Prvo izdanje Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici, održano od 30. septembra do 5. oktobra 2025, okupilo je brojne autore iz Crne Gore, regiona i Evrope, potvrđujući da Podgorica postaje značajno središte savremenih književnih tokova i dijaloga kultura, naveli su organizatori.&nbsp;
Tokom šest festivalskih dana održano je više od trideset književnih predstavljanja, radionica i razgovora, a publika je imala priliku da upozna autore koji oblikuju savremenu književnu scenu u regionu i na širem evropskom prostoru.
- Pretprogram Poezija u centru najavio je šestodnevni fokus na knjige i književnost. A interesovanje publike već na prvim programima nakon svečanog otvaranja, na kojima su svoje najnovije romane predstavili Boris Dežulović i Goran Marković, najavila je atmosferu koja je obilježila cijeli festival. Brojna publika ispratila je promocije najvažnijih savremenih autora iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Italije i Irske - ističu u saopštenju.
Promovisana su najnovija izdanja objavljena 2024. i 2025. godine, od kojih je čak 11 u Podgorici imalo svoju prvu promociju: roman Borisa Dežulovića „Tko je taj čovjek“, zbirke poezije Ilije Đurovića „Ostaci straha“, Dejana Aleksića „Magnetno polje“ i Barbare Delać „Strahovita nježnost“, drama Lejle Kalamujić „Na slovo F“, zatim prevodi poezije Inger Kristensen pod naslovom „To“, romana „Madam Lazar“ Tajga Mak Gonaganja, kao i prvi prevod na neki od južnoslovenskih jezika kultne zbirka didaktičkih uputstava za nastavnike „Gramatika mašte“ Đanija Rodarija. Premijerno je predstavljen i prevod stripa „Žulijan“ legendarnog italijanskog crtača Karla Lukarelija, kao i prevodi poezije Pavla Goranovića i proze Nikole Nikolića na italijanski jezik.
- Prvu antologiju regionalne queer poezije pod znakovitim naslovom Rušenje četiri zida, promovisali su Denis Ćosić i Alen Brlek a priliku da predstave svoja nova osvarenja imali su i Senka Marić, Miljan Milanović, Savo Stjepović i Rok Vičnik. Savremenu makedonsku scenu su u razgovoru sa Vaskom Raičevićem predstavili Ljiljana Pandeva, Julijana Veličkova i Andrej Al-Asadi, dok je uzbudljive odlomke iz svog već nagrađenog novog romana Bekos pred brojnom publikom čitao Enes Halilović. Veliko interesovanje publike probudila je i nova zbirka Radmile Petrović Nisam znala šta nosim u sebi koja kombinuje lične i društveno kritičke tonove. O važnosti književnosti sjećanja u regionu na ubjedljiv način govorila je Adisa Bašić predstavljajući svoj dokumentarni roman Knjiga o Almiru, dok je poeziju Predraga Lucića objedinjenu pod naslovom Južno dvorište promovisao Damir Šodan - precizirano je u saopštenju.
Od autora sa šireg evropskog prostora svoju prozu su u Podgorici predstavili irska autorka Evelin Konlon i italijanski savremeni romanopisac Vinsa Galiko. Festival je bio i prilika da se predstave nova izdanja crnogorskih autora i njihovi prevodi na druge jezike.&nbsp;
- Publici su predstavljene knjige Nikole Nikolića, Pavla Goranovića, Barbare Delać, Ilije Đurovića, kao i tri naučne monografije: Istorija crnogorske kulture u izdanju Centra za kulturu Cetinje i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Njegoš i italijanska kultura Vesne Kilibarde i Andrić i Italija Marije Mitrović u izdanju Akademske knjige - navodi se u saopštenju.
Značajan dio programa bio je posvećen renomiranim književnim časopisima iz Crne Gore i regiona koji već decenijama prate glavne književne tokove i održavaju kontinuitet kritike.&nbsp;
- Predstavljeni su: Odzivi iz Bijelog Polja, zagrebački časopis Tema, čiji je posljednji broj posvećen savremenoj crnogorskoj poeziji i prozi, kraljevačka Povelja i časopis Polja iz Novog Sada - ističu organizatori.
Poseban segment Festivala bio je posvećen djeci i mladima, uz fokus na razvijanje kulture čitanja i prepoznavanja književnih vrijednosti.&nbsp;
- U biblioteci „Radosav Ljumović“ održane su radionice za osnovce sa Biljanom Milićević i Jasnom Ivanović, tri čitalačke radionice u srednjim školama, te panel diskusija Čitanje bez ograničenja sa profesorkama Dušankom Popović, Jasminom Nikčević i Magdalenom Smolović. Predstavljena su nova izdanja za djecu crnogorskih autora Marije Rašković, Žarka Vučinića i Nikole Kasalice, a posebno je zapažena promocija prevoda Rodarijeve Gramatike mašte. Najmlađa publika uživala je i u predstavi Super Zvjezdana u organizaciji Evropske kuće - navodi se u saopštenju.
Umjetnost stripa predstavljena je u tri zasebna programa: gostovanje italijanskih autora stripa Karla Lukarelija, Stefana Fantelija i Marčela Manđantinija koji su govorili o ulozi stripa u savremenoj popularnoj kulturi, omogućila je Italijanska ambasada, dok je o francusko-crnogorskim vezama u devetoj umjetnosti govorio Luka Rakojević.
- Prateći muzički, dramski i izložbeni programi upotpunili su program i festivalsku atmosferu. Tokom festivalskih dana na platou ispred Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ postavljena je izložba „Stvarati na francuskom“. Festival je otvoren pozorišnom predstavom „Prah“ po tekstu Đerđa Špira i koncertom grupe Leb i sol, a završen muzičkim programom Veče sa Leonardom Koenom u izvedbi Maje Posavec i Ivana Kapeca - kazali su organizatori.
Generalni sponzor Međunarodnog festivala književnosti bila je kompanija Mtel, dok su pokrovitelji manifestacije Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ambasade Italije i Francuske u Crnoj Gori i Evropska kuća u Podgorici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podgorica postaje značajno središte savremenih književnih tokova i dijaloga kultura

Posljednji dan Međunarodnog festivala književnosti donosi raznovrstan i inspirativan program.
&nbsp;U 11 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ biće organizovan "Dan za čitanje" – radionica kreativnog pisanja sa Jasnom Ivanović za osnovce od 9 do 12 godina: Stilske vježbe (izmjena teksta po zadatku).
U Galeriji "Art" biće održana promocija romana Sava Stijepovića „Trijumvirat“. Sa autorom će od 16 sati razgovarati Aleksandar Šurbatović.
Sat kasnije biće promovisan roman Anta Zlatka Stolice „Ulica Marte Algerich", a sa njim će razgovarati Slađana Kavarić Mandić.&nbsp;
Promocija zbirke poezije „Ostaci straha“ Ilije Đurovića biće održana u 18 sati, a sa autorom će razgovarati Srđan Gagić.
Promocija knjige poezije Zvonka Karanovića „Box Set 2“ planirana je u 19 sati. Razgovor će voditi Nikola Nikolić.
Veče sa Leonardom Koenom – koncert Maje Posavec i Ivana Kapeca počeće u 20 sati u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.
Ulaz na sve programe je slobodan.
Generalni sponsor Međunarodnog festivala književnosti je Mtel.

Bogat program posljednjeg dana Međunarodnog festivala knjiđevnosti

Ljubitelji devete umjetnosti uživali su u promociji stripa „Zagor“ Stefana Fantelija i Marčela Mandjantinija petog dana Međunarodnog festivala književnosti. Zagor je dio opšte kulture, nije samo strip, to je neka vrsta religije. On nas je podizao, obrazovao, vaspitavao, a visoko i sad hodi komercijalnim strip vodama, istaknuto je na promociji. Vlasnik striparnice Mr No - Dražen Baletić, istakao je važnost Zagora među ljubiteljima stripa u Crnoj Gori. - Mnogo bi bilo da kažemo da je Zagor život, ali na ovim prostorima i te kako jeste. Pored Alana Forda, Zagor je najtiražniji i najpopularniji lik na ovim prostorima - naglasio je Baletić.&nbsp; Marčelo Mandjantini je bio čitalac Zagora, kao skoro svi Italijani, imao je veliku strast ka crtežu, njegovao je i pomislio da to može postati njegovo zanimanje.&nbsp; - To je ostvarenje mog dječačkog sna. Zagor je snažan, veoma voljen lik, koji priča dogodovštine iz različitih ambijanata i stimuliše kreatore i crtače. Iznenađujuće mi je da vidim kakav prijem imamo na Balkanu, ovo mi je treći put da dolazim u Crnu Goru. Prijem ovdje je mnogo topliji negoli u Italiji - podijelio je Mandjantini. S druge strane, Stefano Fanteli je prvi put u našoj zemlji i naišao je na sjajan prijem. A da radi Zagora mu je bila želja oduvijek. - Nijesam počeo kao autor stripa poput Zagora, ali uvijek sam htio da dođem do njega, to mi je bio omiljeni strip. Zagor nije najprodavaniji strip u Italiji, možda je treći ili četvrti, ali je u posljednih 10 godina izgubio najmanje čitača, što je značajan podatak - naglasio je Fanteli. Publika Festivala književnosti sinoć je bila u prilici i da se upozna sa jedinstvenim italijanskim stripom "Žulijan", čija je radnja smještena u doba Francuske revolucije, a ujedno i njegovim autorom, italijanskim piscem i novinarom Karlom Lukarelijem. Sa Lukarelijem je, i to ne samo o ovom stripu, već njegovom radu uopšte, razgovarala ambasadorka Italije Andreina Marsela i italijanski pisac, i takođe novinar, Vins Galiko, koji zahvaljujući italijanskoj Ambasadi gostuje i ove godine u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005101040_7eeaa6bc11fbb7a6e0aea611c51f6dfb6c78ccf1c673872ea4e3f20947a2a6d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251005101040_7eeaa6bc11fbb7a6e0aea611c51f6dfb6c78ccf1c673872ea4e3f20947a2a6d5" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Međunarodni festival knjiženosti"> </figure>  Ambasadorka Marsela kazala je da je velika čast predstaviti crnogorskoj publici autora Lukarelijevog formata. - On je književnik, strip autor, kreator podkasta, radio novinar, televizijski autor...To govori o njegovoj veličini. Zajednički imenitelj svemu što stvara je krimi, noar, svijet misterija. On je pristupio tom žanru na jedinstven način. Osoben je njegov stil, on ima poseban dar za pripovijedanje. Uvodi vas strastveno u svoje priče i čini da ih snažno doživite - kazala je Marsela. Galiko ističe da Lukareli u Italiji već ima status mita. - On je nešto gigantsko za italijansku publiku. Vlada velikim brojem umjetničkih polja. Posjeduje moć i kapacitet da ispriča i neke neprijatne priče, zna da ide protiv institucija u slučaju da se ne ponašaju kako treba - kazao je Galiko. Govoreći o svom stvaralaštvu Lukareli ističe da je bio sklon ekperimentisanju u žanrovima, ali da se uvijek trudio da njegove priče budu zanimljive i misteriozne. - Čak i da pomalo uplaše publiku, To je ono što je konstanta, a ostalo se smjenjuje, kontekst, detalji iz istorije, one male sitne stvari, ne one opštepoznate, jer svi znamo kako je neki događaj iz istorije počeo i kako se završio. Neki od mojih junaka mi se nimalo ne dopadaju ali me zanimaju, veoma su mi važni. Mnogi od njih nastali su sasvim slučajno. Tako sam napisao brojne likove, jednostavno ih sretnem u životu, neko se pojavi, ispriča mi svoju priču &nbsp;kazao je Lukareli. Zbirka poezije Dejana Aleksića „Magnetno polje“ objavljena ove godine u ediciji Džepni anagram, ujedno četvrta samostalna zbirka poezije koju objavljuje u izdanju KC Novi Sad, predstavljena je podgoričkoj publici u galeriji „Art“. - Ova knjiga je u neku ruku iskorak iz njegove ranije poetike. „Magnetno polje“ je iskorak iz zone komfora, i ize ove zbirke slobodno mogu nastati dva posebna rukopisa, možda bi formalno bili mnogo koherentiiji, ali je ovako daleko zanimljivije - istakao je na predstavljanju Alen Bešić. Ovo je četvrta knjiga u izdanju KC Novi Sad, ukupno, trinaesta, naglasio je Aleksić. - Koliko god da čovjek nije sklon sujevjerju ipak ga taj broj 13 malo lecne. Moj razvojni put suštinski može da se predstavi u dvije faze, prvih šest knjiga obuhvatale su pjesme pisane stalnim oblicima, a tek kasnije, što je malo neobičnije, pojavljuju se pjesme u slobodnom stihu, od sedme knjige, tačnije. To nisam izabrao kao dio programa, već je došlo spontano, vrlo moguće, iz osjećanja sigurnosti. Sigurnije sam se osjećao u tim kanonskim oblicima, to je bio izraz početničke nesigurnosti, koja je potrajala - pojasnio je autor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005101040_43c96138dfb72a1bc7246da8259e94d53bd9f2b8e16fc60c41fc6eb63491b9cd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005101040_43c96138dfb72a1bc7246da8259e94d53bd9f2b8e16fc60c41fc6eb63491b9cd" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Međunarodni festival knjiženosti"> </figure>  Knjiga „Južno dvorište“, uglednog hrvatskog novinara, satiričara i pozorišnog reditelja Predraga Lucića predstavljena je za kraj petog dana Festivala. O knjizi posthumno publikovanoj u dva toma govorio je urednik izdanja i Lucićev prijatelj Damir Šodan. - Znamo što je u Feral tribjunu učinio za slobodoumlje na našim prostorima. Čitavog života je pisao, poeziju, dnevnike, tekstove, njegova zaostavština je ogromna. Lirska poezija je bila način njegovog preslišavanja sa svijetom. U trenutku kada je htio objaviti liriku počeo je rat i on počinje rad u Feral tribjunu na satiričnoj poeziji. Kada su topovi zagrmjeli njegova muza nije utihnula već progovorila. Učinio je da se u teškim vremenima uspijemo nasmijati - kazao je Šodan. U stvaranju poezije veliku je ulogu imala Lucićeva ljubav prema muzici, smatra Šodan. - Uvijek je bio korak ispred, poznavao je dobru muziku, bio je njome opsjednut, to se čuje u i njegoj poeziji. Njegovi tekstovi za novine su takođe melodični. I novinarstvo je pretvarao u literaturu, ako ne u poeziju - kazao je Šodan. Dugogodišnje prijateljstvo datira od školskih dana kada su imali bend. - Imao je fenomenalne tekstove, neke od tih songova ću večeras izvesti, pisao je na dalmatini, našem dijalektu - kazao je Šodan. Lucić je, prema riječima Šodana, bio nevjerovatan erudita, koji je odlično poznavao književnost, ali i umjetnost uopšte. - Sve je živo pročitao, podvlačio, prepisivao u bilježnice, znao je Remboa u dušu, simbolizam, američke bitnike, poznavao je latino -američki roman, bio je izuzetno obrazovan. Bio je osebujna ličnost, a najviše od svega je htio biti Džim Morison ili Igi Pop na neki svoj način. Nosio je u sebi taj rokerski duh, duh pobune - zaključio je Šodan.

Mandjantini: Zagor ostvarenje mog dječačkog sna; Baletić: Na ovim prostorima je život

Koncert "Veče s Leonardom Koenom" biće održan sjutra, u nedjelju 5. oktobra, u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović", kazali su iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.
Razlog su nepovoljne vremenske prilike.
Početak koncerta zakazan je za 20 sati.
Ulaz je slobodan.

Koncert "Veče s Leonardom Koenom" u Velikoj sali KIC-a "Budo Tomović"

Radionicom „Dan za čitanje“ u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, predstavom „Super Zvjezdana“ i brojnim razgovorima o književnosti, stripu i izdavaštvu obilježen je peti dan Festivala književnosti. Program je obuhvatio i predstavljanje savremene makedonske scene, kao i izdavačkih aktivnosti iz Crne Gore, Srbije i regiona.
Peti dan Festivala književnosti počeo je programom "Dan za čitanje" u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović". Radionicu za osnovce od 9 do 12 godina vodila je Jasna Ivanović. Polaznici su bili u prilici da se upoznaju sa publicističkom formom sa posebnim akcentom na najomiljenijem dječijem časopisu ovih prostora - Politikinim Zabavnikom.
U sklopu pratećeg programa Festivala književnosti na platou između NB “Radosav Ljumović” i Gradskog parlamenta izvedena je i predstava za djecu „Super Zvjezdana“, u organizaciji Evropske kuće. Super Zvjezdana” je junakinja iz budućnosti koja kroz svoje avanture uz Taru i Sovu uči djecu (i nas odrasle) da se brinemo o prirodi, poštujemo različitosti, i da su solidarnost, zajedništvo i znanje zaista naše super moći.
I knjiga “Gramatika mašte. Uvod u izmišljanje priča”, autora Đanija Rodarija, predstavljena je u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” u sklopu Festivala. Rodarijeva “Gramatika mašte” je svojevrstan pedagoški priručnik i priručnik za maštu, ali i brojna djela namijenjena djeci, a i roditeljima. O knjizi su razgovarali Svetlana Kalezić-Radonjić, Radmila Lazarević i Desanka Jauković.
“Balončići donose” razgovor sa teoretičarem stripa Lukom Rakojevićem o stripu i francusko-crnogorskim vezama u devetoj umjetnosti, održan je u galeriji Art, petog dana Festivala. Naziv "Balončići donose" kroz akronim krije BD – skraćenicu kojom je označen jedan dio stripovskog svijeta. Prije 200 godina francuski autori su se bavili temama u ovim krajevima svijeta, samim tim postoji veliki broj umjetnika, fotografa, arhitekata, koji su ostavili tragove u Crnoj Gori.
- Postoji interesantna priča o Žilu Vernu i knjazu Nikoli, jedno poglavlje svoje knjige smjestio je u Kotoru, a brod je završio kod knjaza Nikole. S druge strane, Kralj Nikola je završio u Korto Maltezeu. TinTin - esencijalni serijal u jednoj epizodsi bavi se malom zemljom koja ima izlaz na more, živopisnog pejzaža, pod planinama i morem, pod osmanskim carstvom, njen glavni grad može biti i Sarajevo, i Tirana i Podgorica. Što se prevoda tiče, ‘Asteriks na Korzici’, epizoda, u prevodu Đorđa Dimitrijevića dobija zanimljivu auru, gdje postoji puno sličnosti sa Crnom Gorom, Korzika je opisana kao zemlja krvne osvete, sireva, ponositog naroda. Konekcija sa Crnom Gorom je jasna i prevodilac daje Korzikancima čist crnogorski govor - kazao je Luka Rakojević.
Izdavačka djelatnost Kulturnog centra Novog Sada i časopis “Polja” predstavljeni su u Narodnoj biblioteci Radosav Ljumović, u okviru Festivala književnosti. Urednik Alen Bešić govorio je o najnovijoj produkciji posebno se osvrnuvši na nekoliko knjiga koje su publikovane u ediciji "Integrali".
- Jedna od ključnih je i edicija Integrali koja je osnovana sa idejom da se bavi problemom žrtve, manjinskog, etničkog ili seksualnog, transregresivnog - kazao je Bešić.
Pored pokretanja nekoliko novih edicija, nedavno je, kako je istakao, osvježena i estetika knjiga, kao i redizajniran sajt putem kojeg sve više djela dopiru do čitalaca.&nbsp;
Od knjiga iz novije produkcije posebno je izdvojio “Japansku hroniku”, autora Nikole Buvijea, zatim “Težinu sveta”, Petera Handkea, kao i djelo Rodolfa Fogvila “Oklopnici”, koje se bavi foklandskim ratom.&nbsp;
Bešić je istakao da je jedan od bestselera u njihovoj produkciji “Vuci svoje ralo po kostima mrtvih”, autorke OlgeTokarčuk, čije je drugo izdanje je u pripremi. A kada je riječ o časopisu Polja, koji ima kultni status među ljubiteljima književnosti, izdvojio je izdanje koje je posvećeno palestinskom pjesniku Mahmudu Dervišu. Razgovor sa Bešićem vodila je Valentina Knežević, umjetnička direktorka Festivala književnosti.
Na festivalu je predstavljena i izdavačka djelatnost Narodne biblioteke Stefan Prvovenčani iz Kraljeva, sa posebnim osvrtom na časopis Povelja. Dejan Aleksić je podsjetio da je Povelja jedan od najstarijih književnih časopisa na ovim prostorima , koji izlazi od 1971. godine. Takođe, osvrnuo se na biblioteku Poezija danas u kojoj su objavljeni najznačajniji pjesnici današnjice.
- &nbsp;To je najrepezentativnije pjesničko kolo u Srbiji danas, a u pripremi je upravo 220 knjiga - kazao je Aleksić.
Dodao je da NB Stefan Prvovenčani ima šest stalnih biblioteka, a poslednja u nizu osnovana je ove godine.&nbsp;
- Ta je biblioteka bijenalna, u okviru nje ćemo svake druge godine objavljivati rukopis odabran na konkursu za Nagradu Goran Petrović koju smo ustanovili - kazao je Aleksić.
Dugogodišnja urednica Povelje Ana Gvozdenović osvrnula se na koncepciju časopisa, kao i na njegov značaj i tradiciju. Časopis je prepoznatljiv i po dodacima koji uz njega izlaze - Vidi čuda, u kom pisci govore o svom djetinjstvu i Preporučeno koje donosi prevode proznih djela.
U galeriji Art predstavljena je i savremena makedonska književna scena – stvaralaštvo Ljiljane Pandeve, Julijane Veličkove i Andreja Al-Asadija.
- Autorima u Makedoniji, ali i publici koja prati kulturu, nužno je da postoji festival u Skoplju, publika nam je žedna i gladna, pa nam je književna razmjena neophodna. Malo je nerazumno baviti se kulturom danas, otpočeti festival. Sa skromnih 700 eura od grada Skoplja organizovali smo prvo izdanje. Inat nas motiviše da idemo dalje. Imamo za koga da radimo, tu leži smisao… - kazala je Veličkova, koja je osnovala Skopski pjesnički festival.
Al-Asadi smatra da je poezija postala ponovo vidljiva i da se ponovo aktualizuje u Makedoniji, pogotovo među mladim ljudima.
- Mislim da smo napravili dobar korak sa Festivalom, ohrabrili mlade da čitaju i pišu. Podstiče se mlada književna scena, što pravi veliku razliku u Makedoniji. Što se mene tiče, zanima me univerzalno tretiranje ljudske duše, arapskog sam porijekla, a moje stvaralaštvo je fuzija između englesko-američkog, makedonskih poeta, persijska književnost, to je jedan miks, jedan bogat koktel - kazao je autor.
Bez jezika nemamo ni literature, ali mi jezik više odmaže nego što pomaže, primijetila je Ljiljana Pandeva.
- Dok pišem nisam lektor, nego sam književnik i stvarno pravim greške jer se izražavam kao autor. Nedavno mi je ukazano na to da su moja djela prožeta istorijskim temama, iskreno, nisam bila svjesna da me te teme interesuju, da mi leže. Shvatila sam da zaista bez istorije ne mogu da pišem, čak i moj novi roman, koji za mjesec dana izlazi iz štampe, bazira se na istorijskim faktima - otkrila je Pandeva.

Peti dan Festivala književnosti u znaku dječje mašte, stripa i savremenih književnih scena

Četvrtog dana Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici predstavljen je i roman italijanskog autora Vinsa Galika "Kalabrijski talas", koji u prvi plan ponovo stavlja svog junaka, istražitelja Mima Kastelija iz Kalabrije. - U prvoj knjizi "Bog moreuza", koji govori o kazni, naš lik se, između ostalog, oženio, a u drugoj Mimo napušta Kalabriju i seli u Njemačku, gdje prati policijsku istragu sa njemačkim kolegom. Ovaj junak je odlično prihvaćen, Mimo Kasteli je heroj svih vremena, radi se o jakom, snažnom policijskom inspektoru, čovjeku sa slabostima sa kojima se čovjek može poistovjetiti. Ovo je tipično italijanska priča, sudbina… - naglašeno je na promociji. Autor je pojasnio odakle ideja vezana za ličnost Mima Kastelija. - On je ličnost serijskih romana, i cilj mi je bio da kreiram univerzalni svijet Mima Kastelija. Želio sam da govorim o Kalabriji, van stereotipa, u pričanju italijanske istorije kroz komad Kalabrije i ličnost. Postoji povezanost između knjiga "Pokaži mi poštovanje", "Bog moreuza" i "Kalabrijski talas". Mimo se promijenio u ‘Kalabrijskom talasu’, a još više će u narednom tekstu - pojasnio je Galik, koji je i čitao odlomke iz romana. Uslijedila je promocija knjige dnevnika Senke Marić "Ljudi". Prema riječima Nikole Nikolića, Marić je nagrađivana pjesnikinja, urednica, prozna književnica, i ova knjiga je nešto novo za njeno spisateljsko iskustvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004101052_92dae782672b8a4265270c4ac1c462e897e222bd15daa7bcf89c4e7fecd1ff54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251004101052_92dae782672b8a4265270c4ac1c462e897e222bd15daa7bcf89c4e7fecd1ff54" data-rendition-name="original" width="1920" height="1277" loading="lazy" alt="Međunarodni festival književnosti"> </figure>  Marić nas u ovoj publikaciji vodi duboko u svoju unutrašnjost: kroz razmišljanja, uspomene i intimne trenutke boravka na međunarodnoj rezidenciji pisaca u Ajovi 2023. godine. - Dobila sam poziv da pišem dnevnik prvi put prije četiri-pet godina, kad je moj roman "Kintsugi tijela" bio svjež u očima javnosti, ali nisam bila zadovoljna kako su me brkali sa mojom fiktivnom junakinjom. Pisanje dnevnika je bilo zadnja stvar koju želim da radim na svijetu, zahvalila sam se i odbila, ali desilo se to da sam u avgustu 2023. godine otišla u Ameriku na tri mjeseca, gdje sam provela vrijeme sa 35 ljudi iz svih krajeva svijeta. I, kada su mi opet prišli sa istom ponudom, u euforiji od svih tih ljudi, književnosti i svega rekla sam, naravno -prisjetila se književnica, koja je "Ljude" počela da piše tri sedmice nakon povratka iz Ajove. Ipak, postojao je određeni otpor prema potpunoj varijanti ispovjednosti. - Problem je koliko ti možeš sebe dati u tekstu, uvijek ostaje dio koji je nedorečen, momenat stvari koje sakrivaš, prikrivaš…Pošto sam se upustila u neku bitku s tim bilo je vrlo zanimljivo i zahtjevno otkrivati kako pisac to radi, tada nastaje književnost koja ima smisla - pojasnila je Marić na promociji. Predstavljanjem zbirke poezije Barbare Delać, pod nazivom "Strahovita nježnost", spuštena je zavjesa na četvrti dan Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici. - Utisak je da se ova knjiga značajno razlikuje u odnosu na prve dvije, dominantno u introspektivnom i intimnom tonu, u pjesmama ima mnogo više autorke, poetika se razvijala i mijenjala skupa s njom - ocijenila je na predstavljanju Marija Vujošević. Delać je pojasnila da se tokom stvaranja svaki put bavi stvarima koje je preokupiraju. - I ima me i nema u svakoj mojoj knjizi, s druge strane, bilo mi je važno da se bavim jezikom prije svega. Bitno mi je da imam svoj autentični izraz, svaka tema ima svoj pristup jeziku. Kada su počele da me preokupiraju teme nježnosti i ranjivosti shvatila sam da poeziji moram prići iz drugog ugla, i da je potrebno dublje i hrabrije zadrijeti u sebe. Tu se moja poetika mijenja - istakla je mlada pjesnikinja.

"Kalabrijski talas", "Ljudi" i "Strahovita nježnost" pred podgoričkom publikom

Drama o mentalnom zdravlju i prijateljstvu “Na slovo F” sarajevske autorke Lejle Kalamujić, nagrađena na konkursu Narodnog pozorišta u Sarajevu, predstavljena je publici festivala u Podgorici. Uz nju, promovisana su nova izdanja posvećena DDR književnosti, poezija Hajnera Milera i roman “Bekos” Enesa Halilovića.
Drama “Na slovo F” Lejle Kalamujić, nagrađivane sarajevske spisateljice, prepoznatljive po književnoj osjetljivosti i istraživanju marginalizovanih tema, predstavljena je sinoć publici Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici.&nbsp;
Ova drama, koja je pobijedila na konkursu Narodnog pozorišta u Sarajevu, u fokus stavlja usamljenost, mentalno zdravlje, stigma, ali i prijateljstvo između dvoje mladih ljudi, Nele i Alena, koji su se sreli na psihijatrijskom odjeljenju.
Tema mentalnog zdravlja je, prema riječima autorke, jedna iz spektra njenih opsesivnih tema, ali joj je ovoga puta bila intrigantna danas zapostavljena tema prijateljske ljubavi.
- U trenutku u kom se nalazimo imam potrebu za empatijom i solidarnošću, potrebu da djelima razotkrivam potencijale ljudi koji su zaboravljeni i na koje se nije obraćala pažnja godinama - kazala je Kalamujić.
Dodala je da dramska književnost, iako se čini manje prisutnom, ima svoju tradiciju i vrijednost.
- Danas će vas svi izdavači pokušati ubijediti da svaki književni tekst pretočite u roman. Drama je dio mog ličnog senzibiliteta, uvijek sam čitala dramu. Izbacivati dramu iz književosti ne znam gdje će nas odvesti. Drama je i književnost, ona ne pripada samo pozorištu. Drame se i danas čitaju. Istina, ranije su se čitale više, ali ko zna možda će se za desetak godine ponovo čitati više - zaključila je Kalamujić.
Književnost DDR-a – nova izdanja izdavačke kuće sa konceptom - Radni sto, i ujedno prevod knjiga Hajnera Milera, Bojane Denić, predstavljeni su u nastavku trećeg dana Međunarodnog festivala književosti.
Prevodi iz njemačke književnosti nisu mnogo česti, postoji tu jedna praznina, posebno kada je riječ o književnosti istočne Njemačke, DDR-a, i savremene književosti, koja se naslanja na književnost DDR-a, naglašeno je na promociji.
- Pojam DDR književnosti dosta je nestabilan, što je uzbudljivo. Koncept mi je oduvijek bio jasan i prije negoli sam artikulisala ideju izdavačke kuće, tačnije, oduvijek sam znala, jer se tom književnošću bavim, znači izašlo je iz mog čitalačkog habitusa. Počela sam stidljivo, prije osam godina, očekivala sam da odmah na samom početku budem diskreditovana samim programom, koji je veliki - kazala je Bojana Denić, osnivačica Radnog stola i prevoditeljka.
Hajner Miler jedan je od najvećih njemačkih dramaturga, pozorišnih reditelja i pjesnika u dvadesetom vijeku.
- U Hajneru Mileru nalaze se odgovori na sve probleme danas. Njegovo stvaralaštvo počiva na istoriji...jezik, religija, rat, kapitalizam - istaknuto je, između ostalog, na predstavljanju.
Uslijedila je promocija knjige poezije Hajnera Milera „Anđeo očaja“ u prevodu Dragoslava Dedovića, koji je najprije objasnio zašto baš Miler, a ne neko drugi.
- Zbog načina na koji je doživljavao sopstvenu, ali i veliku istoriju, on je shvatio da se to događa sa njegovim životom. Devedesetih sam imao sličnu percepciju i iskustvo, jer sam otišao da ne bih bio ubijen, obreo se bez jezika, u Njemačkoj, igrom slučaja moja djevojka je radila u Nirnbergu. Tri godine smo ja i Miler u isto vrijeme živjeli u Njemačkoj, ali nisam mogao da dođem do njega. Shvatio sam da je njegov osjećaj za istorijske lomove skoro identičan s onim što ja osjećam, a da su takvi glasovi usljed prašine koja se podigla usljed rušenja zida - pojasnio je prevodilac.
Dodaje da je Miler imao tri faze.
- U prvoj je naznačio mogući kraj strašnog, svaki anđeo je strašan, vjerovao je u socijalistički projekat, ali je sumnjao da li je cijena ispravna. Kada su došle '60-te i olovne '70-e, kad se sudario sa esencijalnom glupošću sistema postao je skeptičan, onda je rekao 'Naš raspon je između malo i ništa'. Postoji izvjesna doza melanholije u njegovim stihovima, tzv. lijeva melanholija, što me privuklo njemu - kazao je Dedović.
Novi roman srpskog pisca Enesa Halilovića “Bekos” zatvorio je treći dan Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici. Sa istaknutim piscem i pjesnikom razgovarala je umjetnička direktorka festivala Valentina Knežević koja je navela da roman „Bekos“, iako nedavno objavljen, već ima jedno književno priznanje i to „Kosarin vijenac“ koji se dodjeljuje u Crnoj Gori.
Halilović kaže da ga raduje tako dobra i brza recepcija njegovih djela.
- Čim su ljudi čitali moju novu knjigu to znači da su nešto i očekivali i da smatraju da imam nešto da kažem. Ili sam možda rekao nešto što im je značilo. Duboko vjerujem da svaki pisac cijelog života piše jednu knjigu. Mnogi pisci ne uspiju da napišu sve dobre knjige. Ima velikih pisaca koji su napisali samo jednu dobru knjigu i to je sasvim dovoljno - kazao je Halilović.
Roman „Bekos“, kako je kazao, omaž je priči i pričanju.
- Poezija bi postojala čak i kada bi svi ljudi bili nepismeni, jer bi je kazivali, pjevali. Ne znamo šta je starije proza ili poezija. Nema stručnjaka koji to može da nam objasni. U korijenu svega je usmenost, govor, čovjekova riječ - kazao je Halilović.
Najvažnije je, dodaje, da je priča zanimljiva.
- Toga se uvijek držim. Pričam ono što je meni zanimljivo i nadam se da će biti zanimljivo i drugima. Stalno rizikujem da tumačim svoju umjetnost, ali ko će ako neću ja - kazao je, pored ostalog, Halilović.

Drama “Na slovo F” Lejle Kalamujić otvorila treći dan Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici

Bogat program četvrtog dana Međunarodnog festivala književnosti donosi radionice za najmlađe, promocije knjiga za djecu, razgovore sa piscima, te susrete sa savremenom poezijom i prozom iz Crne Gore, regiona i Evrope.
Pogledajte program za 3. oktobar:
<h2>Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“</h2>
11h – Dan za čitanje: radionica za predškolce sa Biljanom Milićević – Interaktivno čitanje terapeutske priče
12h – Promocija knjige za djecu Nikole Kasalice „Iz hronike jednog Škota“. Razgovor vodi Milena Krivokapić
16h – Predstavljanje izdavačke djelatnosti Biblioteke „Stefan Prvovenčani“ iz Kraljeva i časopisa „Povelja“. Učestvuju Dejan Aleksić i Ana Gvozdenović
17h – Savremena danska poezija: promocija knjige Inger Kristensen „To“ u prevodu Jelene Vojinović. Razgovor vodi Dejan Matić
<h2>Galerija „Art“</h2>
16h – Savremena irska proza: predstavljanje stvaralaštva Evelin Konlon. Razgovor vodi Aleksandra Nikčević Batrićević
17h – Predstavljanje izdavačke kuće „Besa Muci“ i italijanskih prevoda crnogorskih pisaca. Učestvuju: Nikola Nikolić, Pavle Goranović, Silvia Muci i Maria Teresa Albano
18h – Savremena italijanska proza: promocija romana Vinsa Galika „Onda calabra / Kalabrijski talas“. Razgovaraju Silvia Stafa i Lavinia Azone
19h – Promocija knjige dnevnika Senke Marić „Ljudi“. Razgovor vodi Nikola Nikolić
20h – Promocija zbirke poezije Barbare Delać „Strahovita nježnost“. Razgovor vodi Marija Vujošević
21h – Savremena austrijska proza: promocija romana Barbi Marković „Krasti, psovati, igrati se, Piksi-knjiga i Minihoror“. Razgovor vodi Jelena Knežević
Sajamski dio festivala otvoren je na Trgu nezavisnosti, svakog dana do 5. oktobra, od 11 do 22 sata.
- Ulaz na sve programe je slobodan. Knjige su u centru – budite i vi - poručili su organizatori.

Četvrti dan Međunarodnog festivala književnosti donosi radionice, promocije knjige za djecu, razgovore sa piscima...

Treći dan Međunarodnog festivala književnosti, koji se održava danas, donosi radionice, promocije i razgovore sa autorima u školama, Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović" i Galeriji „Art“.
Pogledajte program koji je pripremljen za 2. oktobar:
10h – Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“
Čitalačka radionica sa Mirjanom Radulović: Anegdote iz Crne Gore – mudrost kroz priče i susret kultura
11h – Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“
Dan za čitanje – radionica sa Biljanom Milićević za mlađe osnovce: Interaktivno čitanje savremene basne/bajke
12h – Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“
Promocija knjige za djecu Marije Rašković „Čuvari groblja“. Razgovor vodi Aleksandar Ćuković
12h – Muzička škola „Vasa Pavić“
Radionica profesionalne orijentacije sa Marijanom Milošević: Nevidljive profesije u muzici
12h – Gimnazija „Slobodan Škerović“
Čitalačka radionica sa Sanjom Bogojević: Đani Rodari i Gramatika mašte
16h – Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“
Predstavljanje izdavačke djelatnosti Meandar medie i časopisa „Tema“ – separat posvećen savremenoj crnogorskoj književnosti. Učestvuju Branko Čegec i Barbara Delać.
16h – Galerija „Art“
Fascinacija Italijom – promocija knjiga „Andrić i Italija“ Marije Mitrović i „Njegoš i italijanska kultura“ Vesne Kilibarde. Razgovor vodi Vesna Vukićević Janković.
17h – Galerija „Art“
Promocija engleskog izdanja knjige priča Miljana Milanovića „Produžetak vrste / Prolongation of the Species“. Razgovor vodi Nataša Srdić.
18h – Galerija „Art“
Promocija drame Lejle Kalamujić „Na slovo F“. Razgovor vodi Vasko Raičević.
19h – Galerija „Art“
Književnost DDR-a – predstavljanje novih izdanja Radnog stola i prevoda knjiga Hajnera Milera. Sa Bojanom Denić razgovara Jelena Knežević.
20h – Galerija „Art“
Književnost DDR-a – promocija zbirke poezije Hajnera Milera „Anđeo očaja“ u prevodu Dragoslava Dedovića. Razgovor vodi Damir Šodan.
21h – Galerija „Art“
Promocija romana Enesa Halilovića „Bekos“. Razgovor vodi Valentina Knežević.
Ulaz na sve programe je slobodan.
- Knjige su u centru – budite i vi - poručili su organizatori.
Generalni sponsor Međunarodnog festivala književnosti je Mtel.

Treći dan Međunarodnog festivala književnosti donosi radionice, promocije i razgovore sa autorima

Sekretarka za kulturu Glavnog grada, Snežana Tomanović, svečano je otvorila premijerno izdanje Međunarodnog festivala književnosti na Trgu nezavisnosti.
- Izuzetno sam srećna što danas mogu da otvorim prvi Međunarodni festival književnosti, koji ove godine nosi poruku 'Knjige su u centru', ne samo bukvalno u centru grada, već želeći da knjige budu u centru naše svakodnevnice, našeg kulturnog i društvenog života- kazala je Tomanović na otvaranju
&nbsp;Podsjetila je da je u proteklih 10 godina Glavni grad organizovao Internacionalni sajam knjiga.
- Ove godine smo željeli da književnom stvaralaštvu damo ljepši, jači, i veći okvir, spajajući književnost sa drugim umjetnostima. Ovaj festival je jako važan za Glavni grad, jer jača kulturni identitet grada, kao centra evropske Crne Gore, ali i za kulturu uopšte, jer je prilika da se afirmišu mladi izdavači, da se otvori prostor za međunarodnu saradnju, afirmiše čitalaštvo, jača čitalačka kultura i knjige zaista stavimo u centar naše svakodnevnice. Vjerujem da će ovaj Festival postati kulturni brend Podgorice- zaključila je Sekretarka za kulturu.
Društveno odgovorno poslovanje predstavlja mnogo više od finansijske podrške, ma kako značajna ona bila za realizaciju svakog projekta.&nbsp;
- Kao kompanija, želimo da budemo istinski oslonac onima koji svojim kreativnim stvaralaštvom mijenjaju svijet i da pomognemo da naše okruženje bude ljepše i plemenitije mjesto za generacije koje dolaze- poručio je na otvaranju izvršni direktor MTEL-a Zoran Milovanović.
On je naglasio da “kulturna zajednica u Crnoj Gori može u svakom trenutku da računa na kompaniju MTEL, jer smo prepoznati kao pouzdan partner i prijatelj umjetnosti. Vjerujemo u moć ideja, snagu mašte i sinergiju uspješnih korporacija, nadležnih institucija i talentovanih pojedinaca. Posebno smo ponosni na to što smo pomogli da se čitalačkoj publici u Crnoj Gori predstavi veliki broj kvalitetnih domaćih, regionalnih i evropskih autora i da svijet knjige uđe u svaki dom”.
Ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela zahvalila se Glavnom gradu i Sekretarijatu za kulturu Podgorice na prilici da tokom Međunarodnog festivala književnosti i ove godine predstave savremene autore iz Italije.
- Ovoga puta u saradnji sa italiijanskim institutom iz Beograda imamo izuzetno zanimljiv program. U subotu 4. oktobra ćemo ugostiti jednog od najvećih italijanskih savremenih autora Karla Lukarelija- najavila je ambasadorka Marsela.
Kao dio svečanog otvaranja Međunarodnog festivala književnosti na platou ispred Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” otvorena je izložba pod nazivom “Stvarati na francuskom -priče o jezicima, putovanja riječi”. Riječ je o izložbi koja predstavlja jedinstveno putovanje kroz stvaralaštvo pisaca koja je nastala u saradnji sa ambasadom Francuske u Crnoj Gori, Francuskim institutom u Podgorici i Francuskom alijansom u Parizu.
- Kroz citate i portrete pisaca moći ćete da otkrijete odnos koji ovi autori imaju prema francuskom jeziku kao sredstva izražavanja svoje umjetnosti. Francuski jezik, baš kao književnost, ne pripada nikome posebno. Ova izložba ima za cilj da pokaže kako francuski jezik obogaćuje sve ove stvaraoce bez obzira odakle dolaze- kazala je otvarajući izožbu ambasadorka Francuske An Mari Maske.
Tokom šest festivalskih dana, od 30. septembra do 5. oktobra, biće realizovano preko 50 raznovrsnih programa: od promocija novih izdanja i susreta s poznatim piscima, do muzičkih i scenskih događaja na otvorenom.
Sajamski dio biće otvoren svakog dana od 11 do 22 časa, a ulaz je slobodan za sve posjetioce.
Generalni sponzor Festivala je kompanija Mtel, dok su pokrovitelji: Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ambasada Italije, Ambasada Francuske i Evropska kuća u Podgorici.

Svečano otvoren Međunarodni festival književnosti

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.178 ambulantnih pregleda, od čega 398 u Institutu za bolesti djece (IBD).&nbsp;
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 167 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 294.
- U istom periodu obavljena su 73 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 144 pacijenta, od čega 18 u IBD-u- kaže se u saopštenju.
Navodi se da su u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene 622 dijagnostičke procedure, od čega 96 CT i 50 MR pregleda.
&nbsp;- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 92 dijagnostičke procedure, od toga tri CT i sedam MR pregleda- rekli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.334 pacijenta i odrađeno 37.214 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 15 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda, rođeno 15 beba

Predaja teritorije Rusiji bila bi "neprihvatljiva" za Ukrajinu, izjavio je načelnik ukrajinske vojske general Aleksandar Sirski.
Sirski je u intervjuu za Skaj njuz naveo da "pravedan mir" može da se postigne jedino prekidom borbi duž trenutne linije fronta, nakon čega bi uslijedili pregovori.&nbsp;
Optužio je Moskvu da koristi pokušaje posredovanja predsjednika SAD Donalda Trampa kao "pokriće" dok ruske trupe nastavljaju ofanzivu.
- Neprihvatljivo da se jednostavno odreknemo teritorije, upravo zato se borimo - rekao je Sirski i dodao da bi svaki mir koji uključuje ustupanje teritorije bio "nepravedan i neprihvatljiv".
Načelnik je istakao da Ukrajina i dalje zavisi od zapadne vojne pomoći, posebno SAD, ali je rekao da se oslanja i na evropske saveznike u slučaju prekida američke podrške.
- Branimo ne samo sebe, već cijelu Evropu - naveo je Sirski.&nbsp;
Sirski je istakao da se "najžešće" borbe trenutno vode oko Pokrovska, Kupjanska, Limana i Guljajpolja, dok Ukrajina koristi i napade bespilotnim letjelicama na rusku infrastrukturu, uključujući naftne objekte i vojne ciljeve.
- Nema pauze. Pod okriljem pregovora, neprijatelj pokušava da zauzme što više naše teritorije - upozorio je Sirski i dodao da Moskva ne pokazuje znake smanjenja ofanzivnih operacija.&nbsp;

Sirski: Predaja teritorije bi bila neprihvatljiva

Izraelska fašistička vlada muči palestinske zatvorenike do smrti, saopšteno je iz Ambasade Palestine u Crnoj Gori.
- Nedavno je otkriveno da su tokom posljednjih nekoliko mjeseci tri palestinska zatvorenika iz Gaze ubijena u izraelskim pritvorskim logorima. Time je ukupan broj palestinskih zatvorenika za koje se pouzdano zna da su u protekle dvije godine umrli zbog mučenja ili nedostatka medicinske brige porastao na najmanje 100 - naveli su u saopštenju.
Kako su dodali, poznato je da se više od 10.000 Palestinaca, uključujući 350 djece i 50 žena, nalazi u izraelskim pritvorskim logoru i suočavaju se sa svim vrstama mučenja.
- Izraelske okupacione snage, samo u toku novembra, uhapsile su 570 Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalimu. Nedavne informacije koje su pristigle od oslobođenih zatvorenika otkrile su da su izraelski zločini u porastu, uključujući i zločine protiv političkog vođe Marwana Barghoutija, kojem su, kako se navodi, slomljena rebra, zubi i prsti jedan za drugim, a odsječen mu je i dio uha - saopštili su iz Ambasade Palestine.
Navode da su mnogi zatvorenici iz Gaze prisilno nestali, pored desetina onih koji su pogubljeni po kratkom postupku.
- Unakažena i jedva prepoznatljiva tijela vraćena su nakon stupanja na snagu primirja kao dokaz sistematskih pogubljenja koje je sprovodila te i dalje sprovodi okupaciona sila. Izrael, okupaciona sila, i dalje zabranjuje Međunarodnom komitetu Crvenog krsta i drugim međunarodnim organizacijama za ljudska prava da posjećuju palestinske pritvorenike u izraelskim zatvorima. Neaktivnost međunarodne zajednice omoguća nastavak izraelskih gnusnih zločina nad Palestincima, te su potrebne hitne međunarodne akcije kako bi se izraelska vlada pozvala na odgovornost za svoje zločine. Vrijeme je da se okončaju duge decenije nekažnjivosti koje su date izraelskom režimu - zaključuje se u saopštenju Ambasade Palestine u Crnoj Gori.

Ambasada Palestine: Potrebne hitne međunarodne akcije kako bi se izraelska vlada pozvala na odgovornost za svoje zločine

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović učestvovao je u Berlinu na panel-diskusiji „Kreiranje budućnosti Zapadnog Balkana: osnaživanje kreatora sjutrašnjice“, u okviru Desetog ambasadorskog foruma o Zapadnom Balkanu u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer, i tom prilikom naglasio da su mladi u Crnoj Gori najjači podržavaoci evropske integracije, te da ukupna podrška članstvu u Evropskoj uniji, koja iznosi oko 80 odsto, predstavlja značajan resurs za ubrzanje reformi.
Govoreći o dinamici pregovora sa EU, potpredsjednik je podsjetio da Crna Gora očekuje da u decembru zatvori najmanje pet poglavlja, što će biti važan korak ka završnoj fazi pregovora.
- Dodao je da reforme u oblasti vladavine prava, zajedno sa mjerama koje doprinose poboljšanju životnog standarda – uključujući rast prosječne zarade ostvaren zahvaljujući programima aktuelne Vlade – stvaraju preduslove da mladi ljudi „vide razlog da ostanu, da grade karijeru kod kuće i da vjeruju u budućnost u okviru Evropske unije - navode iz Vlade.
Istakao je da napredak u evropskim integracijama jača povjerenje mladih u institucije i otvara prostor za društvene i ekonomske promjene koje doprinose njihovoj profesionalnoj i ličnoj perspektivi.
- Crna Gora, kako je dodao, pokazuje da reformski proces donosi opipljive rezultate i da evropski put ima jasnu, mjerljivu dinamiku koja ohrabruje mlade generacije - ističe se u saopštenju.
Na pitanje o kredibilitetu politike proširenja, posebno za države Zapadnog Balkana, Ivanović je istakao da bi precizno definisanje vremenskog okvira za prijem novih članica, na liniji pristupa zasnovanog na zaslugama, dodatno osnažilo motivaciju građana i ukupnu stabilnost evropske integracije.
- Podsjetio je da je od Samita u Solunu prošlo više od dvije decenije, te naglasio da zajedničko usaglašavanje evropske perspektive Crne Gore – uključujući i jasnije konturisanu dinamiku – ima snažan mobilizacijski efekat i doprinosi produbljivanju povjerenja između država članica i država kandidata. U tom kontekstu, Ivanović je naveo da se 2028. godina prirodno nameće kao realna i na napretku zasnovana perspektiva Crne Gore, što dodatno učvršćuje njen status najuspješnijeg primjera procesa proširenja. Kako je istakao, jasnija i jedinstvena poruka Evropske unije o daljem toku procesa obezbijedila bi dodatnu energiju za finalizaciju reformi i učvrstila uvjerenje građana u uspješan završetak evropskog puta - dodaje se.
Podsjetio je da je od Samita u Solunu prošlo više od dvije decenije, te naglasio da bi zajedničko usaglašavanje evropske perspektive Crne Gore – uključujući i jasno definisanu dinamiku – imalo snažan mobilizacijski efekat i doprinosilo produbljivanju povjerenja između država članica i kandidata.
U tom kontekstu, Ivanović je naveo da se 2028. godina pojavljuje kao realna i ostvariva perspektiva u svjetlu učinjenog napretka i ambicije da Crna Gora ostane najuspješniji primjer procesa proširenja. Kako je istakao, jasna i jedinstvena poruka Evropske unije o daljem toku procesa dala bi dodatnu energiju za finalizaciju reformi i učvrstila uvjerenje građana u uspješan završetak evropskog puta.
Tokom boravka u Berlinu, potpredsjednik Ivanović učestvovao je i na okruglom stolu „Budućnost Berlinskog procesa: ambicije, rezultati i prepreke“, u okviru kog je razgovarano o značaju proširenja Evropske unije, aktuelnim izazovima i regionalnim inicijativama koje doprinose stabilnosti i saradnji u okviru Zapadnog Balkana.

Ivanović u Berlinu: Precizniji vremenski okvir jača povjerenje u proces proširenja

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: medunarodni-festival-knjizevnosti