Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da i ovog Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama svjedočimo poraznim činjenicama - tokom ove godine u Crnoj Gori počinjena su čak četiri femicida. Svaki od ovih izgubljenih života, kažu u toj organizaciji, potvrđuje da sistem nije uspio da zaštiti žene, da institucije nijesu reagovale na vrijeme i da društvo i dalje toleriše nasilje koje završava najtragičnijim ishodom. - Dok svijet obilježava 30 godina Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, nasilje nad ženama ostaje jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava. CGO naglašava da ovi slučajevi nijesu izolovani incidenti, već opomena da kao društvo još uvijek ne prepoznajemo nasilje kao problem svih nas. Kada počinioci prolaze s blagim kaznama, kada se žrtvama ne vjeruje, a upozorenja ignorišu, nasilje se normalizuje i ohrabruje - kazala je Maja Marinović, saradnica na programima na CGO-u. Ona je podsjetila da je ozbiljnost problema konstatovao i <a href="https://enlargement.ec.europa.eu/montenegro-report-2025_en" target="_blank">Izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu</a>, ističući i podatke da svega 10 odsto presuda za nasilje rezultira kaznom zatvora, kao i da, po istraživanju javnog mnjenja, trećina građana i građanki vjeruje da žene izmišljaju tvrdnje o psihičkom nasilju, iako je upravo ono najrasprostranjeniji oblik nasilja nad ženama u Crnoj Gori. - Istovremeno, <a href="https://www.osce.org/me/mission-to-montenegro/602441" target="_blank">najnovije istraživanje</a> Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiju i Sigurne ženske kuće pokazuje da je svaka peta žena doživjela neki oblik nasilja, dok više od polovine nijesu potražile pomoć, uz napomenu da je stvarna rasprostranjenost vjerovatno i veća zbog neprijavljivanja - navela je Marinović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125071128_4540803890dce9aff6d199c5a98f2e1aca29827e0c51872f9324d8e856c8b084.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251125071128_4540803890dce9aff6d199c5a98f2e1aca29827e0c51872f9324d8e856c8b084" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Maja Marinović"> <figcaption>Maja Marinović(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Ona je istakla da ovi zabrinjavajući podaci svjedoče o duboko ukorijenjenom nepovjerenju prema ženama, minimiziranju nasilja i sistemskoj nekažnjivosti koja obeshrabruje žrtve.&nbsp; - Uprkos kontinuiranim naporima organizacija civilnog društva, strože sankcionisanje femicida i efikasnija zaštita žena i dalje izostaju. Posebno brine nalaz da je gotovo trećina ispitanika/ca žrtvama savjetovala da ćute - dodala je Marinović. Pored fizičkog, psihološkog, ekonomskog i seksualnog nasilja, Marinović napominje da je sve izraženiji oblik zlostavljanja digitalno nasilje, koje je i u fokusu ovogodišnje kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. Digitalno nasilje obuhvata prijetnje i online uznemiravanje, koordinisane mizogine napade, seksualno uznemiravanje na internetu, neovlašćeno dijeljenje intimnih sadržaja, kao i manipulisan digitalni materijal.&nbsp; - U dobar vještačke inteligencije, žene i djevojčice posebno su izložene ovim oblicima nasilja, koji često prate ili prethode fizičkom nasilju - rekla je Marinović. Ona je poručila da društvo mora biti svjesno svih oblika nasilja nad ženama, nedvosmisleno pružati podršku žrtvama i dosljedno se suprotstaviti nasilju.&nbsp; - Samo kroz kolektivnu odgovornost, edukaciju i blagovremenu reakciju institucija moguće je prekinuti ciklus nasilja i obezbijediti da žene žive sigurno i ravnopravno - zaključila je Marinović. Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra, u znak sjećanja na sestre Mirabal, ubijene 1960. godine u Dominikanskoj Republici zbog njihove borbe za demokratiju i ljudska prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marinović: Zaštita žena od nasilja počinje brzim i odlučnim odgovorom institucija

Uprava policije je, od početka 2024. godine do danas, evidentirala 619 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, uz dodatnih 25 krivičnih djela koja se dovode u vezu s ovim oblikom nasilja. Takođe, podneseno je 1.000 prekršajnih prijava za 1.366 prekršaja na osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. 
Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, ovi podaci jasno ukazuju na obim problema koji zahtijeva ne samo hitne reakcije već i dugoročne preventivne aktivnosti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova povodom obilježavanja 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, podsjeća javnost na značaj kontinuirane borbe protiv svih oblika nasilja u porodici i nasilja nad ženama. 
- Nasilje predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava, uključujući pravo na život, slobodu, sigurnost i dostojanstvo. Ovo je društveni problem koji zahtijeva zajednički odgovor svih institucija i građana, ne samo na ovaj dan već svakog dana u godini - saopšteno je iz MUP-a.
Današnji datum koji se u svijetu obilježava kao dan borbe protiv nasilja nad ženama samo je, kažu u Ministarstvu, još jedan podsjetnik koji ukazuje da i ostala 364 dana u godini moramo graditi društvo sa nultim stepenom tolerancije na nasilje, a posebno na nasilje nad ženama.
Nasilje nad ženama se manifestuje kroz fizičko, psihičko, seksualno i ekonomsko zlostavljanje, često ostajući zatvoreno unutar zidova doma. 
- Upravo zbog toga je od ključne važnosti podsticanje žrtava i građana na prijavljivanje nasilja, jer samo pravovremenom reakcijom možemo spriječiti dalja kršenja prava i zaštititi živote - naglašeno je u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprava policije u saradnji s drugim institucijama kontinuirano sprovodi aktivnosti usmjerene ka pružanju podrške žrtvama i procesuiranju počinilaca. Službenici su, kako kažu, posebno senzibilisani za rad s ovim osjetljivim pitanjima, a mjere koje se preduzimaju obuhvataju preventivne i represivne aktivnosti. 
- Nasilje nema opravdanja u bilo kojoj situaciji. Obaveza svih nas je da doprinesemo stvaranju društva u kojem je dom mjesto sigurnosti, a ne straha. Pozivamo sve građane da prijave nasilje i time pomognu u zaštiti onih koji trpe nasilje. Svaki prijavljeni slučaj nasilja korak je ka boljem i sigurnijem društvu - poručuju iz MUP-a.

1250x600

1084x550

Od početka godine više od 600 krivičnih djela nasilja u porodici, podneseno 1.000 prekršajnih prijava

Umjesto podsjećanja jednom godišnje na ono što bi trebalo biti naša svakodnevna borba, umjesto nekoliko sigurnih kuća, Crna Gora bi trebalo da bude sigurna kuća 365 dana svim pripadnicama nježnijeg pola koje u njoj žive, poručio je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Samo tako, ističe Camaj, možemo iskorijeniti duboke tradicionalne predrasude, čvrsto stojeći uz sve žrtve nasilja i ohrabrujući ih da prijave nasilnike.&nbsp;
- Ispostavilo se, nažalost, da sama prijava ne znači mnogo, ne znači gotovo ništa bez sistemskog rješenja i procesuiranja nasilnika, pravovremene reakcije i adekvatne kazne. Samo na taj način žrtve mogu vratiti povjerenje u policiju i pravosuđe, a nasilnik će samo tako postati svjestan svoje odgovornosti - naglasio je on.
&nbsp;Umjesto čestitke povodom današnjeg dana, Camaj je još jednom pozvao žrtve da ne čekaju već da odmah prijave nasilje.&nbsp;
- Takođe, apelujem na nadležne u policiji, sudstvu i tužilaštvu da više nikada ne dozvole ni jednu tragediju partnerskog ili porodičnog nasilja u Crnoj Gori - poručio je Camaj.

Camaj: Crna Gora bi trebalo da bude sigurna kuća svim ženama 365 dana u godini

Moramo zajedno raditi na stvaranju društva u kojem će se svaka žena osjećati bezbjedno – na ulici, u svojoj kući, na radnom mjestu. Naša je odgovornost da podržimo one koje trpe nasilje, da podignemo svijest o ovom problemu i da ohrabrimo prijavljivanje nasilja bez straha i stida, poručio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Gutić je kazao da je ovo dan kada se podsjećamo na važnost zajedničke borbe protiv svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.
- Ovo je dan kada skrećemo pažnju na patnju i strah sa kojim se mnoge žene suočavaju svakodnevno, ali i na hrabrost i snagu koja ih vodi ka slobodi i sigurnosti - naglasio je Gutić u saopštenju za medije.
Ministar je kazao da nasilje nad ženama nije samo porodični problem niti privatna stvar, već problem društva, svakog pojedinca i pojedinke među nama. 
- Svako pravo na slobodu i dostojanstvo nije samo zakonsko pravo, već osnovno ljudsko pravo koje ni jedna žena ne smije da izgubi - naglasio je on.
Gutić je pozvao da svi budu podrška ženama koje su pretrpjele nasilje i da osude svaki čin nasilja. 
- Učimo naše mlade o važnosti poštovanja, empatije i nenasilne komunikacije. Svi zajedno možemo doprinijeti tome da žene u našem društvu žive dostojanstveno i slobodno. Neka ovaj dan bude podsjetnik da borba protiv nasilja nad ženama traje svakoga dana. Neka nam bude inspiracija da budemo uzor generacijama koje dolaze i gradimo društvo u kojem će svako biti bezbjedan, poštovan i voljen. Zajedno, možemo i moramo stvoriti svijet gdje svaka žena i djevojčica živi bez straha - poručio je Gutić.

Gutić: Možemo i moramo stvoriti svijet gdje svaka žena i djevojčica živi bez straha

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: medunarodni-dan-borbe-protiv-nasilja-nad-zenama