Međunarodni dan mira – 21. septembar nije samo običan datum, već podsjetnik na najveću obavezu čovječanstva, da nikada ne dozvoli povratak fašizmu, ratu i mržnji, poručuju iz NVO Antifašisti Cetinja.&nbsp;
Nažalost, kako kažu, Crna Gora danas dočekuje ovaj dan u atmosferi klerikalizacije, nacionalističke histerije i otvorene promocije fašističkih ideja.
- Na vlasti su populisti i desničari, koji ne samo da ćute pred širenjem mržnje i nasilja, već ih i sami aktivno podstiču. Umjesto da grade mir, oni hrane podjele. Umjesto da se bore za pravdu i solidarnost, oni služe interesima onih koji bi Crnu Goru ponovo vezali za matrice prošlih poraza. Dok se deklarativno kunu u mir, u praksi podrivaju samu njegovu suštinu – jednakost, slobodu i pravdu.
Ali ova borba nije samo crnogorska. Cio svijet danas gleda slike rata i razaranja. Od Ukrajine, preko Gaze, do brojnih zaboravljenih konflikata u Africi i Aziji. Fašizam i imperijalizam ponovo dižu glavu, a međunarodna zajednica često zatvara oči pred agresijom i zločinima. Zato je i naša lokalna borba dio šire globalne borbe, borbe protiv rata, okupacije i politike sile, a za mir zasnovan na pravu naroda na slobodu i dostojanstvo - navode u saopštenju.
Ističu da posebnu odgovornost i ulogu u ovoj borbi imaju mladi.
- Oni su generacija koja nije opterećena starim podjelama, ali koju sistem pokušava da zarobi mitovima, lažima i mržnjom. Upravo mladi treba da budu nosioci nove antifašističke i mirotvorne energije, da grade društvo solidarnosti i slobode, umjesto da postanu pioni reakcionarnih politika. Budućnost mira u Crnoj Gori zavisi od njihove hrabrosti da kažu NE fašizmu i kleronacionalizmu.
Mir se gradi borbom protiv fašizma, protiv kleronacionalizma, protiv imperijalizma i protiv svake nepravde. Nema mira tamo gdje se toleriše mržnja, gdje se relativizuje zločin i gdje se ćuti na prijetnje slobodnim građanima.
Na Međunarodni dan mira podsjećamo: Bez antifašizma nema mira. Crna Gora mora izabrati da li će biti društvo solidarnosti i slobode, ili talac mračnih ideologija koje vode u sukob i nasilje - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Antifašisti Cetinja: Budućnost mira u Crnoj Gori zavisi od hrabrosti mladih da kažu "NE" fašizmu i kleronacionalizmu

Povodom Međunarodnog dana mira - 21. septembra, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da mir nije trajno stečeno stanje, već rezultat stalnog djelovanja. Ovogodišnja tema Ujedinjenin nacija „Djeluj sada za miran svijet“ naglašava da je od ključnog značaja da svi preduzmemo konkretne korake – od donosioca odluka i drugih društveno-političkih aktera, do svakog građanina i građanke. - Nažalost, Crna Gora ovaj datum dočekuje u atmosferi sveprisutnih izraza netrpeljivosti i govora mržnje, koji se nerijetko preliva sa političke i javne scene na svakodnevni život građana i građanki. Jedan od skorijih primjera je nasilni prekid projekcije filma Roda na Džada Film Festivalu samo zato što je film bio na albanskom jeziku. Umjesto da umjetnost i kultura budu prostor dijaloga i razumijevanja, pribjegava se radikalnim ispadima i zastrašivanju, čime se urušavaju mir, demokratske vrijednosti i multietnički sklad Crne Gore – navodi se u saopštenju CGO-a, koje potpisuje Jovana Radulović, asistentkinja na projektima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092012098_c33522c1d19aa9833ba54413073a430d22233d1d686d286ba9446a5bafbf6da9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025092012098_c33522c1d19aa9833ba54413073a430d22233d1d686d286ba9446a5bafbf6da9" data-rendition-name="original" width="1284" height="1578" loading="lazy" alt="Jovana Radulović"> <figcaption>Jovana Radulović(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Ona dodaje da je ova godina obilježena i raspravom o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, a sa ciljem vlasti da sankcioniše određena okupljanja, a time i direktno ograniči slobode građana i građanki.&nbsp; - Takva rješenja su u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, međunarodnim obavezama države i evropskim standardima, što su jasno naglasili i iz UN-a, Savjeta Evrope i brojnih organizacija civilnog društva u Crnoj Gori. Dodatno zabrinjava sada već izražen trend veličanje ratnih zločinaca, što ima podršku vlasti. Takvim akcijame se omalovažavaju žrtve, potkopava kultura sjećanja i produbljuju društvene podjele. Pokušaji da se ulicama i spomenicima oda počast osobama povezanim s ratnim zločinima nisu samo uvreda za žrtve, već i direktan udar na povjerenje u institucije koje bi morale da afirmišu istinu i pravdu – kaže Radulović. Sve ovo, dodaje, pokazuje ozbiljne slabosti institucija koje bi trebalo da budu garant mira, pravde i demokratije. Umjesto da grade povjerenje i zajedništvo, one često pokazuju nemoć i nedostatak volje da zaštite osnovne vrijednosti. Ohrabruje, međutim, kaže ona, što brojni građani, organizacije i aktivisti svojim djelovanjem pokazuju spremnost da brane vrijednosti mira i demokratije. CGO naglašava da se mir ne gradi širenjem mržnje, ograničavanjem sloboda, relativizacijom ratnih zločina, rehabilitacijom zločinaca niti institucionalnom neodgovornošću.&nbsp; - Mir se gradi otvorenošću, nemanipulativnim suočavanjem s prošlošću, zaštitom ljudskih prava i stvaranjem prostora u kojem građani i građanke mogu slobodno izražavati stavove i zahtijevati odgovornost vlasti. Zato CGO poziva donosioce odluka da obezbijede uslove za istinski demokratski dijalog, razvoj i vladavinu prava, jer je to jedini put ka održivom miru i evropskoj budućnosti Crne Gore – zaključuje se u saopštenju. Međunarodni dan mira ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1981. godine, a 2001. godine je jednoglasno proglašen i danom prekida vatre i nenasilja.

CGO: Crna Gora Međunarodni dan mira dočekuje u atmosferi govora mržnje i veličanja ratnih zločinaca

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj čestitao je svim građanima Crne Gore 21. septembar – Međunarodni dan mira.
Camaj je naveo da je, kroz svoju dugu istoriju, Crna Gora prošla kroz mnoge izazove, uključujući sukobe i političke napetosti. Kao multietnička i multikonfesionalna država ta njena različitost, ističe on, predstavlja bogatstvo, ali i izazov u pogledu očuvanja društvenog mira, "a napori da se promoviše suživot različitih naroda, vjera i kultura ključni su na tom putu".
- Politika tolerancije i dijaloga kao i privrženost evropskim integracijama, doprinose očuvanju stabilnosti i smanjenju tenzija.U posljednje vrijeme, političke razlike i društvene podjele povremeno izazivaju napetosti, ali dijalog i mirno rješavanje konflikata ostaju prioritet za većinu građana i institucija - naveo je Vamaj u čestitki.
Prvi korak do mira je, ističe on, kroz priznanje i praštanje grešaka prošlosti odnosno momenat kada odlučimo da umjesto te prošlosti izaberemo sadašnjost radi budućnosti. 
- Očuvanje mira zahtijeva stalne napore svih društvenih aktera – od političara do običnih građana – kako bi se izgradilo stabilno, pravedno i prosperitetno društvo - konstatovao je Camaj.
Prema njegovim riječima, mir u Crnoj Gori, kao i u bilo kojoj zemlji, od suštinskog je značaja za stabilnost, napredak i blagostanje. 
- Zato je naš zajednički zadatak graditi pošten i inkluzivan svijet u kome će različitost biti prihvaćena jer mir znači i slobodu izbora, prihvatanje jedni drugih, osjećaj jednakosti. Onaj ko nosi mir u sebi nikada ni na koji način ne može nauditi nikome - poručio je Camaj.

Camaj: Mir u Crnoj Gori od suštinskog značaja za stabilnost, napredak i blagostanje

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je Međunarodni dan mira svim građanima Crne Gore.
- Danas, kada obilježavamo Međunarodni dan mira, sa dubokim osjećanjem odgovornosti i svijesti o značaju mira, upućujem vam iskrene čestitke u ime Skupštine Crne Gore i u svoje lično ime. U vremenu kada ratne stihije ponovo bukte u mnogim krajevima svijeta, dužni smo da ostanemo vjerni politici pomirenja, stabilnosti i prosperiteta, jer ona istinski nema alternativu - naveo je u čestitci Mandić.
On je dodao da je mir temelj svakog napretka, a da je očuvanje stabilnosti u regionu naš prioritet. Ističe da je samo kroz dijalog i razumijevanje moguće graditi bolju budućnost za sve naše građane i kompletno naše društvo.
- Pozivam sve da se zajedno pomolimo za mir u svijetu, da apelujemo na prestanak konflikta i da se okrenemo vrijednostima tolerancije, poštovanja i saradnje. Samo ujedinjeni možemo prevazići izazove koji su pred nama i izgraditi zemlju gdje mir i blagostanje nisu samo ideal, već realnost za sve. Sa vjerom u bolje sjutra, još jednom želim vam srećan Međunarodni dan mira - zaključio je Mandić.

1250x600

Mandić: Naša dužnost da ostanemo vjerni politici pomirenja, stabilnosti i prosperiteta

Putnički prigradski voz iskočio je iz šina u Gelidi, u blizini španskog grada Barselone, u utorak, pri čemu je poginuo mašinovođa, a povrijeđeno je 37 osoba - rekao je portparol regionalne vlade Katalonije za SiEnEn (CNN).
Incident se dogodio samo dva dana nakon još jedne smrtonosne željezničke nesreće u Španiji, u kojoj su se sudarila dva brza voza u blizini Adamusa, u južnoj provinciji Kordoba, pri čemu je poginula 41 osoba, prenosi SiEnEn.
U utorak je u nesreći učestvovao prigradski voz na liniji R4, koju svakodnevno koristi na hiljade putnika, dok je saobraćao između opština Gelida i Sant Sadurní d’Anoia na sjeveroistoku zemlje.
Iskliznuće je izazvano padom potpornog zida na šine usljed obilnih kiša, saopštila je Civilna zaštita regionalne vlade Katalonije. Incident se dogodio oko 22 sati po lokalnom vremenu, navodi se u saopštenju željezničkog operatera.
Hitne službe primile su 28 poziva u vezi sa incidentom. Na mjesto nesreće upućeno je 20 vozila Hitne medicinske pomoći (SEM) i 38 jedinica regionalne vatrogasne službe.
Regionalna vatrogasna služba Katalonije saopštila je da je uspostavila bezbjednosnu zonu i počela učvršćivanje i potpornog zida i voza kako bi se stabilizovala situacija. Takođe su evakuisali povrijeđene iz takozvane „vruće zone“ kako bi im lokalne hitne službe mogle pružiti pomoć. Vlasti su navele da je bilo neophodno „izvlačenje“ jedne osobe koja je ostala zarobljena u vozu.
Klaudi Galjardo, inspektor regionalne vatrogasne službe Katalonije, rekao je u televizijskim izjavama sa mjesta nesreće da su četiri osobe teško povrijeđene, prenosi Rojters. Naveo je da su svi putnici uklonjeni iz voza.
Nekoliko osoba zbrinuto je zbog povreda različite težine, uključujući i mašinovođu, koji je preminuo nakon što su mu prvu pomoć ukazali spasioci.

Druga željeznička nesreća u Španiji: Mašinovođa preminuo, 37 osoba povrijeđeno kada je voz iskočio iz šina

Tetsuja Jamagami, muškarac koji je ubio bivšeg japanskog premijera Šinza Abea, osuđen je na doživotni zatvor. On se i sam izjasnio krivim za ubistvo na početku suđenja prošle godine.
Dok mnogi smatraju da je 45-godišnjak hladnokrvni ubica, neki saosjećaju s njegovim problematičnim odrastanjem.
Tužioci su rekli da Jamagami zaslužuje doživotni zatvor zbog svog teškog djela. Abeovo ubistvo je šokiralo zemlju u kojoj praktično nema oružanog kriminala.
Tražeći blažu kaznu, Jamagamijeva odbrana je rekla da je on žrtva vjerskog zlostavljanja.
Majčina odanost Crkvi ujedinjenja dovela je porodicu do bankrota, a Jamagami je zamjerio Abeu nakon što je shvatio veze bivšeg vođe s kontroverznom crkvom.
Gotovo 700 ljudi se u srijedu okupilo ispred okružnog suda u Nari kako bi prisustvovalo ročištu za izricanje presude.
Novinar Eito Suzuki, koji je pratio sva osim jednog saslušanja o Jamagamiju, rekao je da su se Jamamagi i njegova porodica tokom cijelog suđenja činili preplavljeni očajem.
Naoružan pištoljem kućne izrade sastavljenim od dvije metalne cijevi i ljepljive trake, ispalio je dva hica na Abea tokom političke kampanje u zapadnom gradu Nari 8. jula 2022. godine.
Zahtijevajući kaznu zatvora ne dužu od 20 godina, Jamagamijevi advokati tvrdili su da je on žrtva vjerskog zlostavljanja. On je zamjerao crkvi jer joj je njegova majka donirala životno osiguranje njegovog pokojnog oca i drugu imovinu u iznosu od 100 miliona jena, čulo se na sudu.
Jamagami je govorio o svojoj pritužbi na Abea nakon što je vidio njegovu video poruku na događaju vezanom za crkvu 2021. godine, ali je rekao da je prvobitno planirao napasti crkvene rukovodioce, a ne Abea.
Osnovana u Južnoj Koreji, Crkva ujedinjenja ušla je u Japan 1960-ih i njegovala veze s političarima kako bi povećala broj svojih sljedbenika, kažu istraživači.
Iako nije bio član, Abe se, kao i nekoliko drugih japanskih političara, povremeno pojavljivao na događajima vezanim za crkvu.

Ubica bivšeg japanskog premijera osuđen na doživotnu kaznu zatvora

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje u trajanju do 72 sata A. C. zbog osnova sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Kako se navodi u saopštenju, sumnja se da je 6. januara u putničkom vozilu, prilikom izlaska sa parking prostora iza Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, zatvorenom šakom udario u predjelu nosa svoju emotivnu partnerku N. V.
- Nakon čega je, krećući se Moskovskom ulicom, upravljao vozilom jednom rukom dok ju je drugom rukom više puta udarao - precizirano je u saopštenju.
Sumnja da je, nakon zaustavljanja vozila pored puta, rukama uhvatio oštećenu za vrat i počeo da je guši.

Zadržavanje do 72 sata: Osumnjičen da je partnerku šakama udarao i gušio

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je devet saobraćajnih nezgoda, u kojima je sedam osoba povrijeđeno lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, a u Baru dvije.
&nbsp;Izdato je 509 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 53 prekršajne prijave.
&nbsp;Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Tag: medunarodni-dan-mira