Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) 10. decembra, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, organizovala je Javnu tribinu o položaju osoba s invaliditetom (OSI) u Kotoru. Cilj događaja bio je da omogući dijalog o mjerama iz Nacrta Lokalnog akcionog plana u oblasti invaliditeta za period 2026–2028. godine, izrađenog s namjerom unapređenja prava i pune inkluzije OSI.
Plan predviđa konkretne, mjerljive i održive korake, koji će se realizovati u saradnji sa relevantnim akterima — organizacijama civilnog društva, institucijama, porodicama, te prije svega samim osobama s invaliditetom.
To je poručila Tamara Vuković iz I MI Boke, predstavljajući Nacrt na javnoj tribini. Podsjetila je da je organizacija sprovela istraživanje o poštovanju prava OSI u Kotoru, analizirala dostupne podatke, održala fokus grupe i upućivala zahtjeve lokalnim institucijama, kako bi se dobila sveobuhvatna slika položaja OSI u Kotoru.
Prema njenim riječima, Lokalni akcioni plan obuhvata osam ključnih oblasti: podizanje svijesti, pristupačnost fizičkog okruženja i informacija, socijalnu i dječju zaštitu, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, zapošljavanje, kulturu i sport, te međusektorsku saradnju i institucionalnu koordinaciju.
„U oblasti podizanja svijesti predloženo je organizovanje većeg broja javnih debata, tribina i drugih događaja o pravima OSI povodom značajnih međunarodnih datuma, najmanje četiri puta godišnje“, navela je Vuković.
Govoreći o pristupačnosti, istakla je da plan definiše niz mjera za uređenje javnih površina, prevoza i pristupa informacijama.
„Predviđeno je kontinuirano pružanje usluge besplatnog pristupačnog taksi prevoza za OSI, obezbjeđivanje pristupačnosti prevoznih sredstava u gradskom i prigradskom saobraćaju, povećanje broja prilagođenih taksi vozila, te planiranje i sprovođenje mjera za prilagođavanje objekata i površina u javnoj upotrebi“, kazala je ona.
U oblasti socijalne i dječje zaštite dokument predviđa širenje usluga podrške — nastavak organizovanja sastanaka grupa samopomoći OSI i roditelja djece s invaliditetom, finansiranje dodatnih potrebnih sati usluga personalne asistencije i pomoći u kući iz lokalnog budžeta, kao i izgradnju JU Dnevnog centra za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju, uz zapošljavanje i edukaciju potrebnog kadra.
Kada je riječ o obrazovanju, plan se fokusira na podršku inkluzivnom učenju i jednakim šansama za svako dijete. U oblasti zapošljavanja, mjere su usmjerene na osnaživanje osoba s invaliditetom i motivisanje poslodavaca.
„Neophodno je obezbijediti dovoljan broj asistenata u nastavi za svu djecu s invaliditetom (DSI), finansirati nabavku didaktičkog materijala i pomagala, te obezbijediti besplatan taksi prevoz od kuće do škole“, navela je Vuković.
Osma oblast odnosi se na međusektorsku saradnju i jačanje institucionalne koordinacije.
„Nadamo se da će ovaj dokument postati osnova za sistemsko unapređenje standarda i prava osoba s invaliditetom u Kotoru“, poručila je Vuković.
Javna tribina organizovana je u okviru projekta „OSIlimo Kotor za inkluzivnost”, koji je podržan kroz program Podržani = Osnaženi, realizovan od strane Fonda za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice „Slagalica“ iz Hrvatske. Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kotor: MI Boke na Međunarodnom danu ljudskih prava o položaju osoba sa invaliditetom

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom diskursu, a predstavnici vlasti ga često podstiču ili tolerišu - ocijenili su u Akciji za ljudska prava (HRA) povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.
Oni su ukazali da je poslije masovnog ubistva na Cetinju 1. januara zabilježen je porast govora mržnje, posebno na društvenim mrežama.&nbsp;
- Kulminaciju je doživio u odnosu na turske državljane, u kontekstu incidenta za koji su pogrešno optuženi turski državljani. Uhodani patrijarhalni obrasci normalizuju nasilje prema ženama i LGBTIQ osobama, na udaru su i aktivistkinje kao i poslanice i druge državne funkcionerke - istakli su u HRA.
Oni su podsjetili i da Državno tužilaštvo govor mržnje ne prepoznaje u podizanju spomenika odlikovanom Hitlerovom savezniku niti u ratnoj propagandi poput izjava predsjednika opštine Pljevlja „Dogodine u Prizrenu".
- Normalizacija takve retorike ugrožava vladavinu prava, društvenu koheziju i evropske integracije - jasni su u HRA.
<h2>VLAST DOVODI U PITANJE ČLANSTVO U EU</h2>
Iako je članstvo u Evropskoj uniji proklamovan strateški cilj Crne Gore, postupci izvršne vlasti ga, cijene oni, i dalje dovode u pitanje.&nbsp;
- Zatvoreno je tek sedmo od ukupno 33 poglavlja. Sredinom decembra se očekuje zatvaranje još pet, među kojima nije i poglavlje „vanjski odnosi", koje je Hrvatska blokirala jer je Crna Gora prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthausen, pod pritiskom srpskih nacionalističkih stranaka iz vlasti - naveli su HRA.
Poglavlja 23 i 24 koja se tiču ljudskih prava i pravosuđa, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije su, upozoravaju u ovoj NVO, najzahtjevnija i ostaće otvorena do kraja pregovaračkog procesa.
- Akcija za ljudska prava u kontinuitetu podsjeća na završna mjerila koja je potrebno doseći u tom procesu, pa tako i ovim saopštenjem - dodali su oni.
<h2>ZBOG NEODGOVORNOSTI IMAMO PET OD SEDAM SUDIJA U USTAVNOM SUDU</h2>
Zbog neodgovornosti vlasti Ustavni sud danas ima samo pet od sedam sudija što je, prema njihovim riječima, nedovoljno da efikasno riješi veliki broj ustavnih žalbi (1672) i inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti (364).
- Uprkos tome Ustavni sud je od prošle godine odlučio o svim ustavnim žalbama starijim od dvije godine čime je spriječio kršenje prava na suđenje u razumnom roku - naveli su u HRA.
Zbog partijskih interesa, kako su istakli, prijeti opasnost da jednoj sutkinji bude i produžen mandat koji joj već protivustavno traje preko godinu dana.
<h2>NIZ ZADATAKA U PRAVOSUĐU</h2>
Privremeno su, kako su podsjetili, povećane zarade nosiocima pravosudnih funkcija i inicirane su ustavne izmjene u vezi sastava Sudskog savjeta u skladu s međunarodnim preporukama. Ipak, ukazuju da na putu ka EU ostaje čitav niz zadataka: izbor nedostajućih sudija i državnih tužilaca i bolja organizacija u cilju dostizanja ažurnosti, donošenje kvalitetnih odluka, nepristrasno utvrđivanje odgovornosti, poboljšanje uslova rada i kapaciteta sudova.
- Pitanje obezbijeđenja integriteta adekvatnim vetingom još je pod znakom pitanja - naglasili su u HRA.
<h2>ČETIRI FEMICIDA OVE GODINE</h2>
Institucije, navode u HRA, kasne u zaštiti prava na život i sigurnost građana.
- Skoro godinu se čeka da Savjet za građansku kontrolu rada policije iznese stav o postupanju policije tokom masovnog zločina na Cetinju 1. januara 2025, dok je Ombudsman tek ove godine objavio mišljenje o masakru na Cetinju iz 2022. godine - kazali su u HRA.
Statistika, kako dodaju, pokazuje dramatične posljedice izostanka pravovremene institucionalne reakcije.
- Samo ove godine zabilježena su čak četiri femicida - podvukli su u HRA.
Izostanak odgovornosti posebno je, cijene oni, vidljiv i u odnosu na ispitivanje odgovornosti za nesavjesno liječenje. Tako ni nakon 14 godina od smrti Ivane Šoć nije utvrđena odgovornost ljekara, iako su vještaci Medicinskog fakulteta u Ljubljani nedavno pred Višim sudom u Podgorici potvrdili prethodni nalaz kolega iz Hrvatske, da je njen život izgubljen zbog ljekarskog propusta.
- Dodatno zabrinjavaju i najnoviji tragični slučajevi - smrt bebe u Nikšiću i smrt dječaka u Baru, koji tek treba da budu djelotvorno istraženi - naglasili su u HRA.
<h2>ZABRANA MUČENJA NIJE OBEZBIJEĐENA ADEKVATNO</h2>
Žrtve mučenja su, kako su kazali, napokon stekle pravo na besplatnu pravnu pomoć.
- Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca doprinijelo je adekvatnom praćenju i izvještavanju o procesuiranju prijava torture, ali ne i vidnom unapređenju djelotvornosti istraga - smatraju u HRA.
Država, kažu oni, i dalje ne obezbjeđuje zabranu mučenja u skladu sa međunarodnim standardima niti pruža adekvatne proceduralne garancije, zbog čega ispunjavanje preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT) &nbsp;- ključno za zatvaranje poglavlja 23 - nije dostižno.
- Vlada uprkos apelima nije objavila preliminarna zapažanja CPT - dodali su u HRA.
Prema nalazu Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, napredak postoji u postupanju u predmetima nasilja u porodici, posebno u pogledu ujednačenosti, efikasnosti i dosljednije krivičnopravne kvalifikacije nasilja. Ipak, kako ističu u HRA, i dalje postoje ograničenja poput nedovoljnih kadrovskih i tehničkih kapaciteta, neujednačen kvalitet procjena rizika, slabija koordinacija sa policijom i centrima za socijalni rad, nedovoljno informisanje žrtava o toku postupka.
<h2>NEOPRAVDANO IZOSTALE NAKNADE ZA PORODICE NESTALIH SA KOSOVA I BiH</h2>
Crna Gora, navode oni, aktivnije istražuje ratne zločine zahvaljujući intenzivnijoj komunikaciji sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.
- Status civilnih žrtava rata priznat je svim nestalim i ubijenim civilima iz ratova devedesetih, a članovima njihovih porodica obezbijeđene su mjesečne novčane naknade - kazali su u HRA.
Država je, kako su istakli, obezbijedila i jednokratnu pomoć od po 100.000 eura za 16 porodica u slučajevima Murino, Tuzi, Štrpci i deportacija izbjeglica, ali su neopravdano izostavljene porodice nestalih sa Kosova i iz BiH.
- Pozitivno je i zaključivanje Aneksa sporazuma o saradnji između državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske, kojim je uveden reciprocitet u saradnji oko procesuiranja ratnih zločina, što bi trebalo da omogući i to da Crna Gora dobije informacije o rezultatima istrage u predmetu "Lora 3", koji se odnosi na mučenje i stradanje nikšićko-šavničke grupe. Inicijativa za podizanje spomenika žrtvama ratnog zločina u Kaluđerskom lazu dobila je podršku Ministarstva kulture i medija - naveli su u HRA.
Lokalni parlament Bijelog Polja usvojio je, kako su podsjetili, inicijativu da se osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagrada 'Risto Ratković' dodjeljena 1993. godine.
No, u HRA upozoravaju da ponovno otvaranje starih predmeta još nije donijelo rezultate.
- Regionalna saradnja ostaje na formalnom nivou, nema pomaka u obezbjeđivanju spomenika i dana sjećanja na žrtve Deportacije, država nije zvanično uspostavila i adekvatno obilježila Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, i taj zločin se i dalje povremeno relativizuje od strane političara i u medijima - ukazuju u HRA.
<h2>NAPADI NA NOVINARE I DALJE OZBILJAN PROBLEM</h2>
U Crnoj Gori, prema njihovoj ocjeni, postoji stalno nastojanje pojedinih političara iz vlasti da suze prostor za slobodno izražavanje svojih kritičara posebno iz reda NVO i advokata.
- Ne podnose kritiku i reaguju neumjereno. Državno tužilaštvo i Uprava policije su po inerciji pokrenuli prekršajne postupke protiv komentara novinara na društvenim mrežama, ali su ih i obustavili kad im je ukazano na međunarodne standarde slobode izražavanja - navode u HRA.
Napadi na novinare u Crnoj Gori, kako verbalni tako i fizički, i dalje, kako su konstatovali, predstavljaju ozbiljan problem.
- Nema napretka u rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića iz 2004, kao ni napada na Tufika Softića ni utvrđivanja odgovornosti za ranjavanje Olivere Lakić. Prema podacima Sindikata medija i Safejournalists baze, u 2025. je zabilježeno 28 incidenata, što je povećanje u odnosu na 24 slučaja iz 2024. godine. Bilo je i pet osuđujućih presuda - kazali su u HRA.
Posebno su, decidni su oni, zabrinjavajući napadi na fotoreportere Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića u selu Gornje Zaostro blizu Berana, dok su izvještavali o podizanju nezakonitog spomenika.
- Političko kalkulisanje i onemogućavanje izbora kandidata CANU i NVO za Savjet Agencije za audiovizuelne usluge kao i nesprovođenje sudskih presuda u vezi sa izborom direktora RTCG-a, dodatno ugrožava pravni poredak i povjerenje javnosti u državne institucije - dodali su u HRA.
<h2>NASILJE MEĐU DJECOM POPRIMA SVE BRUTALNIJE OBLIKE</h2>
I nasilje među djecom u Crnoj Gori je i dalje, upozoravaju oni, ozbiljan problem koji poprima sve brutalnije oblike.
- Objavljeno je da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno 115 slučajeva takve vrste nasilja, a posebnu zabrinutost izazivaju javne objave snimaka na kojima tuče dječaka i djevojčica snimaju i podstiču brojni njihovi vršnjaci - naveli su u HRA.
Iako je Vlada najavila više mjera, a pravosudne institucije pojačale sankcionisanje, napredak još, ukazuju oni, ne odgovara hitnosti situacije.
<h2>POLOŽAJ OSI GOTOVO NEPROMIJENJEN</h2>
Iako je u septembru 2024. u Podgorici otvorena nova psihijatrijska klinika, položaj osoba sa psiho-socijalnim invaliditetom ostaje, kažu u HRA, gotovo nepromijenjen.
- Pretjerana i dugotrajna hospitalizacija u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici (SPB) u Dobroti i dalje je česta, maloljetnici se uprkos nenadležnosti ustanove za njih i dalje tamo smještaju, a institucionalizacija ostaje dominantan - često i jedini - oblik zbrinjavanja - kažu u HRA.
Usluge podrške za život u zajednici su, cijene oni, nerazvijene, sudovi i tužilaštva ostaju fizički nepristupačni.
- Takvo stanje ugrožava napredak u ključnim poglavljima 23 i 24 na putu ka EU - jasni su u HRA.
<h2>NEDOSTATAK STRATEŠKOG PRISTUPA BORBI PROTIV SIROMAŠTVA</h2>
Crna Gora, prema njihovim riječima, i dalje značajno zaostaje u ispunjavanju preporuka Komiteta UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava, posebno u oblasti borbe protiv siromaštva i osiguravanja osnovnih egzistencijalnih potreba.
- Nedostatak strateškog pristupa borbi protiv siromaštva, preciznih podataka i adekvatnih procedura i dalje otežava efikasnu zaštitu prava najugroženijih grupa i planiranje javnih politika - jasni su u HRA.
<h2>ZAKON O PREPOZNAVANJU RODNOG IDENTITETA &nbsp;JOŠ NIJE UVRŠTEN U DNEVNI RED</h2>
Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta bio je, kako su kazali, pripremljen i usaglašen sa relevantnim institucijama 2024, ali je potom zaustavljen i još od kraja te godine nije uvršten na dnevni red Vlade, čime se onemogućava njegovo upućivanje u Skupštinu.
- Izvještaj Evropske komisije ponovo potvrđuje da takvo odugovlačenje predstavlja ozbiljan propust Crne Gore u ispunjavanju međunarodnih obaveza iz oblasti ljudskih prava. Tokom posjete u maju, Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Türk ohrabrio je nadležne da Parlamentu upute ovaj nacrt zakona i ukinu postojeću praksu sterilizacije - naveli su u HRA.
<h2>VIŠE OD STOTINU AKTIVNIH RATOVA I SUKOBA</h2>
U HRA su konstatovali da je na Međunarodni dan ljudskih prava 2025. godine u toku više od <a href="https://www.cfr.org/global-conflict-tracker" target="_blank">stotinu aktivnih ratova i oružanih sukoba, međunarodnih ili untrašnjih</a>. Posebno, kako su podvukli, zabrinjava situacija u Ukrajini, u kojoj rat traje i četvrtu godinu nesmanjenom žestinom, i u Gazi, gdje se pravi mir još ne nazire.
Amnesty International, Human Rights Watch i Nezavisna međunarodna istražna komisija Savjeta za ljudska prava UN, utvrdili su da je Izrael nad Palestincima u Gazi sprovodio genocid. Predsjednik SAD-a Donald Tramp je uveo sankcije zvaničnicima Međunarodnog krivičnog suda (MKS), uključujući dvoje sudija i dvoje tužilaca. <a href="https://balkans.aljazeera.net/teme/2025/7/2/koje-kompanije-ucestvuju-u-izraelskom-genocidu" target="_blank">Izvjestiteljka UN, Frančeska Albaneze</a>, pokazala je u svojim izvještajima da su i multinacionalne kompanije, ali i 28 država, pomagale ratne zločine i genocid obezbjeđujući vojnu tehnologiju i oružje za Izrael.
- Drastično je smanjena podrška međunarodnom poretku zasnovanom na poštovanju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava. Ipak, specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija, gospoða Albaneze, kao i Margaret Satterthwaite, Irene Khan i Mary Lawlor, koje su se protekle godine interesovale za ljudska prava i u Crnoj Gori, kao i Visoki komesar za ljudska prava Volker Turk koji je posjetio Crnu Goru, daju nadu da i na meðunarodnom nivou postoje nepotkupljivi glasovi spremni da se založe za ljudska prava svih - zaključili su u HRA.

Predstavnici vlasti često tolerišu govor mržnje i nastoje da suze prostor za slobodno izražavanje, za godinu se desila četiri femicida, nasilje postaje brutalnije...

Udruženje pravnika Crne Gore saopštilo je, povodom 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava, da državne institucije imaju ustavnu obavezu da osiguraju punu i djelotvornu zaštitu prava građana u skladu sa međunarodnim standardima i ratifikovanim konvencijama.
- Ljudska prava predstavljaju temelj svakog pravnog poretka i sva reforma, svaka javna politika i sve postupanje institucija moraju biti podređeni zaštiti dostojanstva građana - navodi se u saopštenju.
Udruženje posebno ističe značaj slobode okupljanja, koju opisuje kao jedno od ključnih demokratskih prava koje građanima omogućava da javno izraze stavove, štite interese i učestvuju u društvenim procesima.
- Građanima mora biti omogućeno da slobodno i bez pritisaka iskažu nezadovoljstvo javnim politikama ili nezakonitim postupanjem državnih organa. Efikasno ostvarivanje prava na okupljanje i protest predstavlja ogledalo zrelosti društva i ostvarenja ustavnog principa da se ograničenja ljudskih prava ne smiju uvoditi u druge svrhe osim onih zbog kojih su propisana (član 12 stav 3 Ustava Crne Gore) - naglašavaju iz Udruženja.
Dodaje se da pravna struka ima posebnu odgovornost da insistira na rješenjima koja podstiču dijalog, toleranciju i punu institucionalnu zaštitu slobodnog okupljanja, uz poštovanje načela proporcionalnosti i nediskriminacije.
Udruženje podsjeća da Međunarodni dan ljudskih prava ujedno skreće pažnju na značaj napretka Crne Gore u pregovaračkim poglavljima 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost).
- Napredak u ovim poglavljima nije samo tehničko ispunjavanje obaveza, već potvrda strateške posvećenosti da se ljudska prava poštuju u praksi, a ne samo kroz deklarativna opredjeljenja - navodi se.
Iz Udruženja izražavaju zabrinutost zbog, kako navode, načina na koji je tretiran građanski protest protiv dodjele državne nagrade „13. jul“.
- Posebno zabrinjava činjenica da je, umjesto utvrđivanja odgovornosti za moguće nezakonitosti u postupku dodjele nagrade, primijenjena represija prema građanima — sa odloženim rokom od pet mjeseci i bez prethodnog informisanja o aktivnostima državnih organa - navodi se u saopštenju.
Među građanima koji su se obratili Udruženju je, kako ističu, i poznati glumac i reditelj Davor Dragojević.
Udruženje pravnika Crne Gore, koje više od 93 godine aktivno djeluje u oblasti unapređenja pravnog sistema, ističe da ostaje posvećeno promociji pravne sigurnosti, unapređenju zaštite ljudskih prava i reformskim procesima u skladu s evropskim standardima.
- Nastavićemo da podstičemo kritičko mišljenje, zagovaramo najbolje prakse i doprinosimo razvoju pravnog sistema koji će obezbijediti punu zaštitu prava svih građana Crne Gore - &nbsp;poručeno je na kraju saopštenja.

1250x600

Ljudska prava moraju biti garantovana u praksi, ne samo na papiru; Davor Dragojević među procesuiranima zbog protesta ispred Vile Gorica

Ambasada Češke u Podgorici je povodom 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, organizovala panel posvećen promociji i zaštiti ljudskih prava, a događaj je okupio predstavnike diplomatije, civilnog društva i međunarodnih organizacija.
Daniel Putik, zamjenik šefa Misije Češke ambasade, istakao je značaj iskustava te države u tranziciji ka demokratiji i praktične projekte podrške ljudskim pravima u Crnoj Gori.
On je podsjetio na projekte destigmatizacije osoba sa invaliditetom i borbe protiv porodičnog nasilja, dodajući da „naša zemlja i lokalni partneri žele pomoći Crnoj Gori na njenom evropskom putu, kroz projekte koji se bave stvarnim, ponekad neprijatnim, ali važnim situacijama u društvu.“
Putik je naglasio i multilateralnu diplomatiju, ističući češku inicijativu u UN vezanu za digitalne tehnologije i privatnosti građana.
Rikardo Seri, zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori, podsjetio je na važnost kontinuiranog jačanja institucija i nadzora nad poštovanjem prava građana.&nbsp;
- Važno je razgovarati o ljudskim pravima svakodnevno, tokom cijele godine- poručio je Seri.
Ukazao je na napredak Crne Gore u slobodi medija, pristupu pravdi i reformama administracije, ali je upozorio da „sloboda medija, izražavanja, reforme u administraciji su pozitivni pomaci, ali implementacija zakona i dalje predstavlja izazov.“
Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, naglasila je ključnu ulogu civilnog društva u praćenju institucija i zaštiti ranjivih grupa.
Posebno je istakla problem nasilja nad ženama i djecom.
- Civilno društvo, uz podršku EU i UN, nastavlja da prati Crnu Goru i insistira na odgovornosti institucija, naročito Parlamenta, sudova i državnih tužilaštava- kazala je Gorjanc-Prelević.
Gorjanc Prelević je dodala da romske žene često bivaju diskriminisane, a djeca prisiljena svjedočiti porodičnom nasilju, što pokazuje potrebu za jačom institucionalnom zaštitom.
Monika Merekova, predsjednica Upravnog odbora Amnesty International Češke Republike, govorila je putem video veze i istakla globalne izazove u zaštiti ljudskih prava.
- Zaštita osnovnih prava nije samo univerzalnost na papiru, već univerzalnost u praksi, svakodnevni rad ljudi koji odbijaju prihvatiti da neki životi vrijede više od drugih- kazala je Merekova.
Ona je posebno naglasila prijetnje privatnosti i digitalnim slobodama.
- Privatnost nije tehničko pitanje, to je političko uklanjanje i svakodnevna esencija za slobodu- istakla je.
Panelisti su takođe istakli važnost edukacije i informisanja javnosti o ljudskim pravima, uključujući ulogu medija i civilnog društva u nadzoru rada institucija. Diskutovano je o izazovima digitalnog doba, širenju dezinformacija i prijetnjama osnovnim slobodama, te o potrebi da prava budu zaštićena u svakodnevnoj praksi, a ne samo na papiru.
Govornici su se saglasili da zaštita ljudskih prava zahtijeva kontinuirani angažman svih segmenata društva i da i male države, poput Crne Gore, mogu biti snažni čuvari ljudskih prava kroz transparentnost, odgovornost i aktivno civilno društvo.

Ambasada Češke u Podgorici obilježila Međunarodni dan ljudskih prava

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava koji se obilježava 10. Decembra, &nbsp;NVO “Crnogorski Ženski Lobi” &nbsp;i &nbsp;NVO “Aktivistički Centar Roma/kinja i Egipćana/ki” su potpisale Memorandum o saradnji, saopšteno je iz ovih organizacija.
Ispred Crnogorskog ženskog lobija Memorandum je potpisala Aida Petrović, dok je ispred Aktivističkog Centra Roma/kinja i Egipćana/ki, Memorandum potpisala Šejla Pepić.
Kako potpisnici ističu, Memorandum unapređuje saradnju u cilju ravnopravnosti, društvene inkluzije i zaštite ljudskih prava, sa fokusom na pripadnice koje dolaze iz romsko- egipćanske zajednice.
- Zajedničkim djelovanjem stvaramo veću vidljivost i podršku ženama koje su višestruko diskriminisane. Saradnja i podrška nevladinog sektora i relevantnih institucija su nam jako važne u cilju veće ravnopravnosti i postizanju socijalne pravde. Potpisivanjem ovog Memoranduma, započinje realizacija niza aktivnosti koje će uključivati edukativne programe, informativne kampanje u cilju jačanja kapaciteta žena i djevojčica, kao i rada sa relevantim institucija u cilju unapređenja zaštite, samog sistema i politika koje se tiču rodne ravnopravnosti i položaja romsko- egipćanske zajednice u Crnoj Gori- navodi se u saopštenju,

NVO “Crnogorski Ženski Lobi” i NVO “Aktivistički Centar Roma/kinja i Egipćana/ki” potpisale Memorandum o saradnji

Građani Crne Gore Međunarodni dan ljudskih prava dočekuju obezvlašćeni, jer ne mogu slobodno da biraju predstavnike u Skupštini, već biraju izborne liste i kao nosiocima suvereniteta mora im se vratiti vlast, a Ustavni sud hitno treba da zaštiti prava građana, a ne partijskih lidera.
To je poruka predstavnika Građanske akcije Božidara Vujičića, koji je, u izjavi za PR Centar, kazao da kao vlasnici Crne Gore, građani ne mogu da ostvare nijednu ustavnu i mogućnost iz Univerzalne dekladacije o ljudskim pravima, za ostvarivanje vlasti.
- Ne mogu slobodno da biraju predstavnike u Skupštini, već biraju izborne liste, a predsjednici političkih partija biraju svoje privatne poslanike i to prije dana određenog za glasanje. Zato što predsjednici parija biraju svoje privatne poslanike rezultati izbora ne predstavljaju volju građana, nego volju predsjednika političkih partija. Jasno je da privatni poslanici glasaju za interese predsjednika partije, ne za interese građana - uvjeren je Vujičić.
Građani Crne Gore, kako smatra, ne mogu da ostvare, ni drugu ustavnu mogućnost za ostvarivanje vlasti, direktno putem referenduma, zato što “predsjednici partija ne žele, preko svojih privatnih poslanika, da u Zakonu o referendumu odrede postupak za sprovođenje referenduma na inicijativu građana”.
- Ustavni sud, pred kojim stojimo, koji finansiraju građani, ali koji je izabran od strane privatnih partijskih poslanika, ne želi da građanima zaštiti ustavno pravo za ostvarivanje vlasti. Ustavni sud ne želi da po službenoj dužnosti donese odluku da se Zakon o referendumu mora uskladiti sa Ustavom, na način da u sebi sadrži postupak za sprovođenje referenduma na inicijativu građana, koji sada ne postoji u Zakonu o referendum - kazao je Vujičić.
Za sudije Ustavnog suda, kako je kazao, raspodjela mandata po redu kandidata na izbornoj listi, ne predstavlja sistemsku dikriminaciju biračkog prava.
- Za sudije Ustavnog suda nije rodna diskriminacija činjenica da se na izbornim listama od četri kandidata nalazi jedna žena. Za sudije Ustavnog suda u Crnoj Gori, neposredno biračko pravo ne znači isto, kao što to znači za sudije svih ustavnih sudova na svijetu, pravo birača da direktno glasa za kandidata na izbornoj listi, već pravo birača da lično glasa. Jasno je da sudije Ustavnog suda, izabrane od privatnih partijskih poslanika, moraju da prikrivaju od domaće i međunarodne javnosti apsolutno preuzimanje vlasti nekoliko predsjednika političkih partija - naglasio je Vujičić.
Rekao je da urednici javnih medija ne prepoznaju temu potkradanja vlasti od građana Crne Gore, kao najznačajniju društveno političku temu, odbijaju da informišu građane o najznačajnijem političkom pravu, koje ne mogu da ostvare.
- Zaštitnik ljudskih prava, Agencija za sprečavanje korupcije i državno tužilaštvo ne prepoznaju, odnosno ćute o sistemskoj dikriminaciji i korupciji biračkog prava, jer i njih biraju privatni poslanici. Skupština Crne Gore, sastavljena od privatnih partijskih poslanika, izvor je sistemske korupcije u Crnoj Gori. Nema ni v od vladavine prava, u državi koja je građanima ukrala vlast - razočaran je Vujičić.
Pozvao je Ustavni sud da se hitno odredi, u predmetima koji su u postupku i odgovori, mogu li se priznati izbori koji nisu izraz volje građana nego izraz volje predsjednika partija, je li diskriminacija biračkog prava raspodjela mandata po redu na listi, je li rodna diskriminacija da od četri kandidata na listi bude jedna žena, da li Zakon o referendumu propisuje postupak sprovođenja referenduma na inicijativu građana.
- Poštovane sudije Ustavnog suda odredite se, smijete li od partijskih lidera da stanete u zaštitu prava građana, koji vas plaćaju da im štitite ustavno pravo na ostvarivanje vlasti, ili ne smijete. Mi ćemo vas vrlo brzo ponovo prozvati da se odlučite, sa ovog istog mjesta, nadamo se u mnogo većem broju - poručio je Vujičić.
Pozvao je i predstavnike Evropske komisije i parlamenta u Strazburu, da ili uslove državu da hitno građanima vrati vlast, ili da prekinu pregovore sa Crnom Gorom, koja odbija da nosiocima suvereniteta vrati vlast, kao osnovni preuslov za vladavinu prava.&nbsp;

Vujičić: Građani Crne Gore Međunarodni dan ljudskih prava dočekuju potpuno obezvlašćeni

Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande - kazao je poslanik Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore Miodrag Laković.
On je, odgovarajući na mreži Iks (X) Đorđiju Kustudić koji je napisao da je vrijeme da on, Janović i ostali razumni i građanski orjentisani funkcioneri PES-a javno osudite ovakve šovinističke ispade koji polako prelaze u obrazac ponašanja, istakao da je saglasan.
- I nije teško, uopšte. Ja se gnušam šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande. I to osuđujem u svakoj prilici - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F2013625508433404084&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca

Bivši generalni sekretar NATO i nekadašnji danski premijer Anders Fog Rasmusen je izjavio da Evropa treba snažno da odgovori ekonomskim mjerama ukoliko Vašington uvede carine članicama alijanse koje su uputile vojnike na Grenland.
Rasmusen je ocijenio da insistiranje američkog predsjednika Donalda Trampa da Grenland postane dio SAD predstavlja najveći izazov za NATO od formiranja alijanse 1949. godine, javlja Rojters.
- Ulog je budućnost NATO. Vrijeme laskanja Trampu je prošlo. To ne funkcioniše. Činjenica je da Tramp poštuje samo snagu i silu. I jedinstvo. To je ono što bi Evropa sada trebalo da demonstrira - rekao je Rasmusen u Davosu, tokom Svjetskog ekonomskog foruma.
Rasmusen je naveo da bi trebalo da bude unaprijeđen sporazum između Vašingtona i Kopenhagena iz 1951. godine, kojim bi se dozvolilo da u bazama SAD na Grenlandu bude ojačano prisustvo NATO.
Prema riječima Rasmusena, trebalo bi napraviti sporazum o investicijama, kako bi se američkim i evropskim firmama olakšalo da iskopavaju minerale na Grenlandu i spriječile kineska i ruska ulaganja u kritične sektore na ostrvu.

Rasmusen: Vrijeme laskanja Trampu je prošlo, Evropa treba snažno da odgovori

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane.&nbsp;
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede?&nbsp;
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja?&nbsp;
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

U Budilniku o Nacrtu programa pristupanja Crne Gore EU, Agenciji za temeljna prava, zastoju kompanijskih i poreskih registara...

Montenegro is still awaiting observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA). Expectations were that this would happen by the end of last year, but it has not yet occurred. Among the countries of the region, Albania and North Macedonia currently hold observer status.
As Minister of Human and Minority Rights Fatmir Đeka told Portal ETV, Montenegro launched an institutional initiative at the end of 2024 to obtain observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), headquartered in Vienna. This initiative has received strong political and institutional support within the European Union, particularly in the context of negotiations under Chapters 23 and 24.
<h2>A key political signal from Brussels</h2>
At a session of the EU-Montenegro Joint Consultative Committee (JCC), held in Brussels in November 2024, the President of the European Economic and Social Committee (EESC) Olivier Röpke openly called on Montenegro to join the FRA as an observer.
- Montenegro, as a frontrunner in negotiations with the European Union, should become an observer in the Fundamental Rights Agency - Röpke said, stressing the importance of the rule of law, good neighbourly relations, and the protection of minority rights.
<h2>Institutional steps taken by Montenegro</h2>
• 29 November 2024 - Montenegro’s Mission to the EU in Brussels submits a proposal for observer membership in the FRA.
• 3 December 2024 - The Ministry of Foreign Affairs, through the Directorate General for the European Union, formally forwards a letter regarding the initiative.
• 23 December 2024 - The Ministry of Human and Minority Rights confirms its support for the initiative and announces concrete steps.
- We will undertake all necessary measures and activities to achieve this goal - Minister Đeka said in a statement to the ETV Portal.
<h2>What would observer status specifically mean for Montenegro?</h2>
Observer status in the FRA would enable Montenegro to:
• become involved at an early stage in mechanisms for monitoring the state of human rights in the European Union,
• gain access to expert analyses and recommendations in the areas of combating discrimination, minority rights, gender equality, and access to justice,
• provide additional momentum to reform processes under Chapters 23 and 24,
• strengthen Montenegro’s credibility as a Western Balkans leader in the EU enlargement process.
- Observer status would confirm our clear commitment to European values and provide additional institutional support for reforms - Minister Đeka told Portal ETV.
<h2>Good neighbourly relations and regional significance</h2>
One important aspect of this initiative is the improvement of good neighbourly relations, particularly with Croatia, especially in matters concerning the status of the Croatian minority and issues of justice.
- This is a platform that enables open dialogue and the addressing of sensitive issues in line with European standards - the minister emphasized.
In addition to all EU member states, observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights is already held by Albania, North Macedonia, Iceland, Liechtenstein, and Norway.

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Tag: medunarodni-dan-ljudskih-prava