevnik Štandard, u intervjuu podovom 30. godišnjice od masakra više od 8.000 Bošnjaka u okolini Srebrenice, rekao da strahuje da u atmosferi kakva danas postoji, osuđeni ratni zločinci Ratko Mladić i Radovan Karadžić ne bi bili uhapšeni i osuđeni za ratne zločine pred Haškim tribunalom.
Bramerc je rekao da se danas "i u Zagrebu i u Beogradu ponašaju kao da se radilo o građanskom ratu unutar Bosne, sa kojim oni nisu imali nikakve veze, a ne o međunarodnom sukobu, kao što je to bio slučaj".
Prema njegovim riječima, umiješanost Srbije u zajednički zločinački poduhvat sa ciljem etničkog čišćenja dokazana je 2023. presudom protiv bivšeg šefa državne bezbjednosti Srbije Jovice Stanišića, dok je to isto bilo slučaj sa Hrvatskom sa suđenjem lideru bosanskih Hrvata Jadranku Prliću, kojim je dokazano da je on tokom rata u BiH uživao podršku vlasti u Zagrebu.
Bramerc je rekao da su predstavnici Srbije prošle godine protestovali zbog rezolucije UN o Srebrenici i da "šire jednu zamjenu uloga žrtve i počinioca", a da "ni Hrvatska nije nikada prihvatila da je postojao zloćinački poduhvat".
- Tamo državni rezon glasi: mi smo samo žrtve, naši ljudi nikada nisu mogli da izvrše zločine. Desetine zahtjeva za pravnu pomoć koje smo slali u Zagreb ostale su i poslije ovoliko godina bez odgovora. Ali sada imamo prvi put poslije pet, šest godina dobre kontakte i diskusije za državnim tužiocem u Zagrebu od kako je imenovan novi ministar pravde - rekao je Bramerc.
Bivši glavni tužilac Haškog tribunala dodao je, međutim, da se i danas "u Hrvatskoj 80 do 90 odsto postupaka vodi protiv Srba koji ne borave u Hrvatskoj, a da je apsolutni izuzetak da se i Hrvatskoj sudski gone Hrvati".
U Srbiji se sa druge strane, prema njegovim riječima, vodi jako malo postupaka, a prošlonedjeljna oslobađajuća presuda protiv komandanta Drinskog korpusa Miloja Živanovića, koji je bio optužen za protjerivanje Bošnjaka iz Srebrenice, "pokazuje da je tužilaštvo loše obavilo svoj posao".
- Već više od godinu u Srbiji ne mogu ni da se dogovore o tužiocu za ratne zločine. I kako uopšte motivisati tužioce i sudije da rade nezavisno, kada njihova vlada javno osuđene ratne zločince naziva herojima, i kada je dio dobrog ukusa da na političkim manifestacijama budu prisutni i osuđeni zločinci? To je apsurdna situacija - rekao je Bramerc.
On je ocijenio da je u vrijeme hapšenja Mladića i Karadžića situcija bila drugačija, da se otvorio "prozor mogućnosti" jer je, iako je 60 odsto ljudi u Srbiji bilo protiv njihovog izručenja, 75 odsto građana bilo za ulazak u EU.
- Danas je to potpuno drugačije. Nisam siguran da bi Karadžić i Mladić danas bili uhapšeni, da su još na slobodi - rekao je Bramerc
Poredeći situaciju oko zločina u BiH s onom u Ruandi, za koju je kao glavni tužilac rezidualnog mehanizma takođe nadležan, Bramerc je rekao da je u Ruandi došlo do utvrđivanja odgovornosti za zločine i do suočavanja sa prošlošću, a da na Balkanu svi tumače situaciju veoma različito.
On je dodao da se to vidi i po Dejtonskom sporazumu, i da bi se "većina složila da je u Dejtonu okončan rat, ali da on nije donio konačni mir".

Bramerc: Kampanja negiranja genocida i slavljenja ratnih zločinaca nikada nije bila jača

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić iznio je oštre kritike na rad Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Kako je saopštilo ministarstvo 12. juna, Vujić je na sjednici Savjeta bezbjednosti u Njujorku, na kojoj je razmatran šestomjesečni izvještaj o radu Mehanizma, ocijenio da je završetkom suđenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava mandat suda u praksi završen.
Kako je rekao, vođenje relevantnih sudskih postupaka bi zbog toga trebalo da bude povjereno nacionalnim jurisdikcijama i ocijenio da je to u skladu s rezolucijama i stavovima Savjeta bezbjednosti.
Vujić se osvrnuo na slučaj "Jojić i Radeta", protiv članova ultradesničarske Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjerice Radete, koji su optuženi za nepoštovanje Haškog tribunala.
Mehanizam odbija da prepusti slučaj Srbiji i traži da se optuženi izruče Hagu.
Vujić je istakao da ponašanje Srbije u vezi sa ovim slučajem ne predstavlja kršenje njenih međunarodnih obaveza, kako tvrdi predsjednik Mehanizma, već napor da se postupa u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti.
Ocijenio je da je neosnovano poništenje odluke o prenosu slučaja u nadležnost pravosuđa Srbije, i ukazao da je "mnogo ozbiljniji slučaj" protiv lidera radikala Vojislava Šešelja, upućen Srbiji i da se suđenje "vodi na zakonit i pravilan način".
Vujić je rekao da je Srbija spremna da preuzme nadležnost za slučajeve koji se tiču nepoštovanja suda i davanja lažnog svjedočenja.
Ministar pravde Srbije je kritikovao Mehanizam i zbog "promjene dugogodišnje prakse" kada je riječ o prijevremenom puštanju na slobodu osuđenika.
- Kao rezultat ovih promena u praksi, stopa odobrenja za prijevremeni otpust u Mehanizmu je pala sa oko 82 odsto u periodu od 1999. do 2018. godine na manje od 12 odsto za period od 2019. do 2025, gdje su puštanja bila opravdana humanitarnim razlozima, dok je u jednom slučaju puštanje na slobodu bilo odobreno samo tri dana prije smrti - rekao je Vujić.
Dao je uvjeravanja da će uslovi za prijevremeno ili privremeno puštanje na slobodu, za koje Srbija daje garancije, biti "u potpunosti" poštovani.
Kritikovao je odluku kojom se odbija puštanje na privremenu slobodu bivšeg generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina u Bosni i Heregovini.
Vujić je ocijenio da je "Mladićevo zdravstveno stanje ozbiljno", te da Mehanizam odbija da ga pusti radi liječenja.
- Budući da je očigledno da ne dobija adekvatan tretman u zatvoru u Hagu, Srbija traži njegovo puštanje na prijevremenu slobodu i za to je već dala sve potrebne garancije - rekao je Vujić.
Ministar je izjavio pred Savjetom bezbjednosti i da Tužilaštvo Mehanizma "nema nikakva ovlašćenja" nad nacionalnim pravosudnim institucijama, "bez obzira na političko zadovoljstvo ili nezadovoljstvo njihovim radom".
<h2>Mehanizam prijavio Srbiju Savjetu bezbjednosti UN-a</h2>
Predsjednica sudskog Mehanizma u Hagu Grasijela Gati Santana je prethodno, 11. juna, prijavila Srbiju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija zbog odbijanja da uhapsi i izruči članove ultradesničarske Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjericu Radetu, optužene za nepoštovanje Haškog tribunala.
- Predmet protiv Petra Jojića i Vjerice Radete zbog nepoštovanja suda ostaje nerazriješen. Srbija i dalje odbija da sprovede važeći nalog za hapšenje ovih optuženih, uprkos svojoj pravnoj obavezi i tome što je ovo pitanje više puta pokretano pred ovim savjetom - navela je Santana, podnoseći redovan izvještaj o radu suda u Hagu.
Gati Santana i njen prethodnik Karmel Adjijus su više puta proteklih godina pred Savjetom bezbjednosti upozoravali da Srbija "odbija" da ispuni sudski nalog da uhapsi i u Hag prebaci Jojića i Radetu.
Njih je Tribunal u oktobru 2012. optužio da su uticali na svjedoke u procesu protiv njihovog lidera Vojislava Šešelja tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom podsticali da promijene iskaze ili da ne svjedoče.
Vlasti Srbije od 2015, kada im je haški sud uputio prvi nalog za hapšenje, odbijaju da Jojića i Radetu uhapse i izruče u Hag.
Viši sud u Beogradu je 2016. odlučio da "nema osnova" za hapšenje i izručenje dvoje radikala zato što Zakon Srbije o saradnji s Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštovanje suda.
Srbija je istovremeno izrazila spremnost da Jojiću i Radeti sudi pred domaćim sudovima.
Ovo tumačenje sud u Hagu je više puta odbacio, naglašavajući da Beograd i po međunarodnom pravu i po domaćem zakonu ima obavezu da sarađuje i u predmetima za nepoštovanje suda, kao što je ranije i činio.

Ministar pravde Srbije kritikovao sud u Hagu pred Savjetom bezbjednosti UN

Mađarski parlament izglasao je povlačenje te zemlje iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) - potvrdio je ministar vanjskih poslova ove zemlje Peter Sijarto.
- Mađarski parlament je upravo glasao za povlačenje iz MKS-a. Donošenjem ove odluke odbijamo da budemo dio politizirane institucije koja je izgubila svoju nepristrasnost i kredibilitet - objavio je Sijarto na društvenoj mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFM_Szijjarto%2Fstatus%2F1917162243449385059%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1917162243449385059%7Ctwgr%5E4d45c851760b653f18e951177cd0c866e5a3768d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Odluka je donesena nakon što je prijedlog zakona dobio podršku više od dvije trećine zastupnika u parlamentu.
Premijer Viktor Orban ranije ovog mjeseca najavio je izlazak Mađarske iz MKS-a, optuživši ovaj sud da je postao “politička institucija”.
Najava povlačenja poklopila se s posjetom izraelskog premijera Benjamina Netanjahua Budimpešti u aprilu. Mađarska je tada odbila postupiti po nalogu za hapšenje koji je MKS izdao protiv Netanjahua zbog navodne umiješanosti u ratne zločine u Gazi.

Mađarska se zvanično povukla iz Međunarodnog krivičnog suda

Bivši filipinski predsjednik Rodrigo Duterte uhapšen je danas na aerodromu u Manili po nalogu Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u vezi optužbe za zločin protiv čovječnosti, objavila je filipinska Vlada.
Duterte je uhapšen po dolasku iz Hongkonga i policija ga je privela po nalogu Međunarodnog krivičnog suda koji vodi istragu o masovnim ubijanjima dok je on bio predsjednik u okviru njegovog brutalnog rata protiv droge, saopštila je kancelarija aktuelnog predsjednika zemlje Ferdinanda Markosa.
Kako se dodaje, Duterteu je po dolasku na aerodrom generalni tužilac uručio nalog za hašenje MKS-a zbog zločina protiv čovječnosti i on je sada u pritvoru.
Neočekivano hapšenje izazvalo je pometnju na aerodromu gdje su Duterteovi advokati i pomoćnici glasno protestovali da njima i ljekaru nije dozvoljeno da mu se približe poslije privođenja.&nbsp;
- To je kršenje njegovih ustavnih prava - rekao je senator Bong Go, bliski Duterteov saradnik.
Duterte se nije izvinio za svoje brutalno suzbijanje droge, tokom koga su ubijene hiljade ljudi dok je on bio predsjednik zemlje od 2016. do 2022. godine i prije toga gradonačelnik grada Davaoa, piše BiBiSi (BBC).
U nalogu za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda poslatog filipinskim zvaničnicima, u čiju kopiju je agencija AP imala uvid, kaže se da postoji osnovana sumnja da je napad na žrtve bio rasprostranjen i sistematičan, da je sprovođen „tokom perioda od nekoliko godina“ i da „izgleda da su hiljade ljudi ubijene“.
Hapšenje Dutertea bilo je neophodno da bi se osiguralo njegovo pojavljivanje pred sudom, prema nalogu za hapšenje datiranom od 7. marta, u kome se dodaje da se očekivalo da će se bivši predsjednik oglušiti o poziv suda.
U nalogu dalje piše da iako Duterte nije više predsjednik, izgleda da i dalje ima znatnu vlast, i da s obzirom na rizik od miješanja u istragu i opasnosti za bezbjednost svjedoka i žrtava, sud smatra da je njegovo hapšenje neohodno.
Po hapšenju Duterte je pitao za osnovu naloga za hapšenje.&nbsp;
- Koji zločin sam počinio - pitao je bivši filipinski predsjednik.
Bivši predsjednički portparol Salvador Panelo osudio je hapšenje rekavši da je „nezakonito“ i da su se Filipini povukli iz MKS-a 2019. godine.
Sud je ranije saopštio da ima nadležnost na Filipinima zbog navodnih zločina počinjenih prije nego što se zemlja povukla iz suda kao članica.
Aktivisti su nazvali hapšenje „istorijskim trenutkom“ za osobe koje su stradale u Duterteovom ratu na drogu i za njihove porodice, saopštila je Međunarodna koalicija za ljudska prava na Filipinima.
- Duterteovo hapšenje je početak polaganja odgovornosti za masovna ubistva koja su definisala njegovu brutalnu vladavinu - rekao je predsjedavajući Koalicije.
Za sada nije poznato kada će Duterte biti prebačen u Evropu i predat Međunarodnom krivičnom sudu. Vlada je saopštila da je 79-godišnji bivši predsjednik dobrog zdravstvenog stanja.
MKS je počeo istraživanja ubistava vezanih za drogu pod Duterteom od 1. novembra 2011, dok je bio gradonačelnik Davaoa, do 16. marta 2019, kao o mogućim zločinima protiv čovječanstva. Duterte je povukao Filipine iz Rimskog statuta o osnivanju tog suda 2019. godine.
Duterteova vlada nastojala je da suspenduje istragu suda 2021. uz argument da filipinske vlasti već ispituju iste navode, i da MKS nema nadležnost u njihovoj zemlji.
Apelacione sudije MKS-a su presudile 2023. godine da istraga može da se nastavi i odbacili su protivljenje Duterteove administracije. Sud, čije sjedište je u Nizozemskoj, može da se uključi kada su zemlje nespremne ili kada nisu u mogućnosti da sude osumnjičenim u najtežim međunarodnim zločinima uključujući genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Predsjednik Ferdinand Markos Mlađi, koji je naslijedio Dutertea 2022. godine i ušao u oštar poliltički spor sa bivšim predsjednikom, odlučio je da se ne uključi ponovo u međunarodni sud. Ali je Markosova administracija saopštila da će sarađivanti sa MKS-om ako zatraži da se Duterte privede preko takozvane crvene potjernice, prema kojoj se od policija širom svijeta zahtijeva da nađu i privedu osumnjičene za zločine.

Bivši filipinski predsjednik Duterte uhapšen po nalogu Međunarodnog krivičnog suda

Ne smatram ispravnim uvođenje sankcija Međunarodnom krivičnom sudu - poručio je njemački kancelar Olaf Šolc kritikujući potez američkog predsjednika Donalda Trampa.
Šolc je to izjavio na marginama predizbornog skupa u Ludvigsburgu, prenosi dpa.
- Sasvim je u redu ljutiti se i raspravljati o određenim stvarima, ali sankcije su pogrešno sredstvo. One ugrožavaju instituciju koja bi trebalo da osigura da diktatori širom svijeta ne mogu nekažnjeno progoniti ljude i započinjati ratove - ukazao je Šolc.
Tramp je uvođenje sankcija opravdao tvrdnjom da je sud „zloupotrijebio moć“ kada je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i tadašnjeg ministra odbrane Joava Galanta.

Šolc: Ne smatram ispravnim uvođenje sankcije Međunarodnom krivičnom sudu

Visoki komesarijat UN za ljudska prava apelovao je danas na Sjedinjene Američke Države (SAD) da ponovo razmotre odluku o sankcijama protiv Međunarodnog krivičnog suda (MKS).
- Duboko žalimo zbog pojedinačnih sankcija koje su juče najavljene protiv osoblja Suda i tražimo (od SAD) da ponovo razmotre ovu odluku - rekla je portparolka Visokog komesarijata UN za ljudska prava Ravina Šamdasani za AFP.
Ona je rekla da bi MKS „trebalo da u potpunosti bude u stanju da sprovodi nezavisan rad – kada neka država nije voljna ili iskreno ne može da istražuje i pokrene krivični postupak, u skladu sa Rimskim statutom“.
Tramp je juče potpisao uredbu kojom se predviđaju sankcije prema MKS, a po pisanju američke štampe, riječ je o mjerama usmjerenim na finansije i vize za ljude povezane sa procedurama koje je pokrenuo taj sud.
MKS je izdao i nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanijahua koga je u utorak u Bijeloj kući primio američki predsjednik.
MKS je danas osudio odluku o uvođenju američkih sankcija tom sudu.

UN: SAD da ponovo razmotre odluku o sankcijama protiv Međunarodnog krivičnog suda

Međunarodni krivični sud (MKS) osudio je odluku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da uvede sankcije tom sudu.
- Međunarodni krivični sud osuđuje to što je SAD izdao nalog kojim nastoji da se uvedu sankcije svojim zvaničnicima i da naštete njihovom nezavisnom i nepristrasnom pravosudnom radu. Sud čvrsto stoji uz svoje osoblje i obavezuje se da će nastaviti da pruža pravdu i nadu milionima nevinih žrtava zločina širom svijeta, u svim situacijama pred njim - navedeno je u saoštenju, prenosi Rojters.
Pozivaju svojih 125 država članica, civilno društvo i sve nacije svijeta da se ujedine za pravdu i osnovna ljudska prava.
- Kažnjavanje Međunarodnog krivičnog suda ugrožava nezavisnost Suda i podriva sistem međunarodnog krivičnog pravosuđa u cjelini - napisao je predsjednik Evropskog savjeta lidera EU Antonio Košta na platformi društvenih medija Bluskaj (Bluesky), prenosi Rojters.
Nizozemska, zemlja domaćin suda sa sjedištem u Hagu, takođe je rekla da žali zbog sankcija, kao i šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Rad suda je od suštinskog značaja u borbi protiv nekažnjivosti - rekao je nizozemski ministar spoljnih poslova Kaspar Veldkamp u objavi na Iksu, navodi ovaj medij.

Međunarodni krivični sud osudio Trampove sankcije

Proces proširenja EU konačno je vidljiv i mjerljiv na primjeru Crne Gore, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i predsjednika Vlade Češke Republike Andreja Babiša, koji organizovan na marginama Ekonomskog foruma u Davosu.
Na sastanku je konstatovano da Crna Gora i Češka imaju dobre, prijateljske odnose, zasnovane na bliskim istorisjkim i kulturološkim vezama, te čvrsto savezništvo u NATO-u.
Odlukom da otvori Ambasadu Crne Gore u Pragu, Vlada Crna Gore je, saopštio je premijer Spajić, iskazala posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i produbljivanju ekonomske saradnje sa Češkom.
Predsjednik Vlade je istakao zahvalnost na snažnoj podršci Češke u evropskoj integraciji Crna Gore, posebno u predstojećem periodu u kome je Crnoj Gori potrebna dodatna političko-ekspertska pomoć, kao i na aktivnostima Češke u neformalnoj grupi zemalja članica EU „Prijatelji Zapadnog Balkana“.
Predsjednik Vlade je istakao da je ovo višestruko važna godina za napredak Crne Gore, godina u kojoj država obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, završava zatvaranje pregovaračkih poglavlja i domaćin je važnih međunarodnih inicijativa - Samita EU-Zapadni Balkan, predsjedava Berlinskom procesu i Fondu za Zapadni Balkan, a vodiće i Komitet ministara Savjeta Evrope od novembra 2026. do maja 2027. godine.
Premijer Spajić je predstavio plan zatvaranja svih preostalih pregovaračkih poglavlja Crna Gore sa EU do kraja ove godine, te intenzivan rad izvršne i zakonodavne vlasti, uz uključenost svih segmenata društva, na ispunjavanju evropske agende.
Ukazano je na važnost unapređenja ekonomske saradnje Crna Gore i Češke i zaključeno da potencijal za projekte od obostranog interesa postoji u oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, željezničke infrastrukture i drvne industrije.
Na sastanku je iskazano zadovoljstvo avio-povezanošću dvije zemlje, te saradnjom u oblasti željezničkog saobrraćaja, uz očekivanje da će češke kompanije nastaviti da učestvuju u projektima rekonstrukcije, modernizacije i održavanja crnogorskog željezničkog sektora.
Crna Gora, kako je istakao premijer Spajić, posebnu pažnju posvećuje jačanju bilateralnih odnosa sa susjedima i regionalnoj saradnji, te da će proširenje EU predstavljati istorijsku šansu za cijeli region Zapadnog Balkana.
Predsjednik Vlade Češke uputio je poziv premijeru Spajiću da u narednom periodu zvanično posjeti Prag.

Babiš poručio Spajiću: Konačno vidljiv i mjerljiv proces proširenja, Crna Gora u EU što prije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i lider i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ušli su u polemiku na društvenoj mreži Iks (X) nakon što je šef države kazao da Crna Gora poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Danske.
Knežević je pitao Milatovića "da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje kao i njihovu odluku da Kosovo i Metohija budu dio srpske države".
- Ili da preformulišem, koja je razlika između: "Dogodine u Prizrenu i Dogodine u Kopenhagenu - pitao je Knežević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F2013559546195653020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013559546195653020%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stigao je i odgovor od Milatovića u vidu pitanja: "Da li Vlada Crne Gore poštuje pravo Milana Kneževića na samoodređenje?".
- Konkretno, na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom? Jer, Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će - ne znamo. P.S. Možda dogodine - pitao je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013655371210985728%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013655371210985728%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević: Da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje; Milatović: Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će ne znamo

Bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko potpisao je dokument kojim potvrđuje da će se Bjelorusija pridružiti „Odboru za mir“, koji osniva američki predsjednik Donald Tramp, poručivši da za članstvo nije potrebna uplata od milijardu dolara.
Vijest je objavila bjeloruska državna novinska agencija BelTA, a prenio ju je portal Juropean Pravda.
<h3>„Spremni smo postati osnivači“</h3>
U izjavi koju prenosi BelTA, Lukašenko je potvrdio da je zvanično prihvatio američku inicijativu.
- Potpisao sam odgovarajući dopis Sjedinjenim Američkim Državama, u kojem navodimo da smo spremni prihvatiti njihov prijedlog i postati osnivači ovog Odbora- rekao je Lukašenko.
U dokumentu se navodi da će se statut Odbora za mir sprovoditi prema planiranoj proceduri, „kako je utvrđeno u pismu američkog predsjednika“.
<h3>Lukašenko: Nema nikakve milijarde</h3>
Odgovarajući na pitanja o stvarnim uslovima ulaska u „Odbor za mir“ i o glasinama da je za članstvo potrebna uplata od milijardu američkih dolara, Lukašenko je takve navode odbacio.
- Ti bolesni ljudi su opet poludjeli. Dovoljno je pročitati dokument. Nikakav novac nije potreban- rekao je Lukašenko.
<h3>Blumberg: Tramp traži milijardu dolara</h3>
Ranije je Blumberg objavio da je francuski predsjednik Emanuel Makron odbio poziv Donalda Trampa da se pridruži „Odboru za mir“, koji američki predsjednik planira osnovati.
Prema istom izvoru, Tramp navodno traži uplatu od milijardu dolara od država koje žele osigurati stalno mjesto u tom tijelu, koje se u Vašingtonu razmatra kao moguća alternativa Ujedinjenim nacijama.
Blumberg je takođe izvijestio da je Tramp pozvao niz evropskih država, Kanadu, kao i Rusiju i Bjelorusiju, da se uključe u novu inicijativu.

Lukašenko potpisao pristupanje „Odboru za mir“

Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

Tag: medunarodni-krivicni-sud